Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge (170224) u obrazovnom sektoru promet i l

Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge

(170224)u obrazovnom sektoru promet i logistika Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge

(170224)u obrazovnom sektoru promet i logistika NN 83/2017 (24.8.2017.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge

(170224)u obrazovnom sektoru promet i logistika MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 2010 Na temelju članka

stavka
Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10 i 22/13) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA POŠTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE

(170224)U OBRAZOVNOM SEKTORU PROMET I LOGISTIKA I. Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA POŠTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE u obrazovnom sektoru PROMET I LOGISTIKA, koji je sastavni dio ove Odluke. II.

(1)U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge počevši od školske godine 2017./2018.

(2)Učenici koji su u školskoj godini 2017./2018. upisali prvi razred srednje škole u eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge, obrazuju se po strukovnom kurikulumu koji je sastavni dio ove Odluke.

(3)Iznimno od stavka

ove točke učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2017./
i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada PT promet za zanimanje tehničar PT prometa

(170104), (klasa: 602-03/05-05/0008, urbroj: 0533-09-05-10, od

ožujka
godine), mogu se obrazovati po programu koji su upisali.

(4)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada PT promet za zanimanje tehničar PT prometa

(170104), (klasa: 602-03/05-05/0008, urbroj: 0533-09-05-10, od

ožujka
godine), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

(5)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./

i ranije, sukladno eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge, nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali. III. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti nastavni plan i program za stjecanje srednje stručne spreme u području rada PT promet za zanimanje tehničar PT prometa (klasa: 602-03/05-05/0008, urbroj: 0533-09-05-10, od
ožujka 2005.), osim za učenike iz točke II. stavka
i
ove Odluke. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-03/17-05/00068 Urbroj: 533-25-17-0013 Zagreb,
srpnja
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA POŠTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE Popis kratica ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje EU – Europska unija FPZ – Fakultet prometnih znanosti GSM – pokretni telefon HP – Hrvatska pošta HPB – Hrvatske poštanska banka ISDN – Integrated Services Digital Network, digitalna mreža interferiranih usluga ITS – inteligentni transportni sustavi MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NFC – New Feald Communication, nove generacije terenske komunikacije NGN – Next Generation Network, mreže sljedeće generacije NN – Narodne novine PSTN – Public switched telephone network, javna komutirana telefonska mreža RFDI – Radio Frequency Identification, identifikacija radijskih frekvencija RH – Republika Hrvatska VAS – usluge s dodatnom vrijednošću WU – Western Union Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
OPĆI DIO 1.
Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije Tehničar za poštanske i financijske usluge 1.
Cilj strukovnog kurikuluma Cilj je strukovnog kurikuluma stjecanje kompetencija propisanih standardom kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge. 1.
Trajanje obrazovanja Četiri godine 1.
Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja Završena osnovna škola
NASTAVNI PLAN I PROGRAM 2.
Nastavni plan * Napomena: U prvom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U drugom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U trećem razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. 2.
Nastavni program 2.2.
Općeobrazovni dio Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Cilj predmeta: ■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje ■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama ■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima ■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama ■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda Opis predmeta: U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja: I. Slušanje i govorenje II. Struktura hrvatskog jezika III. Pisanje IV. Analiza književnih tekstova V. Analiza neknjiževnih tekstova. Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova. Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskoga jezika. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Slušanje i govorenje
razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno
odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju
organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza
govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom
vrjednovati učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke Struktura hrvatskog jezika
objasniti jezikoslovne pojmove
opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika
usporediti značajke hrvatskoga standardnog jezika s drugim idiomima hrvatskog jezika
oprimjeriti jezična pravila
protumačiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini
analizirati jezične jedinice na sintagmatskoj razini
uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom Pisanje
sastavljati različite vrste tekstova
oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije
planirati sadržaj teksta primjereno komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno
napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst
rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju
uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom
prosuditi napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost Analiza književnih tekstova
odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama
objasniti književnoteorijske pojmove
utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja
istražiti informacije o zadanim književnim tekstovima prikupljenim iz različitih izvora
izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima
usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini
obraniti stav argumentima o poznatome književnom tekstu Analiza neknjiževnih tekstova
razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora
identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta
razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst
tumačiti tekstove s grafičkim elementima
utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno
objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja
istražiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima prikupljenim iz različitih izvora
izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima
obraniti argumentima stav o neknjiževnom tekstu Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Javni govor Govorenje – monološki oblici Govor Govorenje – dijaloški oblici Oluja ideja Hrvatski standardni jezik Hrvatski standardni jezik Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika Hrvatski standardni jezik i narječja Jezik i komunikacija Jezik kao sustav znakova Sporazumijevanje ili komunikacija Funkcija glasova u jeziku Fonem, alofon, fon, fonetika i fonologija Fonem i grafem Prozodijska razlikovna sredstva Tvorba i podjela glasova Podjela glasova prema otvoru Slogovi i slogovna struktura Podjela glasova prema mjestu tvorbe Podjela glasova prema zvučnosti Glasovne promjene Jednačenje glasova po zvučnosti Jednačenje glasova po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Vokalizacija Nepostojano a Pravogovorna i pravopisna norma Pravogovor ili ortoepija Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika Vrjednote govornog jezika Pravopis ili ortografija Pisanje velikog i malog slova Pravopisni i rečenični znakovi Pisanje glasova č/ć, dž/đ Alternacije ije/je/e/i Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja
stoljeća Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici) Pisanje − opisivanje Opisivanje kao postupak Pisanje – pripovijedanje Pripovijedanje kao postupak Priča Tehničko izvješće Obavijest Životopis Molba Priča i novela Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Ranko Marinković, Prah Giovanni Boccaccio, Chichibio Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza Dubravko Horvatić, Đavo u podne Vjekoslav Kaleb, Gost Roman Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Pavao Pavličić, Večernji akt Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje Victoria Hislop, Otok Khaled Hosseini, Gonič zmajeva John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit Drama Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona Plaut, Škrtac Pero Budak, Mećava Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina Lirika Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi. Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević Ep Polaznici čitaju pet pjevanja. Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja) Čitanje – opisivanje Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova Čitanje – pripovijedanje Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova Molba Životopis Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Predavanje Slušanje – dijaloški oblici Intervju Govorenje – monološki oblici Predavanje Govorenje – dijaloški oblici Anketa Morfem i morfologija Morfem, alomorf, morfologija Vrste morfema Gramatičke kategorije Kategorije vrsta riječi Kategorije oblika riječi Promjenjive riječi Imenice Imenice i pravopis Zamjenice Zamjenice i pravopis Pridjevi Pridjevi i pravopis Brojevi Brojevi i pravopis Glagoli Glagoli i pravopis Nepromjenjive riječi Prilozi Prijedlozi Veznici Čestice Usklici Hrvatski jezik od
do kraja
stoljeća Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec) Pisanje − izlaganje Izlaganje kao postupak Definicije Sažetak Bilješke i natuknice Zapisnik Stručno izvješće Cijeli se svijet igra Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Molière, Škrtac Pedro Calderón de la Barca, Život je san William Shakespeare, San ljetne noći William Shakespeare, Romeo i Julija Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka Tena Štivičić, Fragile Prometeji Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Eshil, Okovani Prometej Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote Johann Wolfgang Goethe, Prometej Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba Tin Ujević, Visoki jablani George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda Žena u književnom djelu Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Milan Begović, Bez trećega Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke Biblija, Pjesma nad pjesmama Ivan Slamnig, Barbara Horacije, Lidiji Josip Kozarac, Tena Dinko Šimunović, Muljika Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života Sofoklo, Antigona Čitanje – izlagački tekstovi Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova Sažetak Stručno izvješće Popularno-znanstveni članak Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Izvješće Slušanje – dijaloški oblici Razgovor na temu Govorenje – monološki oblici Izvješće Govorenje – dijaloški oblici Službeni razgovor Sintaksa Sintaksa Spojevi riječi Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi Ustrojstvo rečenice Obavijesno ustrojstvo rečenice Gramatičko ustrojstvo rečenice Rečenice po sastavu Jednostavne i složene rečenice Vrste sklapanja Nezavisno složena rečenica Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica Zavisno složena rečenica Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne Povezivanje rečenica u tekstu Red riječi u rečenici Pravopisna pravila u sintaksi Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova Hrvatski jezik u
stoljeću Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja Pisanje – dokazivanje Dokazivanje kao postupak Pismo za iskazivanje interesa Prikaz Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik) Školski esej Jureći vlak braće Lumière Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Janko Polić Kamov, Brada Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća Antun Gustav Matoš, Notturno Milan Begović, Kvartet Vladimir Vidrić, Pejzaž II. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare Arthur Schnitzler, Novela o snu Društveni angažman Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. August Šenoa, Prijan Lovro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva Honoré de Balzac, Otac Goriot Charles Dickens, Velika očekivanja Unutarnji svijet Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. William Shakespeare, Hamlet Janko Leskovar, Misao na vječnost Henrik Ibsen, Nora Petar Preradović, Ljudsko srce Ralph Waldo Emerson, Ljubav Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg Ranko Marinković, Ruke Franz Kafka, Preobrazba Čitanje −dokazivački tekstovi Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova Prikaz Pismo za iskazivanje interesa Problemski članak Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Komentar Slušanje – dijaloški oblici Debata Govorenje – monološki oblici Komentar Govorenje – dijaloški oblici Razgovor na temu Leksikologija Uvod u leksikologiju Jezični sustav i jezični znak Struktura jezičnog znaka Jednoznačnost i višeznačnost leksema Leksičko-semantički odnosi Sinonimija Antonimija Homonimija Raslojenost leksika Vremenska raslojenost leksika Područna raslojenost leksika Funkcionalna raslojenost leksika Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje Posuđenice i vrste posuđivanja Vrste posuđenica Jezična norma i jezični purizam Jezična norma Jezični purizam Onomastika Podjela imena: antroponimi i toponimi (Podrijetlo hrvatskih imena i prezimena) Frazeologija Frazem i frazeologija Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi Leksikografija Vrste rječnika Leksikografski (rječnički) članak Hrvatski jezik u
i
stoljeću Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije Pisanje – dokazivanje Školski esej Pisanje – upućivanje Upućivanje kao postupak Tehnička uputa Stoljeće nemira Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi Ranko Marinković, Kiklop Ivan Goran Kovačić, Jama Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica William Golding, Gospodar muha Orhan Pamuk, Snijeg Globalno selo Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Albert Camus, Stranac Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom Antun Šoljan, Luka Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica Gabriel García Marquez, Sto godina samoće Raymond Carver, Katedrala Aldous Huxley, Divni novi svijet William Gibson, Neuromancer Hrvatska književna baština Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Marko Marulić, Judita (ulomci) Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila Marin Držić, Dundo Maroje Ivan Gundulić, Osman (
pjevanje) Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga Čitanje − dokazivački tekstovi Kritika Komentar Čitanje − upućivački tekstovi Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova Tehnička uputa Zakoni Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Cilj predmeta: ■ osnovni je cilj suvremene nastave engleskog jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija prožeta elementima sociokulturne, interkulturne i čitalačke kompetencije. ■ polaznika treba osposobiti za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na engleskom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje. ■ učenjem engleskog jezika polaznici će razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada. ■ upoznavanjem polaznika s elementima kulture i civilizacije zemalja jezika cilja u korelaciji s onom vlastite zemlje razvija se svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, tolerancija i empatija prema drugom i drugačijem, ali i bolje razumijevanje, zanimanje, poštovanje te skrb za vlastiti jezik i kulturu ■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima ■ razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o tekućim događajima ili temama prema osobnom interesu i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo ■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove ■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori, bez pripreme uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta te ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije ■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima ■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura, prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika, isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti, kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih Opis predmeta: Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od
razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polazničkih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novlm kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vrijemena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi povezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje
izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje
razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje
odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja
povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor
odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja Međukulturno djelovanje
usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika
procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji Stanovanje Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta Slobodno vrijeme Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti IzletiIgre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Svakodnevica / stilovi života Moda /Modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Briga o zdravlju Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje Prehrambene navike Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (Piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani Vrijeme Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of ■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti ■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne ■ VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd. ■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine ■ BROJEVI: glavni i redni ■ PRILOZI: mjesta, određenog i neodređenog vremena, načina ■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjektom i kao s objektom ■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje
klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima
izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje
slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe
izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje
izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova
prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor
koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama
izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije
argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Putovanja i praznici Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti Multikulturnost Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade Mediji i suvremena komunikacija Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, epošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) Škola i obrazovanje Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav – usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Sport i zdravlje Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku Međuljudski odnosi Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ■ IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice ■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica ■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) ■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of) ■ TVORBA RIJEČI: compounds ■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga ■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene ■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima
koristiti osnovne jezične strukture više razine i proširen vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje
izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova
kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje
razumjeti razgovor izvornih govornika na poznatu temu
razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje
izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti
koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor
intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama
protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošta Međukulturno djelovanje
vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku
razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije
stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Europsko okruženje Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem Javne službe Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije Mladi i njihov svijet Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) Mobilnost i migracije Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu Društvo i svijet koji nas okružuje Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima Kultura i civilizacija Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU Znanost i tehnologija Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije Strukovno usmjerene teme Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne rečenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastavni nastavnog predmet: ENGLESKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima
uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje
uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje
uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje
interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom izričaju Govor
provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje
koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti
samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Posao i obrazovanje Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu Potrošačko društvo Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam Kultura i civilizacija Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta Znanost, umjetnost i popularna kultura Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada Strukovno usmjerene teme Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ Pasivne rečenice, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, složenice, prijedlozi, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Cilj predmeta: ■ osnovni je cilj suvremene nastave njemačkog jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija prožeta elementima sociokulturne, interkulturne i čitateljske kompetencije ■ polaznika treba osposobiti za usmenu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na njemačkom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje ■ učenjem njemačkog jezika polaznici će razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada ■ upoznavanjem polaznika s elementima kulture i civilizacije zemalja ciljnog jezika u korelaciji s kulturom vlastite zemlje razvija se svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, tolerancija i empatija prema drugom i drugačijem, ali i bolje razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu ■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima ■ razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o tekućim događajima ili temama prema osobnom interesu i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo ■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove ■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori, bez pripreme uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta te ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije ■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima. ■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura. ■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika, isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti ■ kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih Opis predmeta: Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskog jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od
razreda osnovne škole. Po završetku
razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku
razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje
izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje
razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje
odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja
povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor
odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja Međukulturno djelovanje
usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika
procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji Stanovanje Prostorije u kući / stanu Dijelovi namještaja Život u gradu / na selu / u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta Slobodno vrijeme Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne / izvanškolske aktivnosti Svakodnevica/ stilovi života Moda / Modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Briga o zdravlju Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje Prehrambene navike Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (Piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani Vrijeme Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ IMENICE: vrste, rod, broj ■ ČLANOVI: određeni, neodređeni ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva ■ BROJEVI: glavni i redni PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselpräpositonen ■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) ■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit ….) ■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II od haben. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje
klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima
izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje
slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe
izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje
izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova
prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor
koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama
izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama Međukulturno djelovanje
prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije
argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Putovanja i praznici Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti Multikulturnost Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade Mediji i suvremena komunikacija Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) Škola i obrazovanje Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav − usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Sport i zdravlje Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku Međuljudski odnosi Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje i proširivanje: ■ IMENICE: složenice ■ ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana ■ ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica ■ PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva ■ PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom ■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj rečenici, namjerne ■ GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola i uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; rekcija glagola, kondicional, zu+infinitiv. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje
klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima
izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje
slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe
izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje
izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova
prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor
koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama
izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama Međukulturno djelovanje
prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije
argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Europsko okruženje Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem Javne službe Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije Mladi i njihov svijet Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) Mobilnost i migracije Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu Društvo i svijet koji nas okružuje Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima Kultura i civilizacija Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU Znanost i tehnologija Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije Strukovno usmjerene teme Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ■ Prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima
uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje
uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje
uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje
interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom izričaju Govor
interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst
prevesti jednostavne upute i naredbe Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti
samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Posao i obrazovanje Zanimanja Oglasi Životopis i europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu Potrošačko društvo Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam Kultura i civilizacija Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta Znanost, umjetnost i popularna kultura Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada Strukovno usmjerene teme Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom tupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ Usporedne rečenice, rekcija glagola, Partizip I, Konjunktiv II od pomoćnih i modalnih glagola; würde + Infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, Plusquamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder…oder; denn, nicht…sondern; ob; seit; um…zu; so…dass; obwohl, darum, deswegen, trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastavni predmet: TALIJANSKI JEZIK Cilj predmeta: ■ razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis događaja u osobnim pismima ■ identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme ■ napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu ■ komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme ■ jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje ■ usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima ■ usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura ■ prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika ■ uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura ■ ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti Opis predmeta: Nastavom stranog jezika, uz uporabu kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na završetku pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj. ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (ZEROJ), Europskoga jezičnog portfolija, Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Naziv nastavnog predmeta: TALIJANSKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Vještina slušanja s razumijevanjem
razumjeti osnovne jezične strukture i vokabular
slijediti jednostavne upute i naredbe
identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu
razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnome jeziku
razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije Vještina čitanja s razumijevanjem
izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom
identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu
izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku
izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova
razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja Govor
koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju
koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama
izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama
intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama
prevesti jednostavne upute i naredbe Pisano izražavanje
svrstati osnovne jezične strukture te osnovni vokabular u pisanom izričaju
izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama
napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom
klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu Jezični sustav i sadržaji stranoga jezika
prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke
odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike
izdvojiti osnove jezičnoga sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima
koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke
iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima
uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Međukulturno djelovanje
ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa
navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura
upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku
razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije
primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture
koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Moja jezična putovnica Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, nacionalnosti...) Ukusi, sklonosti, raspoloženja Članovi uže i šire obitelji Kućni ljubimci Stanovanje, život u gradu, na selu, u manjem mjestu Moj jezični portfolio Slobodno vrijeme Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Hobiji Zabava i izlasci Igre Sport Kućni ljubimci Škola i školske aktivnosti Školski predmeti Školski pribor Raspored sati Život u školi Vrijeme Dijelovi dana Koliko je sati? Kalendar: dani u tjednu, mjeseci, godišnja doba Blagdani, praznici, svetkovine prema kalendaru, obilježavanje važnih datuma Osobe koje me okružuju Članovi obitelji Fizički izgled Karakterne osobine Zdrav način življenja Zdravlje Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Briga za zdravlje PREHRANA Hrana i piće / obroci Zdrave / alternativne prehrambene navike Svakodnevica i stilovi života Svakodnevan život i običaji Moda /modni trendovi Kupovanje Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Novac i plaćanje Napomene: Obilježiti dolazeće blagdane/praznike prema kalendaru. Pripremati recitacije / kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima polaznika i izboru nastavnika, izrađivati tematske panoe, postere… U dodatku su naznačene gramatičke/jezične strukture kojima bi polaznici trebali ovladati na kraju svakog razreda srednjoškolskog obrazovanja: ■ pravilne i češće nepravilne imenice (rod i broj imenica) ■ određeni i neodređeni član (oblici i uporaba s posvojnim pridjevima) ■ osobne zamjenice (subjekt i uporaba), posvojne i upitne zamjenice ■ opisni, pokazni i posvojni pridjevi (rod, broj i mjesto pridjeva u rečenici) ■ glavni i redni brojevi ■ prilozi količine, vremena i načina ■ osnovni prijedlozi (oblici s članom i bez člana) ■ prezent glagola 1.,
i
konjugacije i češćih nepravilnih, modalnih i povratnih glagola u potvrdnom i niječnom obliku ■ imperativ osnovnih glagola 1.,
i
konjugacije u potvrdnom i niječnom obliku ■ glagol piacere (jednina i množina) ■ pravilno pisanje velikog slova, naglaska, apostrofa, duplih slova, konsonantskih skupina gli, sci, gn i interpunkcijskih oznaka. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: TALIJANSKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Vještina slušanja s razumijevanjem
razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular
slijediti zahtjevnije upute i naredbe
identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi
razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku
razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije Vještina čitanja s razumijevanjem
izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom
identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom pismu
izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku
izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije Govor
koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju
koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama
izložiti svoje osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije
intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama
protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte
interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst
prevesti jednostavne upute i naredbe Pisano izražavanje
svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju
izraziti svojim riječima osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije
napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom pisanom obliku
raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti
preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta
klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj Jezični sustav i sadržaji stranog jezika
prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke
odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike
izdvojiti osnove jezičnog sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima
primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima
koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke
iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima
uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Međukulturno djelovanje
ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika
izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa
navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura
upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku cilju
razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije
primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture
koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Dom i stanovanje Kuća i stan Prostorije i pokućstvo Orijentiranje u prostoru Prijevozna sredstva i gradski život Prijevozna sredstva Moj grad / mjesto: važna mjesta i institucije u gradu / mjestu (banka, pošta, bolnica, policijska postaja...) Snalaženje u gradu Vrijeme i priroda Vremenska prognoza Priroda i prirodne ljepote Zaštita okoliša i ponašanje u prirodi Putovanja i praznici Vrste prijevoznih sredstava Putovanja vlakom, autobusom, zrakoplovom.. Prospekti i turističke brošure Praznici i kako ih provesti Kulturne i povijesne znamenitosti Sport i aktivan život Vrste sportova Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji (Olimpijske igre) Zdravlje i briga o tijelu Dijelovi tijela Briga o zdravlju i tijelu Posjet liječniku Bolesti i ovisnosti Škola i obrazovanje Školski sustav u Hrvatskoj i zemlji jezika cilja Vrste škola, predmeti, ocjene Život u školi Školske aktivnosti Kulturni sadržaji Kino Kazalište Koncerti Muzeji i izložbe Napomene: Obilježiti dolazeće blagdane / praznike prema kalendaru. Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima polaznika i izboru nastavnika, izrađivati tematske panoe, postere... U dodatku su naznačene gramatičke / jezične strukture kojima bi polaznici trebali ovladati na kraju svakoga razreda srednjoškolskog obrazovanja: ■ imenice s nepravilnom množinom i osobitosti imenica pisanih u množini, tvorba imenica ženskoga roda ■ uporaba određenog člana s geografskim pojmovima, izostavljanje određenog i neodređenog člana ■ naglašene i nenaglašene osobne zamjenice u akuzativu; particella ne ■ stupnjevanje pridjeva (pravilni oblici) ■ glavni i redni brojevi (pisanje datuma) ■ prilozi vremena za izražavanje prošlosti (ieri, laltro ieri), uporaba ■ priloga mai, ancora, più i già s perfektom ■ prijedlozi s određenim članom (tvorba i uporaba) ■ prezent češćih nepravilnih glagola ■ imperativ češćih nepravilnih glagola (potvrdni i niječni oblik) ■ perfekt (tvorba participa prošloga) ■ tvorba gerunda i perifrastična konstrukcija (stare + gerund). Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Cilj predmeta: ■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja ■ vrjednovati dokaze ■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize ■ interpretirati povijesne podatke ■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive Opis predmeta: U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja. Standard
Temeljna povijesna znanja čine: ■ poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba ■ razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda ■ o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom. Standard
Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina: ■ vještina kronološkog razmišljanja ■ vještina razumijevanja povijesne naracije ■ vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa ■ vještina povijesnog istraživanja ■ vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova. Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore. Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini. Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane. Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada
opisati život lovca i sakupljača plodova starijega kamenog doba
raspraviti promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i stočarstvo
objasniti kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove karakteristike
identificirati podrijetlo, prostor i obilježja najstarijih stanovnika u metalno doba
usporediti svakodnevan život ljudi na određenoj lokaciji Uspon i pad starog svijeta
opisati život i običaje i običaje ilirskih kulturnih grupa neposredno prije rimskih osvajanja
izdvoidentificirati tijek i karakter ilirske talasokracije
razmotriti osnivanje grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana i njihove materijalne ostatke
odrediti prostor i karakter rimskih provincija i gradova na prostoru današnje Hrvatske
analizirati širenje kršćanstva na prostor današnje Hrvatske u rimsko doba Srednjovjekovne civilizacije
opisati društvene i kulturne promjene u razdoblju srednjeg vijeka u Europi i svijetu
usporediti temeljne procese rasta i zastoja u hrvatskom ranom srednjevjekovlju s procesima u širem okružju
izdvojiti promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od
do
stoljeća
razlikovati kulturna postignuća Hrvata i kulturna postignuća ostalih europskih naroda u srednjem vijeku
objasniti svakodnevniživot ljudi u gradu i na selu u razdoblju srednjeg vijeka u Hrvatskoj Temelji modernog društva
objasniti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture doveli do promjena u Europi, Hrvatskoj i svijetu
interpretirati uzorke, tijek, karakter i posljedice geografskih otkrića
identificirati vjersku, političku i društvenu transformaciju Europe od
do
stoljeća
odrediti kako su se promjene u Europi u
I
stoljeću odrazile na prilike u Hrvatskoj
opisati politička zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Turaka Doba građanskih revolucija
identificirati promjene u Europi, svijetu i Hrvatskoj u razdoblju globalne trgovine i europske premoći
razmatrati proces teritorijalne integracije i formiranja moderne hrvatske nacije u europskom kontekstu
objasniti jačanje građanstva i pojavu radništva u kontekstu razvoja kapitalističkog gospodarstva
raspraviti intelektualna kretanja i kulturne promjene u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća
ustanoviti uzorke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija do početka
stoljeća
opisati zbivanja u Hrvatskoj i njezinom širem okružju uoči Prvoga svjetskog rata Dvadeseto stoljeće
opisati uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj
objasniti položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji u kontekstu razvoja demokratskih i totalitarnih sustava u Europi
raščlaniti uzroke, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj
identificirati očekivanja Hrvata i proturječnosti u socijalističkoj Jugoslaviji
razmotriti raspad komunizma u Europi i raspad socijalističke Jugoslavije
izložiti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u
stoljeću Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Najranije čovječanstvo i prve kulture na prostoru današnje Hrvatske Život paleolitskog lovca i sakupljača – krapinski pračovjek Neolitska revolucija – nagli napredak čovječanstva Metalno doba Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija Metalno doba i nastanak prvih poznatih naroda Prostor današnje Hrvatske u prapovijesno doba – kulturne grupe i nalazišta Iliri Život i običaji Ilira Ilirska talasokracija Prostor Hrvatske u antičko doba Grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana Rimljani na tlu današnje Hrvatske Širenje kršćanstva u rimsko doba Život ljudi i rimska kultura na prostoru naše zemlje Raznorodnosti i spajanja Preobrazba Europe u srednjem vijeku Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje Stoljeća sazrijevanja – organizacija države i društva Utjecaji, komunikacije središta Jadranski i kontinentalni prostor – različita društvena i gospodarska područja Crkva i procvat kulture »Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja Svakodnevan život – prostor grada i sela Vrhunac srednjovjekovlja Prijelomno četrnaesto stoljeće Prodor Turaka i propast srednjovjekovne države Sredozemlje i Jadran nakon geografskih otkrića Prema novome vijeku Hrvatska između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike Širenje reformacije i protureformacija Znanost, filozofija, umjetnost i književnost Razvoj kulture do kraja
stoljeća Doba građanskih revolucija Uspon građanskog društva i građanske revolucije u Europi Narodni preporodi u Hrvatskoj Hrvatska između Austrije i Ugarske – teritorijalna integracija i stvaranje moderne nacije Modernizacija Hrvatske Počeci industrijskog razvoja i iseljavanje iz Austro-Ugarske Monarhije u prekomorske zemlje Znanost, kultura i umjetnost u Hrvatskoj Prvi svjetski rat Uzroci, karakter i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja Međuratno razdoblje Pojava i uspon fašizma u Italiji – Rijeka i Istra pod fašističkim režimom Hrvati u prvoj jugoslavenskoj državi Europa u znaku nacionalsocijalizma Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat Završetak rata i stvaranje druge Jugoslavije Hrvatska u drugoj polovici
stoljeća Jugoslavija od diktature do samoupravljanja Raspad Jugoslavije i agresija Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države Napomene: U prvom razredu polaznik će u šest skupova ishoda učenja Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do
g. pr. Kr.), Uspon i pad starog svijeta (od
g. pr. Kr. do
g.), Srednjovjekovne civilizacije (od
g. do
g.), Temelji modernog svijeta (oko
do
g.), Doba građanskih revolucija (od
do
g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti biološke i kulturne procese na prostoru Hrvatske i šire koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine na prostoru današnje Hrvatske i šire od kraja
tisućljeća prije Krista do
godine. Također će biti u stanju razumjeti temeljne procese europskog srednjovjekovlja te kako su pojedine države i različite kulturne tradicije utjecale na društvene promjene i odnose u Hrvatskoj. Bit će u stanju razumjeti društvena i politička zbivanja, sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme rađanja modernog svijeta. Učenjem posljednjih dvaju skupova ishoda učenja polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa na hrvatskom prostoru u
stoljeću: formiranje modernih nacija, kapitalističko gospodarstvo te moderne znanosti i kulture u europskom kontekstu. Također će biti u stanju razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u
stoljeću. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Cilj predmeta: ■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije ■ osposobiti ih za zanimanja u određenom strukovnom području Opis predmeta: Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja. Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Geografski pristup
izreći definiciju geografije
nabrojiti grane, discipline i objekt istraživanja pojedinih disciplina geografije
opisati položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja
prepoznati važnost geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe
opisati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva
prepoznati ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru
izreći definicije osnovnih pojmova o svemiru
imenovati svemirska tijela
odrediti položaj Zemlje u Sunčevu sustavu
opisati postanak te prepoznati oblik i dimenzije Zemlje
razlikovati gibanja Zemlje i njihove posljedice
prepoznati utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti Orijentacija i geografske karte
primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata
usporediti vrste i uporabu geografskih karata
rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru
objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju
predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
navesti razlike među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini; imenovati primjere na geografskoj karti
prepoznati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
izdvojiti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje
prepoznati utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora
opisati važnost racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava
prepoznati koncept održivog razvoja, važnost zaštite okoliša i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara Društveno-geografski procesi i organizacija prostora
prepoznati demografske strukture i vrste naselja u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu
primijeniti pravila određivanja sastavnica prirodnog i prostornog kretanja stanovništva na zadanim primjerima
prepoznati prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u mjestu, zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu
razvrstati države u skupine prema kriterijima za mjerenje razvijenosti i pokazateljima životnog standarda
opisati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo
imenovati na geografskoj karti sjedišta i primjere država članica najvažnijih međunarodnih organizacija i regionalnih integracija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Geografski pristup Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru Svemir – postanak i struktura Sunčev sustav Gibanja Zemlje Orijentacija i geografske karte Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata Geografski informacijski sustavi Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora Elementi i oblici reljefa na Zemlji Geološka prošlost Zemlje Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere Globalna tektonika ploča Endogeni procesi i oblici reljefa Egzogeni procesi i oblici reljefa Vrijeme i klima te promjene klime Klasifikacija klima Povezanost klime, vegetacije i tla Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja) Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare) Prirodna bogatstva i odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima Društveno-geografski procesi i organizacija prostora Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prirodno kretanje stanovništva i populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu Prostorno i opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš Važnost trgovine u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu Povezanost gospodarskih sustava, demografskih i ekonomskih procesa Onečišćenje zraka, voda i tla Zaštićena područja Opći pokazatelji gospodarskog razvoja Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj Prostor i položaj Republike Hrvatske Položaj Republike Hrvatske u regionalnim integracijama i međunarodnim organizacijama Europska unija Globalizacija i identitet Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO Cilj predmeta: ■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo ■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija ■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji ■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti ■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa ■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima ■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini ■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava ■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije Opis predmeta: Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova. Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva. Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Politika
opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas
povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu
izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta
prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu
identificirati odrednice civilnog društva
protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju
navesti značajke i oblike države
usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam
iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka
prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Gospodarstvo
opisati razvoj ekonomske znanosti
izložiti osnovne ekonomske pojmove
pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja
prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama
istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija
povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata
interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta
raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces
protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Politika i političko djelovanje Razvoj političke znanosti Važnost zakona u svakodnevnom životu Vlast, moć i autoritet Političko djelovanje Civilno društvo Ljudska prava Država Država Oblici države Narod i nacija Politički sustavi Politički sustavi Demokracija – neposredna i predstavnička Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija Političke stranke Političke stranke u Republici Hrvatskoj Izbori Izbori Izborni sustavi Izborni zakon Republike Hrvatske Ustrojstvo Republike Hrvatske Ustav Republike Hrvatske Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast, izvršna i sudska vlast Uvod u ekonomiju Razvoj ekonomske znanosti Osnovni ekonomski pojmovi Temeljna ekonomska pitanja Vrste gospodarskih sustava Tržište Tržište i tržišni mehanizmi Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala Vrste poslovnih organizacija Poduzetništvo i marketing Poduzetništvo i poduzetnički pothvat Obilježja marketinga Marketinški splet Marketing i etika Hrvatska i Europska unija Gospodarski sustav Republike Hrvatske Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije Hrvatska i Europska unija Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Cilj predmeta: ■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja ■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik / djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe ■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti Opis predmeta: Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela. Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju. Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice. Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pozornost usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta. Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti. Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kineziološka teorijska znanja
poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture
prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju
navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)
nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unapređenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja Kineziološke aktivnosti
isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj
uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su međusobno povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su međusobno povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su međusobno povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju. Transformacija kinantropoloških obilježja
isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)
razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)
prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)
usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava, stabilnosti lokomotornog sustava)
kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja
pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kineziološka teorijska znanja Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.
Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva
Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)
Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja
Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine
Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti)
Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnog tkiva Kineziološke aktivnosti U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA
Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min
»Leteće« trčanje do 40 m
Trčanje do 100 m
Trčanje – motoričko postignuće
Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)
Skokovi odrazom svaki četvrti korak
Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka
Bacanje Vortex udalj
Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI
Različite varijante premeta strance
Stoj na glavi
Stoj na rukama, kolut naprijed
Odbočka III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
Ljuljanje na karikama
Pomicanje u visu
Njihom strance premah odnožno
Klimom premah zgrčeno
Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA
Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju
Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču
Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima
Skok »kadet«
Skok »jelenji« V. PLES I AEROBIKA
Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
Disko foks plesovi
Aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI
Bočno bacanje tsuri goshi
Nožno bacanje de ashi braai
Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki) VII. KOŠARKA
Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge
Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom
Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta
Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3)
Igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET
Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)
Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika
Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata
Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje) IX. ODBOJKA
Pojedinačni blok smeča visoke lopte
Odbijanje podlakticama preko glave
Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku,
polaznik u prednjoj zoni iza bloka,
polaznik u stražnjoj zoni)
Igra (taktika i suđenje) X. RUKOMET
Razne igre s loptom
Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen«
Jednostruka križanja
Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte
Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem
Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON
Bekend servis
Vodoravni (drive) udarac
Osnove taktike igre u paru
Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS
Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)
Forhend (spužvasta loptica)
Bekend (spužvasta loptica)
Igra (taktika i suđenje) Transformacija kinantropoloških obilježja U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (opći razvoj i održavanje)
Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva)
Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)
Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)
Primjena bučica (razvoj mišićne mase) II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje fleksibilnosti)
Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)
Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)
Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)
PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju) (razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)
Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)
Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)
Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)
Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)
Vježbe pravovremenosti − timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)
Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)
Standardna metoda (trčanje 20' intenzitetom 50%)
Varijabilna metoda (trčanje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%)
Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 × 20" s odmorom 10") Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« kojie se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Napomene: Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja, jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavlja

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.