Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner (211224) u obrazovnom sektoru grafička tehnologija i audio-vizualno ob

Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner

(211224)u obrazovnom sektoru grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner

(211224)u obrazovnom sektoru grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje NN 85/2017 (26.8.2017.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner

(211224)u obrazovnom sektoru grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 2036 Na temelju članka

stavka
Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10 i 22/13) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE WEB DIZAJNER

(211224)U OBRAZOVNOM SEKTORU GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIO-VIZUALNO OBLIKOVANJE I. Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije WEB DIZAJNER u obrazovnom sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIO-VIZUALNO OBLIKOVANJE, koji je sastavni dio ove Odluke. II.

(1)U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije web dizajner počevši od školske godine 2017./2018.

(2)Učenici koji su u školskoj godini 2017./2018. upisali prvi razred srednje škole u eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije web dizajner

(211204), obrazuju se po strukovnom kurikulumu koji je sastavni dio ove Odluke.

(3)Iznimno od stavka

ove točke, učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2017./
i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za zanimanje web dizajner

(4)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za zanimanje web dizajner

(5)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije web dizajner, nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali. III. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti nastavni plan i program za zanimanje web dizajner

(210704)donesenom Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada grafika za zanimanja grafički urednik-dizajner, web dizajner i medijski tehničar (klasa: 602-03/06-05/00037; urbroj: 533-09-06-02 od 14. srpnja 2006. godine), osim za učenike iz točke II. stavka 3. i 4. ove Odluke. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-03/17-05/00087 Urbroj: 533-25-17-0003 Zagreb, 14. kolovoza 2017. Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE WEB DIZAJNER Popis kratica: 2D/3D – dvodimenzionalne/trodimenzionalne transformacije AJAX tehnologija – Asynchronous JavaScript And XML, tehnologije za implementaciju web aplikacija ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje CMS – Content management system, sustav za upravljanje sadržajem CMYK – Cyan, magenta, yellow, key, suptraktivni sustav boja CROSBI – Croatian Scientific Bibliography, Hrvatska znanstvena bibliografija CSS – Cascading Style Sheets, stilski jezik za opis prezentacije dokumenta napisanog HTML jezikom DBMS – Data Base Management System, sustav za upravljanje bazama podataka DGU – Državna geodetska uprava DNS – Domain Name System, internetski domenski sustav DTP – Desktop publishing, stolno izdavaštvo DZS – Državni zavod za statistiku ERA model – Entity, Relationship, Attributes model, model entiteti-veze EU – Europska unija FTP – File Transfer Protocol, protokol za prijenos datoteka GPS – Global Positioning System, Globalni pozicijski sustav HRČAK – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske HTML – HyperText Markup Language, prezentacijski jezik za izradbu web stranica ICT – Information and Communication Technology, informacijsko-komunikacijska tehnologija IDE – Integrated development environment, integrirano razvojno okruženje ISP – Internet service provider, posrednici za internet usluge LCD – Liquid-crystal display, zaslon s tekućim kristalima MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja NAS – Network-attached storage, sustav za centraliziranu pohranu podataka NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NN – Narodne novine P2P – Peer to peer, mrežna arhitektura s razmjenom podataka izravno među članovima PNF – Proprioceptive neuromuscular facilitation, proprioceptivna neuromuskularna fascilitacija PSE – Periodni sustav elemenata RGB – Red, green, blue, aditivni sustav boja RH – Republika Hrvatska SEO optimizacija – Search Engine Optimization, optimizacija internetskih stranica za web preglednike SQL – Structure Query Language, standardni jezik za upit na bazu podataka URL – Uniform Resource Locator, web adresa određenog resursa na internetu VoIP – Voice over Internet Protocol, komunikacijska tehnologija za prijenos zvučne komunikacije preko internetske mreže WRC – World Wide Web Consortium XML – Extensible Markup Language, jezik za označavanje podataka Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini. 1. OPĆI DIO 1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije Web dizajner 1.2. Cilj strukovnog kurikuluma Osigurati polaznicima stjecanje kompetencija propisanih standardom kvalifikacije web dizajner. 1.3. Trajanje obrazovanja Četiri godine 1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja Završena osnovna škola 2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM 2.1. Nastavni plan *Napomena: U trećem razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajućim nastavnim predmetom. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od triju ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajućim nastavnim predmetom. 2.2. Nastavni program 2.2.1. Općeobrazovni dio Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Cilj predmeta: ■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje ■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama ■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima ■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama ■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda Opis predmeta: U hrvatskomu jeziku pet je skupova ishoda učenja: I. Slušanje i govorenje II. Struktura hrvatskog jezika III. Pisanje IV. Analiza književnih tekstova V. Analiza neknjiževnih tekstova. Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova. Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Slušanje i govorenje 1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja 2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno 3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju 4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomoć bilježaka i grafičkih prikaza 5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom 6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke Struktura hrvatskog jezika 1. razvrstati jezikoslovne pojmove 2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika 3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika 4. navesti jezična pravila 5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini 6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini 7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom Pisanje 1. sastavljati različite vrste tekstova 2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije 3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno 4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst 5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta 6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju 7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom 8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost Analiza književnih tekstova 1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama 2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima 3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja 4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora 5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima 6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini 7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu Analiza neknjiževnih tekstova 1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora 2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta 3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst 4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima 5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno 6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja 7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora 8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima 9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Javni govor Govorenje – monološki oblici Govor Govorenje – dijaloški oblici Oluja ideja Funkcija glasova u jeziku Fonem, alofon, fon Fonem i grafem Tvorba i podjela glasova Podjela glasova prema otvoru Slogovi i slogovna struktura Podjela glasova prema zvučnosti Podjela glasova prema mjestu tvorbe Glasovne promjene Jednačenje glasova po zvučnosti Jednačenje glasova po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Vokalizacija Nepostojano a Pravogovorna i pravopisna norma Pravogovor ili ortoepija Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika Vrjednote govornog jezika Pravopis ili ortografija Pisanje velikog i malog slova Pravopisni i rečenični znakovi Pisanje glasova č/ć, dž/đ, Alternacije ije/je/e/i Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici) Pisanje – opisivanje Opisivanje kao postupak Pisanje – pripovijedanje Pripovijedanje kao postupak Priča Tehničko izvješće Obavijest Životopis Molba Priča i novela Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Ranko Marinković, Prah Giovanni Boccaccio, Chichibio Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza Dubravko Horvatić, Đavo u podne Vjekoslav Kaleb, Gost Roman Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Pavao Pavličić, Večernji akt Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje Victoria Hislop, Otok Khaled Hosseini, Gonič zmajeva John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit Drama Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona Plaut, Škrtac Pero Budak, Mećava Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina Lirika Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi. Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević Ep Polaznici čitaju pet pjevanja. Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja) Čitanje – opisivački tekstovi Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova Čitanje – pripovjedački tekstovi Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova Molba Životopis Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Predavanje Slušanje – dijaloški oblici Intervju Govorenje – monološki oblici Predavanje Govorenje – dijaloški oblici Anketa Morfem i morfologija Morfem, alomorf, morfologija Vrste morfema Gramatičke kategorije Kategorije vrsta riječi Kategorije oblika riječi Promjenjive riječi Imenice Imenice i pravopis Zamjenice Zamjenice i pravopis Pridjevi Pridjevi i pravopis Brojevi Brojevi i pravopis Glagoli Glagoli i pravopis Nepromjenjive riječi Prilozi Prijedlozi Veznici Čestice Usklici Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec) Pisanje – izlaganje Izlaganje kao postupak Definicije Sažetak Bilješke i natuknice Zapisnik Stručno izvješće Cijeli se svijet igra Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Molière, Škrtac Pedro Calderón de la Barca, Život je san William Shakespeare, San ljetne noći William Shakespeare, Romeo i Julija Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka Tena Štivičić, Fragile Prometeji Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Eshil, Okovani Prometej Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote Johann Wolfgang Goethe, Prometej Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka Ivan Mažuranić, Smrt Smail – age Čengića Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba Tin Ujević, Visoki jablani George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda Žena u književnom djelu Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Milan Begović, Bez trećega Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke Biblija, Pjesma nad pjesmama Ivan Slamnig, Barbara Horacije, Lidiji Josip Kozarac, Tena Dinko Šimunović, Muljika Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života Sofoklo, Antigona Čitanje – izlagački tekstovi Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova Sažetak Stručno izvješće Popularno-znanstveni članak Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Izvješće Slušanje – dijaloški oblici Razgovor na temu Govorenje – monološki oblici Izvješće Govorenje – dijaloški oblici Službeni razgovor Sintaksa Sintaksa Spojevi riječi Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi Ustrojstvo rečenice Obavijesno ustrojstvo rečenice Gramatičko ustrojstvo rečenice Rečenice po sastavu Jednostavne i složene rečenice Nezavisno složena rečenica Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica Zavisno složena rečenica Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne Povezivanje rečenica u tekstu Red riječi u rečenici Pravopisna pravila u sintaksi Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova Hrvatski jezik u 19. stoljeću Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja Pisanje – dokazivanje Dokazivanje kao postupak Pismo za iskazivanje interesa Prikaz Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik) Školski esej Jureći vlak braće Lumière Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Janko Polić Kamov, Brada Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća Antun Gustav Matoš, Notturno Milan Begović, Kvartet Vladimir Vidrić, Pejzaž II. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare Arthur Schnitzler, Novela o snu Društveni angažman Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. August Šenoa, Prijan Lovro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva Honoré de Balzac, Otac Goriot Charles Dickens, Velika očekivanja Unutarnji svijet Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. William Shakespeare, Hamlet Janko Leskovar, Misao na vječnost Henrik Ibsen, Nora Petar Preradović, Ljudsko srce Ralph Waldo Emerson, Ljubav Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg Ranko Marinković, Ruke Franz Kafka, Preobrazba Čitanje – dokazivački tekstovi Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova Prikaz Pismo za iskazivanje interesa Problemski članak Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Komentar Slušanje – dijaloški oblici Debata Govorenje – monološki oblici Komentar Govorenje – dijaloški oblici Razgovor na temu Leksikologija Uvod u leksikologiju Jezični sustav i jezični znak Struktura jezičnog znaka Jednoznačnost i višeznačnost leksema Leksičko-semantički odnosi Sinonimija Antonimija Homonimija Raslojenost leksika Vremenska raslojenost leksika Područna raslojenost leksika Funkcionalna raslojenost leksika Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje Posuđenice Vrste posuđenica Jezična norma i jezični purizam Jezična norma Jezični purizam Frazeologija Frazem i frazeologija Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi Leksikografija Vrste rječnika Leksikografski (rječnički) članak Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije Pisanje – dokazivanje Školski esej Pisanje – upućivanje Upućivanje kao postupak Tehnička uputa Stoljeće nemira Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi Ranko Marinković, Kiklop Ivan Goran Kovačić, Jama Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica William Golding, Gospodar muha Orhan Pamuk, Snijeg Globalno selo Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Albert Camus, Stranac Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom Antun Šoljan, Luka Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica Gabriel García Marquez, Sto godina samoće Raymond Carver, Katedrala Aldous Huxley, Divni novi svijet William Gibson, Neuromancer Hrvatska književna baština Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Marko Marulić, Judita (ulomci) Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila Marin Držić, Dundo Maroje Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje) Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga Čitanje – dokazivački tekstovi Kritika Komentar Čitanje – upućivački tekstovi Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova Tehnička uputa Zakoni Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Cilj predmeta: ■ osposobiti se za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke ■ učiti jezik radi daljnje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje ■ razvijati jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada ■ razvijati svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, toleranciji i empatiji prema drugom i drugačijem ■ razumjeti zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu ■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima ■ razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa te iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo ■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove ■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojemu se taj jezik govori ■ uključiti se bez pripreme u razgovor o temama koje su im poznate ■ obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije ■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima ■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura ■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika ■ isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura ■ ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti ■ prosuđivati o različitostima uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih Opis predmeta: Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnomu okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polazničkih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novmi kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje 1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje 1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanoga jezičnog izričaja 2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja Međukulturno djelovanje 1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika 2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji Stanovanje Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta Slobodno vrijeme Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Svakodnevica / stilovi života Moda/Modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Briga o zdravlju Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje Prehrambene navike Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani Vrijeme Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of ■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti; ■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne ■ VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd. ■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine ■ BROJEVI: glavni i redni ■ PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena, načina ■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjektom i kao s objektom ■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje 2. komentirati nezahtjevne tekstove Međukulturno djelovanje 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Putovanja i praznici Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti Multikulturnost Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade Mediji i suvremena komunikacija Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) Škola i obrazovanje Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav – usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Sport i zdravlje Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku Međuljudski odnosi Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ■ IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice ■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica; ■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) ■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake

of)■ TVORBA RIJEČI: compounds ■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga ■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene ■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima 2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje 1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova 2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje 1. razumjeti razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi 2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje 1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e – pošti 2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor 1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju 2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje Međukulturno djelovanje 1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku 2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije 3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Europsko okruženje Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem Javne službe Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije Mladi i njihov svijet Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) Mobilnost i migracije Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu Društvo i svijet koji nas okružuje Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima Kultura i civilizacija Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja Europske unije Znanost i tehnologija Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije Strukovno usmjerene teme Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne rečenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima 2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje 1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje 1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanam izričaju Govor 1. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje 1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima 2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti 3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Posao i obrazovanje Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu Potrošačko društvo Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam Kultura i civilizacija Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta Znanost, umjetnost i popularna kultura Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada Strukovno usmjerene teme Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; Pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ pasivne rečenice, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, složenice, prijedlozi; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Cilj predmeta: ■ osposobiti za usmenu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke ■ učiti jezik i primijeniti izvore znanja na njemačkom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje ■ razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada ■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima ■ razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o sadašnjim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo ■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove ■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojem se taj jezik govori ■ uključiti se u razgovor o temama koje su poznate ■ obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije ■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima ■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura ■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika ■ isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti ■ prosuđivati kritički o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanje tuđih Opis predmeta: Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenam i pisanam izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje 1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje 1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanag jezičnog izričaja 2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenag izričaja Međukulturno djelovanje 1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika 2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji Stanovanje Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta Slobodno vrijeme Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Svakodnevica/ stilovi života Moda/Modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Briga o zdravlju Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje Prehrambene navike Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani Vrijeme Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ IMENICE: vrste, rod, broj ■ ČLANOVI: određeni, neodređeni ■ ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher ■ PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva ■ BROJEVI: glavni i redni ■ PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen ■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) ■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn, deshalb, damit…) ■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje 2. komentirati nezahtjevne tekstove Međukulturno djelovanje 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Putovanja i praznici Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti Multikulturnost Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade Mediji i suvremena komunikacija Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže, itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) Škola i obrazovanje Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav – usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Sport i zdravlje Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku Međuljudski odnosi Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ ponavljanje i proširivanje ■ IMENICE: složenice ■ ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana ■ ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica ■ PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva ■ PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom ■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj rečenici, namjerne ■ GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola te uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; reakcija glagola, kondicional, zu + infinitiv. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima 2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje 1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova 2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje 1. razumjeti razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi 2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje 1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti 2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor 1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju 2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje Međukulturno djelovanje 1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku 2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije 3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Europsko okruženje Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta, itd) Gospodarenje vlastitim novcem Javne službe Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije Mladi i njihov svijet Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) Mobilnost i migracije Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu Društvo i svijet koji nas okružuje Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima Kultura i civilizacija Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja Europske unije Znanost i tehnologija Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije Strukovno usmjerene teme Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ■ prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima 2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje 1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje 1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanam izričaju Govor 1. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje 1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima 2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti 3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Posao i obrazovanje Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu Potrošačko društvo Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam Kultura i civilizacija Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta Znanost, umjetnost i popularna kultura Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada Strukovno usmjerene teme Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ usporedne rečenice, reakcija glagola, particip I., konjunktiv II. od pomoćnih i modalnih glagola; würde + infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, pluskvamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder… oder; denn, nicht… sondern; ob; seit; um… zu; so… dass; obwohl, darum, deswegen, trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Cilj predmeta: ■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja ■ vrjednovati dokaze ■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize ■ interpretirati povijesne podatke ■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive Opis predmeta: U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja. Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:
a)poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
b)razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda ■ o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom. Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina: ■ vještina kronološkog razmišljanja ■ vještina razumijevanja povijesne naracije ■ vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa ■ vještina povijesnog istraživanja ■ vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova. Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore. Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini. Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane. Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni je dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: prvi

(1). U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

opisati svakodnevan život paleolitskog lovca i sakupljača plodova
preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju
objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike
identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova
razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija
usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi
razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja
tisućljeća prije Krista Uspon i pad starog svijeta
objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja
tisućljeća prije Krista
izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama
raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet
ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture
objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću
analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa
usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske Srednjovjekovne civilizacije
raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
do
stoljeća
objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između
i
godine
ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima
razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe
istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od
do
stoljeća
identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima
protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku
izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do
stoljeća Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba Pojava i razvoj prvih ljudi Materijalna kultura i način života Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti Neolitska i urbana revolucija Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika Kulturne grupe i nastanak prvih naroda Od stanovnika sela do stanovnika grada Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija Stari istok Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija Današnji hrvatski prostor u prapovijesti Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija Iliri i njihova kultura Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji Uspon i pad starih i novih država Pojava judaizma i židovska država Pojava i razvoj egejske civilizacije Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana Najpoznatije religije starog svijeta Helenska i helenistička kultura Doba velikih carstava Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe Indija i Kina Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja Od autohtonog ilirskog sela do autohtonoga grada Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva Pojava i uspon islamske civilizacije Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju Oporavak Zapada Nova carstva, kraljevstva i komune Gospodarski i kulturni oporavak Kršćanstvo i društvo Prvi svjetski sustav trgovine (
– 1350.) Slavenski svijet u Europi Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet Hrvatska između sredozemnog i srednjoeuropskog svijeta Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti »Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja Napomene: U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do
g. pr. Kr.), Uspon i pad starog svijeta (od
g. pr. Kr. do
g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od
g. do
g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja
tisućljeća prije Krista do
godine te pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima. Polaznik će također razumjeti kako su nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Temelji modernog svijeta
ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u
i
stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj
obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u
i
stoljeću doveli do promjena
ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama
raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u
i
stoljeću
usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo
opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja
stoljeća Doba građanskih revolucija
raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem
i u prvoj polovici
stoljeća
objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije
istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecali na promjene u europskim državama i Hrvatskoj
ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u
stoljeću
identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći
ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka
stoljeća
protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici
stoljeća
raspravljati o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma« Dvadeseto stoljeće
raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi
obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj
ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi
protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države
identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici
stoljeća
raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u
stoljeću Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Rađanje moderne Europe Crna smrt i njezine posljedice Pojava nacionalnih država, gradovi i komune Temelji humanizma i renesanse Velika geografska otkrića i europska ekspanzija Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva Kolonijalizam i europeizacija svijeta Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi Nastanak modernih europskih država Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju« Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem
stoljeća Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem
i početkom
stoljeća Doba razuma Američka i Francuska revolucija Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije
i
stoljeća Industrijalizacija i modernizacija Uspon SAD-a do svjetske sile Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći Osmansko Carstvo i Rusija u
stoljeću Kina i Japan u
stoljeću Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od
do
godine Europa između restauracije i revolucije Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta »Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država
–
godine i važniji globalni trendovi Svijet u razdoblju imperijalizma Porast stanovništva i prekooceanske migracije Građanska kultura od romantizma do moderne Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije Hrvatski narodni preporod Hrvatska između Austrije i Ugarske Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika Prvi svjetski rat Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama Uzroci i posljedice ruske revolucije
godine Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata Tri oblika političke scene u svijetu od
do
godine Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi Drugi svjetski rat Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici
stoljeća Hladni rat i internacionalne krize Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici
stoljeća Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji Kriza konfederacije i samoupravljanja Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države Napomene: U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od
do
g.), Doba građanskih revolucija (od
do
g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine. Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u
stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Cilj predmeta: ■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja ■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika Opis predmeta: Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo. Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Religioznost i put religija
navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu
opisati temeljna obilježja religioznosti
razlikovati prirodne i objavljene religije
analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam
voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost Kršćanska objava i vjera
ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave
navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja
raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život
opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesno-spasenjsko značenje kao Sina Božjega
protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas
usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka
objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme U potrazi za smislom života U vrtlogu svijeta i života Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe Smisao i besmisao života Kršćanska vjera kao odgovor smisla Živjeti kao protagonist – životna uporišta Čovjek – religiozno biće Vjera – iskonska ljudska potreba Čovjek je po naravi religiozan Razvoj religije Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva Monoteističke religije Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije Kršćanska objava i Sveto pismo Kršćanska objava i njezino prenošenje Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji Biblijski govor o Bogu Biblija u životu kršćana Isus Krist – vrhunac objave Isus – povijesna osoba Isusov lik Navještaj kraljevstva Božjega Isusovo otkupiteljsko djelo Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek Zajedništvo s Kristom Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta Biblijsko-vjernički pristup stvaranju Odnos vjere i prirodnih znanosti Napomene: Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Crkva u sadašnjosti i prošlosti
otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve
objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život
razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzora vjere
iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi
navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom
analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu
primijeniti načela ekumenizma Kršćanska antropologija
povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti
objasniti kršćansko poimanje slobode
usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Sloboda – izbor i odgovornost Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti Ususret drugome U potrazi za vrjednotama Život s Crkvom i u Crkvi Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu Marija – uzor vjere i majka Crkve Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (
–
st.) Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja Napomene: Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kršćanska antropologija
ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život
otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju
prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva Kršćansko razumijevanje morala
objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla
razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja
povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima
navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji
protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti
uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kršćansko poimanje čovjeka Čovjek kao stvorenje i slika Božja Isusov put kao paradigma kršćaninova puta Čovjek – moralno biće Čovjek – polazište etičkog razmišljanja Kriteriji dobra i zla Odnos vjere i morala Savjest – norma etičkog djelovanja Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti Bog – temelj kršćanske moralnosti Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon Znakovi ljubavi prema Bogu Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu Evanđeoski zakon ljubavi »Muško i žensko stvori ih« Čovjek – žena i muškarac Obitelj u Božjem naumu Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo Dostojanstvo ljudskoga života Svetost i dostojanstvo ljudskoga života Životom obdareni i u život pozvani Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti Živjeti u istini Hoditi u istini »Istina će vas osloboditi« Napomene: Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu
razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti
ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija
primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu
otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja Kršćanska objava i vjera
analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje Kršćansko razumijevanje morala
izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad
opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom – izazov nevjere Suvremena religioznost i njezina pitanja Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost« Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu Dokazi o Božjoj opstojnosti Biblijska slika i iskustvo Boga Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere Ljudski rad i stvaralaštvo Čovjek sustvaratelj Kršćanski pogled na rad Opće dobro, pravda i solidarnost Etika poslovanja Kršćansko zauzimanje za mir Izazovi znanstveno- tehničkog napretka Budućnost i moć znanja Informatizacija i globalizacija Znanost u službi poboljšanja života Briga za okoliš Zajedništvom do napretka Kršćanska nada u budućnost Svjetovna očekivanja budućnosti Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji Čovjek pred pitanjem svršetka Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni Napomene: Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Cilj predmeta: ■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnoga normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju ■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici Opis predmeta: Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koji razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija te politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje ostalih znanstvenih disciplina, primjerice psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama. Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom. Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest
razlikovati osnovne etičke pojmove
ispitati različite perspektive samospoznaje
analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike
preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja
identificirati granične situacije
procijeniti različita moralna načela djelovanja
suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme U potrazi za identitetom Različite perspektive samospoznaje Uloge, uzori, idoli Osjećanje, htijenje, mišljenje Prepreke u potrazi Granične situacije Borba sa zlom ili s moći Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći Orijentacija i zamke na putu Životni izbor Zloporaba moći Ispravnost/neispravnost individualnog puta Ciljevi: lažni, prividni, istinski Potraga za nedostižnim Logika srca i logika uma Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života Savjest Moralni razvitak kroz konfliktne situacije Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima Etika kao svijest o moralu Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Etika socijalnog života
analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu
identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva
izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa
otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije
ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija
preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji
procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost) Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba Temelji kulturnog pluralizma Feministički pokret i ravnopravnost žena Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje) Platonova utopija pravednosti Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike Ćudoređe kao temelj zajedništva Etičke krjeposti i načelo sredine Vrste pravednosti (komutativna i distributivna) Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More) Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau) Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham) Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa Račun užitka. Hedonizam i pravednost Pojam ljudskog dostojanstva Ljudska prava i njihovo podrijetlo Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant) Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls) Izazovi suvremenog društva Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije Imperativ beskonačnog napretka Tehnologija i znanost u službi moći Konzumerizam kao stil života Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Primijenjena etika
identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike
preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode
razlikovati različite ekološke teorije
procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja
analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi
izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Čovjek, priroda, etika Čovjek i priroda Pojam i predmet bioetike Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam Čovjek i životinjski svijet Čovjek i svijet biljaka Kvaliteta života Opstanak i preživljavanje Poboljšanje kvalitete života Održivi razvoj Smisao i granice tehnološkog razvoja Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji Tehnološka izvedivost i etička dopustivost Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije Ekologija i zaštita okoliša Ekološki pokret i ekološka etika Ekološka odgovornost Ekosustavi Ekološka svijest i osobna angažiranost Bioetika i biologijske znanosti Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam Eugenika Genetika i biotehnologija Medicinska bioetika Etika humanih reproduktivnih tehnologija Pobačaj Etika transplantacije organa i trgovina organima Etika umiranja i smrti Eutanazija Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Etika kao filozofija morala
ispitati odnos morala i etike
analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo
razlučiti pojmove morala i ćudoređa
procijeniti idealni zahtjev važenja morala
raščlaniti strukturu etike
izdvojiti osnovne etičke pojmove Etička argumentacija i etičke teorije
razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
razlučiti strategije opravdanja važenja etike
preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike
suprotstaviti različite etičke argumentacije
analizirati etičke tekstove Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Moral i etika Moral kao predmet i sadržaj etike Moral kao predrefleksivno iskustvo Moral i ćudoređe Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje Etika kao filozofija morala Struktura etike: normativna i deskriptivna etika i metaetika Temeljni etički pojmovi Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike Razdioba etičkih teorija Etika pravila i etika dobrog života Aristotelovo utemeljenje etike vrline Kantova deontološka etika Utilitaristička etika (Bentham, Mill) Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam Habermasova etika diskursa Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls) Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam) Metafizičko opravdanje etike (teološka etika) Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe) Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Cilj predmeta: ■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja ■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe ■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti Opis predmeta: Ovo zanimanje najčešće se obavlja u sjedećem položaju. Leđa su najopterećeniji dio tijela, otežan je rad krvotoka u nogama, prisutne su kontrakcije mišića vrata te neaktivnost mišića prsiju, trbuha i nogu. Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju. Kineziološke postupke unaprjeđenja zdravlja usmjeriti na usvajanje znanja koja će koristiti za preventivno, relaksacijsko i korektivno smanjenje različitih problema povezanih s kralježnicom. Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporučuje posebnu pozornost usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta. Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti kao što su odbojka, košarka i sl. Osjećaj za estetiku također je jedna od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj navedenog putem nastavnog procesa posebno su pogodne polistrukturne konvencionalne aktivnosti koje imaju za cilj dostići odgovarajuću estetsku razinu izvođenja, primjerice, sadržaji sportske i ritmičke gimnastike, plesovi i sl.. U ovom zanimanju osobe su znatno izložene stresu. Polaznike je potrebno zainteresirati za izlete u prirodu s kineziološkim rekreacijskim sadržajima kao što su planinarenja, rafting i sl. Potrebno je utjecati na stvaranje navika korištenja spomenutih sadržaja kako bi ih mogli preventivno koristiti u smanjivanju stresa. Istovremeno je potrebno naučiti i osvijestiti polaznike o tome da bavljenje bilo kojom organiziranom kineziološkom aktivnošću smanjuje stres. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kineziološka teorijska znanja
poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture
prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju
navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)
nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja Kineziološke aktivnosti
isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko- rekreacijski sadržaj
uskladiti polistrukturalne acikličke aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju Transformacija kinantropoloških obilježja
isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)
razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)
prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)
usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava, stabilnosti lokomotornog sustava)
kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja
pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
pokazati i proves

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.