Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist (060724) u obrazovnom sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administraci

(060724)u obrazovnom sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist

(060724)u obrazovnom sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija NN 85/2017 (26.8.2017.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist

(060724)u obrazovnom sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 2039 Na temelju članka

1. stavka
2. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10 i 22/13) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE EKONOMIST

(060724)U OBRAZOVNOM SEKTORU EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA I. Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije EKONOMIST u obrazovnom sektoru EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA, koji je sastavni dio ove Odluke. II.

(1)U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije ekonomist počevši od školske godine 2017./2018.

(2)Učenici koji su u školskoj godini 2017./2018. upisali prvi razred srednje škole u eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije ekonomist

(060704), obrazuju se po strukovnom kurikulumu koji je sastavni dio ove Odluke.

(3)Iznimno od stavka

1. ove točke, učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2017./
2. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za zanimanje ekonomist objavljenom u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 5, Zagreb, kolovoz
3. te donesenom Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje ekonomist

(060604)u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0007 od 13. lipnja 2011. godine), mogu se obrazovati po programu koji su upisali.

(4)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./

1. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za zanimanje ekonomist objavljenom u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 5, Zagreb, kolovoz
2. te donesenom Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje ekonomist

(060604)u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0007 od 13. lipnja 2011. godine), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

(5)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./

1. i ranije, sukladno eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije ekonomist, nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali. III. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti nastavni plan i program za zanimanje ekonomist objavljen u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 5, Zagreb, kolovoz
2. te donesen Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje ekonomist

(060604)u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0007 od

1. lipnja
2. godine), osim za učenike iz točke II. stavka
3. i
4. ove Odluke. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-03/17-05/00083 Urbroj: 533-25-17-0003 Zagreb,
5. kolovoza
6. Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE EKONOMIST Popis kratica ALADI – Asociación Latinoamericana de Integración, Latinoameričko udruženje za integraciju ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje BDP – bruto domaći proizvod CARIFTA – Caribbean Free Trade Association, Karipsko udruženje za slobodnu trgovinu CEFTA – Central European Free Trade Association, Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini CPI – Consumer Price Indexes, košarica potrošačkih dobara D – desna DZS – Državni zavod za statistiku DGU – Državna geodetska uprava EBRD – European Bank for Reconstruction and Development, Europska banka za obnovu i razvoj EIB – European Investment Bank, Europska investicijka banka EU – Europska unija EU CV – European. Curriculum vitae, EU format životopisa FTP – File Transfer Protocol, protokol za prijenos datoteka GATT – General Agreement on Tariffs and Trade, Opći sporazum o carinama i trgovini GATS – General Agreement on Trade in Services, Opći sporazum o trgovi i uslugama GPS – Global Positioning System, globalni pozicijski sustav GRI – Global Reporting Initiative, neprofitna organizacija koja promiče ekonomsku održivost HUP – Hrvatska udruga poslodavaca IBRD – International Bank for Reconstruction and Development, Međunarodna banka za obnovu i razvoj ICT – Information and communications technology, informacijska i komunikacijska tehnologija IMF – International Monetary Fund, Međunarodni monetarni fond IUPAC – International Union of Pure and Applied Chemistry, Međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju ITM – indeks tjelesne mase L – lijeva MTP – multilateralna trgovinska platforma MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja NAFTA – North American Free Trade Agreement, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NEW – neto ekonomkso blagostanje NN – Narodne novine OPEC – Organization of the Petroleum Exporting Countries, Organizacija zemalja izvoznica nafte PDV – porez na dodanu vrijednost PPI – Producer Price Indeks, indeks cijena proizvodnje PSE – periodni sustav elemenata RH – Republika Hrvatska SUVT – Središnju ured vježbeničkih tvrtki TRIPS – Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights, Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva UNDP – United Nations Development Programme, program Ujedinjenih naroda za razvoj VT – vježbenička tvrtka ZOT – zadatci objektivnog tipa Napomene: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
7. Opći dio 1.
8. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije Ekonomist 1.
9. Cilj strukovnog kurikuluma Cilj strukovnog kurikuluma stjecanje je kompetencija propisanih standardom kvalifikacije ekonomist. 1.
10. Trajanje obrazovanja Četiri godine 1.
11. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja Završena osnovna škola
12. NASTAVNI PLAN I PROGRAM 2.
13. Nastavni plan *Napomena: U prvom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajućim nastavnim predmetom. U drugom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajućim nastavnim predmetom. U trećem razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajućim nastavnim predmetom. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajućim nastavnim predmetom. 2.
14. Nastavni program 2.2.
15. Općeobrazovni dio Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Cilj predmeta: naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima u te različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda Opis predmeta: U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja: I. Slušanje i govorenje II. Struktura hrvatskog jezika III. Pisanje IV. Analiza književnih tekstova V. Analiza neknjiževnih tekstova. Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova. Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Slušanje i govorenje
16. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
17. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno
18. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju
19. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza
20. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom
21. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke Struktura hrvatskog jezika
22. razvrstati jezikoslovne pojmove
23. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika
24. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika
25. navesti jezična pravila
26. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini
27. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini
28. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom Pisanje
29. sastavljati različite vrste tekstova
30. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije
31. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno
32. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst
33. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
34. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju
35. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom
36. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost Analiza književnih tekstova
37. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama
38. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima
39. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja
40. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora
41. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima
42. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini
43. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu Analiza neknjiževnih tekstova
44. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora
45. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta
46. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst
47. tumačiti tekstove s grafičkim elementima
48. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno
49. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja
50. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora
51. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima
52. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Javni govor Govorenje – monološki oblici Govor Govorenje – dijaloški oblici Oluja ideja Funkcija glasova u jeziku Fonem, alofon, fon Fonem i grafem Tvorba i podjela glasova Podjela glasova prema otvoru Slogovi i slogovna struktura Podjela glasova prema zvučnosti Podjela glasova prema mjestu tvorbe Glasovne promjene Jednačenje glasova po zvučnosti Jednačenje glasova po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Vokalizacija Nepostojano a Pravogovorna i pravopisna norma Pravogovor ili ortoepija Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika Vrjednote govornog jezika Pravopis ili ortografija Pisanje velikog i malog slova Pravopisni i rečenični znakovi Pisanje glasova č/ć, dž/đ Alternacije ije/je/e/i Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja
53. stoljeća Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici) Pisanje – opisivanje Opisivanje kao postupak Pisanje – pripovijedanje Pripovijedanje kao postupak Priča Tehničko izvješće Obavijest Životopis Molba Priča i novela Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Ranko Marinković, Prah Giovanni Boccaccio, Chichibio Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza Dubravko Horvatić, Đavo u podne Vjekoslav Kaleb, Gost Roman Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Pavao Pavličić, Večernji akt Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje Victoria Hislop, Otok Khaled Hosseini, Gonič zmajeva John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit Drama Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona Plaut, Škrtac Pero Budak, Mećava Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina Lirika Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi. Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević Ep Polaznici čitaju pet pjevanja. Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja) Čitanje – opisivački tekstovi Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova Čitanje – pripovjedački tekstovi Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova Molba Životopis Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Predavanje Slušanje – dijaloški oblici Intervju Govorenje – monološki oblici Predavanje Govorenje – dijaloški oblici Anketa Morfem i morfologija Morfem, alomorf, morfologija Vrste morfema Gramatičke kategorije Kategorije vrsta riječi Kategorije oblika riječi Promjenjive riječi Imenice Imenice i pravopis Zamjenice Zamjenice i pravopis Pridjevi Pridjevi i pravopis Brojevi Brojevi i pravopis Glagoli Glagoli i pravopis Nepromjenjive riječi Prilozi Prijedlozi Veznici Čestice Usklici Hrvatski jezik od
54. do kraja
55. stoljeća Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec) Pisanje – izlaganje Izlaganje kao postupak Definicije Sažetak Bilješke i natuknice Zapisnik. Stručno izvješće Cijeli se svijet igra Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Molière, Škrtac Pedro Calderón de la Barca, Život je san William Shakespeare, San ljetne noći William Shakespeare, Romeo i Julija Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka Tena Štivičić, Fragile Prometeji Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Eshil, Okovani Prometej Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote Johann Wolfgang Goethe, Prometej Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba Tin Ujević, Visoki jablani George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda Žena u književnom djelu Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Milan Begović, Bez trećega Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke Biblija, Pjesma nad pjesmama Ivan Slamnig, Barbara Horacije, Lidiji Josip Kozarac, Tena Dinko Šimunović, Muljika Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života Sofoklo, Antigona Čitanje – izlagački tekstovi Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova Sažetak Stručno izvješće Popularno-znanstveni članak Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Izvješće Slušanje – dijaloški oblici Razgovor na temu Govorenje – monološki oblici Izvješće Govorenje – dijaloški oblici Službeni razgovor Sintaksa Sintaksa Spojevi riječi Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi Ustrojstvo rečenice Obavijesno ustrojstvo rečenice Gramatičko ustrojstvo rečenice Rečenice po sastavu Jednostavne i složene rečenice Nezavisno složena rečenica Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica Zavisno složena rečenica Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne Povezivanje rečenica u tekstu Red riječi u rečenici Pravopisna pravila u sintaksi Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova Hrvatski jezik u
56. stoljeću Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja Pisanje – dokazivanje Dokazivanje kao postupak Pismo za iskazivanje interesa Prikaz Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik) Školski esej Jureći vlak braće Lumière Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Janko Polić Kamov, Brada Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća Antun Gustav Matoš, Notturno Milan Begović, Kvartet Vladimir Vidrić, Pejzaž II. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare Arthur Schnitzler, Novela o snu Društveni angažman Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskimlačkim interesima polaznika. August Šenoa, Prijan Lovro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva Honoré de Balzac, Otac Goriot Charles Dickens, Velika očekivanja Unutarnji svijet Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. William Shakespeare, Hamlet Janko Leskovar, Misao na vječnost Henrik Ibsen, Nora Petar Preradović, Ljudsko srce Ralph Waldo Emerson, Ljubav Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg Ranko Marinković, Ruke Franz Kafka, Preobrazba Čitanje – dokazivački tekstovi Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova Prikaz Pismo za iskazivanje interesa Problemski članak Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Slušanje – monološki oblici Komentar Slušanje – dijaloški oblici Debata Govorenje – monološki oblici Komentar Govorenje – dijaloški oblici Razgovor na temu Leksikologija Uvod u leksikologiju Jezični sustav i jezični znak Struktura jezičnog znaka Jednoznačnost i višeznačnost leksema Leksičko-semantički odnosi Sinonimija Antonimija Homonimija Raslojenost leksika Vremenska raslojenost leksika Područna raslojenost leksika Funkcionalna raslojenost leksika Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje Posuđenice Vrste posuđenica Jezična norma i jezični purizam Jezična norma Jezični purizam Frazeologija Frazem i frazeologija Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi Leksikografija Vrste rječnika Leksikografski (rječnički) članak Hrvatski jezik u
57. i
58. stoljeću Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije Pisanje – dokazivanje Školski esej Pisanje – upućivanje Upućivanje kao postupak Tehnička uputa Stoljeće nemira Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi Ranko Marinković, Kiklop Ivan Goran Kovačić, Jama Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica William Golding, Gospodar muha Orhan Pamuk, Snijeg Globalno selo Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Albert Camus, Stranac Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom Antun Šoljan, Luka Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica Gabriel García Marquez, Sto godina samoće Raymond Carver, Katedrala Aldous Huxley, Divni novi svijet William Gibson, Neuromancer Hrvatska književna baština Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Marko Marulić, Judita (ulomci) Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila Marin Držić, Dundo Maroje Ivan Gundulić, Osman (
59. pjevanje) Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga Čitanje – dokazivački tekstovi Kritika Komentar Čitanje – upućivački tekstovi Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova Tehnička uputa Zakoni Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Cilj predmeta: osposobiti se za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke učiti jezik radi daljnje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje razvijati jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada razvijati svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, toleranciji i empatiji prema drugom i drugačijem razumjeti zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojemu se taj jezik govori uključiti se bez pripreme u razgovor o temama koje su im poznate obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih Opis predmeta: Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od
60. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam razreda učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polaznikovih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom. Napomena: nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika
61. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje
62. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje
63. razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje
64. odabrati jezične strukture i vokabular prema obliku i vrsti pisanoga jezičnog izričaja
65. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor
66. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
67. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika
68. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Predstavljanje sebe i drugih Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...) Obitelj Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji Stanovanje Moj dom Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Stanovanje u svijetu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta Slobodno vrijeme Sport i rekreacija Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Hobiji Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Svakodnevica/ stilovi života Svakodnevni život i običaji Odijevanje i moda Moda/ modni trendovi Kupovanje Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Briga o zdravlju Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje Prehrambene navike Prehrana Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani Vrijeme Dnevni raspored Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Vrijeme kroz godinu Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskog referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.. PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine BROJEVI: glavni i redni PRILOZI: mjesta, određenog i neodređenog vremena, načina SINTAKSA: red riječi u rečenici i u nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnog i neizravnog objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjekotom i kao s objektom GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika
69. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
70. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje
71. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima
72. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje
73. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
74. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje
75. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova
76. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor
77. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje
78. komentirati nezahtjevne tekstove Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
79. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije
80. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Putovanja i praznici Putovanja Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti Multikulturnost Multikulturnost Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće europe, europske institucije za mlade Mediji i suvremena komunikacija Mediji Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija Tv vodič i programi Komunikacija Pisana i usmena komunikacija Telefon, sms, mms, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (skype, facetime) Škola i obrazovanje Škole Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Obrazovni sustav Školski sustav – usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Sport i zdravlje Sport Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Zdravlje Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku Međuljudski odnosi Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.. BROJEVI: glavni i redni PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici; slaganje vremena GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika
81. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima
82. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje
83. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova
84. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje
85. razumjeti razgovor među izvornim govornicima na poznatu temu
86. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje
87. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti
88. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor
89. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju
90. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
91. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku
92. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije
93. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Europsko okruženje Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem Javne službe Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije Mladi i njihov svijet Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) Mobilnost i migracije Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu Društvo i svijet koji nas okružuje Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima Kultura i civilizacija Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU Znanost i tehnologija Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije Strukovno usmjerene teme Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd. BROJEVI: glavni i redni PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici; slaganje vremena GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
94. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima
95. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje
96. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje
97. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje
98. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
99. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju Govor
100. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
101. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
102. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti
103. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Posao i obrazovanje Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mom zanimanju Na radnom mjestu Potrošačko društvo Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam Kultura i civilizacija Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta Znanost, umjetnost i popularna kultura Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada Strukovno usmjerene teme Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd. BROJEVI: glavni i redni PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici; slaganje vremena GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Cilj predmeta: osposobiti za usmenu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke učiti jezik i primijeniti izvore znanja na njemačkom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o sadašnjim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojem se taj jezik govori uključiti u razgovor o temama koje su im poznate obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje jezika cilja isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti prosuđivati kritički o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih. Opis predmeta: Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskog jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od
104. razreda osnovne škole. Po završetku
105. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnomu okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku
106. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika
107. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje
108. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje
109. razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje
110. odabrati jezične strukture i vokabular prema obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja
111. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor
112. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
113. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima jezika cilja
114. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Ja i svijet oko mene Predstavljanje sebe i drugih Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine) Obitelj Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji Stanovanje Moj dom Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Stanovanje u svijetu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta Slobodno vrijeme Sport i rekreacija Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Hobiji Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Svakodnevica/ stilovi života Svakodnevni život i običaji Odijevanje i moda Moda/modni trendovi Kupovanje Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Briga o zdravlju Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje Prehrambene navike Prehrana Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani Vrijeme Dnevni raspored Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Vrijeme kroz godinu Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura. Popis potrebnih jezičnih struktura: IMENICE: vrste, rod, broj ČLANOVI: određeni, neodređeni ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva BROJEVI: glavni i redni PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit...) GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
115. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije
116. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje
117. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima
118. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje
119. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe
120. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje
121. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova
122. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor
123. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje
124. komentirati nezahtjevne tekstove Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
125. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije
126. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Putovanja i praznici Putovanja Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti Multikulturnost Multikulturnost Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće europe, europske institucije za mlade Mediji i suvremena komunikacija Mediji Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Komunikacija Pisana i usmena komunikacija Telefon, sms, mms, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (skype, facetime) Škola i obrazovanje Škole Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Obrazovni sustav Školski sustav – usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Sport i zdravlje Sport Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Zdravlje Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku Međuljudski odnosi Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura. Popis potrebnih jezičnih struktura: IMENICE: vrste, rod, broj ČLANOVI: određeni, neodređeni ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva BROJEVI: glavni i redni PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – – Wechselpräpositonen PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit) GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji
127. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima
128. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje
129. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova
130. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje
131. razumjeti razgovor između izvornih govornika na poznatu temu
132. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje
133. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti
134. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor
135. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju
136. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
137. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku
138. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije
139. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Europsko okruženje Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem Javne službe Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije Mladi i njihov svijet Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) Mobilnost i migracije Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu Društvo i svijet koji nas okružuje Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima Kultura i civilizacija Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU Znanost i tehnologija Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije Strukovno usmjerene teme Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura. Popis potrebnih jezičnih struktura: IMENICE: vrste, rod, broj ČLANOVI: određeni, neodređeni ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva BROJEVI: glavni i redni PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn, deshalb, damit...) GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika
140. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima
141. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje
142. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje
143. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje
144. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu
145. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju Govor
146. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)
147. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
148. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti
149. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Posao i obrazovanje Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mom zanimanju Na radnom mjestu Potrošačko društvo Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam Kultura i civilizacija Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta Znanost, umjetnost i popularna kultura Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada Strukovno usmjerene teme Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji povezanim s kvalifikacijom Napomene: Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina usporedne rečenice, rekcija glagola, Particip I, konjunktiv II. pomoćnih i modalnih glagola; würde + infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, pluskvamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder, oder; denn, nicht, sondern; ob; seit; um, zu; so, dass; obwohl, darum, deswegen, trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Cilj predmeta: razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja vrjednovati dokaze razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize interpretirati povijesne podatke konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive Opis predmeta: U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja. Standard
150. Temeljna povijesna znanja čine: poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom. Standard
151. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina: vještina kronološkog razmišljanja vještina razumijevanja povijesne naracije vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa vještina povijesnog istraživanja vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova. Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore. Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini. Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane. Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada
152. opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova
153. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume itehnologiju
154. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike
155. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova
156. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija
157. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi
158. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja
159. tisućljeća prije Krista Uspon i pad starog svijeta
160. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja
161. tisućljeća prije Krista
162. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja
163. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet
164. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture
165. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću
166. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog naslijeđa
167. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske Srednjovjekovne civilizacije
168. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
169. do
170. stoljeća
171. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između
172. i
173. godine
174. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima
175. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe
176. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
177. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od
178. do
179. stoljeća
180. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima
181. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku
182. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do
183. stoljeća Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba Pojava i razvoj prvih ljudi Materijalna kultura i način života Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti Neolitska i urbana revolucija Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika Kulturne grupe i nastanak prvih naroda Od stanovnika sela do stanovnika grada Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija Stari istok Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija Današnji hrvatski prostor u prapovijesti Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija Iliri i njihova kultura Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji Uspon i pad starih i novih država Pojava judaizma i Židovska država Pojava i razvoj egejske civilizacije Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana Najpoznatije religije starog svijeta Helenska i helenistička kultura Doba velikih carstava Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe Indija i Kina Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja Od autohtonog ilirskog sela do autohtonoga grada Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva Pojava i uspon islamske civilizacije Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju Oporavak Zapada Nova carstva, kraljevstva i komune Gospodarski i kulturni oporavak Kršćanstvo i društvo Prvi svjetski sustav trgovine (
184. – 1350.) Slavenski svijet u Europi Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet Hrvatska između sredozemnog i srednjoeurop- skog svijeta Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti »Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja Napomene: U prvom razredu polaznik će u tri skupa skupovima ishoda učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do
185. g. pr. Kr.), Uspon i pad starog svijeta (od
186. g. pr. Kr. do
187. g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od
188. g. do
189. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja
190. tisućljeća prije Krista do
191. godine. Također će biti u stanju razumjeti pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima te kako su nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: pisana provjera, usmena provjera, individualni rad, grupni rad (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Temelji modernog svijeta
192. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u
193. i
194. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj
195. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u
196. i
197. stoljeću doveli do promjena
198. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama
199. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku,društvenu i kulturnu transformaciju u
200. i
201. stoljeću
202. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo
203. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
204. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja
205. stoljeća Doba građanskih revolucija
206. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem
207. i u prvoj polovici
208. stoljeća
209. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije
210. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj
211. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u
212. stoljeću
213. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći
214. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka
215. stoljeća
216. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici
217. stoljeća
218. raspravljati o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma« Dvadeseto stoljeće
219. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva između velikih sila kao uzroke svjetskih ratova
220. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
221. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi
222. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj
223. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
224. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi
225. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države
226. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici
227. stoljeća
228. raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u
229. stoljeću Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Rađanje moderne Europe Crna smrt i njezine posljedice Pojava nacionalnih država, gradovi i komune Temelji humanizma i renesanse Velika geografska otkrića i europska ekspanzija Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva Kolonijalizam i europeizacija svijeta Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi Nastanak modernih europskih država Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju« Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem
230. stoljeća Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem
231. i početkom
232. stoljeća Doba razuma Američka i Francuska revolucija Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije
233. i
234. stoljeća Industrijalizacija i modernizacija Uspon SAD-a do svjetske sile Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći Osmansko Carstvo i Rusija u
235. stoljeću Kina i Japan u
236. stoljeću Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od
237. do
238. godine Europa između restauracije i revolucije Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta »Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država
239. –
240. godine i važniji globalni trendovi Svijet u razdoblju imperijalizma Porast stanovništva i prekooceanske migracije Građanska kultura od romantizma do moderne Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije Hrvatski narodni preporod Hrvatska između Austrije i Ugarske Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika Prvi svjetski rat Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama Uzroci i posljedice ruske revolucije
241. godine Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata Tri oblika političke scene u svijetu od
242. do
243. godine Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi Drugi svjetski rat Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici
244. stoljeća Hladni rat i internacionalne krize Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici
245. stoljeća Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji Kriza konfederacije i samoupravljanja Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države Napomene: U drugom razredu polaznik će u tri skupa skupovima ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od
246. do
247. g.), Doba građanskih revolucija (od
248. do
249. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine. Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u
250. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, polaznikovo izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni, individualni, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: pisana provjera, usmena provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Cilj predmeta: ■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja ■ osobito se usredotočujući na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika Opis predmeta: Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo. Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Religioznost i put religija
251. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu
252. opisati temeljna obilježja religioznosti
253. razlikovati prirodne i objavljene religije
254. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
255. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam
256. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost Kršćanska objava i vjera
257. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave
258. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja
259. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
260. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život
261. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega
262. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas
263. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
264. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka
265. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme U potrazi za smislom života U vrtlogu svijeta i života Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe Smisao i besmisao života Kršćanska vjera kao odgovor smisla Živjeti kao protagonist – životna uporišta Čovjek – religiozno biće Vjera – iskonska ljudska potreba Čovjek je po naravi religiozan Razvoj religije Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva Monoteističke religije Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije Kršćanska objava i Sveto pismo Kršćanska objava i njezino prenošenje Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji Biblijski govor o Bogu Biblija u životu kršćana Isus Krist – vrhunac objave Isus – povijesna osoba Isusov lik Navještaj kraljevstva Božjega Isusovo otkupiteljsko djelo Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek Zajedništvo s Kristom Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta Biblijsko-vjernički pristup stvaranju Odnos vjere i prirodnih znanosti Napomene: Prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
266. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Crkva u sadašnjosti i prošlosti
267. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve
268. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život
269. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzora vjere
270. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi
271. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom
272. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
273. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
274. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu
275. primijeniti načela ekumenizma Kršćanska antropologija
276. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti
277. objasniti kršćansko poimanje slobode
278. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Sloboda – izbor i odgovornost Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti Ususret drugome U potrazi za vrjednotama Život s Crkvom i u Crkvi Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu Marija – uzor vjere i majka Crkve Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (
279. –
280. st.) Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja Napomene: Prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
281. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kršćanska antropologija
282. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život
283. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju
284. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva Kršćansko razumijevanje morala
285. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla
286. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
287. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja
288. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima
289. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji
290. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti
291. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kršćansko poimanje čovjeka Čovjek kao stvorenje i slika Božja Isusov put kao paradigma kršćaninova puta Čovjek – moralno biće Čovjek – polazište etičkog razmišljanja Kriteriji dobra i zla Odnos vjere i morala Savjest norma etičkog djelovanja Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti Bog – temelj kršćanske moralnosti Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon Znakovi ljubavi prema Bogu Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu Evanđeoski zakon ljubavi »Muško i žensko stvori ih« Čovjek – žena i muškarac Obitelj u Božjem naumu Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo Dostojanstvo ljudskoga života Svetost i dostojanstvo ljudskoga života Životom obdareni i u život pozvani Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti Živjeti u istini Hoditi u istini »Istina će vas osloboditi» Napomene: Prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
292. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
293. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu
294. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti
295. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija
296. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu
297. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja Kršćanska objava i vjera
298. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje Kršćansko razumijevanje morala
299. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad
300. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom − izazov nevjere Suvremena religioznost i njezina pitanja Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost« Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu Dokazi o Božjoj opstojnosti Biblijska slika i iskustvo Boga Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere Ljudski rad i stvaralaštvo Čovjek sustvaratelj Kršćanski pogled na rad Opće dobro, pravda i solidarnost Etika poslovanja Kršćansko zauzimanje za mir Izazovi znanstveno-tehničkog napretka Budućnost i moć znanja Informatizacija i globalizacija Znanost u službi poboljšanja života Briga za okoliš Zajedništvom do napretka Kršćanska nada u budućnost Svjetovna očekivanja budućnosti Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji Čovjek pred pitanjem svršetka Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni Napomene: Prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz
301. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Cilj predmeta: steći teorijska znanja iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju razviti svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici Opis predmeta: Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina poput filozofske antropologije, političke, pravne i socijalne filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina poput psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama. Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom. Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest
302. razlikovati osnovne etičke pojmove
303. ispitati različite perspektive samospoznaje
304. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike
305. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja
306. identificirati granične situacije
307. procijeniti različita moralna načela djelovanja
308. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme U potrazi za identitetom Različite perspektive samospoznaje Uloge, uzori, idoli Osjećanje, htijenje, mišljenje Prepreke u potrazi Granične situacije Borba sa zlom ili s moći Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći Orijentacija i zamke na putu Životni izbor Zloporaba moći Ispravnost/neispravnost individualnog puta Ciljevi: lažni, prividni, istinski Potraga za nedostižnim Logika srca i logika uma Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života Savjest Moralni razvitak tijekom konfliktnih situacija Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima Etika kao svijest o moralu Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Etika socijalnog života
309. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu
310. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva
311. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa
312. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije
313. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija
314. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji
315. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost) Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba Temelji kulturnog pluralizma Feministički pokret i ravnopravnost žena Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje) Platonova utopija pravednosti Temelji Aristotelove teorije djelovanja Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike Ćudoređe kao temelj zajedništva Etičke krjeposti i načelo sredine Vrste pravednosti (komutativna i distributivna) Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More) Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau) Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham) Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa Račun užitka Hedonizam i pravednost Pojam ljudskog dostojanstva Ljudska prava i njihovo podrijetlo Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant) Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls) Izazovi suvremenog društva Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije Imperativ beskonačnog napretka Tehnologija i znanost u službi moći Konzumerizam kao stil života Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Primijenjena etika
316. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike
317. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode
318. razlikovati različite ekološke teorije
319. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja
320. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi
321. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Čovjek, priroda, etika Čovjek i priroda Pojam i predmet bioetike Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam Čovjek i životinjski svijet Čovjek i svijet biljaka Kvaliteta života Opstanak i preživljavanje Poboljšanje kvalitete života Održivi razvoj Smisao i granice tehnološkog razvoja Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji Tehnološka izvedivost i etička dopustivost Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije Ekologija i zaštita okoliša Ekološki pokret i ekološka etika Ekološka odgovornost Ekosustavi Ekološka svijest i osobna angažiranost Bioetika i biologijske znanosti Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam Eugenika Genetika i biotehnologija Medicinska bioetika Etika humanih reproduktivnih tehnologija Pobačaj Etika transplantacije organa i trgovina organima Etika umiranja i smrti Eutanazija Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Etika kao filozofija morala
322. ispitati odnos morala i etike
323. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo
324. razlučiti pojmove morala i ćudoređa
325. procijeniti idealan zahtjev važenja morala
326. raščlaniti strukturu etike
327. izdvojiti osnovne etičke pojmove Etička argumentacija i etičke teorije
328. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
329. razlučiti strategije opravdanja važenja etike
330. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike
331. suprotstaviti različite etičke argumentacije
332. analizirati etičke tekstove Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Moral i etika Moral kao predmet i sadržaj etike Moral kao predrefleksivno iskustvo Moral i ćudoređe Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje Etika kao filozofija morala Struktura etike:normativna i deskriptivna etika i metaetika Temeljni etički pojmovi Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike Razdioba etičkih teorija Etika pravila i etika dobrog života Aristotelovo utemeljenje etike vrline Kantova deontološka etika Utilitaristička etika (Bentham, Mill) Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam Habermasova etika diskursa Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls) Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam) Metafizičko opravdanje etike (teološka etika) Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe) Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Cilj predmeta: razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije osposobiti ih za zanimanja u ekonomiji, trgovini i poslovnoj administraciji Opis predmeta: Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja. Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju. Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Geografski pristup
333. izdvojiti etape u razvoju geografije i doprinos pojedinih znanstvenika
334. izdvojiti nove pristupe u razvoju grana i disciplina geografije
335. vrjednovati položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru
336. objasniti postanak svemira
337. razlikovati tijela u svemiru i Sunčevu sustavu
338. objasniti položaj Zemlje u Sunčevu sustavu
339. protumačiti postanak, oblik i dimenzije Zemlje
340. analizirati posljedice gibanja Zemlje
341. raščlaniti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti Orijentacija i geografske karte
342. objasniti načine izradbe i upotrebu geografskih karata
343. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS u analizi prostornih pojava i procesa
344. primijeniti suvremena tehnička sredstva za orijentaciju Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
345. usporediti elemente prirodne osnove (reljef, klima, vode, tlo i vegetacija) na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
346. istražiti prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
347. objasniti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Geografski pristup Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu Razvoj eko