(1)Ovim se Zakonom propisuju mjere, radnje i postupci koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

(2)Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na sprječavanje i otkrivanje pranja novca, odgovarajuće se primjenjuju i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma s ciljem sprječavanja i otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizacija u vezi s financiranjem terorizma. Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije Članak 2.

(1)Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od

1. svibnja
2. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141,
4. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849).

(2)Ovim se Zakonom osigurava provedba:

1. Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od
2. svibnja
3. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141,
5. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847)
6. Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od
7. listopada
8. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 309,
10. 2005.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005). Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma Članak 3.

(1)Pranjem novca smatra se:

1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1.,
5. i
6. ovoga stavka.

(2)Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.

(3)Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.

(4)Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.

(5)Terorist je fizička osoba koja:

1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno
2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.

(6)Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:

1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno
2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima
3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela
4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.

(7)Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona. Značenje pojedinih pojmova Članak 4. Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje: 1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala 2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava 3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora 4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac 5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ 6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru 7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c),

1. d)i
2. e)ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji 8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske 9) financijsko-obavještajna jedinica jest:
3. a)domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)
4. b)inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ) 10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica 11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005 12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja 13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje 14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika 15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a 16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste 17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke 18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika 19) korespondentnim odnosom smatra se:
5. a)da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja
6. b)odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava 20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji 21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima 22) kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat jesu certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 910/2014) 23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma 24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini 25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija 26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti 27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom 28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge 29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima 30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava 31) poslovni odnos jest poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti; poslovnim odnosom u smislu ovoga Zakona smatra se i registracija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara klađenja na daljinu 32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa 33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca 34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini 35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847 36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:
7. a)osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
8. b)obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
9. c)pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
10. d)obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
11. e)obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima 37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma 38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar) 39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe 40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući:
12. a)gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja
13. b)uložena sredstva kod obveznika
14. c)financijske instrumente određene zakonom koji uređuju tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente
15. d)ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima
16. e)kamate, dividende i druge prihode od sredstava
17. f)potraživanja, kredite i akreditive 41) stranka jest osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju 42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem 43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika 44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora 45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom 46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora 47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika. GLAVA II. NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma Članak 5.

(1)Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, a koja procjena će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.

(2)Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka među ostalim procjenjuju se prijetnje i ranjivosti od pranja novca i financiranja terorizma, a posebna pozornost usmjerava se na svaku financijsku aktivnost koja se zbog svoje prirode smatra pogodnom za upotrebu ili zloupotrebu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(3)Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se radom Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, čije se zadaće, među ostalim, sastoje od:
3. provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
4. izrade izvještaja o provedenoj nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
5. izrade prijedloga Akcijskoga plana s mjerama za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj i
6. provedbe drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor.

(4)Ured usmjerava i koordinira obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz stavka

1. ovoga članka te obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i ostale države članice o stavku
2. ovoga članka. Rezultati Nacionalne procjene rizika Članak 6.

(1)Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj te na temelju nje donosi Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(2)Rezultati Nacionalne procjene rizika namijenjeni su:

1. unaprjeđenju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma identificiranjem sektora ili djelatnosti u kojima obveznici moraju primjenjivati pojačane mjere te, prema potrebi, utvrđivanju mjera koje su obveznici dužni poduzeti
2. prema potrebi određivanju sektora ili područja niskoga ili pojačanoga rizika od pranja novca i financiranja terorizma
3. pomoći obveznicima u provođenju njihovih procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
4. utvrđivanju, kao pomoćno sredstvo, kod obveznika iz članka
5. ovoga Zakona i nadležnih državnih tijela iz članka
6. ovoga Zakona, prioriteta raspodjele resursa i sredstava namijenjenih sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i
7. pripremanju odgovarajućih propisa za pojedine sektore i djelatnosti u skladu s identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

(3)Rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma Ured je bez odgađanja dužan učiniti dostupnim svim obveznicima iz članka

1. ovoga Zakona i nadležnim državnim tijelima iz članka
2. ovoga Zakona. Nadnacionalna procjena rizika Članak 7.

(1)Prilikom provođenja nacionalne procjene rizika iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona uzet će se u obzir Nadnacionalna procjena rizika te preporuke Europske komisije o mjerama primjerenima za rješavanje identificiranih rizika i zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na obveznike koji obavljaju financijsku djelatnost.

(2)Ako Republika Hrvatska odluči ne primijeniti bilo koju od preporuka Europske komisije iz stavka

1. ovoga članka, o tome pisanim putem obavještava Europsku komisiju te daje obrazloženje za takvu odluku. Obavještavanje europskih institucija i država članica Članak
2. Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice. GLAVA III. MJERE, RADNJE I POSTUPCI KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA I. OPĆE ODREDBE Obveznici provedbe mjera Članak 9.

(1)Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.

(2)Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu: 1. kreditne institucije 2. kreditne unije 3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak 4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice 5. institucije za platni promet 6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem 7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine 8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti 9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima 10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima 11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima 12. faktoring-društva 13. leasing-društva 14. institucije za elektronički novac 15. ovlašteni mjenjači 16. priređivači igara na sreću za:

1. a)lutrijske igre
2. b)igre u kasinima
3. c)igre klađenja
4. d)igre na sreću na automatima
5. e)igranje na daljinu preko interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja (online igranje) 17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:
6. a)odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih potraživanja
7. b)izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
8. c)izdavanja garancija i jamstava
9. d)upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
10. e)iznajmljivanja sefova
11. f)pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima
12. g)prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
13. h)trgovine umjetničkim predmetima i antikvitetima
14. i)organiziranja ili provođenja dražbi
15. j)posredovanja u prometu nekretninama 18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
16. a)revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo
17. b)odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s: 1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata 2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke 3. otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima 4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom 5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.

(3)Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.

(4)Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.

(5)Obveznicima mjera i radnji iz stavka

1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2.,
2. i
3. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.

(6)Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika. Izuzetci u odnosu na pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi Članak 10.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona koji se na povremenoj ili ograničenoj osnovi bavi financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ne mora primjenjivati mjere iz ovoga Zakona ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 750.000,00 kuna godišnje
3. transakcija ne prelazi vrijednost od 7.500,00 kuna, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane
4. financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5 % od ukupnoga godišnjeg prometa
5. financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i
6. financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.

(2)Obveznik iz stavka

1. ovoga članka dužan je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka
2. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta iz stavka
3. ovoga članka. Nadležno nadzorno tijelo uspostavlja odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zloupotrebe ove iznimke.

(3)Izuzeća iz stavka

1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga novčanih pošiljaka iz članka
2. ovoga Zakona niti na druge obveznike iz članka
3. stavka
4. točaka 16.,
5. f) i j) te
6. a) i b) ovoga Zakona.

(4)Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o promjenama uvjeta propisanih za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka. Obveze obveznika Članak 11.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužan je ispunjavati obveze određene ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, s ciljem sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2)Obveze iz stavka

1. ovoga članka obuhvaćaju:
2. izradu procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma
3. uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
4. provođenje mjera dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenima ovim Zakonom
5. provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi
6. imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe te osiguranje primjerenih uvjeta za njihov rad
7. omogućavanje redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika obveznika te osiguravanje redovite unutarnje revizije sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
8. izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
9. obavještavanje i dostavljanje Uredu propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama, sredstvima i osobama
10. čuvanje i zaštitu podataka te vođenje evidencija podataka propisanih ovim Zakonom
11. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi cjelovite procjene rizika stranaka, poslovnih odnosa i transakcija te stalnoga praćenja poslovnih odnosa te sa svrhom pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda i
12. provođenje drugih obveza i mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(3)Obveznik ne smije eksternalizirati obveze ovlaštene osobe i zamjenika iz članka 69. ovoga Zakona. Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma Članak 12.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma, uzimajući u obzir čimbenike rizika koji se odnose na: a) stranke b) države ili geografska područja c) proizvode, usluge ili transakcije i d) kanale dostave.

(2)Analiza rizika iz stavka

1. ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja te ju je obveznik dužan redovito ažurirati i dostaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka
2. ovoga Zakona na njegov zahtjev.

(3)Nadležna nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka nisu potrebne za pojedini sektor obveznika ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni od strane toga sektora obveznika.

(4)Obveznik je dužan analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka usklađivati s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama koje donosi nadležno tijelo te je dužan uzeti u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(5)Obveznik je, prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koje mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti ili kanala dostave, kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje tim rizikom. Upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma Članak 13.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(2)Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja obveznik te dokumentirani.

(3)Politike, kontrole i postupci iz stavka

1. ovoga članka uključuju:
2. ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
3. organizacijski ustroj obveznika
4. položaj ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u organizacijskoj strukturi kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika
5. ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe
6. ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
7. mjere dubinske analize stranke
8. modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
9. načine/modele upravljanja usklađenošću poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
10. uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnoga i odgovarajućega izvještavanja
11. čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka
12. stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
13. unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika i
14. provjeru zaposlenika obveznika, ako je primjereno s obzirom na veličinu obveznika te vrstu, opseg i složenost poslovanja obveznika.

(4)Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole i postupke iz stavka 1. ovoga članka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, redovito pratiti i preispitivati njihovu primjerenost i djelotvornost i, ako je potrebno, pojačati mjere poduzete od obveznika. Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije Članak 14.

(1)Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga Zakona.

(2)Varijable rizika iz stavka

1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
2. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
3. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
4. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

(3)Čimbenici rizika iz stavka

1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
2. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
3. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice ili
4. stranke koje imaju boravište na području država iz stavka
5. ovoga članka.

(4)Čimbenici rizika iz stavka

1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
2. države članice
3. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
4. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela ili
5. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.

(5)Čimbenici rizika iz stavka

1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
2. police životnoga osiguranja s niskom premijom
3. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
4. mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
5. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti ili
6. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).

(6)Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma.

(7)Čimbenici rizika iz stavka

1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
2. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
3. stranku koja ima boravište na području države iz stavka
4. ovoga članka
5. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
6. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
7. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
8. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
9. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana ili
10. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana.

(8)Čimbenici rizika iz stavka

1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
4. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere ili
5. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.

(9)Čimbenici rizika iz stavka

1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
2. privatno bankarstvo
3. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba ili
5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode.

(10)Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

(11)Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnik odnosno odluke kojima obveznicima propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.

(12)Pravilnik odnosno odluke iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela. II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE Mjere dubinske analize stranke Članak 15.

(1)Dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom:

1. utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora, uključujući, ako ga stranka ima, kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat
2. utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke kada je stranka trgovačko društvo, druga pravna osoba i s njome izjednačen subjekt ili trust i s njime izjednačen subjekt stranoga prava
3. prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima i
4. stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podatci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.

(2)Prilikom provedbi mjera iz stavka

1. točaka
2. i
3. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.

(3)Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka

1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu opseg primjene mjera treba ovisiti o procjeni rizika provedenoj sukladno članku
2. ovoga Zakona.

(4)Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(5)Obveznik je dužan, na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma. Obveza primjene mjera dubinske analize stranke Članak 16.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona je dužan, pod uvjetima određenima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
2. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
3. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000,00 kuna i veću
4. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
5. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u kunskoj vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 15.000,00 kuna i veću
6. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
7. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

(2)Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka

1. g)i
2. h)ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.

(3)Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:

1. a)za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i
2. b)za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.

(4)U slučajevima iz stavka 3. točaka

1. a)i
2. b)ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.

(5)Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.

(6)Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona. Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcije Članak 17.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona dužan je mjere iz članka
2. stavka
3. točaka 1.,
4. i
5. ovoga Zakona provesti:
6. prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom i
7. prije obavljanja transakcije iz članka
8. stavka
9. točaka 2.,
10. i
11. ovoga Zakona.

(2)Iznimno od odredbe stavka

1. točke
2. ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnoga vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom, i to što je prije moguće, nakon prvoga kontakta sa strankom ako je to:
3. prijeko potrebno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i
4. ako postoji nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.

(3)Obveznik kreditna ili financijska institucija iz članka 9. ovoga Zakona može otvoriti račun stranci prije provjere identiteta stranke i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući račun koji omogućuje transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnoga vlasnika ne bude provjeren na način propisan poglavljima IV. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke) i V. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke) ovoga Zakona.

(4)U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka obveznik je dužan donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca Članak 18.

(1)Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka

1. stavka
2. točaka 1.,
3. i
4. i članka
5. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
6. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 250,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj
7. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti kunsku protuvrijednost iznosa od 250,00 eura
8. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga
9. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i
10. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka
11. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka
12. ovoga Zakona.

(2)Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 100,00 eura. Odbijanje poslovnoga odnosa i obavljanja transakcije Članak 19.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona koji ne može provesti mjere dubinske analize iz članka
2. stavka
3. točaka 1.,
4. i
5. i članka
6. stavka
7. ovoga Zakona ne smije uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos te razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama u skladu s člancima
8. i
9. ovoga Zakona.

(2)Obveznik može prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ako nije u mogućnosti provesti mjeru iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona, odnosno ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na stranku.

(3)Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona nije dužan odbiti uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos u skladu sa stavkom
4. ovoga članka u slučaju kada utvrđuje pravni položaj svoje stranke ili brani ili zastupa stranku u sudskom postupku ili u vezi sa sudskim postupkom, uključujući davanje savjeta o pokretanju ili izbjegavanju takvoga postupka. III. NAČIN PROVOĐENJA MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE Prikupljanje podataka Članak 20.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pri obavljanju dubinske analize stranke prikuplja sljedeće podatke: 1. za fizičku osobu: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva:

1. a)fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija
2. b)zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju
3. c)punomoćnika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju i
4. d)fizičke osobe koja pristupa sefu 2. za fizičku osobu kojoj je namijenjena transakcija: ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe ako mu je taj podatak dostupan 3. za obrt i drugu samostalnu djelatnost:
5. a)naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada se u svrhu poslovanja obrta ili obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
6. b)naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost samo ako mu je taj podatak dostupan 4. za pravnu osobu: naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe:
7. a)za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
8. b)drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona 5. za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija obveznik pribavlja podatke o nazivu i sjedištu (ulica i kućni broj, mjesto i država) te pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe ako mu je taj podatak dostupan 6. za stvarnoga vlasnika stranke: ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva 7. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke 8. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa 9. datum i vrijeme pristupa sefu 10. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije te, kada obveznik na temelju procjene rizika provedene sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata utvrdi visoki rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, svrhu (namjenu) transakcije 11. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa 12. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije 13. prikuplja i druge podatke o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama koji su mu potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.

(2)Iznimno od odredbe stavka

1. točke
2. ovoga članka, ako obveznik nije u mogućnosti pribaviti podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe stranca kojemu nije izdan osobni identifikacijski broj, dužan je pribaviti podatak o vrsti, broju, izdavatelju i državi identifikacijske isprave na temelju koje je utvrdio i provjerio identitet te fizičke osobe.

(3)Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(4)Ministar financija pravilnikom propisuje dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu provođenja mjera dubinske analize i obavješćivanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona.

(5)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
5. točaka 1., 3., 4., 6.,
6. i
7. ovoga članka i prema potrebi podatak iz stavka
8. točke
9. ovoga članka.

(6)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
5. točaka 1., 2., 3., 4., 5.,
6. i
7. ovoga članka.

(7)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona pored informacija o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 dužan je prikupiti i podatke iz stavka
5. točaka
6. i
7. ovoga članka.

(8)Obveznik iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke prilikom provođenja transakcije iz članka
4. stavka
5. točke
6. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
7. točaka 1., 2.,
8. b), 5.,
9. i
10. ovoga članka.

(9)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
5. točaka 1., 3., 4., 6.,
6. i
7. ovoga članka.

(10)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
5. ovoga članka.

(11)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona u svrhu postupanja sukladno odredbama članka
2. ovoga Zakona (gotovinska transakcija u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj) prikuplja podatke iz stavka
3. točaka 1., 2., 3., 4., 5.,
4. i
5. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.

(12)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona, u svrhu postupanja sukladno odredbama članka
2. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj dužan je osim podataka navedenih u stavku
3. ovoga članka prikupiti i podatak iz stavka
4. točke
5. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije). IV. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STRANKE Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost Članak 21.

(1)Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.

(2)Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.

(3)Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima

1. i
2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.

(4)Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u obrtni ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid. Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost Članak 22.

(1)Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2)Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.

(3)Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima

1. i
2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.

(4)Podatke iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.

(5)Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka
4. stavka
5. ovoga Zakona. Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe Članak 23.

(1)Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.

(2)Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(3)Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u registar, dužan je na izvodu iz registra u koji je obavljen uvid u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.

(4)Ostale podatke iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.

(5)Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.

(6)Ako je stranka strana pravna osoba, pored podataka iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim direktorima (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te osnivački akt strane pravne osobe. Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe Članak 24.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.

(2)Obveznik kada iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti. Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika pravne osobe Članak 25.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2)Ako iz dokumenta iz stavka

1. ovoga članka nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave koju podnese punomoćnik odnosno neposredno od punomoćnika. Podatke iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona o zakonskome zastupniku, koji je uime pravne osobe izdao punomoć, obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoći. Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata Članak 26.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:
2. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika
3. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i
4. prikupiti podatke iz članka
5. stavka
6. točaka
7. i
8. b) ovoga Zakona.

(2)Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka

1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.

(3)Obveznik kada iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te ga je dužan provjeriti.

(4)Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije te neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju. Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.

(5)Identitet punomoćnika iz stavka

1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom
2. stavcima
3. i
4. ovoga Zakona. Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe koja pristupa sefu Članak 27.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji pruža uslugu iznajmljivanja sefa identitet stranke dužan je utvrditi i provjeriti prilikom svakoga pristupa stranke sefu.

(2)Pri utvrđivanju i provjeri identiteta stranke u skladu sa stavkom

1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka
2. stavka
3. točke
4. podtočke d) i točke 9.

(3)Odredbe ovoga članka u vezi s obvezom provjere identiteta stranke kod pristupa sefu odnose se na svaku fizičku osobu koja stvarno pristupi sefu, bez obzira na to je li ona korisnik sefa prema ugovoru o sefu odnosno njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik. V. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA STRANKE Stvarni vlasnik stranke Članak 28.

(1)Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.

(2)Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.

(3)Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

(4)Stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje ili fizička osoba koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom.

(5)Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka

1. točke
2. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.

(6)Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka

1. točke
2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela ili 25 % plus jedna dionica u stranci.

(7)Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka

1. točke
2. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.

(8)Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela.

(9)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke. Izuzeća od utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke Članak 29. Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona nije dužan utvrđivati ni provjeravati identitet stvarnoga vlasnika stranke ako je:

1. a)stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji ili
2. b)društvo sa sjedištem u trećoj državi čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u državi članici ili u toj trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima stranke. Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke Članak 30.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet stvarnoga vlasnika stranke prikupljanjem podataka iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona i poduzimanjem razumnih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke.

(2)Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(3)Upravitelj trusta osnovanog izričitom izjavom (engl. express trust) dužan je, kada u svojstvu upravitelja trusta uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka

1. stavka
2. točaka 2.,
3. i
4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u svojstvu upravitelja trusta te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka
5. stavka
6. točaka 1., 2., 3.,
7. i
8. ovoga Zakona.

(4)Osoba iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka
4. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka
5. stavka
6. točaka 2.,
7. i
8. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka
9. stavka
10. točaka
11. i
12. ovoga Zakona.

(5)Podatke iz stavka

1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka
2. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom
3. stavkom
4. ovoga Zakona.

(6)Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(7)Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima

1. i
2. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom
3. stavcima 7., 8.,
4. i
5. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja visok rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.

(8)Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.

(9)Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke. Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava Članak 31.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava, dužan utvrditi i provjeriti identitet:
2. osnivača
3. upravitelja ili više njih
4. zaštitnika, ako postoji
5. korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi
6. osobe koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1., 2.,
7. i
8. ovoga stavka i
9. druge fizičke osobe koja izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima u konačnici provodi kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.

(2)Podatke iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona o osobama iz stavka
4. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.

(3)Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava. VI. OSNIVANJE, USTROJ I VOĐENJE REGISTRA STVARNIH VLASNIKA TE DOSTUPNOST PODATAKA IZ REGISTRA STVARNIH VLASNIKA Registar stvarnih vlasnika Članak 32.

(1)Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima:

1. a)pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske: 1. trgovačkih društava 2. podružnica stranih trgovačkih društava 3. udruga 4. zaklada 5. fundacija i 6. ustanova kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač
2. b)trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava koji je obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj, a na temelju zakona kojim se uređuje OIB.

(2)Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija.

(3)Financijska agencija dužna je:

1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom
2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra
3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom
4. stavkom
5. ovoga Zakona
6. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom
7. ovoga Zakona
8. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom
9. stavkom
10. ovoga Zakona i
11. poduzimati i druge radnje u skladu s ovim Zakonom.

(4)Financijska agencija dužna je podatke upisane u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona čuvati trajno.

(5)Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra te podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka

1. točke a) ovoga članka te druge podatke iz službenih evidencija Porezne uprave na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz stavka
2. ovoga članka, bez naknade.

(6)Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra.

(7)Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.

(8)Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka u Registru, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka u Registar, način provjere upisanih podataka u Registar, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati u Registar, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka u Registar, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka u Registru, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka u Registru, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka iz Registra, vrste i visine naknada za pristup podatcima iz Registra od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona te za pristup podatcima iz Registra od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, te uporabu i čuvanje i zaštitu podataka iz Registra, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

(9)Ured o značajkama Registra iz stavka 1. ovoga članka obavještava Europsku komisiju. Obveze pravnog subjekta te upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava Članak 33.

(1)Pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke

1. a)ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o:
2. a)stvarnome vlasniku ili stvarnim vlasnicima, koji podatci obuhvaćaju: 1. ime i prezime 2. državu prebivališta 3. dan, mjesec i godinu rođenja 4. identifikacijski broj ili podatak o vrsti, broju, izdavatelju, državi i datumu važenja identifikacijske isprave 5. državljanstvo stvarnoga vlasnika i 6. podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva
3. b)vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o udjelima, ulozima ili drugom sudjelovanju u vlasništvu društva.

(2)Financijska agencija preuzima osnovne podatke o pravnim subjektima iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona (naziv, adresa sjedišta, OIB i pravni oblik) u Registar iz matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka
3. ovoga članka.

(3)Upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke

1. b)ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke iz stavka 1. točke
2. a)ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te ih upisati u Registar.

(4)Pravni subjekti iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona, osim pravnih subjekata iz članka
3. ovoga Zakona, i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka
4. stavka
5. točaka
6. i
7. ovoga Zakona dužni su upisati podatke iz stavaka
8. i
9. ovoga članka na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka
10. stavka
11. ovoga Zakona.

(5)Za upis u Registar odgovarajućih, točnih i ažuriranih podataka iz stavaka

1. i
2. ovoga članka odgovorni su pravni subjekti iz članka
3. stavka
4. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz stavka
5. ovoga članka. Dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu Članak 34.

(1)Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su samo sljedećim ovlaštenicima:

1. ovlaštenim službenicima Ureda
2. ovlaštenim osobama državnih tijela iz članka
3. ovoga Zakona
4. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka
5. ovoga Zakona, te osobama iz članka
6. stavka
7. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i
8. pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes.

(2)Uredu i državnim tijelima iz stavka

1. točke
2. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

(3)Osobama iz stavka

1. točke
2. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni ili neizravno dostupni podatci koji se nalaze u Registru u opsegu, na način i uz naknadu propisanu pravilnikom iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona, kada obveznici provode mjere dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4)Pravne i fizičke osobe iz stavka

1. točke
2. ovoga članka mogu Uredu podnijeti obrazloženi zahtjev za podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka
3. stavka
4. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.

(5)U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga državnog tijela iz članka
3. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika riziku od prijevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.

(6)Ured utvrđuje je li zahtjev iz stavka 5. ovoga članka opravdan na način propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.

(7)Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz stavka 5. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor.

(8)Ograničenja pristupa podatcima iz stavka

1. ovoga članka ne odnose se na obveznike iz članka
2. ovoga Zakona koji su kreditne i financijske institucije ili javni bilježnici iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Zakona kada provode postupak dubinske analize stranke u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, niti na Ured i državna tijela iz stavka
6. točke
7. ovoga članka. Dostupnost podataka na temelju opravdanoga pravnog interesa Članak 35.

(1)Opravdani pravni interes podnositelja zahtjeva iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona smatrat će se dokazanim ako su istodobno ispunjeni sljedeći uvjeti:
3. podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta iz članka
4. stavka
5. točke a) ovoga Zakona za kojega se podnosi zahtjev isključivo su vezani za utjecaj na pravni položaj podnositelja zahtjeva u sudskim, upravnim ili drugim na zakonu utemeljenim postupcima i
6. podatci se traže u vezi s pranjem novca, povezanim predikatnim kaznenim djelima i financiranjem terorizma.

(2)Ured utvrđuje postoji li opravdani pravni interes podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Kada se utvrdi postojanje opravdanoga pravnog interesa iz stavka

1. ovoga članka, podnositelju zahtjeva iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona će biti dostupni sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta iz članka
4. stavka
5. točke a) ovoga Zakona za kojega je podnesen zahtjev:
6. ime i prezime
7. država prebivališta i/ili boravišta
8. mjesec i godina rođenja
9. državljanstvo i
10. priroda i opseg stvarnoga vlasništva.

(4)Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor. Nadzor nad Registrom stvarnih vlasnika i prekršajni postupak Članak 36.

(1)Financijska agencija obavlja nadzor na temelju provjere podataka u Registru, utvrđuje je li pravni subjekt iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga Zakona upisao podatke iz članka
7. stavaka
8. i
9. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka
10. stavka
11. ovoga Zakona.

(2)Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog subjekta iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. koji ne upiše podatke iz članka
7. stavaka
8. i
9. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka
10. stavka
11. ovoga Zakona.

(3)Porezna uprava provodi nadzor nad pravnim subjektima iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona i upraviteljem trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga Zakona te utvrđuje:
7. raspolažu li isti točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka
8. stavaka
9. i
10. ovoga Zakona i
11. jesu li isti na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka
12. stavka
13. ovoga Zakona upisali točne i potpune podatke iz točke
14. ovoga stavka u Registar.

(4)Pravni subjekti iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga Zakona dužni su na zahtjev Porezne uprave pisanim putem dostaviti Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(5)Porezna uprava je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnoga postupka protiv pravnih subjekata iz članka

1. stavka
2. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga Zakona:
7. koji ne raspolažu točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka
8. stavaka
9. i
10. ovoga Zakona ili
11. koji ne upišu točne i potpune podatke iz članka
12. stavaka
13. i
14. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka
15. stavka
16. ovoga Zakona. VII. NAČIN PROVOĐENJA MJERE STALNOG PRAĆENJA POSLOVNOG ODNOSA Mjera stalnoga praćenja poslovnoga odnosa Članak 37.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pozorno pratiti poslovne aktivnosti i transakcije koje stranka obavlja kod njega, čime se osigurava poznavanje stranke, uključujući prema potrebi i poznavanje izvora sredstava kojima stranka posluje.

(2)Obveznik je dužan pratiti poslovne aktivnosti stranke primjenjujući najmanje sljedeće mjere:

1. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnoga odnosa i transakcije
2. pratiti i provjeravati usklađenost izvora sredstava s predviđenim izvorom sredstava koji je stranka navela pri uspostavljanju poslovnoga odnosa i kod transakcija iz članaka 46., 47., 49., 50., 53.,
3. i
4. ovoga Zakona, te kod transakcija iz članka
5. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na uplatu gotovine i mjenjačke poslove
6. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja odnosno transakcija stranke s njezinim uobičajenim opsegom poslovanja, odnosno uobičajenim transakcijama i
7. redovito provjeravati i ažurirati prikupljene dokumente i podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke i profilu rizičnosti stranke te provjeravati podatke je li stranka ili stvarni vlasnik stranke postao ili prestao biti politički izložena osoba.

(3)Obveznik je dužan osigurati da opseg i učestalost provođenja mjera iz stavka

1. ovoga članka budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka
2. i
3. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije, odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom. VIII. DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREĆE OSOBE Prepuštanje dubinske analize trećoj osobi Članak 38.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, pri uspostavljanju poslovnoga odnosa sa strankom, povjeriti trećoj osobi utvrđivanje i provjeru identiteta stranke, utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa u skladu s člankom
2. stavkom
3. točkama 1.,
4. i
5. ovoga Zakona.

(2)Odgovornost za provođenje mjera dubinske analize povjerene trećoj osobi i dalje snosi obveznik. Treća osoba Članak 39.

(1)Treća osoba može biti: 1. javni bilježnik i obveznik kreditna i financijska institucija iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona 2. obveznik iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi:

1. a)koji provodi mjere dubinske analize stranke i vodi propisane evidencije sa svrhom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i
2. b)čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnoga nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.

(2)Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi, a iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj zemlji koja je podružnica ili društvo kći obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.

(3)Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.

(4)Treća osoba ne smije povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.

(5)Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama ovoga članka:

1. ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe
2. ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849 i
3. ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke
4. ovoga stavka na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države.

(6)Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom, te obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona.

(7)Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz stavka

1. ovoga članka dobije sve informacije potrebne za pravodobno:
2. obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka
3. i
4. ovoga Zakona
5. obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka
6. ovoga Zakona ili
7. postupanje po nalozima Ureda iz članaka
8. i
9. ovoga Zakona. Zabrana povjeravanja dubinske analize stranke trećoj osobi Članak 40.

(1)Obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona nije dopušteno povjeriti provođenje mjera dubinske analize stranke trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi.

(2)Obveznik ne smije prihvatiti dubinsku analizu stranke kao odgovarajuću ako je treća osoba provela mjeru utvrđivanja i provjere identiteta bez fizičke nazočnosti stranke. Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe Članak 41.

(1)Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.

(2)Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.

(3)Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.

(4)Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.

(5)Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:

1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka
2. ovoga članka ili
3. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka
4. ovoga članka. IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE Opće odredbe Članak 42.

(1)Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati obveznicima način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

(2)Pravilnik odnosno odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela. Pojednostavljena dubinska analiza stranke Članak 43.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka
2. stavka
3. i članka
4. stavka
5. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2)Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.

(3)Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:

1. provjere identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa
2. smanjene učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke
3. smanjenoga opsega stalnoga praćenja transakcija ako vrijednost transakcije ne prelazi visinu za koju je prilikom analize rizika stranke obveznik procijenio da je primjerena poslovanju i niskom riziku stranke i/ili
4. izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljenoga poslovnoga odnosa umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.

(4)Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskoga rizika provoditi mjere stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka

1. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija iz članaka 53.,
2. i
3. ovoga Zakona.

(5)Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji visokog rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona. Pojačana dubinska analiza stranke Članak
3. Obveznik iz članka
4. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:
5. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
6. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
7. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
8. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
9. kada stranka nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta za vrijeme provođenja mjera dubinske analize
10. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
11. kada u skladu s člankom
12. stavcima 7.,
13. i
14. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
15. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
16. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
17. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu. Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama iz trećih država Članak 45.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
4. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
5. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
6. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
7. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.

(2)Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.

(3)Provedbu mjera iz stavaka

1. i
2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

(4)Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:

1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka
2. i
3. ovoga članka
4. ako banka ili druga kreditna institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
5. ako banka ili druga kreditna institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama. Politički izložene osobe Članak 46.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka
2. stavka
3. točaka 2.,
4. i
5. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka
6. stavka
7. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka, zakonski zastupnik, punomoćnik ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.

(2)Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.

(3)Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:

1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara
2. izabrani članovi zakonodavnih tijela
3. članovi upravnih tijela političkih stranaka
4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove
5. suci revizorskih sudova
6. članovi savjeta središnjih banaka
7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga
8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države
9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji
10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.

(4)Članovi obitelji politički izložene osobe iz stavka

1. ovoga članka jesu:
2. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici
3. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici ili
4. roditelji politički izložene osobe.

(5)Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka

1. ovoga članka jest svaka fizička osoba:
2. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili
3. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe. Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba Članak 47.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona dužan je u slučajevima propisanim člankom
2. stavkom
3. ovoga Zakona, vezano za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja osim propisanih mjera dubinske analize iz članka
4. stavka
5. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće mjere:
6. pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba
7. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava koji su uključeni u poslovni odnos ili transakciju i
8. pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom.

(2)Mjere iz stavka

1. ovoga članka i članka
2. stavka
3. ovoga Zakona provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka
4. stavaka
5. i
6. ovoga Zakona.

(3)Obveznik je dužan, kada politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj dužnosti, procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju procjene rizika poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok obveznik više ne smatra da ta politički izložena osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe, pri čemu razdoblje provedbe mjera traje najmanje 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj dužnosti.

(4)Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati. Politički izložene osobe i životno osiguranje Članak 48.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili, gdje je potrebno, stvarni vlasnik korisnika politički izložena osoba. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate police osiguranja ili u vrijeme potpune ili djelomične dodjele police.

(2)Kada obveznik na temelju procjene rizika iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona, dužan je poduzeti sljedeće mjere:
5. obavijestiti više rukovodstvo obveznika prije isplate prihoda police osiguranja i
6. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja.

(3)Mjere iz stavka

1. ovoga članka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka
2. stavaka
3. i
4. ovoga Zakona.

(4)Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati. Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država Članak 49.

(1)Kada je stranka iz visokorizične treće države, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere: 1. prikupiti i provjeriti dodatne podatke o:

1. a)djelatnosti stranke
2. b)predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije i
3. c)izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa 2. ažurirati identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnome vlasniku 3. zaposlenik obveznika prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom iz visokorizične treće države mora pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i 4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno pratiti transakcije i druge poslovne aktivnosti koje kod njega obavlja stranka iz visokorizične treće države.

(2)Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.

(3)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka
2. ovoga Zakona.

(4)U primjeni stavka

1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka
2. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja Članak 50.

(1)Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere: 1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:

1. a)djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
2. b)izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa 2. provjerava prikupljene podatke o:
3. a)predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
4. b)svrsi i načinu provedbe transakcije 3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i 4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.

(2)Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja. Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranku koja nije nazočna prilikom utvrđivanja i provjere identiteta Članak 51.

(1)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize, ako stranka iz članka
2. ovoga Zakona nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, osim mjera iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:
5. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet stranke
6. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili financijske institucije i
7. u odnosu na stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.

(2)Obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize, ako zakonski zastupnik pravne osobe iz članka

1. ovoga Zakona ili zakonski zastupnik druge pravne osobe i s njome izjednačenoga subjekta iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona nije fizički nazočan kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, osim mjera iz članka
4. stavka
5. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:
6. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet stranke
7. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili financijske institucije i
8. u odnosu na stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.

(3)Ako stranka pravna osoba iz stavka

1. ovoga članka nema otvoren račun u svoje ime kod kreditne institucije, obveznik je dužan umjesto mjere iz stavka
2. točke
3. ovoga članka primijeniti mjeru provođenja prvog plaćanja preko računa otvorenoga uime osnivača stranke iz stavka
4. ovoga članka kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849.

(4)U odnosu na stranku s kojom je poslovni odnos uspostavljen primjenom ovoga članka obveznik je dužan provoditi mjere pojačane dubinske analize do trenutka fizičkoga dolaska obvezniku stranke iz stavka 1. ovoga članka ili zakonskog zastupnika iz stavka 2. ovoga članka.

(5)Nakon fizičkoga dolaska stranke obvezniku, obveznik je dužan provoditi mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

(6)Odredbe stavaka 1.,

1. i
2. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima kada za stranku punomoćnik stranke uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcije iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i 3.

(7)Obveznici nisu dužni primijeniti odredbe ovoga članka u odnosu na stranku za koju je dubinska analiza stranke provedena u skladu s glavom III. poglavljem VIII. ovoga Zakona (Dubinska analiza stranke preko treće osobe). Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije Članak 52.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.

(2)U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka

1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.

(3)Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.

(4)U odnosu na stranku iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan, do trenutka fizičkoga dolaska obvezniku stranke fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu, provoditi pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća najmanje mjeru pojačanoga i trajnoga praćenja poslovnoga odnosa sa strankom.

(5)Nakon fizičkoga dolaska obvezniku stranke fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu, obveznik je dužan provoditi mjere dubinske analize u skladu s procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

(6)Obveznik iz članka

1. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
2. za proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, za korištenje kojih obveznik provodi videoelektroničku identifikaciju stranke, nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka
3. i
4. ovoga Zakona
5. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice
6. stranka je punoljetna
7. stranka nema boravište na području države iz članka
8. stavka
9. ovoga Zakona
10. obveznik do trenutka fizičkoga dolaska osobe iz ovoga stavka obvezniku, provodi pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća najmanje mjeru pojačanoga i trajnoga praćenja poslovnoga odnosa sa strankom.

(7)U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka

1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom
5. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.

(8)Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije. Složene i neobične transakcije Članak 53.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve složene i neobično velike transakcije, kao i na svaki neuobičajeni način izvršenja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu ili odstupaju od uobičajenoga ili očekivanoga poslovanja stranke, i u slučaju kada u odnosu na njih još nisu utvrđeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2)U vezi s transakcijama iz stavka

1. ovoga članka obveznik je dužan analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava te rezultate analize u pisanome obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela iz članka
2. ovoga Zakona.

(3)U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzima najmanje sljedeće mjere: 1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:

1. a)djelatnosti stranke i
2. b)predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa sa strankom 2. prikuplja i provjerava podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije 3. ažurira identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnome vlasniku i 4. provjerava prikupljene podatke o izvoru sredstava.

(4)Ako obveznik u vezi s transakcijama iz stavka

1. ovoga članka nakon provedene analize utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima
2. ili
3. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ured na način kako je to propisano člankom
4. ovoga Zakona. X. OGRANIČENJA PRILIKOM POSLOVANJA SA STRANKAMA Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama Članak 54.

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.

(2)Obveznik je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili drugih anonimnih proizvoda.

(3)Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.

(4)Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnoga odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka. Ograničenja u poslovanju s gotovinom Članak 55.

(1)Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj.

(2)Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj.

(3)Naplata i plaćanje u gotovini iz stavaka

1. i
2. ovoga članka mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

(4)Ograničenja u poslovanju s gotovinom iz ovoga članka ne primjenjuju se na priređivače