Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. – 2020.

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske

1. –
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske
3. –
4. NN 31/2018 (4.4.2018.), Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske
5. –
6. Hrvatski sabor 623 Na temelju članka
7. stavka
8. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09., 59/
9. i 12/
10. – pročišćeni tekst) Hrvatski sabor na sjednici
11. ožujka
12. donio je PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
13. –
14. UVOD Na temelju Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09., 59/
15. i 12/
16. – pročišćeni tekst), Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Program). U skladu s odredbama članaka
17. i
18. Zakona o službenoj statistici poslove službene statistike obavljaju Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo, Hrvatska narodna banka, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike za područje Grada Zagreba i druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom. Na temelju članka
19. stavka
20. točke
21. Zakona o službenoj statistici Programom se utvrđuju sljedeća ovlaštena tijela za obavljanje poslova službene statistike: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Hrvatski zavod za javno zdravstvo Ministarstvo financija Ministarstvo poljoprivrede. Program se izrađuje za razdoblje koje je istovjetno razdoblju utvrđenom u Europskome statističkom programu Europske unije. Krajem listopada
22. donesena je Uredba (EU) 2017/1951 Europskog parlamenta i Vijeća od
23. listopada
24. o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od
25. do
26. njegovim produljenjem do
27. (Tekst značajan za EGP i Švicarsku) (SL L 284,
29. 2017.)[1](http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R­1951&qid =1511529746620&from=HR). Program statističkih aktivnosti RH
30. –
31. obuhvaća prioritetna područja i aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se Program odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka. Polazna osnova za izradu Nacrta prijedloga programa statističkih aktivnosti RH jest Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske
32. –
33. Radi izvršavanja aktivnosti iz Programa donosi se Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se Program odnosi. Pri izradi Programa statističkih aktivnosti krenulo se od potreba korisnika, ali i zahtjeva Europske unije koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements Compendium[2](http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/7535696/KS-GQ-16-003-EN- N.pdf/d3f54ab4-97af-4f53-be59-45aca3ecfb80) (izdanje 2016.). Budući da se Program izrađuje u skladu s korisničkim potrebama, moguće ga je mijenjati i dopunjavati kako bi se uključili naknadni zahtjevi korisnika za statističkim podacima. Također postoji mogućnost naknadnih izmjena sadržaja Programa, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Izmjene i dopune Programa provode se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici kojima se utvrđuje donošenje Programa.
34. GLAVNI ZADACI, MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI SLUŽBENE STATISTIKE 1.
35. Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava Zadaci Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava usmjereni su na sljedeće: • prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka te dostupnost statističkih podataka visoke kvalitete prilagođenih zahtjevima korisnika • čuvanje i jačanje stručne neovisnosti hrvatskoga statističkog sustava • povećanje povjerenja domaće i međunarodne javnosti u službenu statistiku • međunarodnu suradnju i aktivno sudjelovanje u radu relevantnih domaćih i međunarodnih institucija. 1.
36. Misija Kvalitetni i pravodobni statistički podaci Troškovno učinkovito prikupljanje i obrada te pravodobna diseminacija kvalitetnih i međunarodno usporedivih statističkih pokazatelja stanja i promjena u gospodarskim i društvenim pojavama te procesima na područjima zaštite okoliša i prirodnim resursima, čime se korisnicima daje mogućnost da svoje odluke, zaključke i aktivnosti temelje na pouzdanim i lako dostupnim informacijama. Statistički sustav Republike Hrvatske proizvodi nepristrane statističke podatke o društvenim i ekonomskim procesima osiguravajući činjeničnu osnovicu potrebnu za praćenje i usmjeravanje politika povezanih s razvojem hrvatskog društva i gospodarstva te politika Europske unije. 1.
37. Vizija i vrijednosti Strategija je određena vizijom Hrvatski statistički sustav osigurava dostupnost širokog skupa međunarodno usporedivih i standardiziranih informacija o društveno-gospodarskim kretanjima u Republici Hrvatskoj primjenom najboljih međunarodnih iskustava u pogledu metoda prikupljanja, obrade i publiciranja podataka te načela učinkovitosti, okrenutosti prema korisniku i kontinuiranog unaprjeđenja ljudskih potencijala. Vizija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske kao glavnog nositelja službene statistike temelji se na sljedećim ciljevima: • učinkovitost i inovativnost pri izvršavanju zadataka te primjena suvremenih tehnologija i elektroničkih oblika komunikacije • uključenost u društvene i ekonomske pojave • orijentiranost korisniku • atraktivnost zapošljavanja stručnjaka iz raznih područja znanosti. Vrijednosti Radi ostvarenja zacrtane misije i vizije, statistički sustav polazi od dviju temeljnih vrijednosti, a one su: • proizvodnja i objava kvalitetnih, objektivnih i pravodobnih statističkih podataka • kontinuirana suradnja svih nositelja službene statistike u zemlji i inozemstvu radi postizanja najboljih mogućih rezultata
38. GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOGA STATISTIČKOG SUSTAVA Jačanje i usklađivanje 2.
39. Jačati statistički sustav sustavnom primjenom pravnog okvira i kontinuiranim usklađivanjem s nacionalnim i međunarodnim potrebama i zahtjevima • jačati nacionalni statistički sustav unaprjeđenjem suradnje i koordinacije svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka • sustavno primjenjivati međunarodne i nacionalne standarde u području stručne neovisnosti sustava službene statistike • aktivno sudjelovati u razvitku pravne regulative EU-a na području vezanom za statistički sustav te pravodobno usklađivati hrvatske norme u skladu s promjenama na razini EU-a • razvijati partnerski odnos s korisnicima podataka i jedinicama koje su obuhvaćene statističkim istraživanjima • održavati profesionalnu neovisnost službene statistike. Kvaliteta 2.
40. Osigurati kvalitetne i harmonizirane službene statističke podatke svim korisnicima što će omogućiti formuliranje, praćenje i evaluaciju mjera u sklopu politika koje provode Republika Hrvatska i Europska unija • osiguravati raspoloživost statističkih podataka za hrvatsko društvo i gospodarstvo radi učinkovitog praćenja učinaka mjera ekonomske politike i drugih aktivnosti države usmjerenih na ostvarenje održivog razvitka u skladu s ciljevima definiranima u strategiji Europa
41. • razvijati novi skup statističkih informacija relevantnih za donošenje odluka hrvatskih institucija i institucija EU-a potrebnih za upravljanje gospodarstvom i jačanje nadzora povezanog s načelima definiranima Sporazumom o stabilnosti i rastu • potpuno se uskladiti sa zahtjevima statističkog sustava EU-a u pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja i primijenjene metodologije do kraja razdoblja obuhvaćenog Strategijom • uzeti u obzir zahtjeve domaćih korisnika podataka u pogledu uvođenja novih i proširivanja postojećih istraživanja imajući u vidu troškovni aspekt i potencijalne koristi za hrvatsko gospodarstvo • uvesti dodatne pokazatelje koji povezuju gospodarske trendove s različitim aspektima globalizacije, kvalitete života, zaštite okoliša, blagostanja stanovništva, zdravstvenih uvjeta i socijalne kohezije • povećavati učinkovitost u procesu prikupljanja, obrade i objave podataka • osiguravati kvalitetnu statističku osnovicu koja prati aktivnosti poduzetnika, poput poslovnih statistika, kratkoročnih pokazatelja, investicija u ljudski potencijal, istraživanje i razvoj te proces globalizacije. Posebnu pozornost usmjeriti proširenju praćenja sektora s visokom dodanom vrijednošću. Unaprjeđenje i učinkovitost 2.
42. Učinkovita organizacija hrvatskog sustava službene statistike te unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objava podataka koji će se temeljiti na suvremenim metodama • uvesti sustav upravljanja kvalitetom u hrvatski statistički sustav temeljen na revidiranom Kodeksu prakse europske statistike • sustav prikupljanja, obrade i objave podataka temeljiti na najboljim praksama koje primjenjuju najrazvijeniji statistički sustavi • uvoditi tehnologiju rada koja će pojednostaviti zahtjeve prema izvještajnim jedinicama te povećavati fleksibilnost statističkog sustava i njegovu prilagodbu novim zahtjevima vodeći računa o tome da se ne povećava opterećenje za izvještajne jedinice • jačati integraciju statističkih istraživanja harmonizacijom i standardizacijom statističkih procesa i baza podataka te uspostaviti statističke baze koje omogućuju multidimenzionalnu analizu • jačati sudjelovanje Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) u oblikovanju administrativnih izvora podatka, što će omogućiti njihovu širu primjenu za statističke svrhe i smanjiti troškove prikupljanja statističkih podataka i u području registara koji obuhvaćaju pravne osobe i u pogledu registara stanovništva • razvijati i primjenjivati fleksibilnu IT infrastrukturu i tehničke standarde radi jednostavnijega i učinkovitijeg prikupljanja i obradbe podataka • Povećati upotrebu suvremenih IT alata u statističkim poslovnim procesima • uvođenje novih tehnologija koje omogućuju pristup korisnika širem skupu podataka na jednostavan i troškovno učinkovit način, vodeći računa o razvitku tehnologija kojima se štiti povjerljivost podataka. Veća uključenost korisnika 2.
43. Povećati razinu uključenosti korisnika u proces definiranja aktivnosti i dostupnost rezultata statističkih aktivnosti uz dosljednu primjenu zaštite povjerljivih podataka • jačati suradnju s domaćim i inozemnim korisnicima podataka radi kvalitetnije identifikacije njihovih potreba, ali i jačati svijest o mogućnostima i ograničenjima službene statistike • surađivati s izvještajnim jedinicama i korisnicima podataka radi ostvarivanja ravnoteže između zahtjeva korisnika i opterećenja izvještajnih jedinica • povećavati ponudu baza s mikropodacima za potrebe znanstvenih istraživanja u skladu s uvjetima upotrebe takvih podataka definiranim u sklopu Europskoga statističkog sustava • povećavati ponudu javno dostupnih podataka za potrebe različitih korisnika • razvijati odgovarajuća tehnička rješenja, postupke i organizacijska pravila koja sprečavaju neovlašteni pristup podacima. Jačanje suradnje 2.
44. Jačati suradnju s relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama, poboljšati ugled sudionika hrvatskoga statističkog sustava • unaprijediti suradnju s međunarodnim statističkim institucijama i statističkim uredima međunarodnih institucija te statističkim uredima drugih država, ponajprije država članica EU-a radi unaprjeđenja statistike i prihvaćanja najbolje međunarodne prakse • jačati suradnju s domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama • prenositi znanja stečena u procesu prilagodbe hrvatskoga statističkog sustava zahtjevima EU-a prema zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Diseminacija i usluge korisnicima 2.
45. Jačati kvalitetu i pravovremenost objavljivanja statističkih podataka • povećanjem dostupnosti i kvalitete statističkih podataka unaprijediti prepoznatljivost službene statistike kao temeljnog izvora pouzdanih i pravodobnih podataka • ojačati i proširiti dijalog između korisnika i nositelja službene statistike radi zadovoljavanja korisničkih potreba • primjena novih informatičkih tehnologija u procesu diseminacije službenih statističkih podataka • uspostaviti troškovno učinkovitu i integriranu infrastrukturu za pristup korisnicima od strane korisnika uz osiguranje povjerljivosti statističkih podataka. 1.
46. Razvoj ljudskih potencijala 2.
47. Postići održivost i razvoj sustava službene statistike Republike Hrvatske pravodobnim i kontinuiranim osiguravanjem i razvojem ljudskih potencijala te funkcionalnost organizacije rada putem: • planskoga i na načelima kvalitete zasnovanog sustava upravljanja ljudskim potencijalima • proširivanja znanja i vještina koje pridonose razvoju kompetencija ljudskih potencijala iz djelokruga poslova • kontinuirane izobrazbe i sustavnog motiviranja • uspostavljanja pozitivne organizacijske kulture • razvoja sustava praćenja i dokumentiranja interne produktivnosti i učinkovitosti • unaprjeđenja organizacije rada u smjeru postizanja razvoja, proizvodnje i diseminacije službene statistike u skladu s potrebama i zahtjevima.
48. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH CILJEVA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE U Strategiji razvitka službene statistike Republike Hrvatske
49. – 2022.[3](http://www.dzs.hr/Hrv/about_us/Legals/Strategija%20razvitka%20sluzbene %20statistike%202013-2022.pdf) navedena su strateška područja i opći strateški ciljevi te pojedinačni ciljevi po statističkim područjima u razdoblju do
50. Program statističkih aktivnosti
51. –
52. usmjeren je na realizaciju glavnih strateških ciljeva i pojedinačnih ciljeva u razdoblju do
53. Pregled općih razvojnih ciljeva službene statistike: • daljnje jačanje nacionalnog statističkog sustava unaprjeđenjem suradnje i koordinacije svih institucija uključenih u aktivnosti službene statistike Republike Hrvatske • kontinuirano unaprjeđenje sveukupnih statističkih procesa pri prikupljanju, proizvodnji, obradi i diseminaciji podataka • modernizacija načina prikupljanja podataka • smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica • povećanje uporabe administrativnih izvora podataka za statističke svrhe • unaprjeđenje i proširenje sadržaja podataka iz raznih statističkih područja • proširenje raspoloživih baza podataka na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku. Poglavlje I. DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE Tema 1.01 Stanovništvo MODUL 1.01.01 Vitalna statistika, migracije stanovništva i projekcije NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini. Vitalna statistika temelji se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za evidencije vitalnih događaja u državnim maticama te obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o rođenima, umrlima, kao i sklopljenim, razvedenim i poništenim brakovima. Statistika migracije stanovništva temelji se na podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o broju i strukturi doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo te preseljenih osoba unutar granica Republike Hrvatske. Rezultati statističkih istraživanja iz navedenog područja osiguravaju podatke za izradu procjena i projekcija stanovništva. Procjena stanovništva izrađuje se u godišnjoj periodici, dok se projekcije izrađuju u višegodišnjoj periodici. Statistički podaci o stanovništvu nužni su za izradu čitavog niza političkih pokazatelja te predstavljaju važnu podlogu nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja. Sva istraživanja provode se u skladu s međunarodnim statističkim standardima i propisima Europske unije. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • opći pokazatelji nužni su za redovito učinkovito praćenje demografskih promjena i mogućih demografskih izazova u budućnosti • podloga su za donošenje mjera demografskih i migracijskih politika te praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • županije, gradovi i općine • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • mediji • Europska komisija, WHO, UN • nacionalni statistički uredi država članica EU-a i drugi međunarodni statistički uredi MODUL 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne dozvole, međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva o imigraciji NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Popis stanovništva, kućanstava i stanova najobuhvatnije je statističko istraživanje čiji je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, u sklopu navedene aktivnosti, prikupljaju se podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima. U Republici Hrvatskoj Popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se sljedeće tri vrste jedinica: stanovništvo, kućanstva i stanovi. Popis se provodi u skladu s europskom Uredbom br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, nacionalnim propisima – Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj i Zakonom o službenoj statistici; (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09., 59/
54. i 12/
55. – pročišćeni tekst) te međunarodnim statističkim standardima. Podaci Popisa objavljuju se za sljedeće razine diseminacije: Republika Hrvatska, regije, županije, gradovi/općine i naselja. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u cilju ispunjavanja propisanih EU obveza, obavlja se međunarodna razmjena podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici. Razvoj i proizvodnja visoko kvalitetnih i međunarodno usporedivih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti rezultat su povećanog interesa i fokusa političkog odlučivanja na socioekonomski utjecaj migracija, razvoj zajedničke imigracijske politike te zajedničkog europskoga sustava azila. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • analiza administrativnih izvora podataka s ciljem da se isti koriste u budućim statističkim aktivnostima te njihovo postupno usklađivanje sa statističkim zahtjevima kvalitete (definicije, pravila ažuriranja, identifikatori i njihova primjenjivost, povezanost s ostalim bazama podataka, geografska pokrivenost itd.) • metodološka provjera baza podataka administrativnih izvora u cilju analize mogućnosti njihovog eventualnog korištenja u Popisu stanovništva
56. te u popisima nakon
57. • osiguravanje pretpostavki za potpuni prelazak s tradicionalnog popisa stanovništva na registarski popis nakon
58. • unaprjeđenje prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s najboljom europskom praksom OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • podaci Popisa nužni su za osmišljavanje i provedbu demografskih politika, raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja • usklađena i usporediva statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti ključna je za razvoj i praćenje zakonodavstva i politika koje se odnose na imigraciju, azil te na slobodno kretanje osoba GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • županije, gradovi i općine • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • mediji • Europska komisija, UN Tema 1.02 Tržište rada MODUL 1.02.01 Zaposlenost i nezaposlenost NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Modul obuhvaća sljedeće aktivnosti: Anketu o radnoj snazi (ARS) i Istraživanje o slobodnim radnim mjestima (SRM). Glavna svrha Ankete o radnoj snazi jest pružiti usporedive podatke i pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-
59. Podaci i pokazatelji prikupljeni ovim istraživanjem odnose se na široki raspon obilježja tržišta rada od kojih su najvažniji zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost osoba, kao i stope zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti prema dobnim skupinama. Na temelju podataka Ankete izračunava se i mjesečna stopa nezaposlenosti kao jedan od najvažnijih pokazatelja s područja tržišta rada. Također se izračunavaju i objavljuju sociodemografske, geografske i obrazovne varijable te obilježja pojedinaca i kućanstava. Za statističke podatke o zaposlenim osobama prema djelatnosti i zanimanju koriste se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE Rev.2) i Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010 (usporediva s Međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08). Za statistiku zaposlenih i nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja koristi se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED). Istraživanje se provodi na temelju glavne Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/
60. Na godinu se, osim Ankete o radnoj snazi, provodi i jedan ad hoc modul sa specifičnom temom vezanom za tržište rada, a čija je provedba definirana Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1397/
61. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • kontinuirani rad na unaprjeđenju obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka • potpuno usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat • unaprjeđenje metoda i izvora prikupljanja podataka • kraći rokovi objavljivanja podataka OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području politike tržišta rada, a posebice u svrhu smanjenja nezaposlenosti kao glavnog cilja • provedba mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • mediji • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • Europska komisija MODUL 1.02.02 Zarade i trošak rada NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o visini i strukturi troškova rada koji obuhvaćaju osnovnu plaću, nadnice, socijalne doprinose koje plaća poslodavac, troškove obrazovanja, ostale troškove rada i subvencije prema djelatnostima, a dobivaju se Anketom o trošku rada (ATR) koja se provodi na temelju Uredbe Vijeća br. 530/
62. Nadalje, prikupljaju se podaci o zaradama prema spolu, dobi, zanimanju, završenoj školi, radnom stažu, vrsti radnog odnosa i radnog vremena, satima rada, te strukturi zarada (bruto plaća i obvezna izdvajanja iz plaće) dobiveni istraživanjem o strukturi zarada. Indeks troška rada izračunava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća dok se procijenjeni podaci o trošku rada za godine u kojima se ne provodi istraživanje izračunavaju iz raspoloživih izvora. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • proširenje skupova podataka • povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za provođenje aktivnosti iz područja zarada i troška rada OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području politike tržišta rada • provođenje mjera socijalne politike GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • mediji • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • Europska komisija MODUL 1.02.03 Rodna statistika i diskriminacija NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Prikupljanje, obrada i diseminacija podataka prema spolu provodi se za statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđe, a osobito vezano uz jaz u razlikama plaća. Procjene o jazu u razlikama plaća za svaku kalendarsku godinu izračunavaju se na temelju raspoloživih podataka i istraživanja o strukturama zarada, a prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 530/
63. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • proširenje skupova podataka prema spolu za statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđa • unaprjeđivanje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s europskom praksom OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • opći pokazatelji za donošenje mjera iz područja rodne ravnopravnosti GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • mediji • Europska komisija Tema 1.03 Obrazovanje MODUL 1.03.01 Obrazovanje NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj aktivnosti iz područja obrazovanja jest proizvesti usporedive podatke i pokazatelje o svim razinama i područjima obrazovanja. U okviru ovog modula prikupljaju se podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima, kao i učeničkim i studentskim domovima. Također se za potrebe ispunjavanja sveobuhvatnog upitnika o obrazovanju UOE[4](UNESCO institut za statistiku, OECD i Eurostat) preuzimaju financijski podaci iz administrativnog izvora, odnosno iz evidencija Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za definiranje obrazovnih razina i područja koristi se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja[5](International Standard Classification of Education (ISCED)). Podaci se prikupljaju na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EU) br. 912/
64. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja • daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje mjera u području obrazovnih aktivnosti • podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • mediji • Europska komisija MODUL 1.03.02 Strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Modul obuhvaća statistike o sudjelovanju u cjeloživotnom učenju, strukovnom osposobljavanju te podatke o ishodima obrazovanja. Istraživanjem o obrazovanju odraslih prikupljaju se podaci o sudjelovanju odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja. Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju i učenju. Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva sudjelovanje u formalnome i neformalnom obrazovanju te informalnom učenju. Aktivnost se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Istraživanjem o strukovnom osposobljavanje u poduzećima prikupljaju se podaci o profesionalnom osposobljavanju i usavršavanju koje poduzeća organiziraju za svoje zaposlenike u kontekstu razvoja vještina i znanja stručnim i strukovnim obrazovanjem. Strukovno osposobljavanje i usavršavanje proizlazi iz primjene strategija cjeloživotnog učenja. Ulaganje poduzeća u obrazovanje zaposlenika pokazatelj je želje i spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće zahtjeve globalnog tržišta te stupnja općega ekonomskog napretka neke zemlje. Istraživanje se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 1552/2005 Europskog parlamenta i Vijeća. Također, putem Ankete o radnoj snazi prikupljaju se podaci o razinama sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju/usavršavanju za dobnu skupinu 15+. Podaci dobiveni predmetnom anketom omogućuju izračun povezanih pokazatelja kao što su broj osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje ili broj mladih koji nisu zaposleni, niti su u sustavu obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s europskom praksom • povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • opći pokazatelji sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima i cjeloživotnom učenju • podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • mediji • Europska komisija Tema 1.04 Kultura MODUL 1.04.01 Kultura i sport NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI U sklopu predmetnog modula donesen je plan razvoja i diseminacije redovitih europskih podataka o kulturi koji se temelji na konceptualnom okviru i preporukama koje su sadržane u konačnom izvješću Mreže za kulturu europskog statističkog sustava[6](ESSnet – Culture) koje je objavljeno 2012., a uzevši u obzir UNESCO-ov okvir za kulturne statistike iz
65. Posljednjih godina sport također postaje sve značajniji u nizu europskih strategija te samim time i dio šireg plana politika EU-a. Usvajanjem strategije Europa
66. te u skladu s rastućim interesom kreatora politika o ulozi kulture u društvenom razvitku, uloga statistike kulture ogleda se u podupiranju tih politika traženim podacima. U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o umjetničkom stvaralaštvu i reproduktivnom izvođenju, medijima, kinematografiji, arhivima, muzejima, galerijama i zbirkama te knjižnicama u godišnjoj i višegodišnjoj periodici. Podaci se koriste za nacionalne potrebe te za izvještavanje Eurostata i UNESCO-a. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • unaprijediti načine prikupljanja, obrade i diseminacije podatka u skladu s europskom praksom • povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje mjera u politici planiranja razvitka kulture GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • mediji • Europska komisija • UNESCO – UIS Tema 1.05 Zdravstvo i sigurnost MODUL 1.05.01 Javno zdravstvo NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest pružiti usklađene i usporedive skupove podataka u području javnog zdravstva koji se odnose na zdravlje, odnosno zdravstveno stanje, morbiditet, invaliditet, uzroke smrti, odrednice zdravlja, zdravstvenu skrb, financijske, ljudske i druge resurse unutar zdravstva te raspodjelu tih sredstava između zdravstvenih djelatnosti. Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EZ) br. 328/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja • rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih službi • zdravstveno planiranje i donošenje odluka u području zdravstva • praćenje provođenja mjera zdravstvene zaštite GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • mediji • akademska zajednica • Europska komisija MODUL 1.05.02 Zdravstvo i sigurnost na radu NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest omogućiti prikupljanje ujednačenih podataka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se odnose na prevenciju i zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, posebice nesreće na radu, profesionalne bolesti i druge bolesti povezane s radom kao i izloženost povećanim rizicima. Aktivnosti se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EZ) br. 349/
67. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu • praćenje provođenja mjera u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • poslodavci, sindikati • stručnjaci za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu • mediji • Europska komisija Ostale teme 1.05 N iz područja zdravstva i sigurnosti za nacionalne potrebe MODUL 1.05.N.1 Zdravstvena statistika NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest pružiti podatke o prijavama oboljelih i umrlih od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 79/07., 113/
68. i 43/09.) i Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje važno Republici Hrvatskoj. Dodatno se prikupljaju epidemiološki podaci o oboljelima od tuberkuloze, oboljelima od HIV/AIDS-a, testiranima na HIV i HIV seropozitivnim osobama, oboljelima od legionarske bolesti, te broju oboljelih i umrlih od malarije. Zbirna izvješća za gripu omogućuju praćenje aktivnosti gripe, a modul osigurava i podatke o izvršenim obveznim imunizacijama protiv zaraznih bolesti. Podaci dobiveni mikrobiološkim istraživanjem pružaju podatke o radu mikrobiološkoga i parazitološkog laboratorija, radu laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze te o rezistenciji mikroorganizama na antimikrobna sredstva. Istraživanja u ovom modulu osiguravaju i pokazatelje kojima se prate morbiditet i mortalitet, ozljede i posljedice ozljeda te bolesti srca i krvnih žila. Pokazatelji dobiveni ovim modulom omogućuju praćenje izvršenja nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih bolesti koje su definirane kao javnozdravstveni prioriteti (nekih tumora te kroničnih zaraznih i nezaraznih bolesti), praćenje izvršenja u provedbi programa ranog otkrivanja ambliopije/slabovidnosti te statistike o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika. Također, istraživanja u sklopu ovog modula omogućuju praćenje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti prema indikatorima vezanim za zdravstvene rizike za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti, a prate se i zdravstvene potrebe starijih osoba. Istraživanja s područja zdravstvene ekologije osiguravaju podatke o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe te ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja • praćenje izvršenja nacionalnih preventivnih programa pomoću programskih rješenja koja će omogućiti validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje i analizu podataka • razvoj specifičnih pokazatelja za praćenje ozljeda prema metodologiji EU-a • razvoj specifičnih pokazatelja (incidencija i letalitet) za infarkt miokarda i moždani udar OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano uz bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti i ozljeda, praćenje provođenja nacionalnih preventivnih programa • izvještavanje o stanjima povezanim sa bolestima srca i krvnih žila, zloćudnim bolestima i ozljedama, te o izvršenju nacionalnih preventivnih programa u Hrvatskoj • prikaz trendova smrtnosti u vremenu radi planiranja preventivnih akcija, ukazivanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekom geografskom području, planiranje mreže zdravstvene skrbi i evaluaciju preventivnih programa. • planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija zdravstvenih programa GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • mediji • akademska zajednica • šira javnost MODUL 1.05.N.2 Ostali državni javnozdravstveni registri NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Ovaj modul pruža podatke o oboljelima ili umrlima od zloćudnih bolesti, oboljelima od šećerne bolesti, osobama s invaliditetom, oboljelima od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja liječenima u stacionarnim ustanovama, podatke o izvršenim samoubojstvima kao i podatke o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim drogama. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja. Planiran je potpuni prelazak svih izvora Registra za rak na elektronski način izvještavanja, implementacijom ONKO+ poruke razvijene unutar Cro screening twinning projekta uz preduvjet prilagodbe postojećih zakona i pravilnika. Navedene promjene omogućit će validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje i analizu podataka • u sklopu integracije Registra za psihoze i Registra izvršenih samoubojstava u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav planiran je potpuni prelazak na elektronski način prijavljivanja psihijatrijskog obrasca te stvaranje preduvjeta za daljnji razvoj prihvata podataka iz drugih relevantnih izvora. Očekuje se da će navedene promjene omogućiti validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje podataka te praćenje više pokazatelja za psihotične poremećaje iz shizofreniformnog spektra • unaprjeđenje interoperabilnosti i načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uz potpuni prelazak CroDiab registra na elektronski način izvještavanja. OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • izvještavanje o stanju u Hrvatskoj vezano za zloćudne bolesti, izvještavanje o veličini problema psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava, liječenih ovisnika o psihoaktivnim drogama, oboljelima od šećerne bolesti te o osobama s invaliditetom • prikaz trendova pojavnosti i smrtnosti u vremenu radi planiranja preventivnih akcija, ukazivanje na moguće grupiranje neke bolesti na određenome geografskom području, planiranje mreže onkološke skrbi i evaluacija programa ranog otkrivanja raka • praćenje pojavnosti psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava, prikaz trendova u vremenu, planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i mreže skrbi, evaluacija zdravstvenih programa • planiranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u području šećerne bolesti te evaluacija Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, praćenje trendova pojavnosti i smrtnosti u vremenu GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • mediji • akademska zajednica • šira javnost Tema 1.06 Raspodjela dohotka i životni uvjeti MODUL 1.06.01 Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o raspolaganju vremenom NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Anketa o potrošnji kućanstava (APK) je istraživanje koje pruža osnovne podatke o obilježjima anketiranih kućanstava, visini i strukturi prosječnih godišnjih izdataka za potrošnju, visini i strukturi ukupno upotrijebljenih izdataka po kućanstvu, utrošenim količinama prehrambenih proizvoda i pića te podatke o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima. Struktura izdataka za potrošnju kućanstava prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP[7](Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (Classification of Individual Consumption by Purpose).). Podaci iz ovog istraživanja služe i za izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena te izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa). Istraživanje se provodi u skladu s Eurostatovim metodološkim preporukama te međunarodnim standardima i klasifikacijama na temelju džentlmenskog sporazuma između država članica Europske unije i Eurostata. Anketa se provodi na temelju džentlmenskog sporazuma iz
69. Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke o neplaćenom radu u kućanstvu. Posao koji obavljaju žene u kućanstvu nisu dovoljno prepoznali kreatori javnih politika, stoga je uočavanje te vrednovanje rada žena izvan njihova plaćenog posla važno za donošenje odluka u socijalnoj politici. Vrijednost ovih podataka ogleda se u mogućnosti prikaza korištenja radnog vremena za žene i muškarce, uzimajući u obzir aktivnosti koje određena skupina ljudi provodi te kada i koliko dugo. Anketa se provodi na temelju Eurostatovih metodoloških uputa »Harmonised European time survey«, izdanje
70. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • povećanje učinkovitosti u fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • istraživanje pruža sliku visine i strukture izdataka za potrošnju kućanstava prema različitim obilježjima kućanstava • izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena, izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa) • donošenje mjera u području socijalnih politika GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • Europska komisija • mediji • međunarodne organizacije (UN, OECD, EIGE, Svjetska banka) MODUL 1.06.02 Dohodak, socijalna uključenost i životni uvjeti NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI U sklopu statistike dohotka, socijalne uključenosti i životnih uvjeta provodi se Anketa o dohotku stanovništva (ADS) na čijim se rezultatima temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Istraživanje EU-SILC[8](Statistika Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (Statistics on Income and Living Conditions)), obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti za sve zemlje članice Europske unije. Podaci dobiveni ovim istraživanjem koje se provodi redovito u godišnjoj periodici omogućuju praćenje politika i donošenje odluka u kontekstu strategije Europa
71. Istraživanjem se prikupljaju podaci o sastavu kućanstava, podaci o bruto i neto dohotku te različitim monetarnim i nemonetarnim primanjima članova kućanstava, podaci o financijskom stanju kućanstava, ekonomskoj aktivnosti i obrazovnom statusu članova kućanstava, brizi o vlastitom zdravlju, brizi o djeci te podaci o drugim aspektima životnog standarda. Provedba Ankete temelji se na Uredbi (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća te Eurostatovoj metodologiji propisanoj za istraživanje EU-SILC. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za statističke svrhe • povećanje učinkovitosti u fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području socijalne politike • provođenje mjera socijalne politike • praćenje stanja socijalnog napretka, odnosno smanjenja siromaštva GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • Europska komisija • mediji • međunarodne organizacije (UN, OECD, Svjetska banka) MODUL 1.06.03 Kvaliteta života NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Mjerenje blagostanja i razvoj pokazatelja putem kojih se mjeri blagostanje postali su jedan od prioriteta službene statistike. U sklopu Europskoga statističkog sustava razvijen je popis pokazatelja s pomoću kojih se može mjeriti blagostanje stanovništva, a za čiji se izračun koristi nekoliko izvora podataka kao što su Anketa o dohotku stanovništva (ADS), Anketa o radnoj snazi (ARS) te Europska zdravstvena anketa (EHIS). Pravnu osnovu predstavlja Uredba Komisije (EU) br. 62/
72. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata • unaprjeđenje diseminacije OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje mjera u području istraživanja zadovoljstva životnim uvjetima • podloga za donošenje mjera javnih politika i praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • mediji • Europska komisija Tema 1.07 Socijalna zaštita MODUL 1.07.01 Socijalna zaštita (ESSPROS) NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI ESSPROS je harmonizirani sustav koji predstavlja sredstvo analize i usporedbe financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a su pružiti sveobuhvatan i smislen opis socijalne zaštite u zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatima, financiranja socijalnih naknada te stvaranje sustava pogodnog za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama. ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilni skupovi podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite koji se prikupljaju na godišnjoj razini, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite. Središnji sustav, na godišnjoj osnovi, prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima, odnosno prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva drugoga obveznog davanja. Modul o korisnicima mirovina prikuplja podatke o korisnicima mirovina za sve programe ESSPROS-a koji sadržavaju mirovinske naknade, u skladu sa standardnom klasifikacijom mirovinskih primanja ESSPROS-a, vodeći pri tome računa o izbjegavanju dvostrukog izračunavanja. Modul o naknadama socijalne zaštite u neto iznosu – ograničeni pristup prikuplja podatke o naknadama socijalne naknade nakon njihova tretiranja fiskalnim mjerama. Sustav ESSPROS različito tretira umanjenje socijalnih naknada ovisno o tome opterećuje li ono korisnika ili neki drugi subjekt. Na razini Republike Hrvatske identificirano je petnaest aktivnih i tri neaktivna programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS. Ovo istraživanje provodi se na temelju Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 1322/2007, Uredbe Komisije (EZ) br. 10/2008, Uredbe Komisije (EU) br. 110/2011 i Uredbe Komisije (EZ) 263/
73. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA • prikupljanje i diseminacija podataka o mirovinskim programima za korisnike koji ostvaruju mirovine po posebnim propisima (branitelji, policija i drugi) • unaprjeđenje kvalitete i obuhvata podataka • povećano korištenje podataka iz administrativnih izvora • kraći rokovi objavljivanja podataka OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području socijalne politike • provođenje i nadzor mjera socijalne politike • pružanje informacija o socijalnom učinku fiskalnih mjera GLAVNI KORISNICI • ministarstva i druga tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstveno-istraživački instituti • mediji • Europska komisija Tema 1.10 Statistika kriminala i kaznenog pravosuđa MODUL 1.10.01 Sigurnost i kriminal NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Modul obuhvaća godišnje podatke o počiniteljima kaznenih djela (punoljetnim, maloljetnim i pravnim osobama). Cilj ove statistike je izrada detaljnih statističkih pokazatelja o rasprostranjenosti kriminala i odlukama tijela kaznenog postupka. Navedena statistika obuhvaća skup pokazatelja iz administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja koji se, na godišnjoj razini, dostavljaju Eurostatu i Uredu Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa). Pokazatelji se odnose na statistiku prijavljenih kaznenih djela policiji (statistika počinjenih kaznenih djela i osumnjičenih počinitelja), državnom odvjetništvu (broj optuženih osoba prema pojedinima kaznenim djelima i prema glavnim sociodemografskim obilježjima), sudovima (broj osoba kod kojih je iniciran kazneni postupak i izrečena presuda prema pojedinim kaznenim djelima), zatvorskom sustavu (statistika osoba lišenih slobode prema različitim kategorijama), Ministarstvu pravosuđa (statistika iniciranih i zaključenih predmeta prema različitim kategorijama) te na viktimološka istraživanja (npr. korupcija). Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa ispunjava se na temelju međunarodno usklađenih definicija. Eurostat i Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal razvili su sveobuhvatnu Međunarodnu klasifikaciju delikata za statističke svrhe[9](The International Classification of Crime for Statistical Purposes (ICCS)) koja će se koristiti kao standard u budućim prikupljanjima statističkih podataka o statistici kriminaliteta. Anketno istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju koje će financirati Eurostat trebalo bi biti implementirano
74. u svim državama Europske unije, a obuhvaćat će različite pokazatelje nasilja počinjenog u kontekstu rodne netrpeljivost i naknadnog društvenog tretiranja individualne viktimizacije. Pravna osnova za provođenje ovog modula jest komunikacija Komisije Europskog parlamenta i Vijeća Measuring social inclusion in the EU: Statistics Action Plan 2011-2015 COM