Odluka o statističkom i nadzornom izvješćivanju

(1)Ovom Odlukom propisuju se: 1) obveza kreditne institucije da Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja izvješća u statističke svrhe (za potrebe praćenja monetarnih kretanja i izrade makroekonomske monetarne statistike monetarnih financijskih institucija) i nadzorne svrhe (za potrebe učinkovitog provođenja supervizije kreditnih institucija) 2) obveza Hrvatske banke za obnovu i razvitak i podružnice strane kreditne institucije da Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja izvješća u statističke svrhe 3) vrste izvješća koja se prikupljaju u statističke ili nadzorne svrhe 4) izvještajna razdoblja i 5) rokovi dostave izvješća.

(2)Sadržaj statističkih i nadzornih izvješća te način tehničke izrade i dostave statističkih i nadzornih izvješća uređen je Uputom za statističko i nadzorno izvješćivanje, koja je sastavni dio ove Odluke. Obveznici primjene Odluke Članak 2.

(1)Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.

(2)Odredbe ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju na podružnicu kreditne institucije iz države članice i na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice na području Republike Hrvatske (u nastavku teksta: podružnice stranih banaka) te na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.

(3)Za potrebe ove odluke pojam obveznici izvješćivanja obuhvaća institucije navedene u stavcima 1. i 2. ovog članka. Obveza dostave izvješća Članak 3.

(1)Obveznici izvješćivanja dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća iz članka

1. ove Odluke sastavljena na način uređen Uputom za statističko i nadzorno izvješćivanje, u roku iz članka
2. ove Odluke i pridržavajući se tehničkih specifikacija izrade i prijenosa podataka u skladu s Uputom za statističko i nadzorno izvješćivanje.

(2)Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sva izvješća iz članka 4. ove Odluke. Podružnica strane banke i Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti samo izvješća koja se prikupljaju za statističke svrhe i samo izvješća na nekonsolidiranoj osnovi. Popis i vrste izvješća Članak 4.

(1)U smislu ove Odluke izvješća su: 1) Bilanca i izvanbilančne stavke 2) Bilančne i izvanbilančne stavke po preostalom dospijeću 3) Bilančne stavke za protustranke fizičke osobe (rezidente) 4) Bilančne stavke za protustranke nerezidente 5) Dospjela nenaplaćena potraživanja 6) Instrumenti zaštite i fiducijarni dioničari 7) Kamatne stope 8) Kumulativne promjene ispravaka vrijednosti i rezerviranja (iz AA) 9) Kumulativne promjene ispravaka vrijednosti i rezerviranja (iz AF i AN) 10) Materijalna imovina i preuzeta imovina 11) Mogućnost promjene kamatne stope 12) Ostale informacije 13) Popis osoba 14) Prodaja plasmana 15) Promjene stanja (iz AA) 16) Račun dobiti i gubitka 17) Ulaganja u kapital drugih pravnih osoba 18) Valutno inducirani kreditni rizik (iz AA) i 19) Valutno inducirani kreditni rizik, fizičke osobe rezidenti i nerezidenti (iz AF i AN).

(2)Izvješća iz stavka

1. točaka 1., 2., od
2. do
3. te od
4. do
5. ovog članka dostavljaju se za statističke svrhe. Izvješća iz stavka
6. točaka od
7. do 6., 8., 9., 10., 12., 13.,
8. te od
9. do
10. dostavljaju se za nadzorne svrhe.

(3)Obveznici izvješćivanja dužni su na nekonsolidiranoj osnovi, prema nerevidiranim podacima, dostavljati sljedeće vrste izvješća: 1) izvješće iz stavka

1. točke
2. ovog članka jest desetodnevno izvješće, koje je potrebno dostaviti dvaput na mjesec, sa stanjem na deseti i dvadeseti dan u mjesecu 2) izvješća iz stavka
3. točaka 1.,
4. i
5. ovog članka jesu mjesečna izvješća kratkog roka, koja je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu 3) izvješće iz stavka
6. točke
7. ovog članka jest izvješće o kamatnim stopama, koje je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu 4) izvješća iz stavka
8. točaka od
9. do
10. te od
11. do
12. ovog članka jesu mjesečna izvješća dugog roka, koja je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu i 5) izvješća iz stavka
13. točaka od
14. do
15. te od
16. do
17. ovog članka jesu tromjesečna izvješća, koja je potrebno dostaviti četiri puta godišnje, sa stanjem na dan
18. ožujka,
19. lipnja,
20. rujna i
21. prosinca.

(4)Obveznici izvješćivanja dužni su na nekonsolidiranoj osnovi, prema revidiranim podacima, dostavljati izvješća iz stavka

1. točaka od
2. do 6., od
3. do
4. te od
5. do
6. ovog članka. Ta se izvješća nazivaju nekonsolidirana revidirana izvješća i potrebno ih je dostaviti jedanput godišnje, sa stanjem na dan
7. prosinca.

(5)Matične kreditne institucije u RH dužne su za svoju grupu kreditnih institucija u RH dostavljati sljedeće vrste izvješća: 1) izvješća iz stavka

1. točaka 1., 2., 5., 10., 12., 13.,
2. i
3. ovog članka prema nerevidiranim podacima jesu konsolidirana nerevidirana izvješća i potrebno ih je dostaviti jedanput godišnje, sa stanjem na dan
4. lipnja i 2) izvješća iz stavka
5. točaka 1., 2., 5., 10., 12., 13.,
6. i
7. ovog članka prema revidiranim podacima jesu konsolidirana revidirana izvješća i potrebno ih je dostaviti jedanput godišnje, sa stanjem na dan
8. prosinca.

(6)Izvješće iz stavka

1. točke
2. ovog članka obuhvaća podatke koje je potrebno dostaviti u različitim vrstama izvješća te je ta obveza pobliže razrađena u Uputi za statističko i nadzorno izvješćivanje. Rokovi dostave Članak 5.

(1)Obveznici izvješćivanja dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća iz ove Odluke u skladu sa sljedećim rokovima: 1) desetodnevna izvješća u roku od pet radnih dana nakon izvještajnog datuma 2) mjesečna izvješća kratkog roka u roku od šest radnih dana nakon završetka izvještajnog mjeseca 3) mjesečna izvješća dugog roka u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog mjeseca 4) izvješće o kamatnim stopama u roku od deset radnih dana nakon završetka izvještajnog mjeseca 5) tromjesečna izvješća u roku od 42 kalendarska dana nakon završetka izvještajnog tromjesečja 6) nekonsolidirana revidirana izvješća u roku iz članka 163. Zakona o kreditnim institucijama 7) konsolidirana nerevidirana izvješća u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog datuma i 8) konsolidirana revidirana izvješća najkasnije u roku iz članka 163. Zakona o kreditnim institucijama.

(2)Izvješća iz članka

1. stavka
2. točaka
3. i
4. ove Odluke dostavljaju se u sklopu mjesečnih izvješća kratkog roka i mjesečnih izvješća dugog roka. U slučaju tih dvaju izvješća dostavom izvješća dugog roka smatraju se samo izmjene i/ili dopune podataka dostavljenih u sklopu izvješća kratkog roka. Ako obveznik izvješćivanja nema izmjene i/ili dopune izvješća kratkog roka, smatra se da su izvješća dugog roka jednaka dostavljenim izvješćima kratkog roka.

(3)Za potrebe ove Odluke radni dani jesu dani od ponedjeljka do petka, osim blagdana.

(4)Ako je rok za dostavu subota, nedjelja ili blagdan, rok se pomiče na prvi sljedeći radni dan.

(5)Smatra se da je obveznik izvješćivanja dostavio izvješće u skladu s ovom Odlukom: – ako je izvješće zaprimljeno u Hrvatskoj narodnoj banci u roku propisanom u stavku 1. ovog članka i – ako su podaci u izvješću koje je dostavio obveznik izvješćivanja zadovoljili kontrole propisane Uputom za statističko i nadzorno izvješćivanje.

(6)Iznimno od stavka 5. alineje druge ovog članka, Hrvatska narodna banka može u opravdanim slučajevima odstupiti od primjene određenih kontrola podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja, a u svrhu osiguravanja točnog i pravodobnog izvješćivanja. Prijelazne odredbe Članak 6.

(1)Obveznici izvješćivanja dužni su: – prva desetodnevna izvješća u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan

1. listopada
2. – prva mjesečna izvješća u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan
3. rujna
4. – prva tromjesečna izvješća u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan
5. rujna
6. – prva nekonsolidirana revidirana i konsolidirana revidirana izvješća u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan
7. prosinca
8. i – prva konsolidirana nerevidirana izvješća u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan
9. lipnja 2019.

(2)Iznimno od stavka

1. alineje
2. ovog članka, prva izvješća o kamatnim stopama obveznici izvješćivanja dužni su sastaviti sa stanjem na dan
3. rujna
4. ne primjenjujući točke
5. i
6. Upute za statističko i nadzorno izvješćivanje, koja je sastavni dio ove Odluke. Prva izvješća o kamatnim stopama obveznici izvješćivanja dužni su sastaviti sa stanjem na dan
7. svibnja
8. primjenjujući i točke
9. i
10. Upute za statističko i nadzorno izvješćivanje.

(3)Obveznici izvješćivanja dužni su posljednja izvješća u skladu s Odlukom o statističkom i bonitetnom izvješćivanju (»Narodne novine«, br. 35/2010., 95/2010., 146/2010., 68/2011., 37/2012., 121/2013., 41A/2014., 127/2014., 67/2015., 119/2015., 54/2016., 121/2016., 76/2017. i 115/2017.) dostaviti za sljedeće izvještajne datume i u sljedećim rokovima: – desetodnevna izvješća sa stanjem na dan 20. rujna 2018. do 27. rujna 2018. – mjesečna statistička izvješća sa stanjem na dan 31. kolovoza 2018. do 10. rujna 2018. – mjesečna bonitetna izvješća sa stanjem na dan 31. kolovoza 2018. do 12. listopada 2018. – mjesečna izvješća o kamatnim stopama sa stanjem na dan 31. kolovoza 2018. do 14. rujna 2018. – tromjesečna izvješća sa stanjem na dan 30. lipnja 2018. do 11. kolovoza 2018. – konsolidirana nerevidirana izvješća sa stanjem na dan 30. lipnja 2018. do 11. kolovoza 2018. Prestanak važenja Odluke Članak 7. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o statističkom i bonitetnom izvješćivanju (»Narodne novine«, br. 35/2010., 95/2010., 146/2010., 68/2011., 37/2012., 121/2013., 41A/2014., 127/2014., 67/2015., 119/2015., 54/2016., 121/2016., 76/2017. i 115/2017.). Stupanje na snagu Članak 8. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. O. br. 269-020/09-18/BV Zagreb, 12. rujna 2018. Guverner Boris Vujčić, v. r. UPUTA ZA STATISTIČKO I NADZORNO IZVJEŠĆIVANJE 1. Pojmovi 1. Pojmovi upotrijebljeni u ovoj Uputi imaju sljedeće značenje: 1) popis ESB-a jest popis monetarnih financijskih institucija u EU-u koje održava Europska središnja banka 2) popis valuta jest popis oznaka valuta u skladu s podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu i 3) popis država jest popis oznaka država u skladu s podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu. 2. Koncepcija izvještajnog zahtjeva 2. Konceptualno rješenje izvještajnog sloga konkretizira osnovni podatak koji je predmet izvještavanja: iznos, koji je potrebno jedinstveno opisati, pri čemu se nula načelno ne smatra izvještajnim iznosom. 3. Opis svakog iznosa sadržava tri skupine obilježja: 1) Prva skupina obilježja (skupina obilježja A) omogućava identifikaciju izvješća, izvještajnog razdoblja, vrste izvješća, izvještajne institucije i protustranke. Izvještajne institucije ne obavljaju sektorizaciju rezidentnih protustranaka, nego dostavljaju podatke na razini pojedine protustranke, odnosno skupine protustranaka, u skladu s opisima koji se nalaze u nastavku ovog dokumenta. 2) Druga skupina obilježja (skupina obilježja B) omogućava identifikaciju instrumenata i njihovih značajki. 3) Treća skupina obilježja (skupina obilježja C) omogućava identifikaciju vrste iznosa. 4. Pri ispunjavanju obveza iz izvještajnog zahtjeva potrebno je voditi računa o pravilima povezivanja izvješća (odnosno vrste izvještajnog sloga) s instrumentima i njihovim obilježjima te kombinacijama vrste iznosa i portfelja. Ta pravila obuhvaćena su cijelom Uputom, a posebno prilozima 6., 8. i 10. ove Upute. 3. Obilježja 5. Izvještajne institucije moraju se pobrinuti za vremenski slijed podataka u pripremnim bazama kako bi se omogućila precizna upotreba modaliteta obilježja za izvještajno razdoblje na koje se odnosi izvještajni slog. Drugim riječima, izvještajna institucija dužna je upotrijebiti onaj modalitet koji je vrijedio u razdoblju na koje se izvješće odnosi. 3.1. Skupina obilježja A 6. Izvještajno razdoblje i vrsta izvješća omogućavaju identifikaciju razdoblja na koje se odnosi pojedini izvještajni slog, kreiranje vremenskih serija i kasnije grupiranje izvještajnih slogova. 7. Rezidenti se identificiraju na pojedinačnoj osnovi (protustranke pravne osobe) i na skupnoj osnovi (fizičke osobe grupiraju se u dvije podskupine: obrtnika te fizičkih osoba koje nisu obrtnici). 8. Nerezidenti se identificiraju skupno na razini pripadajućeg sektora i države sjedišta ili prebivališta. Iznimno, nerezidenti koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u identificiraju se na pojedinačnoj razini u skladu s popisom ESB-a. 9. Iznimno, u izvješćima »AF«, »AH«, »AM«, »AN«, »AP«, »AU«, »AV«, »IZ« i »PO« nužno je identificirati određene fizičke osobe rezidente i određene nerezidente na pojedinačnoj osnovi. Obilježje 1. »Izvješće« Opis obilježja 10. Sva se izvješća klasificiraju u grupu izvješća bilance, grupu izvješća računa dobiti i gubitka, grupu izvješća popisa te grupu izvješća kamatne stope. 11. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvješća kojem izvještajni slog pripada. Vrijednost obilježja 12. Vrijednost ovog obilježja upisuje se u svim slogovima. 13. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta: 1) Modalitet »AA« – slog pripada izvješću »Bilanca i izvanbilančne stavke«. 2) Modalitet »AB« – slog pripada izvješću »Promjene stanja (iz AA)«. 3) Modalitet »AD« – slog pripada izvješću »Bilančne i izvanbilančne stavke po preostalom dospijeću«. 4) Modalitet »AE« – slog pripada izvješću »Dospjela nenaplaćena potraživanja«. 5) Modalitet »AF« – slog pripada izvješću »Bilančne stavke za protustranke fizičke osobe (rezidente)«. 6) Modalitet »AH« – slog pripada izvješću »Prodaja plasmana«. 7) Modalitet »AK« – slog pripada izvješću »Mogućnost promjene kamatne stope«. 8) Modalitet »AM« – slog pripada izvješću »Materijalna imovina i preuzeta imovina«. 9) Modalitet »AN« – slog pripada izvješću »Bilančne stavke za protustranke nerezidente«. 10) Modalitet »AP« – slog pripada izvješću »Kumulativne promjene ispravaka vrijednosti i rezerviranja (iz AF i AN)«. 11) Modalitet »AS« – slog pripada izvješću »Kumulativne promjene ispravaka vrijednosti i rezerviranja (iz AA)«. 12) Modalitet »AU« – slog pripada izvješću »Ulaganja u kapital drugih pravnih osoba«. 13) Modalitet »AV« – slog pripada izvješću »Valutno inducirani kreditni rizik, fizičke osobe rezidenti i nerezidenti (iz AF i AN)«. 14) Modalitet »AW« – slog pripada izvješću »Valutno inducirani kreditni rizik (iz AA)«. 15) Modalitet »IZ« – slog pripada izvješću »Instrumenti zaštite i fiducijarni dioničari«. 16) Modalitet »KS« – slog pripada izvješću »Kamatne stope«. 17) Modalitet »OI« – slog pripada izvješću »Ostale informacije«. 18) Modalitet »PO« – slog pripada izvješću »Popis osoba«. 19) Modalitet »RA« – slog pripada izvješću »Račun dobiti i gubitka«. Obilježje 2. »Izvještajno razdoblje« Opis obilježja 14. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvještajnog razdoblja. Vrijednost obilježja 15. Vrijednost ovog obilježja upisuje se u svim slogovima. 16. Vrijednost ovog obilježja mora sadržavati datum u formatu »ggggmmdd«, pri čemu je »dd« posljednji (kalendarski) dan izvještajnog mjeseca odnosno posljednji (kalendarski) dan izvještajnog razdoblja. Primjer Red. br. Izvještajno razdoblje Komentar 1. 20080630 Mjesečno izvješće koje se odnosi na lipanj 2008. godine 2. 20080630 Tromjesečno izvješće koje se odnosi na prvo polugodište 2008. godine Obilježje 3. »Konsolidirano ili nekonsolidirano izvješće« Opis obilježja 17. Ovo obilježje omogućuje identifikaciju osnove na kojoj je izvješće sastavljeno: konsolidiranoj ili nekonsolidiranoj. 18. Konsolidirano izvješće zajedničko je financijsko izvješće matične izvještajne institucije i ovisnih društava iz kojeg se eliminiraju njihova međusobna potraživanja i obveze, a sastavlja ga matična izvještajna institucija. 19. Nekonsolidirano izvješće zasebno je financijsko izvješće matične izvještajne institucije, odnosno ovisnog društva, a sastavlja ga svaka izvještajna institucija. 20. Oba izvješća moraju uključivati sve poslovne događaje koji su nastali do kraja posljednjega radnog dana izvještajnog razdoblja. 21. Izvješćivanje na konsolidiranoj osnovi detaljnije je objašnjeno u Prilogu 1. ove Upute. Vrijednost obilježja 22. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta: 1) Modalitet »D« – nekonsolidirano desetodnevno izvješće. 2) Modalitet »K« – konsolidirano izvješće. 3) Modalitet »N« – nekonsolidirano izvješće (isključujući desetodnevno izvješće). Obilježje 4. »Nerevidirano ili revidirano izvješće« Opis obilježja 23. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju vrste izvješća, odnosno je li izvješće nerevidirano ili revidirano. 24. Pojam »nerevidirano«, odnosno »privremeno«, označava izvješće u kojem podaci nisu revidirani od ovlaštenog revizora izvještajne institucije. 25. Revidirano izvješće izvještajna institucija sastavlja za 31. prosinca na osnovi rezultata godišnje revizije koju je obavio ovlašteni revizor i dostavlja ga HNB-u. Vrijednost obilježja 26. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta: 1) Modalitet »P« – nerevidirano izvješće (isključujući izvješće za 10. ili 20. dan u mjesecu). 2) Modalitet »R« – revidirano izvješće. 3) Modalitet »1« – nerevidirano izvješće za 10. dan u mjesecu. 4) Modalitet »2« – nerevidirano izvješće za 20. dan u mjesecu. Obilježje 5. »Matični broj« Opis obilježja 27. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvještajne institucije. Vrijednost obilježja 28. Upisuje se matični broj izvještajne institucije koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku. Obilježje 6. »Porezni broj« Opis obilježja 29. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvještajne institucije na temelju osobnoga identifikacijskog broja (OIB). Vrijednost obilježja 30. Upisuje se OIB izvještajne institucije, koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju. Obilježje 7. »P matični broj« Opis obilježja 31. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka čije je sjedište, odnosno prebivalište, na području Republike Hrvatske, na osnovi identifikacije protustranke rezidenta pravne osobe, obrtnika ili fizičke osobe. Vrijednost obilježja 32. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve protustranke. 33. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta: 1) Ako se radi o rezidentima pravnim osobama, rezidentnim investicijskim i mirovinskim fondovima, potrebno je upisati oznaku »MB« i u nastavku matični broj protustranke koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku. Za pravne osobe koje nemaju aktivni matični broj potrebno je upisati oznaku »MB« i u nastavku matični broj iz Priloga 4. ove Upute. 2) Ako se radi o rezidentima fizičkim osobama obrtnicima, upisuje se jedinstvena skupna oznaka »OB00000000«. 3) Ako se radi o rezidentima fizičkim osobama koje nisu obrtnici, upisuje se jedinstvena skupna oznaka »FZ00000000«. 4) Ako se radi o nerezidentima koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u, upisuje se oznaka »MF« i jedinstveni identifikator za svakoga takvog nerezidenta. 5) Ako se radi o ostalim nerezidentima, upisuje se skupna oznaka »ND00000000«. 6) Ako je riječ o izvješćima u kojima su u obilježju »Konsolidirano ili nekonsolidirano izvješće« navedeni modaliteti »K« te ako je riječ o rezidentima pravnim osobama za koje se ne zahtijeva izvješćivanje na pojedinačnoj osnovi prema točki 257. ove Upute, upisuje se skupna oznaka »MB00000000«. 34. Identifikacija nerezidentnih MFI-ja obavlja se na osnovi popisa koji objavljuje ESB na svojoj internetskoj stranici (poveznica http://www.ecb.europa.eu/stats/financial_corporations/list_of_financial_institutions/html/daily_list-MID.en.html). Izvještajna institucija mora upotrijebiti popis nerezidentnih MFI-ja koji je utvrđen na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Pri identifikaciji nerezidentnih MFI-ja, prema popisu koji objavljuje ESB, potrebno je koristiti se odgovarajućim sadržajem slovno-brojčanog polja RIAD_CODE. Primjeri Red. br. P matični broj Komentar 1. MB03275531 Dalekovod d.d. za inženjering, proizvodnju i izgradnju 2. BE0828223909 ING Bank NV; prema popisu ESB-a 3. OB00000000 Svi obrtnici kao jedna protustranka 4. FZ00000000 Sve ostale fizičke osobe koje nisu obrtnici vode se kao jedna protustranka. 5. ND00000000 Svi nerezidenti koji nisu na popisu ESB-a Obilježje 8. »P porezni broj« Opis obilježja 35. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju protustranke na temelju osobnoga identifikacijskog broja (OIB). Vrijednost obilježja 36. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve rezidente pravne osobe te rezidentne investicijske i mirovinske fondove. 37. Upisuje se OIB protustranke, koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju. 38. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo ako izvještajna institucija raspolaže OIB-om protustranke. Obilježje 9. »Županija« Opis obilježja 39. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva geografsku identifikaciju protustranaka čije je sjedište, odnosno prebivalište, na području Republike Hrvatske, na osnovi identifikacije županije sjedišta, odnosno prebivališta, protustranke. Tretman protustranaka potpuno je jednak u svim raščlambama. Vrijednost obilježja 40. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za protustranku rezidenta fizičku osobu ili obrtnika. 41. Upisuje se jedna od vrijednosti iz Priloga 2. ove Upute. 42. Protustranke rezidenti fizičke osobe agregiraju se na razini županije prebivališta, posebno obrtnici, a posebno ostale fizičke osobe. Primjeri Red. br. MB Županija Komentar 1. MB03275531 Za protustranke rezidente koje nisu fizičke osobe ne upisuje se ništa. 2. FZ00000000 21 Sve fizičke osobe s prebivalištem u Zagrebu, a koje nisu obrtnici 3. FZ00000000 03 Sve fizičke osobe s prebivalištem u Sisačko-moslavačkoj županiji, a koje nisu obrtnici 4. OB00000000 16 Sve fizičke osobe s prebivalištem u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a koje su obrtnici Obilježje 10. »Država sjedišta ili međunarodna institucija« Opis obilježja 43. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva geografsku identifikaciju protustranaka čije je sjedište, odnosno prebivalište na području druge države, odnosno identifikaciju određenih međunarodnih institucija u skladu s posebnim popisom. Vrijednost obilježja 44. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve protustranke. 45. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta: 1) Ako se radi o rezidentima, potrebno je upisati »HR«. 2) Ako se radi o nerezidentima koji nisu međunarodne institucije, potrebno je upisati odgovarajuću dvoslovnu oznaku države sjedišta navedenu u Prilogu 3. ove Upute. 3) Ako se radi o nerezidentima međunarodnim institucijama, potrebno je upisati odgovarajuću dvoslovnu oznaku pojedine međunarodne institucije navedenu u Prilogu 3. ove Upute. Obilježje 11. »Sektor nerezidenta« Opis obilježja 46. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu sa standardima sektorizacije. ESA 2010 određuje standard za klasifikaciju sektora. Tretman protustranaka potpuno je jednak u svim raščlambama. Vrijednost obilježja 47. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za protustranke nerezidente. Iznimno, vrijednost ovog obilježja ne upisuje se za međunarodne institucije iz Priloga 3. ove Upute. 48. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta: 1) Modalitet »1100« nefinancijska društva. 2) Modalitet »1210« središnja banka. 3) Modalitet »1220« društva koja primaju depozite osim središnje banke. 4) Modalitet »1230« novčani fondovi. 5) Modalitet »1240« investicijski fondovi osim novčanih fondova. 6) Modalitet »1250« drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova. 7) Modalitet »1260« pomoćne financijske institucije. 8) Modalitet »1270« vlastite financijske institucije i zajmodavci. 9) Modalitet »1280« osiguravajuća društva. 10) Modalitet »1290« mirovinski fondovi. 11) Modalitet »1311« središnja država. 12) Modalitet »1312« regionalna država. 13) Modalitet »1313« lokalna država. 14) Modalitet »1314« fondovi socijalne sigurnosti. 15) Modalitet »1400« kućanstva. 16) Modalitet »1500« neprofitne institucije koje služe kućanstvima. 49. Odabir modaliteta vrijednosti obilježja, odnosno sektora nerezidenta, obavlja se svrstavanjem pojedinog nerezidenta u skladu sa sljedećim definicijama sektora: 1100 Nefinancijska društva Sektor nefinancijskih institucija sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci od 2.45 do 2.54). Financijske institucije Sektor financijskih institucija sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je glavna aktivnost pružanje financijskih usluga. Sva društva i druge osobe (kvazidruštva) koji su uglavnom uključeni u financijsko posredovanje (financijski posrednici) i/ili pomoćne financijske aktivnosti. Financijsko posredovanje jest aktivnost kod koje institucionalna jedinica pribavlja financijsku aktivu i u isto vrijeme stvara obveze za svoj vlastiti račun uključivanjem u financijske transakcije na tržištu (ESA 2010, stavci 2.55 do 2.56). 1210 Središnja banka Sva financijska društva i druge osobe (kvazidruštva) čija je glavna funkcija izdavanje novca, održavanje unutarnje i vanjske vrijednosti valute i držanje svih ili dijelova međunarodnih pričuva zemlje (ESA 2010, stavci 2.72 do 2.74). 1220 Društva koja primaju depozite osim središnje banke Sva financijska društva i druge osobe (kvazidruštva), osim onih svrstanih u podsektore središnje banke i novčanih fondova, koji su uglavnom uključeni u financijsko posredovanje i čiji je posao primanje depozita i/ili bliskih supstituta depozita od institucionalnih jedinica, ne samo od MFI-ja i, za svoj vlastiti račun, odobravanje kredita i/ili investiranje u vrijednosne papire (ESA 2010, stavci 2.75 do 2.78). 1230 Novčani fondovi Podsektor novčanih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava, osim onih razvrstanih u podsektore središnje banke i kreditnih institucija, koje u prvom redu obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja dionica ili udjela u investicijskim fondovima kao bliskih supstituta depozita institucionalnih jedinica te od, za vlastiti račun, ulaganja prije svega u dionice (udjele) novčanih fondova, kratkoročne dužničke instrumente i/ili depozite (ESA 2010, stavci 2.79 do 2.81). 1240 Investicijski fondovi osim novčanih fondova Ovaj se podsektor sastoji od subjekata za zajednička ulaganja, osim novčanih fondova koji ulažu u financijsku i/ili nefinancijsku imovinu, pod uvjetom da je njegov cilj ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti. 1250 Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova Podsektor drugih financijskih posrednika, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem tako da od institucionalnih jedinica preuzimaju obveze u oblicima koji nisu gotovina, depoziti (ili bliski supstituti depozita), dionice investicijskih fondova ili obveze u vezi sa sustavima osiguranja, mirovinskim sustavima i standardiziranim sustavima osiguranja (ESA 2010, stavci 2.86 do 2.94). 1260 Pomoćne financijske institucije Podsektor pomoćnih financijskih institucija sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave aktivnostima usko povezanima s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici. Ovaj podsektor također obuhvaća glavne urede čija su društva kćeri u cijelosti ili većinom financijska društva (ESA 2010, stavci 2.95 do 2.97). 1270 Vlastite financijske institucije i zajmodavci Podsektor vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se ne bave financijskim posredovanjem niti pružaju pomoćne financijske usluge, a većina njihove imovine ili obveza nisu predmet transakcija na otvorenom tržištu. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja su vlasnici upravljačkog dijela vlasničkih udjela grupe društava kćeri, a čija je glavna djelatnost vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli, što znači da ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci 2.98 do 2.99). 1280 Osiguravajuća društva Podsektor osiguravajućih društava sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja rizika većinom u obliku neposrednog osiguranja ili reosiguranja (ESA 2010, stavci 2.100 do 2.104). 1290 Mirovinski fondovi Podsektor mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba. Mirovinski fondovi kao programi socijalne sigurnosti osiguravaju prihod pri umirovljenju, a često i povlastice u slučaju smrti i invalidnosti (ESA 2010, stavci 2.105 do 2.110). Opća država Sektor opće države sastoji se od institucionalnih jedinica koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji, te koje se financiraju obveznim plaćanjima koje su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010, stavci 2.111 do 2.113). 1311 Središnja država Ovaj podsektor uključuje administrativne odjele državnih i ostalih središnjih agencija čija se nadležnost odnosi na cijelo gospodarsko područje, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti (ESA 2010, stavak 2.114). 1312 Regionalna država Ovaj se podsektor sastoji od onih vrsta javne uprave koju čine zasebne institucionalne jedinice koje obavljaju neke državne funkcije na razini nižoj od središnje države, a višoj od lokalne države, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti na razini nižoj od središnje države, a višoj od državnih institucionalnih jedinica na lokalnoj razini (ESA 2010, stavak 2.115). 1313 Lokalna država Ovaj podsektor uključuje one vrste javne uprave čija se nadležnost odnosi samo na lokalni dio gospodarskog područja, isključujući lokalne agencije fondova socijalne sigurnosti (ESA 2010, stavak 2.116). 1314 Fondovi socijalne sigurnosti Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje središnje, regionalne i lokalne institucionalne jedinice čija je glavna aktivnost osiguravanje socijalnih naknada, a koje ispunjavaju oba sljedeća kriterija:

1. a)određene skupine populacije obvezne su prema zakonu ili propisu sudjelovati u sustavu ili plaćati doprinose i
2. b)opća država odgovorna je za upravljanje institucijom u odnosu na namiru ili odobravanje doprinosa i povlastica neovisno o njezinoj ulozi nadzornog tijela ili poslodavca (ESA 2010, stavak 2.117). 1400 Kućanstva Sektor kućanstava sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i financijske i nefinancijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca kao proizvođača dobara i nefinancijskih usluga isključivo za vlastitu konačnu uporabu (ESA 2010, stavci 2.118 do 2.128). 1500 Neprofitne institucije koje služe kućanstvima Sektor neprofitnih institucija koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti koji služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova su glavna sredstva dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi od kućanstava u njihovu svojstvu potrošača iz uplata izvršenih od strane opće države i prihoda od imovine (ESA 2010, stavci 2.129 do 2.130). 50. Upotreba modaliteta »1210«, »1220« i »1230« za nerezidente iz EU-a podrazumijeva prethodnu identifikaciju MFI-ja u skladu s popisom ESB-a. U svim ostalim slučajevima odabir modaliteta ovisi o nacionalnoj definiciji sektora svake države. 51. Za klasifikaciju sektora nerezidenata (članica EU-
3. a)koji nisu MFI dodatne upute mogu se naći u priručniku ESB-a Monetary Financial Institutions and Markets Statistics Sector Manual, koji se objavljuje na ESB-ovoj internetskoj stranici. Primjer Red. br. P matični broj Država Sektor nerezidenta Komentar 1. BE0450507887 BE 1220 Triodos Bank; prema popisu ESB-a 2. ND00000000 BE 1400 Nerezidenti, kućanstva iz Belgije 3. ND00000000 BE 1311 Nerezidenti, središnja država Belgije Obilježje 12. »Veza izvještajne institucije i protustranke« Opis obilježja 52. Ovo obilježje omogućuje identifikaciju vlasničke povezanosti izvještajne institucije i protustranke. Vrijednost obilježja 53. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve protustranke. 54. Vrijednost ovog obilježja sastoji se od pet dijelova. Prvim dijelom utvrđuje se nepostojanje ili postojanje povezanosti te se navodi jedan od tipova te povezanosti: 1) Ako ne postoji povezanost, upisuje se »N«. 2) Ako je upisana sama izvještajna institucija kao protustranka (za instrumente navedene u Prilogu 9. ove Upute), upisuje se »B«. 3) Ako postoji primarna povezanost između izvještajne institucije i protustranke, upisuje se »P«. Uvjet je za odabir ovog modaliteta posjedovanje dionica ili vlasničkih udjela (izvještajna je institucija u vlasničkom odnosu s protustrankom). 4) Ako postoji sekundarna povezanost između izvještajne institucije i protustranke, upisuje se »S«, pod uvjetom da istodobno nema primarne povezanosti. Ovaj modalitet upotrebljava se za protustranke članice grupe koje imaju istog vlasnika kao i izvještajna institucija. 55. Iza identifikatora povezanosti upisuju se postotni udjeli, zaokruženi na dvije decimale, koji se odnose na udjele protustranke u izvještajnoj instituciji, odnosno udjele izvještajne institucije u protustranci (stoga vrijednost mora biti veća ili jednaka nuli i manja ili jednaka sto). 56. Prvih pet znamenki određuju ulaganja protustranke u izvještajnu instituciju u odnosu na vlasničku glavnicu prikazanu instrumentom »P1101« Dionički kapital – redovne dionice. Sljedećih pet znamenki određuju ulaganja izvještajne institucije u protustranku u odnosu na vlasničku glavnicu opisanu definicijom instrumenata »A0401« Dionice redovne dionice u trgovačkim društvima koja su dionička ili »A0404« Vlasnički udjeli u trgovačkim društvima koja nisu dionička. Sljedećih pet znamenki određuju ukupna vlasnička ulaganja protustranke u izvještajnu instituciju u odnosu na ukupnu vrijednost prikazanu instrumentima »P1101« Dionički kapital – redovne dionice, »P1102« Dionički kapital – povlaštene dionice, »P1104« Dionički kapital – vlastite redovne dionice (samo vrsta iznosa »01«) i »P1126« Dionički kapital – vlastite povlaštene dionice (samo vrsta iznosa »01«). Posljednjih pet znamenki određuju ukupna vlasnička ulaganja izvještajne institucije u protustranku u odnosu na ukupnu vrijednost opisanu definicijom instrumenata »A0401« Dionice redovne dionice dioničkih društava i »A0402« Dionice povlaštene dionice dioničkih društava (uključujući i dionice protustranke koje posjeduje sama protustranka) ili »A0404« Vlasnički udjeli u trgovačkim društvima koja nisu dionička. 57. Ako izvještajna institucija posjeduje protustranku koja istodobno posjeduje izvještajnu instituciju, istodobno se utvrđuju sve povezanosti u skladu s navedenim pravilima. Primjeri Red. br. Veza izvještajne institucije i protustranke Komentar 1. N00000000000000000000 Nema povezanosti. 2. B00000000000000000000 Izvještajna institucija je protustranka zbog specifičnog instrumenta. Primjenjuje se i kod svih instrumenata iz Priloga 9. 3. P10000000001000000000 Primarna povezanost, izvještajna institucija je u vlasništvu protustranke (100% vlasničke glavnice). Izvještajna institucija ne posjeduje vlastite dionice. 4. P00000100000000010000 Primarna povezanost, izvještajna institucija posjeduje protustranku (100% vlasničke glavnice). Protustranka ne posjeduje vlastite dionice. 5. P00601025680031102568 Primarna povezanost, izvještajna institucija posjeduje protustranku (25,68% vlasničke glavnice) i protustranka posjeduje izvještajnu instituciju (6,01% vlasničke glavnice). Istodobno je izvještajna institucija izdala povlaštene dionice (zbog čega je udio protustranke od 3,11% temeljnoga kapitala manji nego u prvom slučaju). Protustranka ne posjeduje vlastite dionice. 6. S00000000000000000000 Sekundarna povezanost, izvještajna institucija i protustranka imaju zajedničkog vlasnika. Izvještajna institucija ne posjeduje protustranku niti protustranka posjeduje izvještajnu instituciju. 7. P00000000000000000000 Primarna povezanost, izvještajna je institucija u vlasništvu protustranke (0,004% vlasničke glavnice). Izvještajna institucija ne posjeduje vlastite dionice. Obilježje 13. »Protustranke pojedinačno« Opis obilježja 58. Ovo obilježje upotrebljava se u izvješćima kojima se prikupljaju detaljni podaci po protustrankama navedenima u obilježju »Osnova identificiranja«, a koje se po pristupu opisanom u obilježju »P matični broj« prijavljuju samo na agregiranoj razini. Vrijednost obilježja 59. Izvještajna institucija, ovisno o protustranci, upotrebljava jedan od sljedećih modaliteta: 1) protustranke rezidenti – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, rabi matične brojeve za pravne osobe odnosno samostalno određuje jedinstvene identifikatore protustranaka fizičkih osoba; 2) protustranke nerezidenti koje ne pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, samostalno određuje jedinstvene identifikatore protustranaka nerezidenata navedenih u izvješćima popisa; 3) protustranke nerezidenti koje pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – rabi se vrijednost polja RIAD_CODE. 60. Nije dopuštena upotreba iste vrijednosti za više protustranaka unutar istog ili različitih izvještajnih razdoblja. Jednom upotrijebljena vrijednost smije se upotrebljavati kao identifikator samo jedne protustranke. Primjerice, ako određena protustranka prestane udovoljavati pravilima identificiranja pojedinačnih protustranaka navedenih u obilježju »Osnova identificiranja«, izvještajna institucija ne smije istu vrijednost dodijeliti nekoj drugoj protustranci, ali mora je upotrijebiti ako ista protustranka ponovo zadovolji pravila identificiranja pojedinačnih protustranaka. Primjeri Red. br. Protustranke pojedinačno Komentar 1. 06357962592 Klijent Pero Perić, fizička osoba koja se nalazi u izvješću popisa »PO« kao jedna od pojedinačno identificiranih osoba. Upotrebljava se OIB jer njime raspolaže izvještajna institucija. 2. DE0091560 Protustranka, pravna osoba iz Njemačke »Heft GmBH« koja se nalazi u izvješću popisa »PO« kao jedna od pojedinačno identificiranih osoba. Upotrebljava se jedinstvena, proizvoljna oznaka jer izvještajna institucija ne raspolaže OIB-om. Obilježje 14. »Osnova identificiranja« Opis obilježja 61. U ovom se obilježju navode sve protustranke, fizičke i pravne osobe, rezidenti i nerezidenti, koje su pojedinačno značajne i s njima povezane osobe. 62. Protustranka je pojedinačno značajna ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta: 1) protustranka ispunjava jedan kriterij ili više kriterija identificiranja opisanih modalitetima »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8« i »P9«, neovisno o tome navodi li izvještajna institucija za tu protustranku iznos u nekom izvješću ili 2) protustranka ispunjava jedan ili više kriterija identificiranja opisanih modalitetima »N1«, »N2«, »D2«, »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE«, »PF«, »IZ«, »ZZ«, »DZ«, »FD«, »VP«, »U2«, »U4«, »U5«, »S1«, »S2«, »H1« i »H2« i izvještajna institucija za tu protustranku navodi najmanje jedan iznos u nekom izvješću. 63. Kriteriji identificiranja obuhvaćaju vlasničke kriterije, kriterije konsolidacije, kriterije povezanosti s ostalim protustrankama, kriterije posebnog odnosa s izvještajnom institucijom te kriterije izloženosti. Vrijednost obilježja 64. Vrijednosti ovog obilježja navode se za svaku pojedinačno značajnu protustranku. Pritom se za svaku takvu protustranku mora navesti jedan modalitet po svakom kriteriju identificiranja, osim za oznaku grupe povezanih osoba kod koje se mora pojaviti barem jedan, a po potrebi i više modaliteta. 65. Za potrebe ovog obilježja grupu povezanih osoba moraju činiti najmanje dvije protustranke. Pojedinačno značajna protustranka koja nije povezana ni s jednom drugom pojedinačno značajnom protustrankom označava se modalitetom »G0000«. 66. Izvještajna institucija identificira sve protustranke koje ispunjavaju jednu ili više osnova identificiranja navedenih u nastavku: 1) Modalitet »0« i »00« – nije primjenjivo. 2) Modalitet »N1« – kriterij konsolidacije; u odnosu na izvještajnu instituciju osoba je matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj ili matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama. 3) Modalitet »N2« – kriterij konsolidacije; osoba je društvo kći kreditne institucije (izvještajne institucije) u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama. 4) Modalitet »D1« – kriterij posebnog odnosa; osoba je dioničar kreditne institucije (izvještajne institucije) koji ima 5% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve članice te grupe identificiraju se ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij. 5) Modalitet »D2« – kriterij posebnog odnosa; osoba je dioničar kreditne institucije (izvještajne institucije) koji ima 3% ili više, a manje od 5% dionica s pravom glasa. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve članice te grupe identificiraju se ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij. 6) Modalitet »P1« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uprave kreditne institucije (izvještajne institucije). 7) Modalitet »P2« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član nadzornog odbora kreditne institucije (izvještajne institucije). 8) Modalitet »P3« – kriterij posebnog odnosa; osoba je prokurist kreditne institucije (izvještajne institucije). 9) Modalitet »P6« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba čiji je član upravnog ili nadzornog organa ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije (izvještajne institucije). 10) Modalitet »P7« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije (izvještajne institucije). 11) Modalitet »P8« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije (izvještajne institucije) ili koje je društvo kći kreditne institucije (izvještajne institucije). 12) Modalitet »P9« – kriterij posebnog odnosa; osoba je treća osoba koja djeluje za račun osobe opisane modalitetima »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, P6«, »P7« ili »P8« u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije (izvještajne institucije). 13) Modalitet »PA« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »D1«. 14) Modalitet »PB« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P1«. 15) Modalitet »PC« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P2«. 16) Modalitet »PD« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P3«. 17) Modalitet »PE« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P4«. 18) Modalitet »PF« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P8«. 19) Modalitet »P4« – kriterij posebnog odnosa; osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za rad sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca, pod uvjetom da nije riječ o nekoj od osoba opisanih modalitetima »D1«, »P1«, »P2« ili »P3«. 20) Modalitet »P5« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba u kojoj kreditna institucija (izvještajna institucija), član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima sudjelujući udio. 21) Modalitet »IZ« – kriterij izloženosti; kreditna institucija (izvještajna institucija) ima prema osobi pojedinačno značajnu izloženost u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve se članice te grupe identificiraju ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij. 22) Modalitet »ZZ« – kriterij izloženosti; kreditna institucija ima prema osobi ili grupi povezanih osoba izloženost u skladu s člankom 392. i člankom 394. iz stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve članice te grupe identificiraju se ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij. 23) Modalitet »DZ« – kriterij izloženosti kreditnom riziku; osoba je davatelj zaštite na način definiran u obilježju »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar«. Ako grupa povezanih osoba davatelja zaštite ispunjava ove kriterije, tada se članice te grupe koje su davatelji zaštite identificiraju ovim modalitetom. 24) Modalitet »FD« – vlasnički kriterij; osoba je fiducijarni vjerovnik dioničara kreditne institucije (izvještajne institucije) koji je označen modalitetima »D1« ili »D2«. 25) Modalitet »VP« – vlasnički kriterij; osoba je prethodni vlasnik preuzete imovine. 26) Modalitet »U2« – vlasnički kriterij; osoba je pravna osoba u koju kreditna institucija (izvještajna institucija) ima ulaganja te koja se za potrebe Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu ne smatra društvom izvan financijskog sektora. 27) Modalitet »U4« – vlasnički kriterij; osoba je pravna osoba u koju kreditna institucija (izvještajna institucija) ima ulaganje koje čini kvalificirani udio te koja se za potrebe Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu smatra društvom izvan financijskog sektora. 28) Modalitet »U5« – vlasnički kriterij; osoba je pravna osoba u koju kreditna institucija (izvještajna institucija) ima ulaganje koje ne čini kvalificirani udio te koja se za potrebe Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu smatra društvom izvan financijskog sektora. 29) Modalitet »S1« – vlasnički kriterij; protustranka koja je u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke« identificirana modalitetom »N«, a koja je vlasnički povezana (više od 0,00%) s bilo kojom protustrankom koja je prethodno identificirana modalitetima »P« ili »S« u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke«, odnosno s trećim osobama koje nemaju status protustranke, ali bi zadovoljile kriterije obilježja »Veza izvještajne institucije i protustranke«; modalitet se upotrebljava u statističke svrhe. 30) Modalitet »S2« – vlasnički kriterij; protustranke koje su u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke« identificirane modalitetom »N«, a koje čine grupu čija je izvještajna institucija članica, a nisu identificirane kao »S1«; modalitet se upotrebljava u statističke svrhe. 31) Modalitet »G0000« kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba nije ni u jednoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama. 32) Modalitet »G****« kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je u grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama. 33) Modalitet »G****« kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je iznimno i u drugoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama. 34) Modalitet »G****« kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je iznimno i u trećoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama. 35) Modalitet »G****« kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je iznimno i u četvrtoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama. 36) Modalitet »H1« – kriterij povezanosti na osnovi prodaje plasmana; osoba je dužnik čiji dug čini plasman izvještajne institucije koji je prodan u izvještajnom razdoblju; ovim se modalitetom označavaju samo protustranke koje se na pojedinačnoj osnovi iskazuju u izvješću »AH«. 37) Modalitet »H2« – kriterij povezanosti na osnovi prodaje plasmana; osoba je u izvještajnom razdoblju od izvještajne institucije kupila plasman. 67. U prethodnoj se točki u alinejama od 22. do 26. modalitet »G****« iskazuje na način da izvještajna institucija umjesto »****« iskaže jedinstvenu evidencijsku oznaku (brojčanu ili slovno-brojčanu) kojom identificira pojedine grupe povezanih osoba. 68. Osobi koja ispunjava više kriterija posebnog odnosa (modaliteti »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8«, »P9«, »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE« i »PF«) dodjeljuje se samo modalitet posebnog odnosa koji je prikazan u podtočki nižega rednog broja. 69. Izvješće »PO« dostavlja se mjesečno, ali izvještajna institucija za one izvještajne datume koji nisu 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca kod osnova identificiranja protustranaka opisanih modalitetima »ZZ«, »VP«, »U2«, »U4« i »U5« ponavlja vrijednosti tih modaliteta koje su dostavljene na kraju prethodnog tromjesečja. Primjeri Red. br. Osnova identificiranja Komentar 1. S1 Protustranka A povezana je s izvještajnom institucijom (povezanost tipa P u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke«). Protustranka A posjeduje B koji nema status protustranke. B posjeduje C koji je klijent izvještajne institucije. Stoga C ima oznaku »S1«. 2. N1 Protustranka je matična kreditna institucija u RH u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama. 3. IZ Kreditna institucija dužna je u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine pratiti pojedinačno značajnu izloženost veću od propisanog praga. Kreditna je institucija izložena prema dužniku u iznosu koji je manji od tog praga, ali u skladu s internim pravilima tu izloženost prati na pojedinačnoj osnovi, a ne u portfelju malih kredita. Stoga kreditna institucija upotrebljava modalitet »IZ« za spomenutu izloženost. 4. G3105 Protustranka pripada grupi povezanih osoba koju je izvještajna institucija interno identificirala oznakom 3105. Obilježje 15. »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar« Opis obilježja 70. Osim samih protustranaka davatelji zaštite mogu biti i treće osobe koje se identificiraju ovim obilježjem. 71. Davatelj zaštite jest davatelj kolaterala ili pružatelj nematerijalne kreditne zaštite koji ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta: 1) davatelj zaštite koji daje zaštitu za izloženost koja se smatra velikom izloženosti i davatelj zaštite čija zaštita pokriva ukupan iznos svih izloženosti pokrivenih kolateralom ili nematerijalnom kreditnom zaštitom u iznosu koji prelazi 10% priznatoga kapitala kreditne institucije; 2) državna jedinica davatelj zaštite, što obuhvaća sve institucionalne jedinice klasificirane u sektore 1311, 1312, 1313 i 1314, pri čemu se identificiranje državnih jedinica obavlja na osnovi popisa koji objavljuje Državni zavod za statistiku na svojoj internetskoj stranici, http://www.dzs.hr/app/sektorizacija ili 3) rezident koji je davatelj zaštite za obveze izvještajne institucije prema inozemstvu. 72. Ako je dionica izvještajne institucije instrument osiguranja, potrebno je izvještavati o založnom ili fiducijarnom vjerovniku dioničara (fiducijarnom dioničaru) te o dioničarima čije su dionice uzete u zalog ili fiducijarno vlasništvo. Vrijednost obilježja 73. Izvještajna institucija, ovisno o davatelju zaštite ili fiducijarnom dioničaru, upotrebljava jedan od sljedećih modaliteta: 1) rezidenti – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, rabi matične brojeve za pravne osobe, odnosno samostalno određuje jedinstvene identifikatore fizičkih osoba; 2) nerezidenti koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – rabi se vrijednost polja RIAD_CODE; 3) nerezidenti koji ne pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, samostalno određuje jedinstvene identifikatore nerezidenata navedenih u grupi izvješća popisa. Obilježje 16. »Kupac plasmana« Opis obilježja 74. Praćenje kreditnog rizika u bankovnom sustavu zahtijeva identifikaciju osoba koje od kreditnih institucija kupuju plasmane. Vrijednost obilježja 75. Za potrebe ovog obilježja kupcem plasmana smatra se osoba koja je u izvještajnom razdoblju od izvještajne institucije kupila plasman. 76. Izvještajna institucija upotrebljava jedan od sljedećih modaliteta: 1) ako je riječ o rezidentnoj pravnoj osobi ili rezidentnom investicijskom ili mirovinskom fondu čijim OIB-om izvještajna institucija raspolaže, potrebno je upisati oznaku »OI« i u nastavku OIB kupca plasmana; 2) ako je riječ o rezidentu pravnoj osobi ili rezidentnom investicijskom ili mirovinskom fondu čijim OIB-om izvještajna institucija ne raspolaže, potrebno je upisati oznaku »MB« i u nastavku matični broj te osobe koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku; 3) ako je riječ o nerezidentima koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u, potrebno je upisati oznaku »MF« i u nastavku jedinstveni identifikator za svakoga takvog nerezidenta (RIAD_CODE); 4) ako je riječ o ostalim osobama, za koje izvještajna institucija samostalno određuje jedinstvene identifikatore, potrebno je upisati oznaku »OS« i u nastavku jedinstveni identifikator. Obilježje 17. »Detalji protustranke« Opis obilježja 77. U ovom se obilježju navode naziv pravne osobe ili prezime i ime fizičke osobe te grad i adresa sjedišta ili prebivališta te osobe. 78. Iznimno, u sljedećim slučajevima navode se: 1) oznaka »ZGRX« te mjesto i adresa, ako protustranku čine skupno stanari stambene zgrade ili 2) oznaka »OPGX« zajedno s prezimenom i imenom nositelja gospodarstva te mjesto i adresa, ako je protustranka obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Vrijednost obilježja 79. Vrijednost ovog obilježja upisuje se u skladu s Prilogom 10. ove Upute. Primjeri: Red. br. Detalji protustranke Komentar 1. ZGRX;Zagreb;Ilica 61 Izvještajna je institucija odobrila kredit za adaptaciju stambene zgrade i kredit se naplaćuje iz stambene pričuve. Pritom protustranku čine skupno svi stanari stambene zgrade. 2. Perić Pero;Zagreb;Ilica 61 Izvještajna je institucija odobrila kredit za adaptaciju stambene zgrade. Pritom se kao protustranke navode svi stanari pojedinačno koji sudjeluju u tom kreditu, od kojih je jedan Pero Perić. 3. Perić Pero;Zagreb;Ilica 61 Izvještajna je institucija odobrila stambeni kredit Peri Periću. 4. OPGX;Perić Pero;Vinkovci;Ulica jasena 43 Izvještajna je institucija odobrila kredit za poljoprivredu obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Pere Perića. 3.2. Skupina obilježja B 80. Pravilno određivanje instrumenata i njihovih značajki omogućava kreiranje makroekonomske monetarne statistike i analizu financijskog stanja pojedinog MFI-ja na razini skupina protustranaka definiranih skupinom obilježja A. Obilježje 18. »Instrument« Opis obilježja 81. Definicije kategorija aktive, pasive, izvanbilančnih stavki, stavki zaštite, ostalih informacija i stavki računa dobiti i gubitka koje se uključuju u izvješća uzimaju u obzir značajke različitih stavki bilance stanja, računa dobiti i gubitka i ostalih financijskih izvješća koja se generiraju iz dostavljenih podataka. Pažljiv izbor instrumenta i utvrđivanje njegovih značajki kod ostalih obilježja ključni su pri kasnijem razvrstavanju instrumenta u odgovarajuće stavke agregiranih izvješća koja se zasnivaju na podacima koje su dostavile izvještajne institucije. 82. Sredstva (uključujući i novčana sredstva) i obveze koji se odnose na mandatne poslove ne uključuju se u bilancu izvještajne institucije. Vrijednost obilježja 83. Izbor instrumenta samo u iznimnim slučajevima ovisi o protustranci: 1) u nazivu samog instrumenta identificirana je i protustranka (primjerice, depoziti kod HNB-a moraju za protustranku imati HNB) ili je 2) posebnim popisom definirana upotreba određene protustranke (primjerice, za određene instrumente navedene u Prilogu 9. ove Upute obvezno je navođenje same izvještajne institucije kao protustranke). U svim ostalim slučajevima ne postoji ograničenje izbora instrumenta i protustranke. 84. Pri izboru instrumenta za kredite odobrene protustrankama najprije je potrebno odrediti radi li se o specifičnom kreditu ili o kreditu s poznatom namjenom, a tek onda rasporediti kredite bez namjene prema vrsti zaloga, u skladu s Prilogom 5. ove Upute. Stavke aktive A0101 Gotov novac Gotov novac u blagajni čine novčanice i kovani novac kuna i stranih valuta u optjecaju koji se uobičajeno upotrebljavaju za plaćanja. A0102 Čekovi i drugi instrumenti plaćanja Ček je vrsta dužničkoga vrijednosnog papira kojim izdatnik (trasant) nalaže trasatu plaćanje svote naznačene na čeku iz svojega (trasantova) pokrića kod trasata, pri čemu trasat može biti samo banka. U ovu stavku ne uključuju se čekovi i drugi instrumenti plaćanja poslani na naplatu. A0201 Računi za namiru kod HNB-a Računi za namiru kod HNB-a jesu računi izvještajne institucije otvoreni unutar Hrvatskog sustava velikih plaćanja i sustava TARGET2 kod HNB-a. A0202 Ostali depoziti kod HNB-a Ostali depoziti kod HNB-a jesu ostali nespomenuti depoziti kod HNB-a. A0203 Izdvojena obvezna pričuva Izdvojenu obveznu pričuvu čine depoziti kod HNB-a s osnove obvezne pričuve koju su banke dužne izdvajati u skladu s Odlukom o obveznoj pričuvi. A0204 Granična obvezna pričuva Graničnu obveznu pričuvu čine depoziti kod HNB-a s osnove granične obvezne pričuve koju su banke dužne izdvajati. A0205 Posebna obvezna pričuva Posebnu obveznu pričuvu čine depoziti kod HNB-a s osnove posebne obvezne pričuve koju su banke dužne izdvajati u skladu s Odlukom o posebnoj obveznoj pričuvi na obveze po izdanim vrijednosnim papirima. A0206 Depoziti Depoziti se odnose na novčana sredstva izvještajne institucije kod drugih MFI-ja osim HNB-a. A0231 Depoziti u otkaznom roku Depoziti u otkaznom roku jesu štedni depoziti i oročeni depoziti kod drugih MFI-ja osim HNB-a kod kojih je podnesen zahtjev za raspolaganje sredstvima, u skladu s odredbama kod obilježja »Otkazni rok«. A0207 Prekonoćni krediti Prekonoćni krediti jesu krediti čija se otplata mora obaviti do kraja prvoga sljedećega radnog dana nakon dana na koji je kredit odobren. A0208 Krediti za izvršena plaćanja s osnove garancija i drugih jamstava Krediti za izvršena plaćanja s osnove garancija i drugih jamstava jesu potraživanja kreditne institucije od klijenata za plaćanja koja je kreditna institucija izvršila s osnove garancija i drugih jamstava koja nastaju kada glavni dužnik (nalogodavac po garanciji), kojem je kreditna institucija izdala garanciju, ne izvrši svoju obvezu. A0209 Obratni repo krediti Obratni repo kredit je kreditni ugovor kod kojeg davatelj kredita istodobno pristaje kupiti određenu imovinu (primjerice vrijednosni papir) i prodati je, po unaprijed dogovorenoj cijeni, na poziv, ili nakon određenog razdoblja, ili u slučaju određene nepredviđene okolnosti. Katkad u ovakvim ugovorima postoji i treća strana (tzv. tripartitni repo ugovor). Na ovoj se stavci prikazuju i dani krediti uz financijsko osiguranje u skladu s Odlukom o provođenju monetarne politike Hrvatske narodne banke. A0210 Udjeli u sindiciranim kreditima Sindicirani kredit posebna je vrsta financijskoga kredita u kojem sudjeluju dva ili više davatelja kredita, svaki sa svojim udjelom u kreditu, od kojih je jedan agent. Agent je zadužen za koordinaciju odnosa između korisnika kredita i svih sudionika u sindikatu. Ova stavka odnosi se na potraživanja izvještajne institucije prema protustranci krajnjem korisniku kredita na temelju njezina udjela u sindiciranome kreditu. A0212 Financijski najam (engl. leasing) Ugovor o financijskom najmu ugovor je kojim zakonski vlasnik imovine (trajnog dobra) (»najmodavac«) daje u najam predmetnu imovinu trećoj strani (»najmoprimac«) na rok koji čini gotovo cijeli ako ne i cijeli ekonomski životni vijek imovine, u zamjenu za obroke plaćanja koji pokrivaju trošak dobra plus uračunati kamatni trošak. Smatra se da najmoprimac zapravo prima sve koristi koje proizlaze iz korištenja navedenim dobrom i da snosi troškove i rizike povezane s vlasništvom. U izvještajne svrhe, financijski najam smatra se kreditom koji najmodavac daje najmoprimcu i kojim najmoprimcu omogućava kupnju imovine (trajnog dobra). Financijski najam koji odobrava MFI (u ulozi najmodavca) mora se prikazati u ovoj stavci. Imovina (trajno dobro) koja je dana najmoprimcu ne knjiži se u bilanci MFI-ja. A0213 Potrošački krediti Potrošački krediti jesu krediti odobreni stanovništvu u osobne svrhe za kupnju robe i usluga. A0214 Krediti za obrazovanje Krediti za obrazovanje jesu krediti čija je namjena financiranje obrazovnih potreba. A0215 Stambeni krediti Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite odobrene: – za kupnju, izgradnju i dovršenje stana – za kupnju, izgradnju i dovršenje objekata u kojima nema više od četiri stana ili – za adaptaciju stana, stambenih objekata ili stambenih zgrada (neovisno o tome jesu li odobreni dužniku pojedincu ili zajednički svim stanarima stambene zgrade). Kreditiranje za kupnju stambenog prostora obuhvaća kredite osigurane stambenom imovinom koji se koriste za kupnju stambenog prostora i, kad ih je moguće identificirati, druge kredite za kupnju stambenog prostora na osobnoj osnovi ili osigurane drugim tipom imovine. A0216 Hipotekarni krediti Hipotekarni kredit je nenamjenski kredit što ga kreditna institucija odobrava komitentima na temelju zaloga nad nekretninom. Vraćanje kredita osigurano je realnim pokrićem: stambenim ili poslovnim prostorom, zemljištem, gospodarskom zgradom i sličnim. Sigurnost vraćanja kredita ne proizlazi iz dužnikova boniteta, nego iz vrijednosti nekretnine. Napominjemo da se krediti osigurani zalogom nad nekretninom kod kojih je poznata namjena kredita prikazuju u pripadajućoj kategoriji kredita (primjerice stambeni krediti, krediti za automobile). A0217 Krediti za automobile Kredit za automobil je kredit odobren za kupnju automobila. A0218 Krediti po kreditnim karticama Kreditna kartica je instrument bezgotovinskoga platnog prometa koji služi i kao sredstvo kratkoročnoga potrošačkoga kreditiranja. A0219 Krediti po kreditnim karticama uz jamstvo kartičarske kuće Kreditna kartica je instrument bezgotovinskoga platnog prometa koji služi i kao sredstvo kratkoročnoga potrošačkoga kreditiranja. Jamstvo za naplatu ovih potraživanja daje kartičarska kuća. A0220 Prekoračenja po transakcijskim računima Transakcijski račun je račun kod kreditne institucije koji je otvoren na temelju ugovora o otvaranju bankarskoga tekućeg računa ili žiroračuna za fizičke odnosno transakcijskog računa za pravne osobe. Ugovorom se kreditna institucija obvezuje protustranci – deponentu – otvoriti račun, u korist tog računa primati uplate, a na njegov teret obavljati isplate u granicama deponentova potraživanja na tom računu uvećanom za kredit koji odobrava kreditna institucija kao depozitar. Kod ovih prekoračenja ne postoji nikakvo dodatno osiguranje u smislu zaloga. Ova stavka odnosi se na potraživanja s osnove iskorištenih prekoračenja po transakcijskim računima protustranaka. A0221 Prekoračenja po transakcijskim računima uz zalog Transakcijski račun je račun kod kreditne institucije koji je otvoren na temelju ugovora o otvaranju bankarskoga tekućeg računa ili žiroračuna za fizičke odnosno transakcijskog računa za pravne osobe. Ugovorom se kreditna institucija obvezuje protustranci – deponentu – otvoriti račun, u korist tog računa primati uplate, a na njegov teret obavljati isplate u granicama deponentova potraživanja na tom računu uvećanom za kredit koji odobrava kreditna institucija kao depozitar. Kod ovih prekoračenja uvijek postoji dodatno osiguranje u smislu zaloga. Ova stavka odnosi se na potraživanja s osnove iskorištenih prekoračenja po transakcijskim računima protustranaka. A0222 Maržni krediti Maržni kredit je kredit namijenjen protustrankama koje žele trgovati vrijednosnim papirima. Kredit se koristi tako da se novčana sredstva kredita odobrenog od izvještajne institucije prenose brokeru na račun za posebne namjene, s kojeg se plaćaju kupljeni vrijednosni papiri. Ova stavka odnosi se na potraživanja s osnove iskorištenih maržnih kredita. A0223 Lombardni krediti Lombardni kredit je nenamjenski kredit koji se odobrava na temelju zaloga neke vrijednosti, poput novčanog depozita, dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima, police životnog osiguranja i sličnoga, pri čemu protustranka zadržava vlasništvo nad založenom imovinom koju daje u zalog. Kredit se odobrava u određenom postotku procijenjene vrijednosti zaloga, a kod odobravanja kredita ne utvrđuje se kreditna sposobnost protustranke, jer je založena imovina jedini instrument osiguranja naplate potraživanja. Napominjemo da se krediti osigurani zalogom neke vrijednosti (novčani depozit, dionica, obveznica i slično) kod kojih je poznata namjena kredita prikazuju u pripadajućoj kategoriji kredita (primjerice krediti za automobile). A0224 Krediti za obrtna sredstva Kredit za obrtna sredstva kredit je odobren za financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima, za plaćanje obveza prema dobavljačima te za održavanje tekuće likvidnosti. A0225 Krediti za građevinarstvo Kredit za građevinarstvo kredit je kojim se financira projekt izgradnje stambenoga ili poslovnog objekta isključivo namijenjenog daljnjoj prodaji na tržištu. A0226 Krediti za poljoprivredu Kredit za poljoprivredu kredit je odobren za osnivanje, proširivanje ili unaprjeđenje poljoprivrednih gospodarstava. Ova skupina kredita uključuje i kredite odobrene poduzetnicima i obrtnicima namijenjene ulaganju u poljoprivredno-prehrambenu industriju (maslinarstvo, vinogradarstvo, ekološku proizvodnju zdrave hrane i sl.). A0227 Krediti za turizam Kredit za turizam kredit je odobren za kupnju ili izgradnju novih, adaptaciju, dogradnju ili rekonstrukciju postojećih turističkih kapaciteta (hotela, apartmana, soba, kampova, restorana, sportskih i drugih objekata i sl.) radi obavljanja turističke djelatnosti, uređenja i opremanja postojećih turističkih kapaciteta, nabavu plovila ili druge opreme radi iznajmljivanja turistima te refinanciranje namjenskih turističkih kredita odobrenih u drugim kreditnim institucijama. A0228 Krediti za investicije Kredit za investiciju kredit je odobren za srednjoročno i dugoročno financiranje investicijskog projekta ili programa radi stvaranja, modernizacije i proširivanja proizvodnih postrojenja, investiranja u poslovne prostore, skladišne prostore, građevinska zemljišta, vozni park i plovila koja se upotrebljavaju u proizvodnji ili obavljanju djelatnosti te investiranja u ostala osnovna sredstva. Obuhvaćaju sve kredite za investicije koji se ne mogu svrstati u kredite za građevinarstvo, kredite za poljoprivredu ili u kredite za turizam. A0229 Krediti za financiranje izvoza Kredit za financiranje izvoza kredit je kojem je namjena stimuliranje izvoza i osiguravanje uravnoteženoga novčanog toka izvoznicima. A0232 Gotovinski nenamjenski krediti bez zaloga Gotovinski nenamjenski kredit odobrava se uz uvjet kreditne sposobnosti klijenta, a bez zaloga neke vrijednosti, odnosno instrumenta osiguranja (poput nekretnine, novčanog depozita, dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima, police životnog osiguranja i sličnoga). Napominjemo da se takav kredit može osigurati samo zadužnicom i/ili ispravom o zapljeni osobnih primanja po pristanku dužnika. A0233 Gotovinski nenamjenski krediti uz zalog Gotovinski nenamjenski kredit odobrava se uz uvjet kreditne sposobnosti klijenta, ali uz obvezan zalog neke vrijednosti, odnosno instrumenta osiguranja (poput nekretnine, novčanog depozita, dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima, police životnog osiguranja i sličnoga). Ako je poznata namjena kredita, on se prikazuje u pripadajućoj kategoriji (primjerice za kupnju automobila, obrazovanje i slično). A0234 Predujmovi za materijalnu imovinu U ovu se stavku uključuju svi predujmovi koje je izvještajna institucija isplatila dobavljaču materijalne imovine. A0235 Revolving krediti U ovu stavku uključuju se krediti koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: – ne postoji obveza redovite otplate kredita – klijent se može koristiti sredstvima ili ih povući do ugovorenog limita bez prethodne obavijesti izvještajnoj instituciji – iznos raspoloživoga kredita može se povećavati ili smanjivati ovisno o povlačenju i otplati sredstava i – kredit se može koristiti u više navrata. Osim navedenog ova stavka uključuje i iznose odobrene putem kreditne linije koji još nisu otplaćeni (stanja na kraju mjeseca). Kreditna linija je ugovor između klijenta i izvještajne institucije koji omogućuje klijentu povlačenje predujmova u određenom razdoblju i do određenog limita te njihovu otplatu po vlastitom izboru prije isteka ugovorenog roka. Ne prikazuju se iznosi raspoloživi putem kreditnih linija koji još nisu povučeni ili iznosi koji su već otplaćeni. Ova stavka ne uključuje revolving kredite odobrene putem kreditnih kartica i prekoračenja po transakcijskim računima. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0236 Pokazatelj kreditiranja 1 U ovaj instrument uključuju se krediti koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: – izvorno dospijeće dulje od godine dana i – preostalo dospijeće do godine dana. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0237 Pokazatelj kreditiranja 2 U ovaj instrument uključuju se krediti koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: – izvorno dospijeće dulje od godine dana – preostalo dospijeće dulje od godine dana i – promjena kamatne stope u sljedećih 12 mjeseci. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0238 Pokazatelj kreditiranja 3 U ovaj instrument uključuju se krediti koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: – izvorno dospijeće dulje od dvije godine i – preostalo dospijeće do dvije godine. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0239 Pokazatelj kreditiranja 4 U ovaj instrument uključuju se krediti koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: – izvorno dospijeće dulje od dvije godine – preostalo dospijeće dulje od dvije godine i – promjena kamatne stope u sljedeća 24 mjeseca. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0240 Pokazatelj kreditiranja 5 U ovaj instrument uključuju se krediti s izvornim dospijećem duljim od jedne godine i promjenjivom kamatnom stopom. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0241 Pokazatelj kreditiranja 6 U ovaj instrument uključuju se krediti s preostalim dospijećem do (uključujući) jedne godine i promjenjivom kamatnom stopom. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0242 Pokazatelj kreditiranja 7 U ovaj instrument uključuju se krediti s preostalim dospijećem duljim od jedne do (uključujući) pet godina i promjenjivom kamatnom stopom. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0243 Pokazatelj kreditiranja 8 U ovaj instrument uključuju se krediti s preostalim dospijećem duljim od pet godina i promjenjivom kamatnom stopom. Ova stavka prikazuje se samo u izvješću »KS«. A0230 Ostali krediti Ostali krediti su ostali nespomenuti krediti koje je odobrila izvještajna institucija. A0301 Obveznice Obveznica je dugoročni dužnički vrijednosni papir (s izvornim dospijećem dužim od jedne godine). Primjerice, kupac obveznice pozajmljuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju, a izdavatelj obveznice jamči da će tijekom utvrđenog razdoblja imatelju obveznice plaćati utvrđeni iznos kamata te o dospijeću obveznice isplatiti iznos na koji ona glasi (nominalnu vrijednost obveznice). U ovoj se stavci prikazuju i trezorski zapisi s izvornim dospijećem dužim od jedne godine. A0302 Komercijalni zapisi Komercijalni zapis je kratkoročni utrživi vrijednosni papir (s izvornim dospijećem do jedne godine). Izdavatelj komercijalnog zapisa može biti svaka pravna osoba. U ovoj stavci ne prikazuju se blagajnički zapisi HNB-a i trezorski zapisi Ministarstva financija koje posjeduje izvještajna institucija. A0303 Blagajnički i trezorski zapisi Blagajnički i trezorski zapisi kratkoročni su utrživi vrijednosni papiri (s izvornim dospijećem do jedne godine). Izdavatelji su državne riznice (ministarstva financija), državne agencije ili središnje banke. U Republici Hrvatskoj blagajničke zapise izdaje HNB, a trezorske zapise Ministarstvo financija. A0304 Certifikati o depozitu Certifikat o depozitu zadužnica je kreditne institucije; to je prenosivi vrijednosni papir kojim kreditne institucije pribavljaju novčana sredstva. Certifikate o depozitu kreditne institucije »prodaju« emitirajući njihova izdanja u velikim iznosima ili ih izdaju na osnovi depozita. Ovdje se prikazuju certifikati o depozitu koje posjeduje izvještajna institucija. A0305 Faktoring Faktoring je specifičan oblik financiranja pri kojem izvještajna institucija otkupljuje uz diskont klijentova potraživanja od kupaca proizašla s osnove isporuke robe ili pruženih usluga. S obzirom na značajke te vrste posla, neovisno o tome je li riječ o regresnom faktoringu (u kojem dobavljač jamči za obvezu kupca) ili o bezregresnom faktoringu (u kojem cjelokupni rizik naplate snosi izvještajna institucija, a dobavljač ne odgovara za naplativost predmeta faktoringa), kao protustranka navodi se kupac (dužnik predmeta faktoringa). A0306 Forfajting Forfajting je specifičan oblik financiranja izvoznika pri kojem izvještajna institucija otkupljuje od izvoznika njegova potraživanja od kupaca, bez prava regresa. U pravilu se radi o transakcijama veće vrijednosti. A0307 Mjenice Mjenica je vrijednosni papir upućen određenoj osobi i potpisan od izdavatelja kojim se on (trasant) obvezuje da će toj osobi isplatiti određenu svotu novca na određeni datum. Mjenica se može izdati po viđenju, na određeno vrijeme po viđenju, na određeno vrijeme od dana izdanja i na određeni dan. Mjenice obuhvaćene ovim izvještajnim instrumentom izvještajna institucija može držati u svome portfelju do njihova dospijeća ili ih prije dospijeća može prodati drugoj financijskoj instituciji ili trgovačkom društvu (reeskont mjenica). A0308 Obvezni blagajnički zapisi HNB-a Ova stavka odnosi se na upisane obvezne blagajničke zapise HNB-a u skladu s Odlukom o upisu obveznih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke. A0401 Dionice – redovne dionice Redovna (obična) dionica vlasnički je vrijednosni papir koji svojem vlasniku daje pravo na upravljanje dioničkim društvom i pravo na sudjelovanje u dobiti (dividendi) dioničkog društva. Ova stavka uključuje i dionice zatvorenih investicijskih fondova. A0402 Dionice – povlaštene dionice Povlaštena (preferencijalna, prioritetna) dionica vlasnički je vrijednosni papir koji svojem vlasniku osigurava određena povlaštena prava u odnosu na vlasnike redovnih dionica kao što su prvenstvo naplate dividende, prvenstvo naplate u postupku stečaja i sl. Povlaštene dionice ne daju vlasnicima pravo na upravljanje. A0403 Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima Ova stavka odnosi se na udjele u novčanim i ostalim otvorenim investicijskim fondovima. A0404 Vlasnički udjeli u trgovačkim društvima koja nisu dionička Ova stavka odnosi se na vrijednost vlasničkog udjela izvještajne institucije u trgovačkim društvima koja nisu dionička. A0501 Opcije Opcija je terminski ugovori kojim kupac plaćanjem određene kompenzacije (provizije ili premije) stječe pravo prodaje ili kupnje određenoga financijskog instrumenta ili robe protustranke po utvrđenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Za prodavatelja opcije koji je primio kompenzaciju nastaje obveza kupnje ili prodaje financijskog instrumenta na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. A0502 Ugovori o razmjeni (engl. swaps) Ugovor o razmjeni (engl. swap) ugovor je kojim su dvije strane ugovorile razmjenu utvrđenih vrijednosti (novčanih tokova) na određeno razdoblje. A0503 Terminski ugovori – forvardi (engl. forwards) Forvard (engl. forward) terminski je ugovor koji se odnosi na odgođenu isporuku financijskih instrumenata ili robe. Kod takvih ugovora kupac i prodavatelj obvezuju se da će kupiti, odnosno isporučiti, na određeni datum u budućnosti, određeni financijski instrument ili robu po određenoj cijeni ili uz određeni prinos. Forvardi su nestandardizirani terminski ugovori i zaključuju se na neslužbenim tržištima. A0504 Terminski ugovori – ročnice (engl. futures) Ročnica je terminski ugovor koji se odnosi na odgođenu isporuku financijskih instrumenata ili robe. Kod takvih ugovora kupac i prodavatelj obvezuju se da će kupiti, odnosno isporučiti, na određeni datum u budućnosti, određeni financijski instrument ili robu po određenoj cijeni ili uz određeni prinos. Ročnice su standardizirani terminski ugovori kojima se trguje na organiziranim tržištima. A0505 Varanti (engl. warrants) Varant je vrijednosni papir koji imatelju daje pravo kupnje dionice po unaprijed ugovorenoj cijeni u razdoblju do dospijeća, odnosno na datum dospijeća varanta, i čija se namira izvršava u novcu ili imovini na koju se varant odnosi. A0506 Ostale izvedenice Ova stavka odnosi se na ostale nespomenute financijske izvedene instrumente. A0507 Promjena fer vrijednosti kod makrozaštite Ova stavka odnosi se na promjenu fer vrijednosti odnosne varijable (zaštićenih stavki) kod makrozaštite fer vrijednosti. A0601 Tekuća porezna potraživanja Tekuće porezno potraživanje iznos je potraživanja na osnovi plaćenih predujmova poreza i doprinosa tijekom obračunskog razdoblja i s osnove više plaćenih poreza i doprinosa u odnosu na utvrđene obveze za obračunsko razdoblje. Izvještajna institucija izvršava prijeboj tekuće porezne imovine i tekućih poreznih obveza u skladu s odredbama Međunarodnoga računovodstvenog standarda (MRS) 12. Prijeboj se obavlja na razini protustranke. Ako rezultat prijeboja čini stavku imovine, izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument. A0602 Odgođena porezna imovina Odgođena porezna imovina jest iznos poreza na dobit za povrat u budućim razdobljima, a odnosi se na:
4. a)odbitne privremene razlike,
5. b)prenesene neiskorištene porezne gubitke i
6. c)prenesene neiskorištene porezne olakšice. Privremene razlike su razlike između knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze u bilanci i porezne osnovice te imovine ili obveze. Odbitne privremene razlike privremene su razlike čija će posljedica biti iznosi koji se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznoga gubitka) budućeg razdoblja u kojem će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili u kojem će obveza biti podmirena. Porezna osnovica imovine ili obveza jest iznos pripisan toj imovini ili obvezi za porezne svrhe. Izvještajna institucija izvršava prijeboj odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza u skladu s odredbama MRS-a 12. Prijeboj se obavlja na razini protustranke. Ako rezultat prijeboja čini stavku imovine, izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument. A0603 Potraživanja s osnove naknada Ova stavka odnosi se na potraživanja s osnove naknada i/ili provizija. A0701 Potraživanja s osnove kartica s odgodom plaćanja (engl. charge card) Kartica s odgodom plaćanja (engl. charge card) kartica je kod koje je komitent dužan, bez plaćanja kamata, podmiriti svoje obveze nakon što o tome dobije obavijest od izvještajne institucije, obično jedanput na mjesec. Troškovi povezani s karticom s odgodom plaćanja koje komitent plaća jesu naknada i kazne za neplaćanje o dospijeću potraživanja s osnove kartice. Kod ove kartice nema mogućnosti prenošenja potraživanja izdavatelja kartice iz jednog mjeseca u drugi kao kod kreditne kartice. A0702 Preplate premija osiguranja Preplata premije osiguranja dio je ukupno plaćene premije koji treba biti alociran tijekom sljedećega obračunskog razdoblja. Preplate premija osiguranja rezultat su činjenice da se premije osiguranja, općenito, uplaćuju na početku razdoblja koje osiguranje pokriva, a to se razdoblje obično ne poklapa s obračunskim razdobljem. Zbog toga se na kraju obračunskog razdoblja, kada je bilanca stanja sastavljena, dijelovi premija osiguranja uplaćenih tijekom obračunskog razdoblja upotrebljavaju za pokriće rizika u sljedećem razdoblju. Ove preplate odnose se samo na neživotna osiguranja. A0703 Plemeniti metali Ova stavka odnosi se na zlatne poluge i sve vrste zlatnika, predmete od zlata i lom-zlata te plemenite metale, kao što su platina, srebro, nikal i slično. A0704 Monetarno zlato Ovu stavku ima samo HNB. A0802 Zemljišta – preuzeta Ova stavka odnosi se na zemljišta koja je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine i koja ne ispunjavaju uvjete opisane u instrumentu »A0902«. A0803 Građevinski objekti – preuzeti Ova stavka odnosi se na građevinske objekte koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine i koji ne ispunjavaju uvjete opisane u instrumentu »A0903«. A0804 Postrojenja i oprema – preuzeti Ova stavka odnosi se na postrojenja i opremu koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine i koji ne ispunjavaju uvjete opisane u instrumentu »A0904«. A0805 Namještaj, transportni uređaji i slična imovina – preuzeti Ova stavka odnosi se na namještaj, transportne uređaje i sličnu imovinu koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine i koji ne ispunjavaju uvjete opisane u instrumentu »A0905«. A0806 Stambene zgrade i stanovi – preuzeti Ova stavka odnosi se na stambene zgrade i stanove koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine i koji ne ispunjavaju uvjete opisane u instrumentu »A0906«. A0807 Ostala materijalna imovina – preuzeta Ova stavka odnosi se na ostalu materijalnu imovinu koju je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine i koja ne ispunjava uvjete opisane u instrumentu »A0907«. A0902 Zemljišta Ova stavka odnosi se na ulaganja kreditne institucije u zemljišta (MRS 16). U ulaganja se uključuju također: – materijalna imovina kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma – materijalna imovina namijenjena prodaji koja se vrednuje prema Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja (MSFI) 5 – ulaganja u nekretnine koje se vrednuju prema MRS-u 40 i – naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju materijalne imovine u vlasništvu kreditne institucije odnosno kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma, čime se produžava vijek upotrebe i povećava kapacitet ili kvaliteta materijalne imovine. U ovu stavku razvrstavaju se i ulaganja u zemljišta koja je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine, a kojima se kreditna institucija koristi u skladu s MRS-om 16 ili koja vrednuje u skladu s MRS-om 40. A0903 Građevinski objekti Ova stavka odnosi se na ulaganja kreditne institucije u građevinske objekte (MRS 16). U ulaganja se uključuju također: – materijalna imovina kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma – materijalna imovina namijenjena prodaji koja se vrednuje prema MSFI-ju 5 – ulaganja u nekretnine koje se vrednuju prema MRS-u 40 i – naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju materijalne imovine u vlasništvu kreditne institucije odnosno kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma, čime se produžava vijek upotrebe i povećava kapacitet ili kvaliteta materijalne imovine. A0904 Postrojenja i oprema Ova stavka odnosi se na ulaganja kreditne institucije u postrojenja i opremu (MRS 16). U ulaganja se uključuju također: – materijalna imovina kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma – materijalna imovina namijenjena prodaji koja se vrednuje prema MSFI-ju 5 – ulaganja u nekretnine koje se vrednuju prema MRS-u 40 i – naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju materijalne imovine u vlasništvu kreditne institucije odnosno kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma, čime se produžava vijek upotrebe i povećava kapacitet ili kvaliteta materijalne imovine. U ovu stavku razvrstavaju se i ulaganja u postrojenja i opremu koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine, a kojima se kreditna institucija koristi u skladu s MRS-om 16 ili koje vrednuje u skladu s MRS-om 40. A0905 Namještaj, transportni uređaji i slična imovina Ova stavka odnosi se na ulaganja kreditne institucije u namještaj, transportne uređaje i sličnu imovinu (MRS 16). U ulaganja se uključuju također: – materijalna imovina kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma – materijalna imovina namijenjena prodaji koja se vrednuje prema MSFI-ju 5 – ulaganja u nekretnine koje se vrednuju prema MRS-u 40 i – naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju materijalne imovine u vlasništvu kreditne institucije odnosno kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma, čime se produžava vijek upotrebe i povećava kapacitet ili kvaliteta materijalne imovine. U ovu stavku razvrstavaju se i ulaganja u namještaj, transportne uređaje i sličnu imovinu koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine, a kojima se kreditna institucija koristi u skladu s MRS-om 16 ili koje vrednuje u skladu s MRS-om 40. A0906 Stambene zgrade i stanovi Ova stavka odnosi se na ulaganja kreditne institucije u stambene zgrade i stanove (MRS 16). U ulaganja se uključuju također: – materijalna imovina kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma – materijalna imovina namijenjena prodaji koja se vrednuje prema MSFI-ju 5 – ulaganja u nekretnine koje se vrednuju prema MRS-u 40 i – naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju materijalne imovine u vlasništvu kreditne institucije odnosno kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma, čime se produžava vijek upotrebe i povećava kapacitet ili kvaliteta materijalne imovine. A0907 Ostala materijalna imovina Ova stavka odnosi se na ulaganja kreditne institucije u ostalu materijalnu imovinu (MRS 16). U ulaganja se uključuju također: – materijalna imovina kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma – materijalna imovina namijenjena prodaji koja se vrednuje prema MSFI-ju 5 – ulaganja u nekretnine koje se vrednuju prema MRS-u 40 i – naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju materijalne imovine u vlasništvu kreditne institucije odnosno kojom se kreditna institucija koristi na osnovi financijskog najma, čime se produžava vijek upotrebe i povećava kapacitet ili kvaliteta materijalne imovine. U ovu stavku razvrstavaju se i ulaganja u ostalu materijalnu imovinu koju je kreditna institucija stekla u zamjenu za nenaplaćene tražbine, a kojom se kreditna institucija koristi u skladu s MRS-om 16 ili koju vrednuje u skladu s MRS-om 40. A1002 Goodwill Ova stavka odnosi se na vrijednost goodwilla u skladu s odredbama MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja. A1003 Aplikativni softver Ova stavka odnosi se na softver koji nije dio hardvera (točka 3. MRS-a 38 – Nematerijalna imovina). A1004 Ulaganja u materijalnu imovinu u operativnom najmu Ova stavka odnosi se na ulaganja u nematerijalnu imovinu u svrhu stjecanja prava korištenja materijalnom imovinom, koja nije u vlasništvu kreditne institucije, a prema ugovoru o operativnom lizingu, najmu ili zakupu. A1005 Ulaganja radi poboljšanja materijalne imovine u operativnom najmu Ova stavka odnosi se na ulaganja radi poboljšanja funkcionalnih svojstava odnosno povećanja upotrebne vrijednosti (investicijsko održavanje) materijalne imovine kojom se kreditna institucija koristi na osnovi operativnog lizinga, najma ili zakupa. A1006 Ostala nematerijalna imovina Ova stavka odnosi se na ostalu nematerijalnu imovinu koja se može identificirati kao nenovčana imovina bez fizičkih obilježja. A9992 Razgraničeni troškovi Ova se stavka odnosi na razgraničene troškove izvještajne institucije. A9993 Potraživanje za upisani, a neuplaćeni kapital Ova potraživanja odnose se na potraživanja izvještajne institucije za upisani, a neuplaćeni kapital. A9994 Posebna prava vučenja Ovu stavku ima samo HNB. A9995 Kvota u Međunarodnome monetarnom fondu Ovu stavku ima samo HNB. A9996 Prolazne stavke Prolazne stavke su sredstva koja su u postupku prijenosa između izvještajnih institucija. Ove stavke uključuju prolazne račune, čekove i ostale instrumente plaćanja poslane na naplatu. A9997 Ograničene stavke Ograničene stavke su sredstva koja se ne knjiže u ime klijenta, ali se svejedno odnose na sredstva klijenta; primjerice sredstva koja čekaju ulaganje, prijenos ili namiru. A9998 Nenaplaćena dospjela potraživanja s osnove izvedenih instrumenata Ovaj instrument odnosi se na dospjeli izvedeni instrument koji nije izvršen, odnosno gdje nije bilo ni realnih odljeva ni realnih priljeva novčanih tokova o dospijeću kod bilo koje protustranke, a fer vrijednost izvedenog instrumenta o dospijeću je pozitivna. A9999 Ostala aktiva Ova stavka odnosi se na ostalu nespomenutu aktivu. U ovu stavku uključuju se doprinosi izvještajne institucije u jamstveni fond klirinškog društva. Izvještajna institucija izvršava prijeboj određenih stavki imovine i obveza koje su povezane s obvezom koja proizlazi iz propisa (spomeničkom rentom, članarinama turističkim zajednicama, naknadama za općekorisne funkcije šuma i sl.), a za koje je prijeboj omogućen u skladu sa zakonskim odredbama i odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Prijeboj se obavlja na razini protustranke. Ako rezultat prijeboja čini stavku imovine, izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument. Potraživanja od kupaca, ugovorna imovina (koja se iskazuje u skladu s MSFI-jem 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima) te potraživanja na temelju najma (koja se iskazuju u skladu s MRS-om 17 – Najmovi), za koje je potrebno provoditi umanjenje vrijednosti u skladu s MSFI-jem 9 – Financijski instrumenti, za izvještajne se potrebe iskazuju na instrumentu »A9999« Ostala aktiva u portfelju »ATR« Portfelj financijskih instrumenata koji se mjere po amortiziranom trošku. Stavke pasive P0101 Gotov novac u optjecaju – novčanice Ovu stavku ima samo HNB. P0102 Gotov novac u optjecaju – kovani novac Ovu stavku ima samo HNB. P0201 Transakcijski računi Transakcijski račun je račun preko kojeg vlasnik računa u izvještajnoj instituciji plaća svoje obveze i preko kojeg naplaćuje svoja potraživanja. Izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument samo za prikaz novčanih sredstava na računima s potražnim stanjem. Transakcijski račun je račun otvoren kod izvještajne institucije na temelju ugovora o otvaranju takvog računa. P0202 Štedni depoziti Štedni depoziti su depoziti koji nemaju unaprijed utvrđeni datum dospijeća ili otkazni rok te na čiji teret deponent ne može davati platne naloge bezgotovinskoga platnog prometa. Takvi računi namijenjeni su prije svega štednji. Ova stavka uključuje i oročene depozite s rokom oročenja od jednog dana. P0203 Oročeni depoziti Oročeni depoziti su depoziti čije se upotrebe deponent odriče na određeno dogovoreno vrijeme. Sredstva oročenih depozita ne mogu se koristiti za plaćanja. Ova stavka uključuje i oročene depozite s ugovorenim otkaznim rokom kod kojih zahtjev za raspolaganje sredstvima nije još podnesen. Oročeni depoziti s rokom oročenja od jednog dana uključuju se u instrument »P0202« Štedni depoziti. P0204 Depoziti u otkaznom roku Depoziti u otkaznom roku štedni su depoziti i oročeni depoziti kod kojih je podnesen zahtjev za raspolaganje sredstvima u skladu s odredbama obilježja »Otkazni rok«. P0205 Ograničeni depoziti Ograničeni depoziti su razni privremeni (ograničeni) depoziti koji mogu biti s određenom svrhom preneseni s tekućih računa i žiroračuna (primjerice sredstva izdvojena po nalogu suda i slično). P0206 Blokirani depoziti Ova stavka odnosi se na obveze izvještajne institucije na osnovi devizne štednje stanovništva koja je regulirana Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske. P0207 Krediti s osnove prekoračenja po transakcijskim računima Ova stavka odnosi se na obveze izvještajne institucije po primljenim kreditima s osnove prekoračenja po tekućim računima. P0208 Primljeni prekonoćni krediti Krediti čija se otplata mora izvršiti do kraja prvoga sljedećega radnog dana nakon dana na koji je kredit odobren. P0209 Krediti na osnovi repo poslova Krediti na osnovi repo poslova protustavka su novčanih sredstava primljenih u zamjenu za vrijednosne papire (zlato) koje su izvještajne institucije prodale po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu ponovne kupnje istih (ili sličnih) vrijednosnih papira (zlata) po fiksnoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Iznosi koje su primile izvještajne institucije u zamjenu za vrijednosne papire (zlato), a koji su preneseni nekoj trećoj strani (»privremeni stjecatelj«) razvrstavaju se u »ugovore o ponovnoj kupnji« kada postoji čvrsta obveza, a ne samo mogućnost, izvršenja obratne operacije. To podrazumijeva da izvještajne institucije zadržavaju stvarno (ekonomsko) vlasništvo nad osnovnim vrijednosnim papirima (zlatom) tijekom operacije. U tom smislu prijenos zakonskog vlasništva nije relevantna stavka za utvrđivanje postupanja s operacijama koje nalikuju repo operacijama. Na ovoj se stavci prikazuju i primljeni krediti uz financijsko osiguranje u skladu s Odlukom o provođenju monetarne politike Hrvatske narodne banke. P0210 Financijski najam (engl. leasing) Ugovor o financijskom najmu ugovor je kojim zakonski vlasnik imovine (trajnog dobra) (»najmodavac«) daje u najam predmetnu imovinu trećoj strani (»najmoprimac«) na rok koji čini gotovo cijeli ako ne i cijeli ekonomski životni vijek imovine, u zamjenu za obroke plaćanja koji pokrivaju trošak dobra plus uračunati kamatni trošak. Smatra se da najmoprimac zapravo prima sve koristi koje proizlaze iz korištenja navedenim dobrom i da snosi troškove i rizike povezane s vlasništvom. U izvještajne svrhe financijski najam smatra se kreditom koji najmodavac daje najmoprimcu i kojim najmoprimcu omogućava kupnju imovine (trajnog dobra). Financijski najam koji je primio MFI (u ulozi najmoprimca) mora se prikazati u ovoj stavci. Imovina (trajno dobro) knjiži se u odgovarajućoj stavci u bilanci MFI-ja. P0211 Primljeni sindicirani krediti Sindicirani kredit posebna je vrsta financijskoga kredita u kojem sudjeluju dva ili više davatelja kredita. Ova stavka odnosi se na obveze izvještajne institucije prema protustranci krajnjem davatelju kredita na temelju njegova udjela u sindiciranome kreditu. P0212 Ostali primljeni krediti Ova stavka odnosi se na iznos obveza izvještajne institucije s osnove ostalih nespomenutih kredita koje je primila. P0213 Maržni depoziti Maržne depozite u okviru ugovora o izvedenicama potrebno je razvrstati u ovu stavku ako predstavljaju gotovinski kolateral koji je deponiran kod MFI-ja te ako ostaju u vlasništvu deponenta i ako se mogu vratiti deponentu po isteku ugovora. Maržni depoziti koje je primila izvještajna institucija uključuju se u ovu stavku samo ako MFI ima izvore sredstava koji su slobodno dostupni za daljnje odobravanje kredita. Kad je dio maržnog depozita koji je primio MFI potrebno proslijediti drugom sudioniku na tržištu izvedenih instrumenata (primjerice klirinškoj kući), u načelu se samo onaj dio koji ostaje na raspolaganju MFI-ju razvrstava u stavku »Maržni depozit«. Preostali dio uključuje se u instrument »P9999« Ostala pasiva. P0214 Izdvojena obvezna pričuva Ovu stavku ima samo HNB. P0215 Granična obvezna pričuva Ovu stavku ima samo HNB. P0216 Posebna obvezna pričuva Ovu stavku ima samo HNB. P0217 Ostali depoziti Ovu stavku ima samo HNB. P0301 Elektronički novac zasnovan na hardveru (engl. hardware based e-money) Elektronički novac zasnovan na hardveru čine elektronički proizvodi kod kojih protustranke dobivaju prijenosni elektronički uređaj, a to je obično kartica s integriranim sklopom koja sadržava mikroprocesorski čip. P0302 Elektronički novac zasnovan na softveru (engl. software based e-money) Elektronički novac zasnovan na softveru čine elektronički proizvodi koji se koriste posebnim softverom na osobnom računalu i koji obično služe za prijenos elektroničke vrijednosti preko telekomunikacijskih mreža kao što je internet. P0401 Izdani udjeli fondova Ova stavka odnosi se na izdane udjele fondova. Ovu stavku ima samo otvoreni investicijski fond. P0501 Obveznice Obveznica je dugoročni dužnički vrijednosni papir (s izvornim dospijećem dužim od jedne godine). Primjerice, kupac obveznice pozajmljuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju, a izdavatelj obveznice jamči da će tijekom utvrđenog razdoblja imatelju obveznice plaćati utvrđeni iznos kamata te o dospijeću obveznice isplatiti iznos na koji ona glasi (nominalnu vrijednost obveznice). P0502 Komercijalni zapisi Komercijalni zapis je kratkoročni utrživi vrijednosni papir (s izvornim dospijećem do jedne godine). P0503 Blagajnički zapisi HNB-a Blagajnički zapis HNB-a kratkoročni je utrživi vrijednosni papir (s izvornim dospijećem do jedne godine). Ovu stavku ima samo HNB. P0504 Obvezni blagajnički zapisi HNB-a Obvezni blagajnički zapis HNB-a kratkoročni je neutrživi vrijednosni papir izdan u skladu s Odlukom o upisu obveznih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke. Ovu stavku ima samo HNB. P0505 Certifikati o depozitu Certifikat o depozitu zadužnica je kreditne institucije; to je prenosivi vrijednosni papir kojim ona pribavlja novčana sredstva. Ova stavka odnosi se na certifikate o depozitu koje kreditna institucija »prodaje« emitirajući njihova izdanja u velikim iznosima ili ih izdaje na temelju depozita. P0506 Neprenosivi instrumenti (dužnički vrijednosni papiri) Instrumenti se mogu smatrati neprenosivima u smislu postojanja ograničenja transfera zakonitog vlasništva nad instrumentima, što znači da se njima ne može trgovati, ili, iako su tehnički utrživi, njima se ne može trgovati jer ne postoji organizirano tržište. P0601 Ostale financijske obveze kojima se trguje – short selling Short selling je transakcija kod koje se izvještajna institucija obvezuje da će u budućnosti isporučiti vrijednosni papir ili robu koje još nema u svom portfelju očekujući da će zaraditi na padu njihove vrijednosti. Navedene vrijednosne papire ili robu izvještajna institucija prima na osnovi obratne repo transakcije ili na osnovi posudbe. Za razliku od terminskih ugovora, kod kojih je odnosna (engl. underlying) varijabla cijena vrijednosnog papira ili robe te kod kojih se plaćanje i isporuka vrijednosnog papira ili robe provode istodobno, na ugovoreni dan u budućnosti, kod transakcija short selling izvještajna institucija prima novac na dan kada knjiži financijsku obvezu kojom trguje do isporuke samoga vrijednosnog papira ili robe na ugovoreni dan u budućnosti. P0602 Obveze s osnove naknada Ova stavka odnosi se na obveze s osnove naknada i/ili provizija. P0701 Opcije Opcija je terminski ugovor na osnovi kojeg kupac plaćanjem određene kompenzacije (provizije ili premije) stječe pravo prodaje ili kupnje određenoga financijskog instrumenta ili robe od protustranke po utvrđenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Za prodavatelja opcije koji je primio kompenzaciju nastaje obveza kupnje ili prodaje financijskog instrumenta na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. P0702 Ugovori o razmjeni (engl. swaps) Ugovor o razmjeni (engl. swap) ugovor je kojim su dvije strane ugovorile razmjenu utvrđenih vrijednosti (novčanih tokova) na određeno razdoblje. P0703 Terminski ugovori – forvardi (engl. forwards) Forvard (engl. forward) terminski je ugovor koji se odnosi na odgođenu isporuku financijskih instrumenata ili robe. Kod takvih ugovora kupac i prodavatelj obvezuju se da će kupiti, odnosno isporučiti, na određeni datum u budućnosti, određeni financijski instrument ili robu po određenoj cijeni ili uz određeni prinos. Forvardi su nestandardizirani terminski ugovori i zaključuju se na neslužbenim tržištima. P0704 Terminski ugovori – ročnice (engl. futures) Ročnica je terminski ugovor koji se odnosi na odgođenu isporuku financijskih instrumenata ili robe. Kod takvih ugovora kupac i prodavatelj obvezuju se da će kupiti, odnosno isporučiti, na određeni datum u budućnosti, određeni financijski instrument ili robu po određenoj cijeni ili uz određeni prinos. Ročnice su standardizirani terminski ugovori kojima se trguje na organiziranim tržištima. P0705 Varanti (engl. warrants) Varant je vrijednosni papir koji imatelju daje pravo kupnje dionice po unaprijed ugovorenoj cijeni u razdoblju do dospijeća, odnosno na datum dospijeća varanta, i čija se namira izvršava u novcu ili imovini na koju se varant odnosi. P0706 Ostale izvedenice Ova stavka odnosi se na ostale nespomenute financijske izvedene instrumente. P0708 Promjena fer vrijednosti kod makrozaštite Ova stavka odnosi se na promjenu fer vrijednosti odnosne varijable (zaštićenih stavki) kod makrozaštite fer vrijednosti. P0801 Rezervacije za troškove restrukturiranja Rezervacije za troškove restrukturiranja postoje kad je izvještajna institucija donijela detaljan formalni plan restrukturiranja ili kad je započela s provedbom tog plana u skladu s odredbama MRS-a 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, točke 70. – 83. P0802 Rezervacije za troškove sudskih sporova Pod sudskim sporovima koji se vode protiv izvještajne institucije podrazumijevaju se oni sporovi u kojima je izvještajna institucija tuženik odnosno okrivljenik te posljedica kojih, ako ih izvještajna institucija izgubi, može biti povećanje njezinih obveza i odljev novčanih sredstava za podmirenje tih obveza. Iznos rezervacija za troškove sudskih sporova utvrđuje se u skladu s MRS-om 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, a knjiži se u poslovnim knjigama izvještajne institucije kao trošak rezerviranja razdoblja u kojem je rezerviranje priznato te u pasivi bilance kao rezervacije za sudske sporove pokrenute protiv izvještajne institucije. P0803 Rezervacije za obveze prema zaposlenicima Rezervacije za obveze prema zaposlenicima dugoročne su obveze proizašle iz obveza prema zaposlenicima u skladu s MRS-om 19 – Primanja zaposlenih. Istovjetne kratkoročne obveze iskazuju se na instrumentu »P9999«. P0804 Rezervacije za mirovine i druge obveze prema bivšim zaposlenicima Rezervacije za mirovine i druge obveze prema bivšim zaposlenicima jesu obveze izvještajne institucije prema bivšim zaposlenicima poslije prestanka rada u skladu s MRS-om 19 – Primanja zaposlenih (primjerice obveze s osnove planova definiranih primanja ili otpremnine pri umirovljenju) i druge moguće obveze prema bivšim zaposlenicima u skladu s MRS-om 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina. P0806 Rezervacije za štetne ugovore Štetan ugovor je vrsta ugovora prema kojem su troškovi povezani s ispunjenjem uvjeta predviđenih ugovorom veći od ekonomske koristi koja se realizacijom ugovora postiže. Štetni ugovori pojavljuju se u situacijama kada se izvještajna institucija obvezala ispuniti obveze koje su veće od onih koje su izvorno utvrđene ugovorom. Ako je izvještajna institucija sklopila štetni ugovor, sadašnja obveza prema tom ugovoru treba se priznati i mjeriti kao rezervacija. P0807 Ostale rezervacije Ova stavka odnosi se na ostale nespomenute rezervacije izvještajne institucije. P0901 Tekuće porezne obveze Tekuća porezna obveza iznos je obveza po porezima prema pripadajućim poreznim propisima. Izvještajna institucija izvršava prijeboj tekuće porezne imovine i tekućih poreznih obveza u skladu s odredbama MRS-a 12. Prijeboj se obavlja na razini protustranke. Ako rezultat prijeboja čini stavku obveza, izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument. P0902 Odgođene porezne obveze Odgođena porezna obveza jest iznos poreza na dobit za plaćanje u budućim razdobljima, a odnosi se na oporezive privremene razlike. Privremene razlike su razlike između knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze u bilanci i porezne osnovice te imovine ili obveze. Oporezive privremene razlike jesu privremene razlike čija će posljedica biti oporezivi iznosi pri određivanju oporezive dobiti (poreznoga gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili kada će obveza biti podmirena. Porezna osnovica imovine ili obveza jest iznos pripisan toj imovini ili obvezi za porezne svrhe. Izvještajna institucija izvršava prijeboj odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza u skladu s odredbama MRS-a 12. Prijeboj se obavlja na razini protustranke. Ako rezultat prijeboja čini stavku obveza, izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument. P1002 Obveze s osnove objavljene dividende Ova stavka odnosi se na iznos obveza nastalih na osnovi obavijesti o podjeli dividende dioničarima. P1003 Obveze prema zaposlenicima Ova stavka odnosi se na iznos obveza prema zaposlenicima (za bruto plaću i doprinose, prehranu, regres itd.). P1101 Dionički kapital – redovne dionice Redovna (obična) dionica vlasnički je vrijednosni papir koji svojem vlasniku daje pravo na upravljanje dioničkim društvom i pravo na sudjelovanje u dobiti (dividendi) dioničkog društva. P1102 Dionički kapital – povlaštene dionice Povlaštena (preferencijalna, prioritetna) dionica vlasnički je vrijednosni papir koji svojem vlasniku osigurava određena povlaštena prava u odnosu na vlasnike redovnih dionica kao što su prvenstvo naplate dividende, prvenstvo naplate u postupku stečaja i sl. Povlaštene dionice ne daju vlasnicima pravo na upravljanje. P1103 Upisani, a neuplaćeni kapital Ova stavka odnosi se na vrijednost upisanoga, a neuplaćenoga kapitala. Ova stavka prikazuje se samo u konsolidiranim izvješćima. P1104 Dionički kapital – vlastite redovne dionice Vlastite redovne dionice izdane su i plaćene redovne dionice koje je izvještajna institucija izdavatelj ponovo stekla. Za potrebe izvještavanja zasebno se iskazuju nominalna vrijednost i trošak ulaganja. P1126 Dionički kapital – vlastite povlaštene dionice Vlastite povlaštene dionice izdane su i plaćene povlaštene dionice koje je izvještajna institucija izdavatelj ponovo stekla. Za potrebe izvještavanja zasebno se iskazuju nominalna vrijednost i trošak ulaganja. P1105 Komponenta kapitala složenih financijskih instrumenata Ako je financijski instrument složen i sastoji se od komponente obveze i komponente kapitala, u ovoj stavci navodi se rezidualni iznos koji preostane nakon oduzimanja zasebno utvrđenog iznosa komponente obveze od fer vrijednosti instrumenta kao cjeline. Tako je obveznica ili sličan instrument koji vlasnik može konvertirati u fiksni broj redovnih dionica društva složeni financijski instrument. Takav instrument sadržava dvije komponente: financijsku obvezu (obvezujući ugovor o isporuci novca ili druge financijske imovine) i vlasnički instrument (opcija kupnje koja imatelju osigurava pravo da, u određenom razdoblju, konvertira instrument u fiksni broj redovnih dionica društva). U bilanci se komponenta obveze prikazuje odvojeno od komponente kapitala. P1107 Kapitalni dobitak pri izdavanju dionica Kapitalni dobitak pri izdavanju dionica rezerva je kapitala koju ostvaruje dioničko društvo kada izdane dionice prodaje po tržišnoj vrijednosti koja je veća od nominalne. Drugim riječima, kapitalni dobitak je razlika između tržišne vrijednosti prodanih dionica i njihove knjigovodstvene vrijednosti. P1108 Kapitalni dobitak (gubitak) ostvaren otkupom i prodajom vlastitih dionica Kapitalni dobitak je pozitivna razlika između tržišne vrijednosti prodanih vlastitih dionica i njihove knjigovodstvene vrijednosti. Kapitalni gubitak je gubitak koji nastaje prodajom vlastitih dionica po cijeni nižoj od cijene po kojoj su kupljene. Drugim riječima, kapitalni je gubitak negativna razlika između tržišne cijene vlastitih dionica i njihove knjigovodstvene vrijednosti. P1109 Zadržana dobit (gubitak) Zadržana dobit (gubitak) dio je vlasničke glavnice društva, koja (koji) je nastala (nastao) zadržavanjem dijela ostvarene dobiti (prenošenjem gubitka) iz prethodnih obračunskih razdoblja, osim dobiti (gubitka) prethodne godine koji se prikazuju u stavci P1110 Dobit (gubitak) prethodne godine. P1110 Dobit (gubitak) prethodne godine Ova stavka odnosi se na iznos neraspoređene dobiti odnosno nepokrivenoga gubitka iz prethodne godine dok se ne donese odluka o upotrebi te dobiti odnosno o načinu pokrića toga gubitka. P1111 Dobit (gubitak) tekuće godine Ova stavka odnosi se na iznos neto dobiti ili gubitka ostvarenog tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja. U konsolidiranim izvješćima ovaj se instrument odnosi na dio dobiti (gubitka) tekuće godine koji pripada većinskim vlasnicima. P1112 Zakonske rezerve Ova stavka odnosi se na iznos kapitalnih rezervi formiranih u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. P1113 Statutarne i ostale kapitalne rezerve Ova stavka odnosi se na iznos kapitalnih rezervi formiranih u skladu sa statutom izvještajne institucije te sa Zakonom o trgovačkim društvima. P1114 Rezerve za opće bankovne rizike Ova stavka odnosi se na iznos rezervi za opće bankovne rizike. P1115 Manjinski udio Manjinski udio je iznos neto imovine svih konsolidiranih ovisnih društava koja nisu u vlasništvu nadređene izvještajne institucije nego čine manjinsko vlasništvo drugih dioničara tih društava, a prikazuje se samo u konsolidiranim izvješćima. Ovaj instrument obuhvaća i dio dobiti (gubitka) tekuće godine (i ostalih stavki kapitala) koji pripada manjinskim vlasnicima. P1116 Translacijska razlika Translacijska razlika je tečajna razlika koja proizlazi iz razlike među valutama u kojima su iskazana financijska izvješća društva koje se konsolidira i nadređenog društva. Pri uključivanju financijskih izvješća inozemnog subjekta u financijska izvješća izvještajne institucije valja poštovati uobičajene postupke konsolidiranja. Međutim, međusobno prebijanje imovine i obveza nije dopušteno bez prikazivanja rezultirajuće promjene tečaja u konsolidiranim financijskim izvješćima. U financijskim izvješćima koja uključuju i inozemno poslovanje izvještajne institucije (primjerice konsolidirana financijska izvješća kada inozemno poslovanje predstavlja ovisni subjekt) takve se tečajne razlike trebaju početno priznati kao zasebna komponenta kapitala i rezervi te priznati u računu dobiti i gubitka kod prodaje neto ulaganja. Ova stavka prikazuje se samo u konsolidiranim izvješćima. P1117 Dividende isplaćene tijekom tekuće godine Ova stavka odnosi se na dioničarima isplaćeni dio dobiti u novcu. Ova stavka prikazuje se samo u konsolidiranim izvješćima. P1127 Ostali izdani instrumenti kapitala Ova stavka odnosi se na instrumente kapitala koji jesu financijski instrumenti, ali nisu razvrstani u instrumente redovnih ili povlaštenih dionica ili u instrument »P1105«. P1128 Ostali kapital Ova stavka odnosi se na instrumente kapitala koji nisu financijski instrumenti. Ova stavka, među ostalim, uključuje i plaćanja na temelju dionica namirom u glavničkim instrumentima (MSFI 2, točka 10.). P1129 Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Ova stavka odnosi se na akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit, tj. akumulirane stavke prihoda i rashoda koje nisu priznate u dobit ili gubitak kako je propisano ili dopušteno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. P1130 Rezerve po vlasničkim ulaganjima koja se vrednuju po metodi udjela Ova stavka odnosi se na akumuliranu dobit ili akumulirane gubitke stvorene u prethodnim godinama na osnovi ulaganja u ovisne subjekte, pridružene subjekte i zajedničke poslove koji se vrednuju po metodi udjela. P9991 Alokacija posebnih prava vučenja Ovu stavku ima samo HNB. P9993 Razgraničeni prihodi Ova se stavka odnosi na razgraničene prihode izvještajne institucije. P9994 Račun 1 Međunarodnoga monetarnog fonda Ovu stavku ima samo HNB. P9995 Račun 2 Međunarodnoga monetarnog fonda Ovu stavku ima samo HNB. P9996 Prolazne stavke Prolazne stavke odnose se na obveze koje su u postupku prijenosa između izvještajnih institucija. Ove stavke uključuju prolazne račune, izdane, a neizvršene platne naloge i slično. P9997 Ograničene stavke Ograničene stavke obuhvaćaju obveze koje se ne knjiže u ime klijenta, ali se svejedno odnose na sredstva klijenata, primjerice sredstva koja čekaju ulaganje, prijenos ili namiru. P9998 Dospjele obveze s osnove izvedenih financijskih instrumenata Ovaj instrument odnosi se na dospjeli izvedeni financijski instrument koji nije izvršen, odnosno gdje nije bilo ni realnih odljeva ni priljeva novčanih tokova o dospijeću kod bilo koje protustranke, a fer vrijednost izvedenog instrumenta o dospijeću je negativna. P9999 Ostala pasiva Ova stavka odnosi se na ostalu nespomenutu pasivu. Izvještajna institucija izvršava prijeboj određenih stavki imovine i obveza koje su povezane s obvezom koja proizlazi iz propisa (spomeničkom rentom, članarinama turističkim zajednicama, naknadama za općekorisne funkcije šuma i sl.), a za koje je prijeboj omogućen u skladu sa zakonskim odredbama i odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Prijeboj se obavlja na razini protustranke. Ako rezultat prijeboja čini stavku obveza, izvještajna institucija upotrebljava ovaj instrument. Izvanbilančne stavke I0101 Garancije Garancija je pravni dokument kojim se osigurava plaćanje dužnika vjerovniku. Izdavanjem garancije kreditna se institucija obvezuje da će isplatiti vjerovnika ako dužnik (nalogodavac za izdavanje garancije) ne izvrši svoju obvezu. Ako kreditna institucija isplati vjerovnika na temelju izdane garancije, nastaje dospjelo potraživanje od dužnika koje se uključuje u bilančnu stavku A0208 Krediti za izvršena plaćanja s osnove garancija i drugih jamstava. Izdane garancije iskazuju se kao izvanbilančne obveze, a isknjižuju se iz izvanbilančne evidencije nakon isteka ugovorenog roka ili izvršenog plaćanja po garanciji. I0102 Nepokriveni akreditivi Nepokriveni akreditiv je dokument izdan od izvještajne institucije koji garantira plaćanje određene svote na temelju garancije ili čeka. Navodi se iznos neiskorištenih i nepokrivenih akreditiva, uključujući i sve nastale pravne obveze izdavanja ovakvih akreditiva, koje je izdala izvještajna institucija. Pokriveni akreditivi ne iskazuju se u izvanbilančnim, nego u bilančnim stavkama P0202 Štedni depoziti. I0103 Mjenična jamstva Ova stavka odnosi se na iznos mjeničnih jamstava (avala) po kojima izvještajna institucija kao mjenični jamac (avalist) jamči za ispunjenje mjenične obveze nekoga od mjeničnih dužnika. Ova stavka obuhvaća i iznos mjenica koje je izvještajna institucija reeskontirala kod druge financijske institucije ili trgovačkog društva, a za koje ne prestaje važiti obveza plaćanja (kod indosiranih mjenica kad prvi dužnik ne izvrši plaćanje). I0104 Revolving krediti Revolving kredit je ugovor na temelju kojega davatelj kredita stavlja na raspolaganje klijentu određeni novčani iznos, s tim da se korisnik kredita može u svakom trenutku koristiti tim sredstvima u obliku kontinuiranoga kratkoročnoga kredita. Iznos je raspoloživih sredstava obnovljiv. Svako korištenje smanjuje iznos raspoloživih sredstava, a vraćanje kredita obnavlja ih do prvotnoga odobrenog iznosa kredita. I0105 Okvirni maržni krediti Ova stavka odnosi se na neiskorišteni iznos maržnih kredita koji se odobravaju kao okvirni maržni krediti. I0106 Ostali okvirni krediti i obveze financiranja Ova stavka odnosi se na ugovorene, a neiskorištene iznose kredita. U ovu stavku valja uključiti kredite koje je izvještajna institucija obvezna staviti u tečaj na inicijativu korisnika kredita. I0107 Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke Ova stavka odnosi se na neiskorišteni iznos svih ostalih rizičnih klasičnih izvanbilančnih zapisa. I0108 Akceptirane mjenice Akcept mjenice je prihvaćanje mjenične obveze od strane trasata kojega je pri izdavanju mjenice trasant pozvao da akceptira mjenicu. Akceptiranjem mjenice izvještajna institucija postaje akceptant i ujedno glavni mjenični dužnik. Stavke zaštite B0000 Zaštićena imovina Ova stavka odnosi se na iznos izloženosti izvještajne institucije koji je osiguran različitim kolateralima. B0001 Zaštita imovine – financijski kolateral, depozit Ova stavka odnosi se na financijski kolateral – depozit. B0002 Zaštita imovine – financijski kolateral, vrijednosni papir Ova stavka odnosi se na financijski kolateral – vrijednosni papir. B0010 Zaštita imovine – financijski kolateral, ostalo Ova stavka odnosi se na prethodno nespomenute vrste financijskoga kolaterala. B0003 Zaštita imovine – nematerijalna zaštita, garancije i jamstva Ova stavka odnosi se na nematerijalnu kreditnu zaštitu – garancije, jamstva i kontragarancije. B0004 Zaštita imovine – nematerijalna zaštita, kreditne izvedenice Ova stavka odnosi se na nematerijalnu kreditnu zaštitu – kreditne izvedenice. B0011 Zaštita imovine – nematerijalna zaštita, ostalo Ova stavka odnosi se na prethodno nespomenute vrste nematerijalne kreditne zaštite. B0005 Zaštita imovine – kolateral, stambena nekretnina Ova stavka odnosi se na kolateral – stambenu nekretninu. B0006 Zaštita imovine – kolateral, poslovna nekretnina Ova stavka odnosi se na kolateral – poslovnu nekretninu. B0008 Zaštita imovine – gotovinski polog kod treće institucije Ova stavka odnosi se na gotovinski polog kod treće institucije. B0009 Zaštita imovine – polica životnog osiguranja Ova stavka odnosi se na policu životnog osiguranja. B0012 Zaštita imovine – ostala materijalna kreditna zaštita Ova stavka odnosi se na prethodno nespomenute vrste materijalne kreditne zaštite. C0000 Zaštićena obveza Ova stavka odnosi se na iznos obveza izvještajne institucije prema nerezidentima osiguran kolateralima. C0001 Zaštita obveza – financijski kolateral, depozit Ova stavka odnosi se na iznos obveza izvještajne institucije prema nerezidentima osiguran financijskim kolateralom – depozitom. C0002 Zaštita obveza – financijski kolateral, vrijednosni papir Ova stavka odnosi se na iznos obveza izvještajne institucije prema nerezidentima osiguran financ