Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 10/2019 (29.1.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 216 Na temelju članka

stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ I. Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. II. Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Katolički vjeronauk. III. Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage: – Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk objavljen u »Narodnim novinama«, broj: 102/06, – Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb,
ožujka
(Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.), – Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Katolički vjeronauk, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2 od
prosinca
godine. IV. Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3.,
i
razreda osnovne škole,
i
razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda gimnazije od školske godine 2021./
Klasa: 602-01/19-01/00026 Urbroj: 533-06-19-0041 Zagreb,
siječnja
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Na temelju članka
stavka
Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama (
siječnja 1999.) između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije, te na temelju prijedloga i odobrenja Hrvatske biskupske konferencije (
siječnja 2019.), ministrica znanosti i obrazovanja donosi kurikul Katoličkoga vjeronauka za osnovnu i srednju školu. A. SVRHA I OPIS PREDMETA Svrha je Katoličkoga vjeronauka u školi omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskoga nauka i katoličke vjere radi ostvarivanja evanđeoskog poziva na svetost i postignuća pune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti. Učenicima se omogućuje da dublje, istinito i sigurno upoznaju Kristovu osobu i cjelovitost njegova spasenjskoga navještaja, da svjesno, slobodno i odgovorno, na osobnoj i zajedničkoj razini, dublje upoznaju katoličku vjeru u njezinu učenju, slavljenju i življenju, da steknu znanje i razumijevanje njezinih evanđeoskih temelja i katoličkoga nauka, odnosa i nauka Katoličke Crkve prema drugim konfesijama, religijama i svjetonazorima. Katolički vjeronauk jednako tako učenicima omogućuje poznavanje povijesnoga hoda, djelovanja i utjecaja Katoličke Crkve na izgradnju ljudskoga društva i kulture i njezina doprinosa razvoju i napretku hrvatskoga i europskih naroda u kulturi, znanosti i školstvu, umjetnosti i graditeljstvu. On time pridonosi cjelovitom odgoju i obrazovanju učenika u školi i ima svoje crkveno-teološko, antropološko-pedagoško, povijesno-kulturno i didaktičko-metodičko obilježje, mjesto i zadaću u hrvatskome školskom odgojno-obrazovnom sustavu i kurikulumu. Katolički vjeronauk u školi ima konfesionalno obilježje i usmjerenje. Kao školski predmet on sustavno posreduje, promišlja i tumači kršćansku Objavu i nauk Katoličke Crkve. Zasniva se na autonomiji znanstveno-teološkoga istraživanja i autentičnoga crkvenog priopćavanja kršćanske vjere i govora o Bogu na temelju razuma i Objave. On na teološkom i odgojnom planu ostvaruje vjernost Bogu i vjernost čovjeku. Vjernost Bogu događa se u istinitom i sigurnom upoznavanju i tumačenju cjelovitosti kršćanske Objave, evanđeoskoga navještaja i nauka Katoličke Crkve, njezine sakramentalne i povijesne stvarnosti i poslanja. Katolički vjeronauk stoga se po svom temeljnom sadržaju, odgojnoj i obrazovnoj zadaći, usredotočuje na osobu Isusa Krista u otajstvu Trojstvenoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga, na središnje događaje povijesti spasenja i osobito na Kristovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo u okviru cjelovitog nauka Katoličke Crkve. U njegovu su središtu također sakramenti, povijest i bogata tradicija Crkve, njezini sveci i duhovni uzori, njezina povijesna, kulturalna i umjetnička baština, te sve vrijednosti koje potiču i promiču izgradnju pune ljudske i kršćanske zrelosti učenika u vjeri, nadi i ljubavi. Vjernost čovjeku sadržajno se i odgojno usredotočuje na čovjeka kao Božje stvorenje i Božju sliku, na njegova temeljna pitanja i iskustva o smislu života i vlastitoga postojanja. Te činjenice obvezuju poznavanje i vrjednovanje povijesno-kulturne i egzistencijalne stvarnosti, napose općih etičkih i moralnih izazova i problema suvremenoga čovjeka i društva, pa Katolički vjeronauk učenicima želi omogućiti potpunije poznavanje i vrjednovanje čovjeka i svijeta, različitih povijesnih izvora i područja života te bogatstvo kršćanskih iskustava, izražavanja i djelovanja koji pridonose općem dobru čovjeka i ljudske zajednice. Katolički vjeronauk ekumenski je i dijaloški vrlo otvoren po svom odgojno-obrazovnom pristupu, sadržajima i ciljevima. Zadaća mu je učenike odgajati za istinski ekumenizam i poštovanje prema pripadnicima drugih kršćanskih Crkva i zajednica te za iskreni dijalog i suživot s pripadnicima različitih religija i svjetonazora, poštujući njihova uvjerenja, stavove i tradicije. Suvremena škola zahtijeva cjeloviti odgoj učenika i ostvarenje svih njegovih intelektualnih, moralnih i duhovnih potencijala. Katolički vjeronauk pridonosi općim ciljevima demokratske i humane škole, pogotovo što cjeloviti odgoj ljudske osobe promatra u svjetlu kršćanske antropologije i čovjeka koji je Božja slika, savršeno ostvarena u Isusu Kristu. Na tim se izvorima nadahnjuju sadržaji i ciljevi Katoličkoga vjeronauka koji pridonose izgradnji i poštovanju čovjekova dostojanstva, njegove duhovno-religiozne, etičke i moralne svijesti, objektivnoga kritičkog pristupa prema životu pred pojavama i izazovima suvremenoga svijeta i društva. Katolički vjeronauk na taj način, u svjetlu katoličke vjere, omogućava učenicima argumentirano i kritičko promišljanje i stjecanje spoznaja o čovjeku i svijetu te razvijanje i izgradnju vjerskih stavova i vrednota, etičko-moralne svijesti i savjesti, moralnih načela i vrijednosti kao što su sloboda, odgovornost, pravednost, solidarnost, poduzetnost, snošljivost, dijalog i drugo. Vjeronauk time daje vrijedan prilog humaniziranju škole i odgoju učenika za solidarni humanizam i izgradnju »civilizacije ljubavi«. On učenicima na društvenom i socijalnom planu pomaže otkrivati vlastita i potrebu poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda drugih ljudi, razvijati načela pravednosti i solidarnosti prema čovjeku i društvu, sudjelovati u izgradnji mira i općeg dobra, njegovati osjećaje i stavove za očuvanje okoliša te drugih vrednota koje im pomažu da postignu punu ljudsku i kršćansku zrelost i ostvarenje »čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove« (Ef 4,13), riječima katoličke vjere – da postanu sveti. Katolički vjeronauk u školi također ulazi u područje ljudske kulture i u aktivan susret i dijalog s kulturom, odnosno s kulturama današnjega svijeta. Zadaća mu je uprisutniti Evanđelje u sustavnome osobnom i kritičkom procesu usvajanja kulture te pokazati utjecaj i doprinos kršćanstva razvoju i izgradnji opće i nacionalne kulture. Učenicima se omogućuje upoznavanje, stjecanje, čuvanje i razvijanje vlastitoga vjerskoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta te poznavanje i poštivanje identiteta drugih pojedinaca i skupina, promičući istodobno međukulturni dijalog i suradnju u suvremenome pluralističkom društvu i globaliziranome svijetu. On promiče i druga znanja i kompetencije učenika na različitim područjima koje pridonose ostvarenju temeljnih vrijednosti školskoga kurikuluma, osobito osobnoj, društvenoj i građanskoj odgovornosti i kompetencijama. Katolički vjeronauk u školi nudi suvremeno komunikološko i didaktičko-metodičko djelovanje, strategije, pristupe i metodički instrumentarij u procesima stvaralačkoga i suradničkoga učenja i poučavanja. Pored toga, on ima i svoju odgojno-obrazovnu i metodičku posebnost jer vjeronaučnu nastavu i školski sat promatra kao dinamičan suradnički susret osoba, susret učenika i vjeroučitelja s otajstvom Božje riječi i Božje milosti. Vjeronauk u isto vrijeme njeguje interdisciplinarni dijalog i međupredmetnu suradnju s drugim nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga i drugih odgojno-obrazovnih područja. Kako su vjeronaučni sadržaji povezani gotovo sa svim područjima znanja, ti sadržaji učenicima postaju važan interpretacijski ključ za razumijevanje ne samo religijskih sadržaja nego i razumijevanje cjelokupne stvarnosti. U formalno-pravnome i organizacijskome smislu Katolički vjeronauk u školi redovni je i obvezni nastavni predmet za učenike čiji ga roditelji ili skrbnici slobodno izaberu, izvodi se dva sata tjedno u okviru redovne nastave, pod jednakim uvjetima kao i ostali obvezni nastavni predmeti u školi. Katolički vjeronauk se poučava tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa. Kurikulum se, kada je riječ o djeci s teškoćama u razvoju, prilagođava smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, a kada je riječ o darovitim učenicima uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Katolički vjeronauk treba omogućiti da svaki učenik: − razvije sposobnost postavljanja pitanja o Bogu, čovjeku, svijetu, smislu i vrijednostima života, etičkim i moralnim normama ljudskoga djelovanja te sposobnosti smislenoga predstavljanja i objašnjavanja odgovora koji na ta pitanja dolaze iz razuma, Objave i vjere Katoličke Crkve − upozna i razumije kršćansku religiju i katoličku vjeru te temeljne istine vjere u svjetlu cjelovitoga nauka Katoličke Crkve − poznaje sadržaj i osnovnu strukturu Biblije i temeljna obilježja kršćanske Objave i povijesti spasenja, da razumije značenje Božje riječi u Bibliji i crkvenom naviještanju te argumentirano raspravlja i vrjednuje njezin utjecaj na povijest čovječanstva, ljudsku kulturu i konkretan život − pronalazi vlastiti put izgradnje života i odgovornoga moralnog djelovanja prema kršćanskoj poruci i katoličkoj vjeri te postane sposoban artikulirati, graditi i vrjednovati život iz te vjerske i katoličke perspektive − upozna i vrjednuje sakramente, liturgijska i crkvena slavlja te molitvu kao duhovnu snagu i duhovno-vjernički način pripadništva i života, zajedništva i slavlja u Katoličkoj Crkvi − poznaje temeljne događaje povijesti i tradicije Katoličke Crkve i shvaća njezinu sakramentalnu stvarnost, razumije da je ona zajednica Kristovih vjernika, nositeljica Objave Božje i navjestiteljica Radosne vijesti spasenja za sve ljude − shvati da je pripadnost Katoličkoj Crkvi, u okviru konkretne crkvene zajednice, poziv na svjesno i odgovorno kršćansko djelovanje i vladanje u Crkvi i u društvu − poznaje temeljna obilježja različitih religija, konfesija i svjetonazora te promiče razumijevanje i poštovanje drukčijih razmišljanja, stavova, tradicija i životnih odluka − poznaje i vrednuje ulogu i doprinos kršćanstva, osobito Katoličke Crkve u kulturnome, obrazovnome, znanstvenome i gospodarskome razvoju i napretku hrvatskoga društva i zapadne civilizacije u prošlosti i sadašnjosti, izgrađujući pritom vlastiti stav odgovornosti, poduzetnosti, sudioništva i solidarne humanosti u nastojanju oko izgradnje »civilizacije ljubavi« − razvije religijsku i vjersku pismenost i komunikacijsku kompetenciju da bi se osnažio u suočavanju s različitim životnim situacijama kako bi kritički i kreativno mogao promišljati te argumentirano obrazlagati važnost osobnoga odgovornog djelovanja u Crkvi i društvu. C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK Sadržaji, iskustva i ishodi nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk daju učenicima mogućnost za kritičko promišljanje i produbljivanje te donošenje osobnih, smislenih odluka i izbora u pitanjima vjere i života. Temeljni sadržaji i ishodi nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk strukturirani su u četiri domene koje omogućavaju vjeroučiteljima kvalitetno planiranje procesa poučavanja i učenja: – Čovjek i svijet u Božjemu naumu – Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana – Kršćanska ljubav i moral na djelu – Crkva u svijetu. Domene obuhvaćaju sva područja učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka, međusobno se prožimaju u sadržajnome i funkcionalnome smislu te pridonose razvoju konceptualnoga i proceduralnoga znanja i mišljenja primjenjivoga na bilo koju temu ili sadržaj u ovome nastavnom predmetu. Domene omogućavaju da se znanje o različitim temama iskustveno stječe, neprestano nadograđuje te bude primjenjivo u životu. Ključna sastavnica poučavanja i učenja povezana je s idejom vlastitoga istraživanja: učenici uče o vjeri, u vjeri i iz vjere. Kontekst poučavanja i učenja promiče spoznaju i znanje, ali isto tako i vladanje i stavove. Budući da vjeronauk ne posreduje samo informacije o vjeri i religiji, nego potiče jačanje učenikova identiteta i ohrabruje ga u donošenju odluka i izbora u području vjere i morala, učenik je, zajedno s njegovom stvarnošću i iskustvom, nezaobilazan kriterij za izbor odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Što se, naime, odgojno-obrazovni ishodi konkretnije određuju, to se više može uzimati u obzir konkretna životna situacija učenika, njegov vjerski i kulturni kontekst iz kojega dolazi, njegova dob i njegova motivacija. Proces poučavanja i učenja mora prihvatiti konkretnu učeničku situaciju kao polazišnu te započeti ondje gdje se učenik nalazi. Vjeroučitelji će prepoznati da će u tom procesu osobnoga promišljanja neki učenici tek djelomično prihvaćati vjerski pogled na život. Bit će to vjeroučiteljima nadahnuće i izazov za preuzimanje inicijative u daljnjem procesu odgoja u vjeri učenika. Iako se u nekim godinama učenja veći naglasak stavlja na pojedine domene, one ipak omogućavaju kontinuitet učenja u svim ciklusima i razredima. Pojmovi: otkrivanje, prepoznavanje, tumačenje, razlaganje, proučavanje, kritičko promišljanje i slično rabljeni u opisu odgojno-obrazovnih ishoda od prvoga do petoga ciklusa, potvrđuju kako su učenici u svim ciklusima, odnosno godištima, sposobni razvijati kompetencije primjerene vlastitoj dobi. Neki se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju unutar jednoga razreda. Drugi, međutim, zbog svoje složenosti i širine, protežu se u više razreda, čak i ciklusa. Razvoj odgojno-obrazovnih ishoda stoga valja promatrati u kontinuitetu, a ne nužno kao zatvorene u jednu cjelinu. Na kraju, budući da je Katolički vjeronauk predmet čiji sadržaji i ishodi imaju svoj izvor najprije u biblijskoj riječi, domena Riječ Božja i Vjera Crkve u životu kršćana smatra se izvorom, ali i ishodištem svih domena. Domene također pridonose unutrašnjoj koherentnosti nastavnoga predmeta te omogućavaju međupredmetnu korelaciju s nastavnim predmetima unutar društveno-humanističkoga područja, kao i korelaciju s nastavnim predmetima drugih odgojno-obrazovnih područja te međupredmetnih tema. Katolički vjeronauk promiče izvanučioničku nastavu, primjerice posjet crkvi, različitim vjerskim zajednicama, hodočasničkim mjestima važnim za njihov identitet, suradnju s drugim institucijama putem različitih humanitarnih, ekumenskih i kulturnih projekata. Vjeronaučna nastava osobito promiče pristupe i strategije koji potiču komunikaciju, aktivnu suradnju i kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost.
Čovjek i svijet u Božjemu naumu Katolički je vjeronauk mjesto koje omogućava učeniku pronaći odgovore na pitanja o izvoru i smislu vlastitoga života. Uz to, on stvara prostor u kojem učenik može upoznati Boga koji je početak i stvoritelj svega stvorenoga. Po Isusu Kristu, utjelovljenome Sinu Božjemu, učeniku se nudi mogućnost učenja, ali i prihvaćanja spasenjskih Kristovih djela kao trajnoga znaka ljubavi Božje prema čovjeku. Razmišljajući nad biblijskim tekstovima i tumačeći svjedočanstva tradicije Katoličke Crkve, učenik može iskusiti Božji interes za čovjeka, posebno vidljiv i u današnjoj zadaći naviještanja kraljevstva Božjega. To je naviještanje najprije zadaća cijele Crkve, zajednice vjernika koja učenika potiče na otvorenost prema drugome, zajedništvo s Njim i zajedničko djelovanje prema svijetu i prirodi iz perspektive kršćanske vjere. Uz to, bit će važno tumačiti poruku Isusa Krista o kraljevstvu Božjemu kao poruku o razumijevanju i življenju uspješnoga života iz perspektive kršćanske vjere što će od učenika zahtijevati i sučeljavanje s različitim ponudama smisla i vrijednosti društva i kulture u kojoj žive. Na pitanja, dakle, o smislu života, smrti, patnje, ljubavi, nade, budućnosti, vječnosti učenici dobivaju odgovore utemeljene na katoličkome nauku o stvaranju čovjeka te njegovu otkupljenju. Svijet se, u tome smislu, shvaća kao konkretno mjesto susreta Boga i čovjeka te je u učenikovim očima znak ljubavi Božje prema čovjeku koja će od njega zahtijevati odgovor i u brizi za stvorenim. Osim što učenik upoznaje odgovore koje daje katolička vjera, omogućeno mu je razumijevanje svijeta i čovjeka na temelju drugih religija i uvjerenja. Sve to služi stalnome razvoju vlastite vjere, ali i prihvaćanju onih koji temelje života čovjeka i svijeta vide iz neke druge religijske ili filozofijske perspektive. Promišljajući, dakle, i istražujući osobna egzistencijalna pitanja, učenik razvija duhovnu dimenziju, svoj unutarnji život te uči razumjeti značenja spasenjskih i otkupiteljskih čina Božjih prema čovjeku.
Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Katolički vjeronauk pomaže učeniku shvatiti da je Riječ Božja najprije Isus Krist, objavljeni i utjelovljeni Sin Božji, koji je s Ocem, u zajedništvu s Duhom Svetim, od početka stvaranja svijeta i čovjeka bio jedno. Učenik je u mogućnosti, shvaćajući otajstvo Božje objave čovjeku po Sinu, učiti da postoji i biblijska objava. Novost te biblijske objave sadržana je u činjenici da Bog govori ljudima po ljudima koji su nadahnuti Duhom Svetim. Upravo zbog tog nadahnuća, premda se služi jezikom čovjeka različitih vremena i povijesnih epoha, Bog sam govori u pismima. Tako smijemo reći: kao što je Riječ Božja postala tijelo po Duhu Svetomu u krilu Djevice Marije, Sveto pismo rađa se u krilu Crkve po djelovanju istoga Duha. Djeca i učenici upoznaju Bibliju kao knjigu kršćana te shvaćaju i tumače njezino značenje za kršćanstvo i Katoličku Crkvu. U Starome zavjetu pred učenike se stavlja »ljubavna pripovijest« između Boga i židovskoga naroda dok će im Novi Zavjet donijeti navještaj o kraljevstvu Božjemu, spasenjskim Kristovim djelima te njegovoj smrti i uskrsnuću. Sučeljavanje s tim biblijskim tekstovima pomaže učenicima vlastiti život povezati s Riječju Božjom. Učenik po pismima, dakle, upoznaje temelje kršćanske objave, vjere i života Crkve. Upoznaje Isusa Krista kao Sina Božjega, navjestitelja Radosne vijesti. Promišlja i otvara se njegovom životu i poruci. Upoznaje temeljne istine katoličke vjere. U životima velikih biblijskih osoba, muškaraca i žena, ali i onih koji se u biblijskim spisima pojavljuju kao oni koji su se odrekli prijateljstva s Bogom, učenik može pronaći vlastita nadahnuća za život, ali i utjehu u teškim trenucima. U svjetlu temeljnih kršćanskih sadržaja promišlja i izgrađuje svoj vjerski i kulturni identitet, bira vrijednosti koje mu mogu donijeti spas, uči se odnositi prema sebi, drugima i svemu što ga okružuje. Odgovorno prosuđuje vlastiti život i različite probleme, nade i tjeskobe društva i svijeta u duhu Evanđelja i vjere Crkve. Upoznaje i istražuje Bibliju kao nadahnutu knjigu koja progovara o problemima, ali i radostima čovjeka. Rad s biblijskim tekstovima učeniku pruža mogućnost da najvažnija suvremena ljudska iskustva osvijetli biblijskim značenjem te da prepozna temeljna životna pitanja na koja Biblija daje odgovore protkane vjerom. Uz to, učenik upoznaje različita mjesta na kojima i u kojima živi Riječ Božja: liturgija Crkve, sakramenti, molitva, obiteljski život i drugo.
Kršćanska ljubav i moral na djelu Učenicima se na početku njihova obrazovanja omogućuje upoznavanje značenja pravila i zapovijedi za sebe te za dobar suživot s drugima. Iskusit će u njima znakove koji će im pomoći u usmjeravanju vlastitoga života te postupnom preuzimanju odgovornosti za svoje čine i za život u zajednici. Sve će to moći iskusiti na izabranim biblijskim tekstovima, a posebno u radosnoj vijesti Evanđelja koje čini učenika slobodnim te ga upućuje na stalnu spremnost Božju opraštati čovjeku. Učenici, uz biblijske tekstove, nadahnuće za prihvaćanje »evanđeoskih savjeta« pronalaze i u osobama koje su živjele prema tim pravilima te upoznaju konkretne model odgoja za dobro, pravedno i istinito. Takav je pristup važan kako bi od početka školovanja, pa i nadalje, učenik mogao razabrati da su kršćanska pravila, vrednote vrijednosti, konkretno moral, nešto što je duboko ukorijenjeno u život čovjeka, to jest da je moral konstitutivna dimenzija čovjekova života kao Božjega stvorenja. Kršćanski moral tako naznačuje stalni odnos Boga Stvoritelja i stvorenja te konačnoga pomirenja u odnosu Otkupitelja i čovjeka kao novoga stvorenja. Sukladno razvoju učenika i njegovu interesu, u ovoj se domeni razrađuju i nude tumačenja o mnogim suvremenim »slobodama« čovjeka koje su nerijetko i ozakonjene, a nisu u skladu s moralom Katoličke Crkve. Tako će učenici učiti, tumačiti te prihvatiti, iz perspektive stvorenoga, oslobođenoga i otkupljenoga čovjeka, vrijednosti života od začeća do prirodne smrti kao i druge teme o kojima su pozvani razmišljati. Pred učenike će se transparentno staviti misli onih koji o određenim moralnim ili etičkim pitanjima imaju drukčije mišljenje od Katoličke Crkve, neovisno radilo se o etičkim pitanjima (abortus, rodna ideologija, pitanje istospolnih zajednica i drugo) ili kada je riječ o gospodarstvu i javnoj politici (pitanje korupcije, nepravedne podjele dobara, siromaštvo i drugo), ali će se pomno paziti da se učeniku jasno predoče istine kršćanske vjere na temelju kršćanskoga, odnosno katoličkoga morala. Promišljajući o različitim religijskim i moralnim pitanjima, učenik izgrađuje kritički odnos prema životu i svijetu, zauzima argumentirane stavove s obzirom na različita moralna pitanja i dvojbe, istražuje načine kako stvoriti pravednije, solidarnije i tolerantnije društvo u skladu s kršćanskim odgovorima na moralna pitanja. Konačno, učenik će biti svjestan izazova različitih sloboda i prisila današnjega svijeta i kulture života te će biti osposobljen za etično utemeljene prosudbe i solidarno djelovanje na temelju proročke i oslobađajuće moći kršćanske poruke koja je objavljena u Isusu Kristu.
Crkva u svijetu Već su crkveni oci u povijesti govorili da je čitav svijet čovjeku teologija. Zbog toga Katolički vjeronauk, kao crkvena stvarnost u školskom sustavu, želi proučavati i tumačiti svijet iz kršćanske perspektive. No, ne samo to. On je mjesto u kojemu se pred učenika stavlja mogućnost shvaćanja, tumačenja te djelovanja Crkve u svijetu. Pod pojmom svijet podrazumijevamo ovdje stvarnost u kojoj Crkva živi i djeluje. Misli se na stvarnost s vjerskoga, odnosno religijskoga, kulturnoga i umjetničkoga te društvenoga stajališta. Na početku školovanja učenik će tako upoznavati svoje vlastito mjesto u svijetu, u obitelji te vjerskoj zajednici kojoj pripada i koja izgrađuje njegov vlastiti identitet. Slijedom njegova razvoja, on će biti pozvan razumijevati, analizirati te se odgovorno ophoditi prema povijesnim i sadašnjim ulogama Crkve na svjetskoj, europskoj, ali i na nacionalnoj razini. Učenik će u tom smislu primijetiti i razumjeti kako je kršćanstvo kao religija utjecalo na hrvatsko društvo, njegovu povijest i sadašnjost, njegov jezik, kulturu i umjetnost te na tradiciju koja je do danas sačuvala kršćanske vrijednosti kao bitni element života na ovim prostorima. Učenik će također istraživati utjecaj različitih religija, ali i drugih društvenih i kulturnih ideja koje su utjecale na hrvatsko društvo. Te će ideje uvijek dovoditi u vezu ili će ih kritički tumačiti iz perspektive kršćanskoga djelovanja Crkve. Istraživati mjesto i ulogu kršćanstva, ali i religije općenito kao prafenomena ljudske civilizacije u suvremenome društvu, bit će isto tako zadaća učenika. Takvo istraživanje vodit će učenika prema razumijevanju međusobne ovisnosti društva i religije s jedne strane te će, s druge strane, učenik biti u mogućnosti stvoriti preduvjete potrebne za argumentiranu interpretaciju kulturnih izričaja povezanih s različitim religijskim predajama, osobito, pak, s kršćanskom tradicijom. Tako će učenik steći iskustvo proučavanja i istraživanja konkretnih ostvarenja u povijesti Crkve, ali i ostvarenja u području umjetnosti, književnosti, znanosti, filozofije, etike, tehnike, običaja, prava, narodnih običaja itd. Na taj će način učenik otkrivati povezanost evanđelja i kulture, tj. utjecaj evanđelja ne samo na našu povijest i sadašnjost, nego i utjecaj kršćanstva općenito na suvremenu Europu. Velika imena hrvatske kulturne i umjetničke baštine, kao i ona iz povijesti i sadašnjosti Katoličke Crkve, pružat će učeniku mogućnost konkretnoga uvida neodvojivosti Crkve i društva na našem, ali i na širem europskom i svjetskom području. Posebno će mjesto u tom smislu zauzimati povijesna i tradicionalna vezanost našega naroda na duboko poštovanje i ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji koja je samo jedan od mnogih znakova vjernosti hrvatskoga naroda Bogu i Katoličkoj Crkvi. Produbljujući spoznaje drugih religija, kultura i svjetonazora, učenik se osposobljava za ekumenski i dijaloški pristup drugima i drukčijima. Takvo poznavanje sadržaja učeniku omogućava čuvanje i razvijanje vlastitoga te upoznavanje i poštovanje tuđega kulturnoga, nacionalnoga i vjerskoga, odnosno religioznoga identiteta. Sve to vodit će učenika prema djelovanju u svijetu u kojemu se nalazi, a kojemu će pristupiti dijakonijski, služeći mu u kršćanskoj perspektivi, te izgrađujući solidarni humanizam prema drugima i, konačno, na taj način, biti svjedokom Crkve koja živi u svijetu i sa svijetom. Katolički vjeronauk tako omogućuje učeniku da tumači život i svijet kao mjesto iskustva Boga te ga time senzibilizira za sakramentalnost sveukupne stvarnosti u kojoj učenik uči simbolički razmišljati i tumačiti stvarnost oko sebe. Na taj se način učenika potiče i otvara za ono shvaćanje svijeta i života kojemu čin i milost sakramenata, stalne Božje aktualne suradnje s čovjekom, daje novi i jedinstveni smisao. Grafički prikaz domena kroz sva godišta učenja: D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA U tekstu kurikuluma nalazi se opis razine »dobar« ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a detaljni opis svih četiriju razina – zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna, nalazi se u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – KV. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. Nakon toga slijedi oznaka domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene. Osnovna škola, Katolički vjeronauk,
razred – 70 sati godišnje Domena A: Čovjek i svijet u Božjemu naumu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV A.1.
Učenik izražava osnovne doživljaje o sebi i svijetu te pokazuje svoju radost i divljenje prema Bogu i svemu stvorenome. Učenik prepoznaje i navodi neka važna životna pitanja o kojima se govori na vjeronauku (npr. o Bogu i njegovoj ljubavi prema ljudima). Učenik na pozitivan način izražava osnovne potrebe, želje, emocije i iskustva u odnosu prema svijetu, prema sebi i drugima. Učenik uz pomoć vjeroučitelja navodi važna životna pitanja o kojima razgovaramo na vjeronauku. Učenik izražava svoje potrebe, emocije i iskustva na način da uvažava druge učenike. U prirodi i osobama oko sebe zapaža ljepotu i sklad. Učenik uočava da je život čudesan i da je Božji dar. Učenik prepoznaje sebe i druge kao Božju ljubljenu djecu kroz uočavanje kako svatko ima svoje ime, svoje mjesto i svoje posebnosti. Učenik izražava stav poštovanja prema ljudima oko sebe. U prirodi i osobama oko sebe zapaža ljepotu i sklad. Učenik imenuje načine kako pokazati i pokazuje poštovanje prema čovjeku i svemu stvorenome. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Životna pitanja o kojima se govori na vjeronauku. Život je čudesan i Božji dar. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pomoću različitih slika ljudskih lica, emotikona ili životnih događaja izražavaju osnovne emocije i želje. U učenika se potiče iskustvo radosti i divljenja te aktivnosti koje izgrađuju radost zajedništva. Različitima igrama učenici se predstavljaju (mogu se predstaviti pomoću najdraže igračke ili lika iz crtanoga filma, boje…). Pomoću njima poznatih priča izražavaju iskustva prihvaćanja, radosti, poštovanja. Mogu izaći u prirodu i uočiti kako u prirodi sve ima svoje mjesto (vjeverica ne živi u kući, stablo ne raste na krovu…) kao i oni u svojoj obitelji, školi, Crkvi… Izražavanjem osjećaja pomoću zadanih kartica na kojima je prikazan simbol koji upućuje na neki događaj ili je prikazan sam događaj (učenik izrazi gestom ili riječima emociju koju povezuje sa slikom na kartici). Stvaralačkim izražavanjem iznose svoj doživljaj čudesnosti života i svijeta. Ovaj ishod treba povezano ostvarivati s ishodom KV OŠ C.1.
i KV OŠ C.1.
OŠ KV A.1.
Učenik prepoznaje da je Biblija sveta knjiga za kršćane i da sadrži tekstove važne za život te razumije jednostavnije biblijske pripovijesti. Učenik prepričava odabrane biblijske pripovijesti. Učenik imenuje najvažnije osobe iz odabranih biblijskih pripovijesti. Učenik povezuje vlastita iskustva s iskustvima osoba iz odabranih biblijskih pripovijesti. Učenik navodi Bibliju kao svetu knjigu kršćana. Učenik prepoznaje osobe iz Biblije i uz pomoć nastavnika prepričava biblijske događaje. Učenik izriče vlastita iskustva povezana s iskustvima osoba iz odabranih biblijskih pripovijesti. Učenik prepoznaje Bibliju kao svetu knjigu kršćana. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblija sveta knjiga kršćana. Ishodi iz domene OŠ KV A.1.
ostvaruju se na temelju istih biblijskih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena: OŠ KV B.1.1., OŠ KV B.1.2., OŠ KV C.1.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Izraditi knjiga s naslovom Biblija, na prazne stranice učenici crtati događaje koji se nalaze u Bibliji. Pjevati pjesmu Tko stvori. Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.1.
Učenik u biblijskim događajima i osobama otkriva Boga kao dobroga Oca koji je stvorio čovjeka, koji ljubi sve ljude i prisutan je među nama. Učenik uočava i pripovijeda, pomoću ilustracije, biblijsko izvješće o stvaranju svijeta i prvih ljudi. Učenik izražava zahvalnost Bogu za dar života. Učenik u biblijskim događajima i osobama otkriva Božju ljubav. Učenik prepoznaje znakove Božje dobrote. Učenik prepoznaje i imenuje odabrane znakove Božje dobrote. Učenik pripovijeda biblijske događaje i povezuje znakove koji pokazuju Božju ljubav i dobrotu prema ljudima. Učenik izražava svojim riječima osjećaj zahvalnosti Bogu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Stvaranje svijeta i čovjeka. Post 1,27 i Ps 139 i ostali tekstovi prilagođeni uzrastu učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj se ishod ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV C.1.
Promatrati i uočavati u prirodi što je sve stvorio Bog, a što čovjek. Izrađivati, modelirati, raditi iz zemlje/gline i kroz to uočavati sličnosti Boga i čovjeka. Voditi brigu o slikovitome govoru, izbjegavati doslovno tumačenje tekstova. Kod učenika evocirati iskustvo zahvalnosti na primjeru lijepoga ponašanja kad dobije dar. OŠ KV B.1.
Učenik otkriva i upoznaje Isusa kao prijatelja i prepoznaje njegovo djelovanje među ljudima. Učenik pripovijeda o Isusu koji pomaže ljudima, posebno siromašnima i potrebitima. Učenik na temelju biblijskih tekstova otkriva kako Isus poziva ljude da budu njegovi prijatelji. Učenik prepoznaje u Posljednjoj večeri Isusov poziv da se oko njega okupljamo i slavimo spomen njegove ljubavi i žrtve. Učenik prepoznaje i opisuje Isusovo uskrsnuće kao događaj pobjede života nad smrću. Učenik prepoznaje i opisuje Isusa kao u prijatelja, Učitelja i Spasitelja. Učenik pripovijeda događaj Posljednje večere. Učenik pripovijeda događaj Isusove muke i uskrsnuća. Učenik izražava uskrsnu radost i čestitanje Uskrsa. Sadržaji: Isusov odnos prema ljudima. Prilagođeni biblijski tekstovi: Posljednja večera, Isusovo uskrsnuće Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se ostvaruje povezano sa sadržajima ishoda OŠ KV A.1.
Mogu se koristiti i slikovnice koje prikazuju navedene događaje. Valja voditi brigu o kvaliteti biblijskoga teksta i ilustracije. Učenik evocira vlastita životna iskustva (radosti, slavlja, poteškoća…). Donijeti obiteljske fotografije koje prikazuju događaje koje povezuju s navedenim iskustvima (zajedništvo oko stola = Posljednja večera, slavlje rođendana = Božić, vijest o prinovi u obitelji = Navještenje) i sl. Izraditi plakat koji će prikazati njihove fotografije i događaje iz Biblije. Potrebno poći od njihovih iskustva u pristupu temama (Božić – rođenje, pomaganje – uočiti potrebite u vlastitoj okolini i načine na koje im mogu pomoći). Prepoznati simbole Božića u svojoj okolini. OŠ KV B.1.
Učenik izražava svoju ljubav prema Bogu u zahvaljivanju, molitvi i pjesmi. Učenik u događaju navještenja otkriva Mariju koja Bogu želi služiti. Učenik u Kristovu rođenju otkriva Božju blizinu i poruku ljudima. Učenik opisuje došašće i Božić kao vrijeme radosnoga iščekivanja i rođenja Isusa Krista. Učenik izgovara molitve Očenaš, Zdravo Marijo, Slava Ocu, Anđele čuvaru, zna se prekrižiti. Učenik navodi načine kojima ljudi izražavaju svoju vjeru i zahvalnost Bogu: obiteljska molitva, nedjeljna misa, pobožnosti. Učenik prepričava događaje došašća i Božića. Učenik opisuje slavlja blagdana u svojoj obitelji i zajednici te izriče jednostavne molitve. Učenik izražava vjeru da je Isus uvijek s nama kad se okupljamo u njegovo ime. Učenik svojim riječima prepričava događaj Isusova rođenja. Učenik prepričava biblijske događaje te riječima i drugim znakovima izražava Isusovu božićnu poruku radosti i mira. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Došašće, Božić, molitve, zahvalnost. Biblijski tekst molitve Očenaš (Mt 6,9-14). Prilagođeni biblijski sadržaji koji govore o Isusovu rođenju (Lk 2,1-7; 8-20); susret anđela Gabrijela i Marije (Lk 1,26-39) . Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj se ishod ostvaruje povezano s ishodom KŠ KV B.1.2., a mogu se koristiti i preporuke navedene kod ishoda B.1.
Istraživati molitvenike koji su učenicima dostupni. Razvoj kreativnoga mišljenja i izražavanja: crtanje simbola došašća i blagdana. Evocirati iskustvo molitve, izreći molitve koje su naučili u obiteljskom okruženju, samostalno osmisliti pokrete uz molitve. Naučiti pjevati božićne pjesme (Radujte se narodi…) Korelacija se može ostvariti s nastavnim predmetom Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Likovna kultura (motivi običaja u vrijeme došašća) i stranim jezicima (Engleski jezik i Njemački jezik). Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV C.1.
Učenik otkriva da je svaki čovjek Božje stvorenje koje treba poštovati i ljubiti te uočava važnost pomirenja i opraštanja za život u zajednici. Učenik prepričava da je Bog stvorio svakoga čovjeka iz ljubavi i da su ljudi pozvani na međusobno poštovanje i ljubav. Učenik na temelju vlastitih iskustava prijateljstva i svađe prepoznaje potrebu pomirenja i praštanja. Učenik prepričava Isusove riječi o pomirenju, Očenaš i Isusov poziv na praštanje. Učenik navodi i opisuje znakove pomirenja i opraštanja. Učenik navodi primjere pomirenja i opraštanja u konkretnim situacijama. Učenik izražava stav poštovanja prema ljudima oko sebe konkretnim gestama poštovanja i pomirenja. Učenik pripovijeda da je Bog stvorio svakoga čovjeka iz ljubavi. Učenik pripovijeda da su ljudi pozvani na međusobno prihvaćanje, poštovanje i ljubav. Učenik navodi radosne i žalosne trenutke iz života i navodi trenutke koji se tiču prijateljstva i svađe. Učenik opisuje i pokazuje konkretne načine pomirenja i praštanja. Učenik navodi i opisuje znakove pomirenja i opraštanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Čovjek – Božje stvorenje – dio zajednice u kojoj oprašta, poštuje i ljubi. Znakovi pomirenja i opraštanja (prekinuti svađu, ispričati se, zamoliti za oproštenje, oprostiti). Prilagođeni biblijski tekstovi, npr.: Post 1,27 i Ps 139; dio molitve Očenaš (Mt 6,12); opraštanje uvrede (Mt 18,21-22); Isusov poziv na praštanje poput dobroga Oca nebeskoga (Mt 6,14). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV B.1.
Prihvaća ljudske i kršćanske vrednote primjereno svojoj dobi i iskustvu, a ulaskom u širu zajednicu vršnjaka razvijaju međusobne odnose. Promišlja o važnosti i potrebi pomirenja i opraštanja. U radu poći od iskustva učenika (svađa, pomirenje, oproštenje…). Konkretnom gestom pomirenja izmiriti se s prijateljem u razredu; opisati konkretne korake pomirenja, pokazati znakovima, gestama i riječima kako prekinuti svađu, ispričati se, moliti za oproštenje, oprostiti. Odabrati konkretne primjere iz života svetaca o poštovanju i ljubavi., samo istaknuti dio, npr. iz života Majke Terezije, sv. Franje… Korelacija se može ostvariti s predmetom Priroda i društvo i Hrvatski jezik. OŠ KV C.1.
Učenik poštuje pravila dobroga ponašanja u obitelji i razredu, prepoznaje školu kao mjesto susreta, zajedništva, radosti i učenja. Učenik aktivno sudjeluje u donošenju pravila dobroga ponašanja. Učenik poštuje dogovorena pravila ponašanja u razredu. Učenik uočava da pravila dobroga ponašanja vode k zajedništvu. Učenik prepoznaje svoje mjesto u razrednoj zajednici. Učenik navodi razlike između obitelji i razredne zajednice. Učenik izražava i primjenjuje geste lijepoga ponašanja u svom okruženju: molim, izvoli, hvala i oprosti. Učenik predlaže načine ostvarivanja zajedništva. Učenik navodi pravila dobroga ponašanja koja vode k zajedništvu te se ponaša sukladno dogovorenim pravilima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pravila dobroga ponašanja u odnosu s drugima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Izraditi pravila dobroga ponašanja i istaknuti ih u razredu. Učenike potaknuti da pomoću biblijskih i književnih tekstova te odabranih slika prepoznaju važnost pravila dobrog ponašanja. Domena D: Crkva u svijetu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV D.1.
Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih učenika (vjernika) u koju se ulazi krštenjem. Učenik imenuje bitne zajednice u svom životu. Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika, zajednicu u koju se ulazi krštenjem. Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu koja se okuplja na svetoj misi. Učenik konkretnim gestama poštovanja izražava stav da smo pred Bogom svi braća i sestre. Učenik opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika. Učenik navodi da se vjernici okupljaju na svetoj misi jer su dio crkvene zajednice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Crkva kao zajednica Isusovih vjernika, krštenje Zajednice kojima pripada: obitelj, škola, Crkva... Prilagođeni biblijski tekst nastanka prve Crkve (Dj 2,1-14) i života prve kršćanske zajednice (Dj 2,42-48). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz aktivnosti u kojima učenik djeluje u školi i izvan nje te na satu izvijesti o svojim iskustvima i zapažanjima. OŠ KV D.1.
Učenik prepoznaje Crkvene blagdane i slavlja te njihovu poruku. Učenik uočava i opisuje vanjska obilježja pojedinih blagdana. Učenik objašnjava poruku blagdana, svetkovina i običaja (Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svi sveti i Dušni dan, Sv. Nikola i Sv. Lucija; Majčin dan…). Učenik povezuje običaje s biblijskim događajima. Učenik konkretnim gestama sudjelovanja izražava stav prihvaćanja poruke blagdana, svetkovina i običaja. Učenik imenuje i razlikuje običaje i simbole. Učenik povezuje običaje i simbole s blagdanima i svetkovinama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Crkveni blagdani, slavlja, simboli i običaji te njihova poruka. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz aktivnosti u kojima učenik djeluje u školi i zvan nje kroz konkretne geste sudjelovanja u obilježavanju blagdana te o kojima će kasnije izvještavati u učionici. Razgovor o hrvatskim božićnim pjesmama. Istražiti, razgovarati s roditeljima o hrvatskim običajima vezanima uz navedene blagdane; korizmeni i uskrsni simboli i običaji: pepeo, cvijeće i grančice (Cvjetnica), uskrsna svijeća, blagoslov hrane (pisanice), blagoslov kruha i plodova zemlje, božićni simboli i običaji. Izraditi simbole vezane uz blagdane: adventski vijenac, jaslice od različitih materijala… Ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV B.1.
i OŠ KV B.1.
OŠ KV D. 1.
Učenik prihvaća i poštuje učenike koji ne pripadaju Katoličkoj Crkvi. Učenik imenuje i navodi osnovne znakove različitosti u svom okruženju (imena, običaji i slavlja). Učenik uvažava i poštuje druge u njihovim različitostima. Učenik navodi razlike koje uočava oko sebe (u razredu, školi…). Učenik navodi primjere uvažavanja i poštivanja drugih u njihovim različitostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Razlike među kršćanima u slavlju blagdana, imenima, običajima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Polazi se od zapažanja, iskustva i interesa učenika te se na osnovu njihovih neposrednih iskustava razjašnjava koji sadržaji pripadaju religioznoj stvarnosti. Važno je prepoznavanje koje vodi razumijevanju, a ne analiza ili učenje činjenica. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretna ponašanja prema učenicima i drugim osobama u svojoj okolini koje ne pripadaju Katoličkoj Crkvi. Ishod se ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV C.1.
Osnovna škola, Katolički vjeronauk,
razred – 70 sati godišnje Domena A: Čovjek i svijet u Božjemu naumu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV A.2.
Učenik iznosi i opisuje osnovna iskustva o sebi, o drugima i svijetu u kojem uočava svijetle i tamne strane. Učenik jednostavno opisuje primjere svijetlih i tamnih strana života iz vlastitog iskustva. Prepoznaje povezanost određenih ponašanja i njihove posljedice u odnosu prema bližnjima. Učenik prepoznaje i opisuje situacije iz svoga okruženja u kojima se vidi kako su ljudi međusobno povezani i odgovorni za stvoreni svijet. Učenik predlaže načine kako može pomoći drugima u svojoj okolini i pruža konkretnu pomoć. Učenik navodi primjere svijetlih i tamnih strana života iz vlastitog iskustva. Učenik prepoznaje situacije iz svoga okruženja u kojima se vidi kako su ljudi međusobno povezani i odgovorni za stvoreni svijet. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Svijetle i tamne strane života, posljedice ponašanja u odnosu prema bližnjemu i pomoć bližnjemu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kratki tekstovi, priče i slikopriče o svijetlim i tamnim stranama života. Biblijski odlomci i poticajne priče o uzajamnom pomaganju i odnosu prema poteškoćama i problemima. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne geste i sudjelovanje u različitim načinima pomoći potrebitima u svojoj okolini o kojima učenik izvještava u razredu. Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV C.2.
OŠ KV A.2.
Učenik objašnjava da je Biblija sveta knjiga koja govori o Bogu i o ljudima, uočava da je osobito važna poruka Isusa Krista te razumije jednostavnije biblijske pripovijesti. Učenik navodi dva osnovna dijela Biblije. Učenik opisuje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima. Učenik imenuje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i životu prvih kršćana. Učenik jednostavno prepričava starozavjetne i novozavjetne pripovijesti. Učenik prepoznaje značenje pojma prispodoba (pojednostavljeno – priče koje je Isus pričao). Učenik prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnoga iskustva. Učenik navodi dva osnovna dijela Biblije. Učenik prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima. Učenik prepoznaje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje život prvih kršćana. Učenik uz pomoć vjeroučitelja prepričava starozavjetne i novozavjetne pripovijesti. Učenik uz pomoć vjeroučitelja prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnoga iskustva. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Stari i Novi zavjet kao dva osnovna dijela Biblije. Biblija kao knjigu koja pripovijeda o velikim Božjim djelima i o važnim ljudskim iskustvima. Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i životu prvih kršćana. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Ishodi iz domene OŠ KV A.2.
ostvaruju se na temelju istih biblijskih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena OŠ KV B.2.1.,OŠ KV B.2.2., OŠ KV C.2.1., OŠ KV D.2.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ako učenici posjeduju neko izdanje Biblije, neka je donesu. Polazeći od tog, učenicima poznatoga, izdanja Biblije, mogu pripovijedati njima poznate biblijske događaje i razvrstavati ih u Stari ili Novi zavjet. Tu su vrlo korisne biblijske slikovnice i Biblija u stripu. Valja voditi računa o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanja Biblije. OŠ KV A.2.
Učenik prepoznaje i navodi različite religijske znakove, blagdane i običaje u neposrednoj okolini te izražava važnost poštovanja drugih ljudi. Učenik prepoznaje različite religijske znakove u neposrednom okruženju ili u medijskim sadržajima koje prati. Učenik prepoznaje da se različiti znakovi odnose na različite religije. Učenik prepoznaje da različiti religijski znakovi potvrđuju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga. Učenik izražava stav uvažavanja i poštovanja prema pripadnicima drugih religija. Učenik prepoznaje različite religijske znakove u neposrednom okruženju ili u medijima. Učenik prepoznaje da različiti religijski znakovi potvrđuju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga. Učenik prepoznaje važnost međusobnoga poštovanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Religijski znakovi u neposrednom okruženju ili u medijskim sadržajima koje prati (crtanim filmovima i serijama za djecu, npr. u imenima likova, pojmovi koje potječu iz drugih religija i sl.). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Polazi se od zapažanja, iskustva i interesa učenika te se na osnovu njihovih neposrednih iskustava razjašnjava koji sadržaji pripadaju religioznoj stvarnosti. Važno je prepoznavanje koje vodi razumijevanju, a ne analiza ili učenje činjenica. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretan odnos prema pripadnicima drugih religija u svojoj okolini (razredu, školi). Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.2.
Učenik otkriva Boga stvoritelja koji poziva čovjeka da mu bude prijatelj i suradnik. Učenik u biblijskim tekstovima otkriva Boga koji je čudesno stvorio svijet i ljude. Učenik kroz događaje povijesti spasenja otkriva dobre ljude koji su bili Bogu vjerni (Noa, Abraham, Josip Egipatski) i prepričava te biblijske tekstove. Učenik otkriva i prihvaća Božji poziv da bude Božji prijatelj, da ima povjerenja u Boga i da čini dobra djela. Učenik navodi biblijske primjere u kojima prepoznaje Boga kao stvoritelja. Učenik prepričava odabrane biblijske tekstove o Abrahamu, Noi i Josipu Egipatskom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblijski događaji nakon stvaranja svijeta – Božja objava i savez s ljudima. Prijedlog biblijskih tekstova: Noa i njegova lađa (Post 6-9), Abraham sluša Božji poziv i ima povjerenja u Boga (Post 12-18), Bog čuva Abrahama i nagrađuje njegovu vjeru (Post 12-18). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U interpretaciji biblijskih tekstova valja voditi računa o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tumačenje i shvaćanja Biblije. Ishod OŠ KV B.2.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.2.
Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.2.
Učenik upoznaje i opisuje Isusa kao Spasitelja i dobroga Učitelja koji poziva učenike da budu njegovi svjedoci. Učenik prepričava biblijske događaje i imenuje ljude koji iščekuju i traže novorođenoga Mesiju. Učenik prepričava biblijske tekstove koji govore o Isusu kao Učitelju koji okuplja i poučava svoje učenike, prepoznaje Isusa kao dobrog i mudrog Učitelja. Učenik u biblijskim tekstovima koji govore o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću prepoznaje Isusa kao Spasitelja. Na temelju biblijskoga teksta učenik otkriva da Isus daje sigurnost i zaštitu. Učenik u navedenim biblijskim događajima otkriva poruke za svoj život. Učenik prepričava navedene biblijske tekstove. Učenik imenuje ljude koji iščekuju i traže novorođenoga Mesiju. Učenik prepričava događaj Isusove muke i uskrsnuća. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Isus Spasitelj i Učitelj. Tekstovi o poklonu mudraca (Mt 2,1.12), o Isusu kao učitelju koji okuplja i poučava svoje učenike, o Isusovoj muci (Juda, Pilat, križni put), o smrti i uskrsnuću (prazan grob, susret Isusa sa ženama i apostolima). Biblijski tekst (Mt 6,25-36). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Stvaralačkim izražavanjem iznosi znakove božićne i uskrsne radosti i mira. Produbljivanje doživljaja i shvaćanja biblijskih tekstova jednostavnijim dramskim tehnikama. Ishod OŠ KV B.2.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.2.
OŠ KV B.2.3 Učenik prepoznaje Crkvu kao zajednicu vjernika, a krštenje, misu i molitvu kao znakove zajedništva s Bogom i ljudima. Učenik predstavlja krštenje kao način primanja u Crkvu po kojemu se postaje članom župne zajednice u kojoj se okupljaju kršćani. Učenik otkriva da kršćanska obitelj s drugim obiteljima čini Crkvu. Učenik jednostavno opisuje sakrament krštenja. Učenik prepoznaje važnost sudjelovanja na svetoj misi. Učenik opisuje molitvu kao razgovor s Bogom i navodi mjesta molitve. Učenik opisuje krštenje kao način primanja u Kristovu Crkvu i znak pripadnosti Crkvi. Učenik svojim riječima navodi znakove krštenja i značenje sakramenta krsta. Učenik navodi da je molitva razgovor s Bogom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Krštenje – kao način primanja u Crkvu, znakovi krštenja i jednostavan opis sakramenta, molitva razgovor s Bogom, župna zajednica u kojoj se okupljaju kršćani. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Izvanučionička nastava – posjet crkvi. Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu OŠ KV C.2.
Učenik na primjerima biblijskih tekstova opisuje kako Bog ljubi čovjeka i oprašta čovjekove pogreške. Učenik prepoznaje da je svaki čovjek poseban i vrijedan. Učenik opisuje prijateljstvo između Boga i prvih ljudi. Učenik na primjerima biblijskih tekstova opisuje kako je Bog milosrdan i oprašta čovjekove pogreške. Učenik prepričava biblijski tekst o prvome grijehu. Učenik na primjerima odabranih biblijskih tekstova opisuje da je Bog milosrdan i oprašta čovjekove pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Bog koji ljubi i oprašta. Biblijski tekstovi o posebnosti i vrijednosti svakoga čovjeka (Post 1,27), biblijski tekst o prvome grijehu (Post 3,1-24), o Božjemu milosrđu i opraštanju: Prispodoba o milosrdnom Samarijancu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblijski tekstovi: Bog daje svemu život i sve drži na životu (Post 1 i 2; Ps 104). Ishod OŠ KV C.2.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.2.
Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV C.2.
Učenik otkriva kako vrijednosti prijateljstva, pomaganja i opraštanja provoditi u životu. . Učenik navodi i opisuje značajke prijateljstva (povjerenje, poštovanje, prihvaćanje, dobrohotnost, praštanje). Učenik predlaže načine kako značajke prijateljstva primijeniti u konkretnim situacijama. Učenik prepoznaje vrijednost pomaganja i opraštanja u životu pojedinca i zajednice. Učenik vlastitim primjerom i ponašanjem izgrađuje zajedništvo u razrednoj zajednici. Učenik uz pomoć učitelja predlaže značajke prijateljstva i njihovu primjenu u konkretnim situacijama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Vrijednosti prijateljstva, pomaganja i opraštanja. Primjeri pravila ponašanja, tekstovi o povjerenju, poštovanju, prihvaćanju, dobrohotnosti i praštanju (usp. Ps 133, 1). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Iznosi znakove i primjere opraštanja i prijateljstva različitim oblicima stvaralačkoga izražavanja (likovno, dramsko…). Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne geste i postupke kojima izgrađuje zajedništvo u razrednoj zajednici. OŠ KV C.2.
Učenik prepoznaje i svojim riječima opisuje važnost pravila ponašanja te navodi Zlatno pravilo. Učenik navodi Zlatno pravilo i daje primjer ponašanja prema Zlatnom pravilu. Učenik prepoznaje da je Zlatno pravilo važno za sve ljude. Učenik konkretnim postupcima u svojoj okolini primjenjuje Zlatno pravilo i potiče druga na primjenu Zlatnoga pravila. Učenik navodi Zlatno pravilo. Učenik navodi neka pravila ponašanja, opisuje ih svojim riječima i daje primjer svojim ponašanjem. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Zlatno pravilo (Mt 7, 12). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretan odnos prema drugima u svojoj okolini (razredu, školi) u skladu sa Zlatnim pravilom. Domena D: Crkva u svijetu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV D.2.
Učenik opisuje život Isusovih učenika nekad i danas i uočava kako se u Crkvi očituje ljubav prema Bogu i čovjeku. Učenik pomoću biblijskih tekstova opisuje život prvih kršćana i njihovo zajedništvo. Učenik opisuje kako su apostoli propovijedali i osnivali nove zajednice. Učenik opisuje život kršćana danas i Crkvu kao mjesto susreta, zajedništva i radosti. Učenik istražuje načine kako su kršćani međusobno povezani (npr. misijski krajevi). Učenik predlaže konkretne načine pomoći. Učenik prepoznaje osnovna obilježja prve Crkve (zajedništvo, pomaganje, okupljanje na lomljenje kruha, naviještanje). Učenik, uz pomoć, prepoznaje razlike Crkve nekoć i danas. Učenik prepoznaje načine na koje su kršćani međusobno povezani u današnjem vremenu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Život prvih kršćana i njihovo zajedništvo (Dj 2,42-47 i 1 Kor 12,12.14-27, dijelovi prilagođeni učenicima). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenicima ponuditi različite tekstove i materijale o misijama i misionarima na temelju kojih istražuju povezanost kršćana međusobno. Može se upoznati s karitativnim radom ili nekim drugim vidom povezanosti i pomoći. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne aktivnosti usmjerene na pomoć misijama i misionarima. Vjeroučitelj treba poticati iskustva učenja koja će omogućiti razvoj učenika u afektivnom području provedbom različitih aktivnosti u koje je učenik izravno uključen. Ishod OŠ KV D.2.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.2.
Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV D.2.
Učenik opisuje crkvene blagdane, slavlja i njihovu važnost za život vjernika te prepoznaje i opisuje druge kršćanske motive u svome okruženju. Učenik prepoznaje i opisuje kršćanske motive i poruke prisutne u hrvatskim običajima i svome okruženju. Učenik prepoznaje biblijske motive i poruke u književnosti, likovnoj umjetnosti, glazbi. Učenik prepoznaje značenje drugih blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okruženju. Učenik prepoznaje i navodi kršćanske znakove i simbole u svom okruženju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Crkveni blagdani i slavlja i kršćanski motivi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Znakovi i adventski običaji koji nas pripremaju za proslavu Isusova rođenja, božićni simboli i običaji. Uskrsni znakovi i simboli u okruženju učenika. Blagdani: Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svi sveti i Dušni dan, Sv. Nikola i Sv. Lucija, svibanj – mjesec posvećen Mariji… Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Predlažu se sljedeće teme: božićna zvijezda, tradicionalni običaji povezani s blagdanom Bogojavljenja, osobito tradicionalni običaji iz užega i širega okruženja. Razgovarati o hrvatskim adventskim i božićnim pjesmama i naučiti pjevati jednu od hrvatskih adventskih i božićnih pjesama. U ostvarivanju ishoda predlažu se aktivnosti povezane s radom na književnim tekstovima, s tumačenjem biblijskih motiva u likovnoj umjetnosti (npr. u župnoj crkvi), s otkrivanjem biblijskih poruka u duhovnim pjesmama. Osnovna škola, Katolički vjeronauk,
razred – 70 sati godišnje Domena A: Čovjek i svijet u Božjemu naumu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV A.3.
Učenik prepoznaje i opisuje važnost zajednice za život pojedinca. Učenik razlikuje različite zajednice (obitelj, razred, škola, prijatelji, Crkva, različite vjerske zajednice). Učenik opisuje važnost zajednica kojima pripada u svom životu. Učenik prepoznaje i navodi primjere kako ljubav i zajedništvo čine čovjeka sretnim. Učenik predlaže načine kako može doprinijeti zajednicama kojima pripada. Učenik izražava stav poštovanja prema drugim vjerskim zajednicama. Učenik navodi različite zajednice. Učenik prepoznaje da ljubav i zajedništvo čine čovjeka sretnim. Učenik izražava stav poštovanja prema drugim vjerskim zajednicama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Različite zajednice (obitelj, razred, škola, prijatelji, Crkva, različite vjerske zajednice). Zajedništvo i ljubav kao put prema sreći. Doprinos učenika različitim zajednicama kojima pripada. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne geste i aktivnosti koje će nastavnik u učionici predložiti i poticati, a koje će učenici provoditi u školi i svojoj svakidašnjici izvan škole te o kojima će kasnije izvještavati u učionici. Važno je koristiti konkretne primjere, po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom i iskustvom. Moguće je istraživačkim radom otkriti zajednice koje postoje unutar mjesta i župe. Moguće je ostvariti korelaciju s nastavom prirode i društva (učenje o zavičaju) i satom razrednika. Sadržajno se ishod povezuje s ishodom OŠ KV C.3.2., OŠ KV D.3.
i OŠ KV D.3.
(usporediti sadržaje i preporuke). OŠ KV A.3.
Učenik samostalno prepričava odabrane biblijske tekstove i tumači njihovu poruku za život vjernika – pojedinca i zajednice. Učenik samostalno prepričava odabrane biblijske tekstove. Povezuje biblijske poruke s konkretnim životom. Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu. Učenik prepoznaje i navodi značenje određenih simbola (put i život kao simboli, kruh života…). Učenik prepoznaje razliku između događaja i pripovijesti (prispodobe). Učenik, uz pomoć, prepričava temeljne evanđeoske odlomke koji govore o Isusu te odabrane starozavjetne biblijske tekstove. Učenik prepoznaje značenje određenih simbola (put i život kao simboli, kruh života…). Učenik prepoznaje razliku između događaja i pripovijesti (prispodobe). Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi iz domene OŠ KV A.3.
ostvaruju se na temelju istih biblijskih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena OŠ KV B.3.1., OŠ KV B.3.2., OŠ KV C.3.1.. Kada se obrađuje određeni biblijski tekst učenik bi ga trebao znati prepričati, povezati poruku sa svojim životnim situacijama itd. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kod prepoznavanja razlike događaja i pripovijesti može se koristiti npr. Isusovo rođenje, muka, smrt i uskrsnuće te prispodoba (priča) o dobrome Ocu. Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.3.
Učenik upoznaje i doživljava Boga kao dobroga Oca koji se brine za svoj narod. Učenik otkriva u biblijskim tekstovima Boga koji čuva, hrani i vodi ljude kroz kušnje života i izbavlja ih iz nevolje. Učenik upoznaje Mojsija kao vođu izraelskoga naroda. Učenik prepoznaje i navodi znakove Božje prisutnosti u svom životu. Učenik prepričava biblijske događaje koji pripovijedaju o Bogu koji se brine za svoj narod i događaje koji pripovijedaju o Mojsiju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Izlazak iz egipatskoga ropstva. Otkriva i upoznaje ključne događaje biblijske povijesti (Mojsije, Pasha, Izlazak, Sinaj, Savez), znakove Božje naklonosti i brige za svoj narod i svakoga čovjeka, osobito za siromašne i nemoćne. Otkriva kako Bog spašava i pomaže u nevoljama (izraelsko ropstvo). Ishod OŠ KV B.3.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.3.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kod obrade sadržaja primijeniti aktivne metode poput dramatiziranja, igre na ploči s pitanjima koja pišu učenici (npr. put oslobođenja iz Egipta), intervju s biblijskim likovima, usmjereno gledanje crtanoga filma. OŠ KV B.3.
Učenik otkriva Isusa koji ljudima nudi svoju ljubav, praštanje i pomirenje te svojim učenicima daruje sebe sama u euharistiji. Učenik pripovijeda biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu. Učenik prepoznaje i opisuje Isusov poziv na praštanje i pomirenje. Učenik opisuje Posljednju večeru na kojoj Isus ustanovljuje euharistiju i Isusov susret s učenicima na putu u Emaus. Učenik opisuje Isusovu prisutnost pod prilikama kruha i vina. Učenik prepričava odabrane biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na praštanje i pomirenje. Učenik prepričava tekst o ustanovljenju euharistije. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi koji govore o obraćenju i pomirenju, kao i o Isusovoj prisutnosti u sakramentu euharistije: Dobri Otac (Lk 15,11-32), Isus i Zakej (Lk 19,1-10), Dug i dužnik (Mt 18,23-35), Posljednja večera (Lk 22,7-23), Na putu u Emaus (Lk 24,13-35), Isus šalje učenike da opraštaju grijehe (Iv 20,19-23). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj se ishod ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV A.3.2., OŠ KV B.3.
OŠ KV C.3.
Učenici se mogu raznim dramskim tehnikama uživjeti u uloge biblijskih likova i osoba, opisivati znakove praštanja, dolaziti do zaključaka o vezi između grijeha, obraćenja i praštanja, dramatizirati susret Isusa i učenika na putu do Emausa… OŠ KV B.3.
Učenik objašnjava sakrament pomirenja kao susret u kojemu Bog dariva oproštenje, a sakrament euharistije kao Isusovo trajno darivanje onima koji vjeruju. Učenik objašnjava ključne elemente sakramenta pomirenja. Učenik navodi dijelove (mise) sakramenta euharistije te važnost euharistijskoga zajedništva i slavlja. Učenik, uz pomoć učitelja, opisuje ključne dijelove sakramenta pomirenja i euharistije. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Vezano uz temu Pomirenje: objašnjava Boga koja oprašta grijehe, svećenika koji odrješuje, temeljni čin sakramenta pomirenja, ispovijed kao osobno priznanje grijeha, razlikuje i prepoznaje značenja riječi grešnik, grijeh, praštanje i pomirenje. Uz temu Euharistije prepoznaje način na koji Krist povezuje vjernike sa sobom i međusobno – Isusova trajna prisutnost među ljudima pod prilikama kruha i vina. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj se ishod ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV B.3.
Naglasak je na važnosti iskustva Božjega oproštenja i ljubavi kako bi nam dao snage za novi početak i popravak i potaknuo nas na opraštanje sebi i drugima, na izgradnju samopouzdanja i zajedništva. Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV C.3.
Učenik otkriva i prepričava Deset zapovijedi kao znak saveza i prijateljstva između Boga i čovjeka i zapovijedi ljubavi kao ispunjenje svih zapovijedi. Učenik prepoznaje i objašnjava pojam saveza kao znaka prijateljstva između Boga i čovjeka. Učenik prepoznaje značenje Božjih zapovijedi za izraelski narod, ali i za sve ljude. Učenik navodi i objašnjava zapovijedi koje se odnose na Boga, a koje se odnose na čovjeka. Učenik objašnjava na izabranim biblijskim tekstovima da je ljubav temeljni zakon Isusova novoga kraljevstva. Učenik navodi zapovijedi ljubavi te primjere ljubavi prema Bogu i čovjeku. Učenik navodi da su zapovijedi znak saveza i prijateljstva između Boga i čovjeka. Učenik navodi Zapovijedi ljubavi. Učenik navodi Deset Božjih zapovijedi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Deset zapovijedi, Zlatno pravilo i ljubav prema bližnjemu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi za obradu sadržaja: Najveća zapovijed (Mt 22,34-40), Ljubav prema neprijateljima (Mt 5,43-48), Milosrđe i dobrohotnost (Lk 6,37-38). Praćenje i samovrednovanje postupaka prema bližnjima na način koji se vjeroučitelju čini prihvatljiv ili se učenici odluče za njega (lista dobrih djela, semafor dobrote…). Istražiti i navesti primjere nepoštivanja temeljnih biblijskih uputa (vijesti, lokalna događanja, školski i razredni problemi – ružno ponašanje prema bližnjemu i okolišu). Sadržaji su pogodni za korištenje metode rješavanja problema. Ovaj se ishod ostvaruje povezano s ishodima OŠ KV B.3.
i OŠ KV C.3.
OŠ KV C.3.
Učenik navodi primjere međusobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici. Učenik objašnjava dobro djelo kao znak Božje dobrote. Učenik na primjeru odabranih biblijskih tekstova navodi Isusovu ljubav i brigu prema čovjeku. Učenik navodi primjere kako možemo jedni drugima pružati pomoć i ljubav. Učenik navodi primjere dobrih djela. Učenik razlikuje materijalno darivanje od lijepe riječi i dobroga ponašanja. Učenik otkriva i objašnjava da se čovjeka ne daruje samo materijalnim darom, nego i riječju, lijepim ponašanjem. Učenik predlaže i navodi dobra djela koja može činiti. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Dobra djela – znak Božje dobrote. Tekstovi za obradu sadržaja: Milosrdni Samarijanac (Lk 10, 29-37), Ozdravljenje gluhog mucavca (Mk 7,31-37), Jerihonski slijepac Bartimej (Mk 10,46-52), Osigurano blago (Mt 6, 19-20). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Potaknuti na praćenje i samovrednovanje postupaka prema bližnjima (olujom ideja doći do liste dobrih djela, pomaganje u obitelji, razredu, susjedstvu, odnos prema starijima i nemoćnima, odnos i način pomaganja učenicima s teškoćama). Istraživati stvarne priče primjera dobrote prema drugima (priče iz života učenika koji su učinili djelo pomaganja bližnjemu). Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne geste i postupke kojima pokazuje ljubav i brigu prema bližnjima te potiče druge na priključenje aktivnostima kojima pomaže drugima. Vjeroučitelj treba poticati iskustva učenja koja će omogućiti razvoj učenika u afektivnom području koje se očituje u prepoznavanju i prihvaćanju kršćanskih vrijednosti kao vlastitih kriterija u promišljanju i djelovanju osmišljavanjem i provedbom različitih aktivnosti u koje je učenik izravno uključen. OŠ KV C.3.
Učenik objašnjava pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i promišlja o vlastitom ponašanju. Učenik opisuje savjest kao Božji glas u čovjeku koji mu govori što je dobro, a što je zlo. Učenik objašnjava savjest kao Božji glas u nama koji nas potiče na kajanje i pomirenje. Učenik svojim riječima opisuje pojam grijeha i razlikuje grijehe. Učenik prepoznaje ulogu savjesti na konkretnim primjerima iz svoga života. Učenik analizira i prosuđuje posljedice nekih postupaka na konkretnim primjerima. Učenik, uz pomoć učitelja, navodi značenje pojmova: savjest, grijeh, kajanje, pomirenje. Učenik povezuje navedene pojmove s konkretnim primjerima iz svoga života. Učenik prepoznaje posljedice grijeha. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Savjest, grijeh, kajanje i pomirenje. Tekstovi: Isus i Zakej (Lk 19, 1-10) i Dug i dužnik (Mt 18, 23-35), kao i svi navedeni tekstovi o obraćenu i pomirenju u OŠ KV B.3.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Povezati s pripremom za sakrament pomirenja i euharistije. Navesti različite situacije iz života učenika tako da jedan učenik treba predstaviti kako savjest govori što je dobro, a drugi učenik kako često izaberemo i ono što nije dobro (rad u paru) . Ovaj se ishod ostvaruje povezano s ishodom OŠ KV B.3.
Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne geste i postupke kojima djeluje u skladu sa savješću te poticanju drugih na savjesno ponašanje i djelovanje. Domena D: Crkva u svijetu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV D.3.
Učenik opisuje župnu zajednicu, navodi načine aktivnoga sudjelovanja u župnoj zajednici. Učenik opisuje osnovne pojmove o Crkvi: župu kao mjesto susreta, kao zajednicu koja se okuplja na nedjeljnoj misi, različite službe i aktivnosti unutar župne zajednice. Prepoznaje simbole i znakove u crkvi koji potiču na susret s Bogom. Učenik navodi pravila ponašanja u crkvenome prostoru kao izraz poštovanja prema Bogu. Učenik imenuje župu, župnoga zaštitnika. Učenik navodi odabrane službe unutar župne zajednice i župne aktivnosti. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Župna zajednica, osnovni elementi župe i župne crkve: zajednica vjernika, različite službe, zaštitnik župe i unutrašnjost župne crkve. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Navoditi aktivnosti u župi i načine kako se svatko može uključiti u život i djelovanje župne zajednice (ministranti, obiteljske službe Božje, dječje skupine, čitači, zborovi i slično). OŠ KV D.3.
Učenik opisuje crkvene blagdane i slavlja, njihovu važnost za život vjernika te biblijske i druge kršćanske motive u svome okruženju. Učenik prepoznaje važnije biblijske i druge kršćanske motive i poruke prisutne u božićnim narodnim običajima. Učenik prepoznaje i navodi značenje blagdana, svetkovina i običaja koji se obilježavaju u okruženju učenika. Učenik konkretnim gestama sudjelovanja izražava stav prihvaćanja poruke blagdana, svetkovina i običaja. Učenik navodi odabrane biblijske motive u svojoj župnoj crkvi. Učenik navodi različite običaje i imenuje biblijske i kršćanske motive u svome okruženju. Učenik prepoznaje odabrane biblijske motive u svojoj župnoj crkvi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Crkveni blagdani i slavlja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz aktivnosti u kojima učenik djeluje u školi i zvan nje o kojima izvještava u razredu. npr. u adventu i korizmi poticati na djelotvornu ljubav prema bližnjemu i uključiti se konkretnim djelovanjem. Učenik stvaralačkim izražavanjem izražava radost slavlja blagdana: Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, došašće, Sv. Nikola, Božić, zaštitnik župe ili mjesta, korizma, Uskrs, Tijelovo. Prepoznati sve darovano kao znak Božje brige za čovjeka i izražava zahvalnost, osobito slavljenjem Dana kruha (zahvalnosti) i zna izreći poruku blagdana. Prepoznati biblijske motive u svome okruženju (likovna umjetnost, glazba, književnost, običaji). Moguća korelacija: sat razrednika (u dogovoru s učiteljem/učiteljicom moguće je pripremiti sat o temi koja se izravno tiče razrednog odjela, npr. bacanje hrane, sudjelovanje u božićnoj radionici, zajednički scenski prikaz, humanitarna aktivnost). Korisno i poticajno je izraditi tematske panoe tijekom ostvarivanja navedenog ishoda. Njegovati tradicijsku baštinu, uz navedena slavlja blagdana osmisliti istraživački zadatak koji se tiče proslave blagdana u današnjem vremenu i nekoć (likovna umjetnost, glazba, književnost). OŠ KV D.3.
Učenik prepoznaje temeljne pojmove židovstva s kojima se susreće kroz biblijske tekstove te zapaža znakove (predmete, simbole i slavlja) drugih religija u svom okruženju. Učenik upoznaje židovski blagdan Pashe i uspoređuje ga s Uskrsom rabeći glagol prijelaz. Učenik prepoznaje Savez na Sinaju i Deset zapovijedi koje su zajedničke židovima i kršćanima. Učenik opisuje židovski blagdan Pashe. Učenik navodi osnovnu razliku i sličnost između blagdana Pashe i Uskrsa. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Židovstvo, Pasha, Savez Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod tematski proširuje i obogaćuje sadržaje koji govore o Židovstvu i drugim zajednicama: OŠ KV B.3.1., OŠ KV A.3.
i OŠ KV D.3.
Povezati sadržaje učenja o židovstvu s današnjim životom (npr. prikazati proslavu Pashe u današnje vrijeme), prepoznati vanjska obilježja članova židovske religije (odjeća, izgled, hrana). Usporediti Uskrs i Pashu (izdvojiti zajedničke elemente), predstaviti simbole Hanuke (npr. fotografija s Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu ili slično u vrijeme adventa), pogledati umjetnička djela koja prikazuju Mojsija kako prima Deset zapovijedi itd. Osnovna škola, Katolički vjeronauk,
razred – 70 sati godišnje Domena A: Čovjek i svijet u Božjemu naumu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV A.4.
Učenik prepoznaje dragocjenost života i sklad prirode kao dar Božje ljubavi i objašnjava svoju odgovornost za sebe, za druge i za stvoreni svijet (okoliš). Učenik u prirodnim ljepotama, u redu i skladu prepoznaje Božje tragove. Učenik opisuje po čemu je čovjek sličan Bogu (misli, govori, ljubi, odlučuje, stvara). Učenik objašnjava na temelju vlastitog iskustva da svatko ima svoje mjesto i svoju zadaću u Božjemu stvoriteljskom planu. Učenik izražava stav zahvalnosti prema Bogu Stvoritelju. Učenik navodi primjere odgovornoga ponašanja prema stvorenome svijetu (ekologija) i konkretnim postupcima čuva svoj okoliš. Učenik u prirodnim ljepotama, u redu i u skladu prepoznaje Božje tragove. Učenik navodi po čemu je čovjek sličan Bogu (misli, govori, ljubi, odlučuje, stvara). Učenik izražava stav zahvalnosti prema Bogu Stvoritelju. Učenik uz pomoć navodi primjere očuvanja okoliša. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prilagođeni biblijski izvještaj o stvaranju svijeta i čovjeka (Post 1, 28-32). Priroda – Božji tragovi. Čovjek – slika Božja. Ekologija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima OŠ KV C.4.
i C.4.
Navodi kako brine za kućne ljubimce i prirodu kod kuće. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne postupke čuvanja svog okoliša o kojima izvještava u razredu. Različitim aktivnostima pokazuju odgovornost i zauzetost u čuvanju svijeta, prirode oko sebe. Prigodnim aktivnostima obilježavaju Dan svetoga Franje, zaštitnika životinja i prirode. Konkretne aktivnosti zaštite okoliša. Uočavanje i istraživanje čime se danas narušava i uništava sklad i ljepota prirode, istražuju zašto imamo zaštićene dijelove prirode. Rad s fotografijama na kojima su prizori iz svijeta i prikazi zagađene prirode. Povezanost s predmetom Priroda i društvo i s međupredmetnim temama: Održivi razvoj, Zdravlje i Građanski odgoj. OŠ KV A.4.
Učenik pripovijeda važnije starozavjetne i novozavjetne tekstove i objašnjava njihovu poruku. Učenik slobodno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove. Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Starome ili Novome zavjetu. Učenik objašnjava povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom. Učenik prepoznaje slikoviti govor i uz pomoć vjeroučitelja izdvaja poruke odabranih slikovitih biblijskih tekstova. Učenik jednostavno pripovijeda izabrane starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove. Učenik prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Starome ili Novome zavjetu. Učenik uz pomoć vjeroučitelja prepoznaje povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi iz domene OŠ KV A.4.
(primjer) ostvaruju se na temelju istih biblijskih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena OŠ KV B.4.1., OŠ KV B.4.2., OŠ KV B.4.3., OŠ KV C.4.1., OŠ KV C.4.2.,OŠ KV D.4.
Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenici proučavaju Bibliju, uočavaju dijelove, po slikama u dječjoj Bibliji prepoznaju događaje. Razvrstavanje događaja na starozavjetne i novozavjetne pomoću umne mape. Nadopunjavanje prethodno stečenog znanja novim spoznajama. Ponavljanje uz pomoć različitih igara (igre pogađanja, uparivanja parova, pridruživanja...) OŠ KV A.4.3 Učenik prepoznaje različite načine čovjekova traganja za Bogom i postojanje različitih religija kako bi razumio i poštivao druge. Učenik prepoznaje i imenuje simbole velikih svjetskih religija. Učenik navodi različite načine na koje ljudi traže Boga (dive se ljepoti i zagonetnosti svijeta, raduju se životu, boje se nesreće i neizvjesnosti, traže odgovore u raznim religijama…). Učenik navodi primjere i konkretnim gestama izražava stav poštovanja prema onima koji drugačije vjeruju u Boga i onima koji ne vjeruju u Boga. Učenik prepoznaje simbole velikih svjetskih religija. Učenik prepoznaje različite načine na koje ljudi traže Boga. Učenik navodi primjere međusobnoga poštovanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Simboli velikih svjetskih religija. Načini na koji ljudi traže Boga. Važnost međusobnoga poštovanja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poći od iskustva učenika, uočavanje različitih pitanja koja ljudi postavljaju u životu. Različiti tekstovi koji govore o toleranciji i poštovanju, društvene igre kroz koje učenik usvaja odnos poštovanja prema drugačijima. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu, kroz konkretne geste i postupke izražava stav poštovanja prema onima koji drugačije vjeruju u Boga i onima koji ne vjeruju u Boga u svojoj okolini. Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.4.
Učenik otkriva i opisuje tragove Božjih djela u prirodi i znakove Božje objave te uočava sličnosti Boga i čovjeka po kojima se pokazuje i ostvaruje kao čudesno biće i Božja slika. Učenik u biblijskim izvješćima stvaranja svijeta i čovjeka otkriva Boga Stvoritelja i u stvorenjima Božju dobrotu. Učenik detaljnije opisuje biblijsko stvaranje svijeta i čovjeka. Učenik upoznaje, na temelju Apostolskog vjerovanja, osnovne izričaje kršćanske vjere u Boga stvoritelja. Učenik objašnjava važnost zahvalnosti i zahvalne molitve Bogu. Učenik razlučuje i navodi primjere povezanosti, sklada i reda u prirodi koji govore o Božjoj mudrosti, svemoći, veličini, dobroti i ljepoti. Učenik navodi izričaje kršćanske vjere u Boga Stvoritelja prema Apostolskom vjerovanju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Stvaranje svijeta i čovjeka te čovjekova odgovornost za stvoreni svijet. Posebnost čovjeka (Post 1,27; Ps 8), čovjekova odgovornost (Post 2,15), (Post 2,15), Apostolsko vjerovanje. Ishod OŠ KV B.4.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.4.
i OŠ KV A.4.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenici iščitavaju biblijske tekstove uočavajući posebnost čovjeka u odnosu na druga stvorenja, navode ljepote stvorenoga i svoju ulogu u svijetu. Uspoređuju čovjeka s drugim stvorenjima. Usmjereno čitaju Apostolsko vjerovanje pronalazeći osnovne izričaje vjere u Boga Stvoritelja. OŠ KV B.4.
Učenik opisuje događaje iz Isusova života koji pokazuju da je on obećani i naviješteni Sin Božji koji donosi Radosnu vijest spasenja svim ljudima. Učenik upoznaje Isusa kao Mesiju – Spasitelja koji je od Oca došao i donio mir i spasenje ljudima. Učenik navodi kako se Isus svojim riječima i djelima očitovao kao Božji Sin. Učenik objašnjava kako je Isus pozvao svoje učenike da, poput žene tuđinke i učenika sv. Petra, vjeruju u njega i njegovu poruku te budu njegovi svjedoci među ljudima. Učenik objašnjava značenje riječi Emanuel. Učenik prema propovijedanju Ivana Krstitelja, navještaju Isusova začeća i rođenja, događaja u Jeruzalemskom hramu i krštenja na Jordanu opisuje Isusa kao Mesiju. Učenik opisuje ključne biblijske događaje koji govore o Isusu kao Sinu Božjemu. Učenik navodi dijelove molitve Anđeo Gospodnji koji se odnose na navještenje Sina Božjega. Učenik izdvaja dijelove molitve Anđeo Gospodnji koji se odnose na navještenje Sina Božjega. Učenik objašnjava važnost Marijine vjere po kojoj je pristala biti Isusova majka. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Obećani Mesija poziva ljude i donosi radosnu vijest. Propovijedanje Ivana Krstitelja (Lk 3, 16-22; Mt 11,2-5), navještaj Isusova začeća i Marijina čvrsta vjera u Boga (Lk 1,26-38) i rođenja (Lk 2.1-14), događaj u Jeruzalemskome hramu, krštenje na Jordanu (Lk 3,16-22, Mt 1,9-11), Isus kao Mesija (Iv 1,38-42, Lk 2,8-14), poziv učenika (Mt 4,18-23; Mt 1,16-22), žena tuđinka (Mt 15,21-28), Petrova ispovijest (Mt 16,13-18). Molitva Anđeo Gospodnji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Usmjereno slušanje i čitanje biblijskih tekstova, kritičko promišljanje o pročitanom, prikupljanje informacija s identifikacijskim i vođenim razgovorom. Slušanjem, čitanjem i stvaralačkim izražavanjem analizira molitvu Anđeo Gospodnji te ju zna napamet izgovoriti. Usmjereno promatranje likovnih reprodukcija i otkrivanje slojevitosti poruka. Likovno prikazuje vlastiti doživljaj biblijskih događaja. Ishod OŠ KV B.4.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.4.
i OŠ KV D.4.
OŠ KV B.4.
Učenik otkriva i objašnjava korizmu kao dragocjeno vrijeme slavljenja Boga djelima posta, molitve i milosrđa, a Uskrs kao slavlje pobjede uskrsnuloga Krista. u Isusovu odnosu prema ljudima uočava važnosti djela milosrđa, osobito brige za bolesne, siromašne i potrebite. Učenik objašnjava značenje pojmova za život vjernika: korizma, post, djela milosrđa, Cvjetnica, Veliki tjedan, križni put, Uskrs. Učenik konkretnim gestama sudjelovanja izražava stav prihvaćanja poruke blagdana i kršćanskih pobožnosti (križnoga puta), molitve i djela milosrđa u izgradnji i svjedočenju vjere u Krista uskrsnuloga. Učenik objašnjava kršćansko značenje nedjelje kao dana Isusova uskrsnuća. Učenik opisuje ključne elemente korizme: biblijske događaje Velikoga tjedna – Kristova posljednja večera, muka, smrt i uskrsnuće. Učenik navodi konkretne primjere za djela milosrđa. Učenik opisuje kršćansko značenje nedjelje, kao dana Isusova uskrsnuća i prepoznaje važnost sudjelovanja na svetoj misi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Korizma i Uskrs – nedjelja. Prilagođena biblijska izvješća Cvjetnice (Mt 21,6-11, Mk 11,1-11), događaj Velikoga tjedna (Mk 14, 17-28, Lk 22,39-48). Isusov odnos prema ljudima (Mt 15,21-28); djela ljubavi i milosrđa (Mt 25,31-40). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz sudjelovanje u slavljenju blagdana o kojima izvještava u razredu. Vjeroučitelj treba poticati iskustva učenja koja će omogućiti razvoj učenika u afektivnom području koje se očituje u prepoznavanju i prihvaćanju važnosti djela milosrđa kao vlastitih kriterija u promišljanju i djelovanju osmišljavanjem i provedbom različitih aktivnosti u koje je učenik izravno uključen, npr. humanitarne akcije za pomoć potrebitima u kojoj će doći do izražaja duhovna i tjelesna djela milosrđa. Provesti anketu o dobrim djelima i odricanju u korizmi. Usmjereno promatranje umjetničkih reprodukcija s navedenima temama i stvaralačko izražavanje. Ishod OŠ KV B.4.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.4.
i OŠ KV D.4.
Domena C: Kršćanska ljubav i moral na djelu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV C.4.
Učenik nabraja i objašnjava prve tri Božje zapovijedi i povezuje ih s konkretnim životom. Učenik objašnjava važnost poštivanja Božjega zakona u životu čovjeka. Učenik objašnjava da su Božje zapovijedi pravila za dobre odnose među ljudima. Učenik objašnjava načine poštovanja Boga (molitva, vjera, nada, ljubav). Učenik navodi i objašnjava načine poštovanja/nepoštovanja Božjega imena i imena svake osobe. Učenik nabraja prve tri Božje zapovijedi i, uz pomoć učitelja, objašnjava ih. Učenik navodi načine poštovanja Boga u prve tri zapovijedi. Učenik navodi načine povrede Boga u prve tri zapovijedi. Učenik navodi nedjelju kao dan Gospodnji. Učenik objašnjava važnost slavljenja Boga u zajednici. Učenik objašnjava nedjelju kao dan Gospodnji. Učenik konkretnim postupcima izražava stav poštovanja Božjih zapovijedi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prve tri Božje zapovijedi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Naučiti napamet prve tri zapovijedi. Razgovarati o načinima i navoditi primjere iz života gdje prepoznajemo da se prve tri zapovijedi poštuju. OŠ KV C.4.
Učenik nabraja i objašnjava Božje zapovijedi koje se odnose na čovjeka, na zajednicu te na međuljudske odnose u zajednici i povezuje ih s konkretnim životom. Učenik nabraja sedam zapovijedi koje se odnose na ljubav prema čovjeku. Navodi načine poštivanja zapovijedi u osobnom životu i odnosu prema drugima (poštovanje prema starijima, briga za život i zdravlje, poštivanje tuđe imovine, važnost istine...). Učenik navodi primjere kršenja zapovijedi iz vlastitog iskustva i svoje okoline. Zapaža i navodi posljedice za sebe i druge u svakodnevnom životu. Učenik navodi i opisuje postupke koji sprečavaju nasilje i sukobe među vršnjacima (strpljivost, razgovor, uvažavanje, oproštenje). Učenik prepoznaje i navodi primjere odgovornoga ponašanja prema stvorenome svijetu (briga za stvoreni svijet). Učenik opisuje značenje Majčina dana i Dana očeva i povezuje ih s četvrtom Božjom zapovijedi. Učenik nabraja sedam zapovijedi koje se odnose na ljubav prema čovjeku. Učenik navodi primjere odgovornoga ponašanja za svoje zdravlje i zdravlje drugih. Učenik navodi primjere odgovornoga ponašanja prema stvorenome svijetu. Učenik uz pomoć učitelja objašnjava Božje zapovijedi koje se odnose na pojedinca, na zajednicu te na međuljudske odnose u zajednici. Učenik navodi postupke koji sprečavaju nasilje i sukobe među vršnjacima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Od četvrte do desete zapovijedi Dekaloga. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se u povezanosti s ishodom OŠ KV C.4.
Igra uživljavanja u ulogu drugoga radi boljega razumijevanja važnosti poštivanja zapovijedi. Evocirati iskustava učenika: načini iskazivanja ljubav prema roditeljima, za Dan očeva i Majčin dan iskazati ljubav i zahvalnost, poštovanje života i brige za zdravlje; čuvanje svojih i tuđih stvari, uočiti situacije zavisti, škrtosti, krađe; uočiti važnost istine u obitelji i prijateljstvu, uočiti štetnost laži. OŠ KV C 4.
Učenik prepoznaje i objašnjava da je poštivanje zapovijedi zajedničko židovstvu, kršćanstvu i islamu. Učenik objašnjava da je poštivanje Deset Božjih zapovijedi zajedničko kršćanima i Židovima. Učenik prepoznaje da postoji sličnost poštivanja zapovijedi i u islamu. Učenik prepoznaje da su zapovijedi zajedničke kršćanima i Židovima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Božje zapovijedi i sličnost s drugim monoteističkim religijama. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj se ishod ostvaruje u povezanosti s ishodom OŠ KV C.4.
Domena D: Crkva u svijetu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV D.4.
Učenik prepoznaje djelovanje Duha Svetoga u važnijim događajima u povijesti Crkve i u Crkvi danas. Učenik u biblijskom izvještaj o nastanku prve Crkve prepoznaje djelovanje Duha Svetoga i Božju prisutnost u prvoj Crkvi. Učenik navodi temeljno ustrojstvo Katoličke Crkve (papa, biskupi i svećenici). Učenik slobodno pripovijeda biblijske tekstove o prvoj Crkvi. Učenik navodi postojanje različitih kršćanskih Crkava i važnost ekumenizma. Učenik imenuje službe u Crkvi i daje primjer važnosti i uloge svakoga člana crkvene zajednice. Učenik navodi da danas postoje različite kršćanske Crkve. Učenik objašnjava potrebu ekumenskoga djelovanja. Učenik prepoznaje prisutnost Duha Svetoga navodeći konkretne primjere zajedništva i pomoći bližnjemu u Crkvi danas. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblijski izvještaj o nastanku prve Crkve, ustrojstvo Crkve, kršćanske Crkve i ekumenizam – djelovanje Duha Svetoga. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prilagođeni biblijski tekstovi koji govore o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi: o silasku Duha Svetoga nad apostole (Dj 2,2-4), o čudesnome oslobođenju apostola iz tamnice (prema Dj 5,12-42, o zajedništvu prve kršćanske zajednice (Dj 4,32-35), o propovijedanju apostola Petra i širenju Radosne vijesti (prema Dj 2,32-41). Ako je moguće, kao goste pozvati pripadnike drugih kršćanskih zajednica. Ishod OŠ KV D.4.
ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.4.
OŠ KV D.4.
Učenik opisuje i objašnjava crkvene blagdane i slavlja i njihovu važnost u životu te biblijske i druge kršćanske motive u svom okruženju (u književnosti i ostalim umjetnostima). Učenik prepoznaje i opisuje kršćanske motive i utjecaj u književnosti, likovnoj umjetnosti, arhitekturi, običajima i tradiciji svoga grada/župe, svoje biskupije/nadbiskupije. Učenik upoznaje važnost glagoljice i najvažnije spomenike: Višeslavova krstionica i zavjetni križ, Zavjetna molitva Hrvata katolika, Bašćanska ploča. Učenik prepoznaje utjecaj Crkve na bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju hrvatskoga naroda. Učenik prepoznaje i navodi biblijske motive u svome okruženju. Učenik na temelju konkretnih primjera iz svog okruženja prepoznaje doprinos Crkve u razvoju kulture i tradicije hrvatskoga naroda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Višeslavova krstionica i zavjetni križ, Zavjetna molitva Hrvata katolika, Bašćanska ploča. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Terenska nastava: ukoliko postoji mogućnost, posjet zavičajnom muzeju ili zavičajnoj kući. OŠ KV D.4.
Učenik prepoznaje temeljne pojmove židovstva s kojima se susreće kroz biblijske tekstove te zapaža znakove (predmete, pojave) monoteističkih religija u svom okruženju. Učenik uspoređuje ono što je zajedničko i ono što čini razliku u životu zajednice i vjerskim prostorima židova i kršćana. Učenik prepoznaje utjecaj različitih religija u imenima osoba. Učenik prepoznaje motive različitih religija u filmovima, animiranim filmovima, glazbi… Učenik prepoznaje i objašnjava što je sinagoga, svitak, hram, šalom, način života židovskoga dječaka i druge pojmove s kojima se susreće kroz sadržaje ovoga godišta. Učenik prepoznaje posebnosti sakralne arhitekture drugih vjerskih zajednica u svom okruženju. Učenik uočava razlike u bogomoljama kršćana i Židova. Učenik uočava motive monoteističkih religija u različitim područjima života. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Motivi židovstva i ostalih monoteističkih religija u različitim područjima života Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prilagođeni tekstovi o vjerskome životu židovskoga dječaka i djevojčica (Ps 19,8-11). Ishod se ostvaruje povezano s ishodima B domene, kad god se čitaju biblijski tekstovi u kojima se spominju pojmovi iz židovstva, na način da se učenicima pojasni značenje tih pojmova i objasni da pripadaju židovstvu. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Osnovna škola, Katolički vjeronauk,
razred – 70 sati godišnje Domena A: Čovjek i svijet u Božjemu naumu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV A.5.
Učenik objašnjava važnost zajedništva te kako nas vjera potiče na prihvaćanje sebe i drugih. Učenik opisuje različitost među ljudima. Učenik objašnjava važnost prihvaćanja različitosti. Učenik istražuje što nas sve unatoč razlikama povezuje. Učenik opisuje jedinstvenost svakoga čovjeka s njegovim mogućnostima i ograničenjima. Učenik objašnjava važnost vjere i povjerenja u međuljudskim odnosima i u odnosima prema Bogu. Učenik objašnjava pojmove dijaloga i diskriminacije i na primjerima iz konkretnoga života. Učenik navodi različitosti među ljudima. Učenik prepoznaje važnost prihvaćanja različitosti. Učenik razlikuje pojmove dijaloga i diskriminacije na primjerima iz konkretnoga života. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Jedinstvenost svakog čovjeka. Prihvaćanje drugih u njihovoj različitosti. Dijalog i diskriminacija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi OŠ KV B.5.1., OŠ KV B.5.
i OŠ KV C.5.
Učenici istražuju pojmove dijaloga i diskriminacije. Učenici istražuju primjere diskriminacije i važnih elemenata za ostvarenje dijaloga, istražuju mudrosne tekstove iz svetih knjiga i povezuju sa životnim iskustvima. Igra uživljavanja u perspektivu drugoga radi boljega razumijevanja tuđega razmišljanja i ponašanja. Izricanje biblijskih primjera Božjega prihvaćanja svakoga čovjeka usmeno, pisano, slikom, pjesmom (korelacija s Hrvatskim jezikom: učenici pišu haiku, činkvinu, kratko izvješće, subjektivan/objektivan opis i sl.). OŠ KV A.5.
Učenik opisuje Bibliju kao temeljni izvor kršćanstva i židovstva, navodi povijesne i geografske odrednice, novozavjetne biblijske knjige, prenesena značenja biblijskoga teksta i temeljne biblijske poruke kako bi otkrio poruku za svoj život. Učenik navodi Bibliju kao temeljni izvor kršćanske vjere i svetu knjigu Židova. Učenik opisuje povijesne i geografske odrednice (plodni polumjesec, nomadski život) radi razumijevanja i shvaćanja poruke biblijskih tekstova. Učenik imenuje biblijske knjige Novoga zavjeta (evanđelja, Djela apostolska, poslanice). Učenik navodi temeljne sadržaje Staroga i Novoga zavjeta. Učenik imenuje biblijske kratice i s pomoću njih pronalazi određena mjesta u Bibliji. Učenik prepoznaje prenesena značenja biblijskoga teksta. Učenik povezuje poruke određenih biblijskih tekstova sa svojim životnim situacijama. Učenik prepoznaje osnovne dijelove Biblije i navodi temeljne sadržaje Staroga i Novoga zavjeta. Učenik pomoću biblijskih kratica pronalazi određena mjesta u Bibliji. Učenik imenuje novozavjetne knjige: evanđelja, Djela apostolska i neke poslanice. Učenik navodi poruke pojedinih biblijskih tekstova. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblija sveta knjiga kršćanstva i židovstva, povijesne i geografske odrednice (plodni polumjesec, nomadski život) vezane uz prostor nastanka Biblije, podjela, način traženja teksta u Bibliji, prenesena značenja biblijskoga teksta. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi (OŠ KV B.5.1., OŠ KV B.5.
i OŠ KV C.5.1.) na način da, kada obrađujemo biblijski tekst, učenik upoznaje i povijesni i geografski kontekst, značenje prenesenoga govora, izdvoji poruku za svoj život... Za ostvarenje ishoda učenicima treba biti dostupna Biblija. Razlika između doslovnoga i prenesenoga govora. Učenici navode primjere realnoga i slikovitoga govora i objašnjavaju razliku. Navode primjere slikovitoga govora u književnosti, npr.: »Tužno je danas nebo, tužno kao raspuklo zvono.« (M. Krleža) Upoznavanje i tumačenje slikovitoga govora u Bibliji: »Žedna mi je duša Boga, Boga živoga; o kada ću doći i lice Božje gledati.« (Ps 42,3); slikovit govor o stvaranju svijeta u šest dana i sl. OŠ KV A.5.
Učenik objašnjava prisutnost Božjih tragova u povijesti i u drugim religijama, razlikuje glavna obilježja monoteističkih religija radi razumijevanja i poštovanja drugih ljudi i njihovih životnih vrijednosti. Učenik objašnjava kako vjera može dati odgovore na mnoga životna pitanja (religiozna pitanja) Učenik objašnjava različita shvaćanja i predodžbe Boga u povijesti (primitivne i antičke religije) i u drugim religijama danas (politeizam i monoteizam). Učenik prepoznaje i opisuje glavna obilježja monoteističkih religija (simbol, utemeljitelj, vrijeme i mjesto nastanka, božanstvo, bogomolja, sveta knjiga). Učenik uspoređuje odabrane svete tekstove iz Tore i Kur’ana s kršćanskim. Učenik navodi primjere kako vjera može dati odgovore na mnoga životna pitanja (religiozna pitanja). Učenik prepoznaje različita shvaćanja i predodžbe Boga u povijesti (primitivne i antičke religije) i u drugim religijama danas (politeizam i monoteizam). Učenik navodi glavna obilježja monoteističkih religija (simbol, utemeljitelj, vrijeme i mjesto nastanka, božanstvo, bogomolja, sveta knjiga). Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Religiozna pitanja (pitanje smisla života, patnje, život nakon smrti, kazna i nagrada, stvaranje svijeta i čovjeka...). Shvaćanja i predodžbe Boga u povijesti (primitivne i antičke religije) i u drugim religijama danas (politeizam i monoteizam). Glavna obilježja monoteističkih religija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Razgovarati o obilježjima, znakovima i simbolima koje učenik zapaža u svojoj sredini i svijetu oko sebe (škola, film, glazba, internet…). Što više povezivati s iskustvima i primjerima iz života učenika. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Domena B: riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.5.
Učenik u biblijskoj povijesti i evanđeljima otkriva Boga koji čovjeku pokazuje put i daje čovjeku potrebnu snagu za suočavanje s različitim životnim situacijama i izazovima. Učenik upoznaje velike likove biblijske povijesti: Abrahama, Jakova, Samuela, Davida, Salomona, sv. Petra, sv. Pavla. Učenik pripovijeda o Božjemu pozivu, iskustvu i kušnji vjere starozavjetnih likova. Učenik opisuje znakove Božje naklonosti, skrbi, prijateljstva, praštanja i izbavljenja prema čovjeku. Učenik opisuje biblijske pojmove: praotac vjere, patrijarsi, suci, obećanja, pomazanje. Učenik kroz primjere biblijskih likova prepoznaje Boga kao prijatelja koji daje svoj blagoslov i obećanja. Učenik navodi velike likove biblijske povijesti. Učenik opisuje ključne biblijske događaje povezane s velikim likovima biblijske povijesti. Učenik pronalazi povezanost i značenje biblijskih poruka s konkretnim životom pojedinca i zajednice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Izabrani biblijski likovi Staroga i Novoga zavjeta. Izabrani biblijski tekstovi o Abrahamu, Jakovu, Samuelu, Davidu, Salomonu. Biblijski pojmovi: praotac vjere, patrijarsi, suci, obećanja, pomazanje. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodom OŠ KV A.5.
OŠ KV B.5.
Učenik kroz Isusove riječi i djela otkriva vrednote kraljevstva Božjega. Učenik objašnjava osobu Isusa Krista i Njegovo poslanje kao temelj kršćanske vjere i navještaja Božjega kraljevstva. Učenik iz Isusovih riječi i djela uočava znakove Božje ljubavi prema grešnima i odbačenima. Učenik navodi temeljne istine kršćanske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao Otkupitelja i Spasitelja svih ljudi. Učenik objašnjava osnovne informacije o vjerskim skupinama u Isusovo vrijeme i situaciju u Palestini u prvom stoljeću radi boljeg shvaćanja Isusove poruke. Učenik opisuje Isusov poziv na vjeru i svetost života za stvaranje Božjega kraljevstva na Zemlji. Učenik prepričava biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Božjemu kraljevstvu. Učenik prepoznaje vrednote Božjeg kraljevstva. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Vrednote kraljevstva Božjega. Biblijski tekstovi koji govore o Isusovu rođenju, susretima sa suvremenicima, siromašnima, bolesnima, grešnicima, temeljne istine kršćanske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao Otkupitelja i Spasitelja svih ljudi, skupine u Isusovo vrijeme i situaciju u Palestini u prvom stoljeću, Isusov poziv na vjeru i svetost života. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se povezano s OŠ KV A.5.
OŠ KV B.5.
Učenik objašnjava oblike, vrijeme i načine kršćanske molitve u poveznici s tijekom i ključnim vremenima liturgijske godine kako bi s razumijevanjem sudjelovao u slavljenju i molitvi. Učenik tumači važnost molitve, različite oblike i načine molitve tijekom liturgijske godine. Učenik opisuje središnja slavlja liturgijske godine. Učenik objašnjava i razlikuje istinsku molitvu Bogu i molitvu povezanu s praznovjerjem. Učenik obrazlaže važnost molitve za osobni odnos s Bogom. Učenik uočava razlike u molitvama ljudi vjere (Marija, sveci i blaženici i drugi uzori vjere) od vlastite molitve. Učenik opisuje temeljno značenje, važnost i potrebu molitve u životu vjernika. Učenik navodi različita vremena liturgijske godine i najvažnije blagdane. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Liturgijska godina i molitva. Molitva Očenaš i drugi načini molitve, liturgijska godina, slavlja liturgijske godine: Božić, Uskrs, Kristovo uzašašće, Duhovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Povezati oblike i načine slavlja s njihovim značenjem i porukom. OŠ KV C.5.
Učenik navodi vrednote Božjega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi te objašnjava kako na temelju tih vrednota graditi odnose prema drugima. Učenik na primjeru evanđeoskih tekstova objašnjava Isusov pristup prema svakom čovjeku. Učenik navodi i objašnjava vrednote kraljevstva Božjega. Učenik navodi primjere životnih situacija u kojima je moguće ostvariti vrednote kraljevstva Božjega. Učenik predlaže konkretne postupke prema onima koji su u različitim potrebama. Učenik navodi vrednote Božjega kraljevstva. Učenik uz pomoć učitelja predlaže konkretne postupke prema onima koji su u različitim potrebama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblijski tekstovi koji govore o Isusovu pristupu ljudima (ozdravljenja, prihvaćanja, opraštanja) i kraljevstvu Božjemu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj ishod ostvaruje se povezano s ishodima iz drugih domena u kojima se nalaze navedeni biblijski tekstovi npr. OŠ KV B.5.
OŠ KV A 5.
Prijedlog biblijskih tekstova (izabrati): Lk 5,27-32: Ne treba zdravima liječnika Mt 22,34-44: Najveća zapovijed Lk 6,37-38: Ne sudite… Lk 5,17-26: prihvaća i ozdravlja uzetoga; ozdravlja gubavca Lk 5,12-16;Jerihonskog slijepca Bartimeja Mk 10,46-52 Lk 6,12-16: prihvaća i Judu, svoga izdajicu, i Šimuna zvanog Revnitelj i Mateja carinika) i Šimuna Petra, koji će ga zatajiti, a svi se razbježati (Mk 26,56) Lk 7,36-50: prihvaća ženu grešnicu Mk 7,24-30: prihvaća strankinju i ozdravlja joj kćer Mt 8,5-13: prihvaća rimskoga časnika (okupator); Lk 19,1-10: Zakej – prihvaća carinika Lk 23: prihvaća dobrog razbojnika. Vrednote kraljevstva Božjeg prijedlog tekstova: Lk 6,29-31; Mt 5,43-48; Lk 6,37-38.41-
Projektna nastava: učenik pronalazi primjere gdje ljudi trebaju pomoć i pomaže osobama koje su u potrebi (starije osobe, bolesnici, pomoć učenicima u učenju…) – vježbanje evanđeoskih vrijednosti. OŠ KV C.5.
Učenik uočava da nas vjera potiče na stvaranje kvalitetnih međuljudskih odnosa u svom okruženju. Učenik objašnjava i predlaže nekoliko važnijih pravila za ponašanje u razredu i u školi. Učenik objašnjava posljedice kršenja pravila za pojedinca i cijelu zajednicu. Učenik predlaže primjere preuzimanja odgovornosti za vlastito ponašanje. Učenik opisuje pravila ponašanja u razredu i u školi. Učenik navodi posljedice kršenja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu. Učenik navodi primjere preuzimanja odgovornosti za vlastito ponašanje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pravila za ponašanje u razredu i u školi, posljedice kršenja pravila Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovaj se ishod ostvaruje povezano s OŠ KV A.5.
Različitim dramskim tehnikama učenici mogu osvijestiti važnost poštovanja, prihvaćanja, posljedice kršenja pravila, važnost preuzimanja odgovornosti… OŠ KV C.5.
Učenik upoznaje temeljna moralna načela (pravila ponašanja) monoteističkih religija. Učenik uspoređuje neka važnija moralna načela monoteističkih religija židovstva i islama s kršćanskim moralnim načelima. Učenik navodi univerzalnost nekih moralnih načela. Učenik uz pomoć učitelja opisuje glavna moralna načela monoteističkih religija. Učenik u načelima monoteističkih religija prepoznaje sličnosti i razlike s kršćanskim moralnim načelima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odabrati jednostavnija moralna načela koja učenici mogu usporediti s moralnim načelima navedenima u ishodima C.5.
i C.5.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Na temelju ponuđenih tekstova učenici pronalaze sličnost u moralnim načelima. Domena D: Crkva u svijetu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV D.5.
Učenik opisuje Crkvu kao prenositeljicu Isusova nauka te otkriva koja je njegova uloga u Crkvi i svijetu. Učenik objašnjava naziv, poslanje i poziv apostola u Isusovo doba. Učenik opisuje važnost i ulogu sv. Petra za Crkvu i važnost sv. Pavla za širenje kršćanstva. Učenik otkriva svoju ulogu u Crkvi i svojoj sredini. Učenik prepoznaje prisutnost temeljnih vrednota kraljevstva Božjega u životima nekih hrvatskih svetaca i blaženika i važnost njihova životnog primjera za nas danas. Učenik predlaže načine kako prema njihovom primjeru djelovati danas. Učenik opisuje važnije elemente iz života apostola, života prve kršćanske zajednice te života hrvatskih svetaca. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Mk 1,16-19: oni koji su prihvatili Isusov poziv Mk 3,13: dvanaestorica kao početak novoga Božjeg naroda Mt 28, 18-20, Mt 4,18-22; Mt 9,9 i Iv 1,43-46, pozvani prenositi Radosnu vijest Važnost Petra i Pavla na temelju biblijskih tekstova: Mt 16,15-19 (Petar Stijena); Mk 14,66-72 (Petrovo zatajenje); Iv 21,15-19 (Petrovo prvenstvo); Dj 22,17-21 (Pavlovo poslanje). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje što više povezati s iskustvima učenika, npr. naši imendani – molitva i zahvalnost svecima čije ime nosimo i onima koji se slave u našemu kraju (upoznavanje pojedinih svetaca i povezivanje s vlastitim imenom). Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretne prijedloge i osmišljavanje različitih aktivnosti djelovanja prema primjeru svetaca i blaženika u svojoj sredini o kojima izvještava u razredu. OŠ KV D.5.
Učenik prepoznaje važnije izričaje kršćanske umjetnosti (likovna, glazbena, filmska, književnost i suvremena duhovna literatura) te otkriva kako su utjecali na obogaćivanje vjere kroz povijest i kako mogu izgrađivati njegovu osobnu vjeru. Učenik prepoznaje i opisuje biblijske likove i događaje na reprodukcijama umjetničkih djela. Učenik otkriva i interpretira kršćanske / duhovne poruke i doživljaje koje otkriva u umjetničkome djelu. Učenik istražuje odnose između biblijskih događaja i likova i prikaza u filmskoj i likovnoj umjetnosti. Učenik izražava svoj unutarnji doživljaj vjere kroz različite oblike izražavanja. Učenik istražuje primjere suvremene duhovne literature koja može izgrađivati njegov stav vjere. Učenik jednostavno opisuje odabrane biblijske likove/događaje na reprodukcijama najpoznatijih umjetničkih djela i prepoznaje kršćanske / duhovne poruke. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Slike poznatih hrvatskih i svjetskih umjetnika koji su prikazivali biblijske motive (Michelangelo, Rembrandt, I. Lacković Croata, Ivan Meštrović…), najvažniji motivi i primjeri ranokršćanske umjetnosti, biblijski motivi i glazbenici koji su bili nadahnuti Biblijom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi OŠ KV D.5.
ostvaruju se na temelju istih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi OŠ KV B.5.1.i OŠ KV B.5.2., a ne kao zaseban sadržaj. Tijekom obrade biblijskih tekstova valja potaknuti učenike da promotre odabrano umjetnička djelo povezano s biblijskim tekstom, prepoznaju motive koje prikazuju, prepoznaju poruke i doživljaje koje umjetnik želi prenijeti koristeći se elementima likovnoga jezika i na taj način prodube doživljaj teksta. Posebnu pažnju obratiti na kvalitetu sadržaja likovne, glazbene i filmske umjetnosti. Ishod se ostvaruje u korelaciji s Hrvatskim jezikom, Glazbenom kulturom i Likovnom kulturom. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. OŠ KV D.5.
Učenik istražuje i izdvaja temeljne pojmove drugih religija, uočava njihov utjecaj i obilježja u suvremenome društvu (u umjetnosti, književnosti, glazbi, filmovima…). Učenik objašnjava da je Biblija sveta knjiga židovske religije i navodi temeljnu razliku između kršćanske i židovske Biblije. Učenik opisuje prisutnost Abrahama u židovstvu i islamu. Učenik navodi temeljne oznake antičkih religija radi prepoznavanja simbola i obilježja tih religija u suvremenom društvu i svom okruženju. Učenik prepoznaje (imenuje) pojmove židovstva u biblijskim tekstovima. Učenik navodi poznate primjere u kojima se očituje utjecaj svjetskih religija i navodi kojim religijama pripadaju neki od njih. Prepoznaje simbole i obilježja religija u svome okruženju (medijima, glazbi, filmovima). Učenik konkretnim odnosom prema pripadnicima drugih religija u svojoj sredini izražava poštovanje prema drugim religijama. Predlaže načine suradnje čiji rezultati doprinose poboljšanju odnosa s pripadnicima drugih religija. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Temeljni pojmovi židovstva: Biblija, sveta knjiga židovske religije, prisutnost Abrahama u židovstvu i islamu. Antičke religije. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod OŠ KV D.5.
ostvaruje se povezano s domenom OŠ KV A.5.
i i OŠ KV B.5.
Biblijskim tekstovima sadržanima u B domeni razjasniti koji su pojmovi vezani za židovstvo (Biblija) i islam (npr. Abraham). Vjeroučitelj polazi od konkretnih primjera iz života i iskustva učenika (u svojoj sredini, putem medija…), a primjereni su njegovoj dobi, radi boljeg shvaćanja i razumijevanja religijskih pojmova i simbola s kojima se susreće. Ishod se osim na kognitivnom ostvaruje i na afektivnom planu kroz konkretan odnos prema pripadnicima drugih religija u svojoj sredini i predlaganje različitih načina suradnje. Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Osnovna škola, Katolički vjeronauk,
razred – 70 sati godišnje Domena A: Čovjek i svijet u Božjemu naumu Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV A.6.
Učenik navodi iskustva i događaje iz svakodnevnoga života koji govore o različitim oblicima unutrašnjega ropstva i slobode te objašnjava kako nas vjera vodi do slobode i mira. Učenik razlikuje unutrašnje i vanjsko ropstvo/slobodu. Učenik uočava i objašnjava povezanost grijeha i neslobode, odgovornosti i slobode, na temelju konkretnih primjera iz svoga života i Biblije (grijeh, posljedice grijeha). Učenik analizira kroz konkretne primjere povezanost slobode i ljubavi. Učenik navodi primjere vlastite odgovornost u promicanju slobode i mira u svom okruženju. Učenik na temelju odabranih biblijskih tekstova prepoznaje vjeru kao put k slobodi. Učenik navodi primjere unutrašnje slobode i ropstva u čovjekovu životu. Učenik navodi konkretne primjere povezanosti slobode i ljubavi. Učenik prepoznaje vjeru kao put prema slobodi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Unutrašnje i vanjsko ropstvo i sloboda. Povezanost grijeha i neslobode, odgovornosti i slobode. Primjeri unutrašnjega ropstva i slobode iz života učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblijski tekstovi i citati za obradu sadržaja: Lk 12, 22-26 (Pouzdanje u providnost – sloboda od materijalnog), 2 Kor 3,17; Gal 5,
Odabrani dijelovi Katekizma Katoličke Crkve (2445, 2447). Istražiti biblijsko poimanje slobode. Navesti primjere suvremenih situacija ropstva i neslobode potkrijepivši ih primjerima iz medija ili vlastitoga životnog okruženja. Predložiti načine djelovanja i primjene načina djelovanja koji vode slobodi i miru u razrednoj zajednici. Ishod se ostvaruje s ishodima OŠ KV C.6.
i OŠ KV C.6.
OŠ KV A.6.
Učenik objašnjava temeljne književne vrste u Bibliji, analizira odabrane biblijske tekstove te objašnjava njihovu temeljnu poruku i primjenjuje ju na svoj život. Učenik navodi i objašnjava temeljne književne vrste u Bibliji. Učenik analizira odabrane biblijske starozavjetne i novozavjetne tekstove (književna vrsta, temeljni sadržaj, likovi). Učenik objašnjava pojam prispodoba. Učenik objašnjava značenje pojma kraljevstvo Božje. Učenik otkriva dublju životnu poruku biblijskih tekstova. Učenik prepoznaje temeljne književne vrste u Bibliji. Učenik ukratko prepričava tekstove, temeljne sadržaje i opisuje likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova. Učenik prepoznaje prispodobe o kraljevstvu Božjemu. Učenik navodi poruke pojedinih biblijskih tekstova. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Temeljne književne vrste u Bibliji. Pojmovi kraljevstvo Božje i prispodobe. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Uz pomoć biblijskih tekstova otkriti što su prispodobe. Uz pomoć biblijskih primjera prepoznati i objasniti pojam kraljevstva Božjega. Biblijski tekstovi: prispodobe o sijaču, kukolju, zrnu gorušičinu, kvascu, blagu i dragocjenome biseru, Blaženstva (Mt 5, 1-12). Ishodi OŠ KV A.6.
ostvaruje se na temelju istih biblijskih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi OŠ KV B.6.
Ishod se ciklički ponavlja i proširuje u odnosu na prethodni razred. Domena B: Riječ Božja i vjera Crkve u životu kršćana Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ KV B.6.
Učenik analizira i objašnjava tekstove o Bogu koji s čovjekom sklapa savez prijateljstva, pokazuje put izlaska iz ropstva grijeha i vodi ga do slobode. Učenik opisuje Boga kao onoga koji u Starome zavjetu okuplja, oslobađa i spašava svoj izabrani narod, izbavlja ga iz ropstva i vodi u obećanu zemlju u slobodu. Učenik analizira glavne poruke koje govore o Božjoj brizi za čovjeka, obećanjima, izbavljenju, opraštanju krivnje te putu i darovima slobode. Učenik upoznaje Mojsija kao velikoga vođu i osloboditelja izabranoga naroda. Učenik opisuje Mojsija kao osobu velike vjere. Učenik pripovijeda velike događaje biblijske povijesti. Učenik navodi glavne likove biblijskih tekstova o izbavljenju iz egipatskoga ropstva. Učenik prepoznaje Sinajski savez kao središnji događaj izabranoga naroda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Izlazak iz egipatskoga ropstva; Izlazak, Pasha, mana, Jahve, Sinajski savez, grijeh, krivnja, Deset zapovijedi, sloboda Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Biblijski tekstov: Mojsijev poziv i izlazak iz Egipta (Izl 3-13), putovanje pustinjom i kušnja (Izl 15-18), Savez na Sinaju (Izl 19-20), Zlatno tele (Izl 32), smrt Mojsijeva (Pnz 34, 1-7). Ishod se ostvaruje s ishodom OŠ KV A.6.
(povezanost grijeha i neslobode). Različiti aktivni postupci rada s tekstom, dramatizacija, rješavanje problemskih situacija (mrmljanje Izraelaca i nezahvalnost, neposluh), povezivanje s povijesno-geografskim okolnostima događanja (Egipat, pismenost, religija, gospodarsko značenje). OŠ KV B.6.
Učenik u Isusu Kristu otkriva osloboditelja koji riječima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja. Učenik prepoznaje u Isusu Kristu Osloboditelju koji riječima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja. Učenik analizira poruke i vrijednosti koje vode do istinske i pune slobode. Učenik uspoređuje Isusa i Mojsija i uočava sličnosti događaja Pashe i Uskrsa. Učenik prepoznaje kršćanski put služenja i ljubavi u Isusovu Pashalnom otajstvu. Učenik navodi i interpretira biblijske tekstove u kojima se spominje Marija i uočava njenu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Učenik navodi Isusove riječi i djela i u njima prepoznaje put slobode i spasenja. Učenik navodi neke biblijske događaje u kojima se spominje Marija. Učenik prepoznaje razlike Isusa i Mojsija. Učenik uočava sličnosti događaja Pashe i Uskrsa. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Isus Krist – Osloboditelj. Isusov govor na gori ili Blaženstva (Mt 5, 1-12), Pranje nogu učenicima (Iv 13, 1-17) i Isusova muka, smrt i uskrsnuće (Mt 26-28), kratki referentni tekstovi iz Katekizma Katoličke Crkve, Ivan Pavao II., Redemptoris missio. Biblijski tekstovi u kojima se spominje Marija: Navještenje Isusova rođenja (Lk 1,26-38), Rođenje Isusovo (Lk 2,1-19), Majka Isusova -majka Učenika (Iv 19,25-27), prisutnost s apostolima (Dj 1,12-14). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishod se ostvaruje sa sadržajima ishoda OŠ KV A.6.
Učenik samostalno pronalazi tekst u Bibliji, različite metode rada na biblijskim tekstovima. OŠ KV B.6.
Učenik otkriva i o

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.