Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe i Izmjene Kodeksa vezano za dugu povezanost osoblja s klijentom revizije ili s klijen

Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe i Izmjene Kodeksa vezano za dugu povezanost osoblja s klijentom revizije ili s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje (Konačni dokument) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe i Izmjene Kodeksa vezano za dugu povezanost osoblja s klijentom revizije ili s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje (Konačni dokument) NN 3/2019 (9.1.2019.), Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe i Izmjene Kodeksa vezano za dugu povezanost osoblja s klijentom revizije ili s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje (Konačni dokument) Hrvatska revizorska komora 72 Na temelju članka 106. stavka 2. točke 6. i članka 108. stavka 1. točke 2. i točke 4. Zakona o reviziji (»Narodne novine«, broj 127/17) i članka 17. točke 6. i točke 8. Statuta Hrvatske revizorske komore (»Narodne novine« broj 58/18), Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore na sjednici održanoj 20. prosinca 2018., donijelo je ODLUKU O OBJAVLJIVANJU KODEKSA ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE I IZMJENE KODEKSA VEZANO ZA DUGU POVEZANOST OSOBLJA S KLIJENTOM REVIZIJE ILI S KLIJENTOM ZA KOJEG SE IZRAŽAVA UVJERENJE (Konačni dokument) Objavljuje se Kodeks etike za profesionalne računovođe, izdanje 2016. i Izmjene Kodeksa vezano za dugu povezanost osoblja s klijentom revizije ili s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje (konačni dokument), izdanje 2017., koje je pripremio Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants, IESBA), u izvorniku objavila Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants, IFAC), a Hrvatska revizorska komora uz odobrenje IFAC-a prevela na hrvatski jezik. Klasa: 011-01/18-01/1 Urbroj: 251-442-01-18-01 Zagreb, 20. prosinca 2018. Predsjednik Hrvatske revizorske komore Zdenko Balen, dipl. oec., v. r. KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE IZMJENE KODEKSA ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE VEZANO ZA DUGU POVEZANOST OSOBLJA S KLIJENTOM REVIZIJE ILI S KLIJENTOM ZA KOJEG SE IZRAŽAVA UVJERENJE ODJELJAK 290 NEOVISNOST – ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA (Pročišćeni tekst) Duga povezanost osoblja (uključujući rotaciju partnera) s klijentom revizije Opće odredbe 290.148 Prijetnje temeljem zbliženosti i prijetnje temeljem osobnog interesa, koje mogu utjecati na objektivnost i profesionalni skepticizam osobe, mogu nastati ili im se može povećati važnost kada je osoba uključena u revizijski angažman tijekom dugog razdoblja. Iako je stjecanje razumijevanja revizijskog klijenta i njegovog okruženja ključno za kvalitetu revizije, prijetnja temeljem zbliženosti može nastati kao posljedica duge povezanosti osobe kao člana revizijskog tima s: • revizijskim klijentom i njegovim poslovanjem; • višim menadžmentom revizijskog klijenta; ili • financijskim izvještajima o kojima će revizorsko društvo[1](Op. prev.: izvorni termin »firm«, u kontekstu ovog teksta, preveden je kao »revizorsko društvo«) izraziti mišljenje ili financijskim informacijama koje tvore osnovicu financijskih izvještaja. Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kao posljedica zabrinutosti osobe da će izgubiti klijenta s kojim ima dugotrajnu povezanost ili zainteresiranosti da se zadrže bliski osobni odnosi s članovima višeg menadžmenta ili onima koji su zaduženi za upravljanje, a koji mogu neprimjereno utjecati na prosudbe osobe. 290.149 Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima koji se, pojedinačno ili u kombinaciji, odnose na osobu i na revizijskog klijenta. (

a)čimbenici koji se odnose na osobu uključuju: • ukupno trajanje odnosa osobe s klijentom, uključujući i je li takav odnos postojao u doba kada je osoba bila u ranijem revizorskom društvu. • koliko je dugo osoba član angažiranog revizijskog tima i vrsta uloga koje je obavljala. • opseg u kojem iskusnije osoblje usmjerava, pregledava i nadzire rad osobe. • opseg u kojem osoba, zbog svog položaja, ima mogućnost utjecati na ishod revizije, na primjer, donošenjem ključnih odluka ili usmjeravanjem rada drugih članova angažiranog revizijskog tima. • bliskost osobnog odnosa osobe s višim menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje. • vrstu, učestalost i opseg interakcija između osobe i višeg menadžmenta ili onih koji su zaduženi za upravljanje. (
b)čimbenici koji se odnose na revizijskog klijenta uključuju: • vrstu i složenost klijentove računovodstvene problematike i problematike financijskog izvještavanja te jesu li se one promijenile. • je li bilo ikakvih nedavnih promjena u višem menadžmentu ili onima koji su zaduženi za upravljanje. • je li bilo nekakvih strukturalnih promjena u klijentovoj organizaciji koje utječu na vrstu, učestalost i razmjer interakcija koje osoba može imati s višim menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje. 290.150 Kombinacija dva ili više čimbenika može povećati ili smanjiti važnost prijetnji. Na primjer, prijetnja temeljem zbliženosti nastala tijekom vremena rastućim bliskim odnosom između osobe i člana višeg menadžmenta klijenta, smanjila bi se odlaskom tog člana višeg menadžmenta klijenta i započinjanjem novog odnosa. 290.151 Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • rotiranje osoblja revizijskog tima višeg ranga. • mijenjanje uloge osobe u revizijskom timu ili vrsta i opsega zadataka koje osoba obavlja. • postojanje pregleda posla osobe kojeg obavlja profesionalni računovođa koji nije bio član revizijskog tima. • obavljanje redovitih neovisnih internih ili eksternih pregleda kvalitete angažmana. • obavljanje pregleda kontrole kvalitete angažmana. 290.152 Ako revizorsko društvo odluči da je prijetnja toliko važna da je rotiranje osobe nužna zaštita, revizorsko društvo će odrediti odgovarajuće razdoblje tijekom kojeg osoba neće biti član angažiranog revizijskog tima ili obavljati kontrolu kvalitete za revizijski angažman ili imati izravni utjecaj na ishod revizijskog angažmana. Razdoblje će biti dovoljnog trajanja za omogućavanje da se prijetnje neovisnosti temeljem zbliženosti i osobnog interesa uklone ili ublaže na prihvatljivu razinu. U slučaju subjekta od javnog interesa, primjenjuju se također i točke 290.153 do 290.168. Klijenti revizije koji su subjekti od javnog interesa 290.153 U vezi revizije subjekta od javnog interesa, neka osoba neće djelovati u bilo kojoj od sljedećih uloga, ili kombinaciji takvih uloga, za razdoblje duže od sedam kumulativnih godina (razdoblje uključenosti): (
a)angažirani partner (
b)osoba imenovana kao odgovorna za pregled kontrole kvalitete angažmana; ili (
c)osoba s ulogom bilo kojeg drugog ključnog revizijskog partnera. Nakon razdoblja uključenosti, osoba će koristiti razdoblje mirovanja u skladu s odredbama točki 290.155 do 290.163. 290.154 U izračunavanju razdoblja uključenosti, brojenje godina ne može započeti od početka osim ako osoba prestane djelovati u bilo kojoj od prethodno navedenih uloga kroz uzastopno razdoblje koje je jednako barem razdoblju mirovanja određenom u skladu s točkama 290.155 do 290.157 primjenjivo za ulogu u kojoj je osoba pružala usluge u godini koja prethodi prestanku takve uključenosti. Na primjer, osoba koja je pružala usluge kao angažirani partner kroz četiri godine nakon kojeg slijedi tri godine prekida može nakon toga djelovati kao ključni revizijski partner u istom revizijskom angažmanu za tri naredne godine (što tvori zbroj od sedam kumulativnih godina). Nakon toga se od osobe zahtijeva mirovanje u skladu s točkom 290.158. Razdoblje mirovanja 290.155 Ako je osoba djelovala kao angažirani partner sedam kumulativnih godina, razdoblje mirovanja bit će pet uzastopnih godina. 290.156 Ako je osoba bila imenovana kao odgovorna za pregled kontrole kvalitete angažmana i djelovala u tom svojstvu sedam kumulativnih godina, razdoblje mirovanja bit će tri uzastopne godine. 290.157 Ako je osoba djelovala u bilo kojem drugom svojstvu kao ključni revizijski partner sedam kumulativnih godina, razdoblje mirovanja bit će dvije uzastopne godine. Pružanje usluga u kombinaciji uloga ključnog revizijskog partnera 290.158 Ako je osoba djelovala u kombinaciji uloga ključnog revizijskog partnera i pružala usluge kao angažirani partner za četiri ili više kumulativnih godina, razdoblje mirovanja bit će pet uzastopnih godina. 290.159 Ako je osoba djelovala u kombinaciji uloga ključnog revizijskog partnera i pružala usluge kao ključni revizijski partner odgovoran za pregled kontrole kvalitete angažmana za četiri ili više kumulativnih godina, razdoblje mirovanja, ovisno o točki 290.260(a), bit će tri uzastopne godine. 290.160 Ako je osoba djelovala u kombinaciji uloge ključnog revizijskog partnera i uloga pregleda kontrole kvalitete angažmana četiri ili više kumulativnih godina, razdoblje mirovanja bit će: (
a)pet uzastopnih godina ako je osoba bila angažirani partner za tri ili više godina; ili (
b)tri uzastopne godine u slučaju bilo koje druge kombinacije. 290.161 Ako je osoba djelovala u bilo kojoj drugoj kombinaciji uloga ključnog revizijskog partnera, razdoblje mirovanja bit će dvije uzastopne godine. Pružanje usluga u ranijem revizorskom društvu 290.162 U određivanju broja godina kroz koje je osoba bila ključni revizijski partner prema točkama 290.153 i 290.154, trajanje odnosa će, kada je relevantno, uključiti vrijeme kroz koje je osoba bila ključni revizijski partner u tom angažmanu u ranijem revizorskom društvu. Situacija gdje je zakonom ili regulativom ustanovljeno kraće razdoblje mirovanja 290.163 Ako je zakonodavno tijelo ili regulator (ili organizacija koju je ovlastilo ili priznalo takvo zakonodavno tijelo ili regulator) ustanovilo razdoblje mirovanja za angažiranog partnera kraće od pet uzastopnih godina, to razdoblje ili tri godine, ovisno što je duže, može biti zamjena za razdoblje mirovanja od pet uzastopnih godina navedeno u točkama 290.155, 290.158 i 290.160(
a)uz uvjet da primjenjivo razdoblje uključenosti ne traje duže od sedam godina. Ograničenja aktivnosti tijekom razdoblja mirovanja 290.164 Tijekom trajanja relevantnog razdoblja mirovanja, osoba neće: (
a)biti član angažiranog tima ili obavljati kontrolu kvalitete za revizijski angažman; ili (
b)davati konzultacije angažiranom timu ili klijentu u vezi sa stručnom problematikom ili problematikom specifičnom za djelatnost, transakcijama ili događajima koji utječu na revizijski angažman (osim onih rasprava s angažiranim timom ograničenim na posao koji je bio obavljen ili zaključke koji su bili stvoreni u zadnjoj godini razdoblja uključenosti osobe ako su oni i nadalje relevantni za reviziju); ili (
c)biti odgovoran za vođenje ili koordiniranje profesionalnih usluga revizorskog društva revizijskom klijentu ili nadziranje odnosa revizorskog društva s revizijskim klijentom; ili (
d)neće prihvatiti bilo koju drugu ulogu ili aktivnost koja nije prethodno navedena u vezi s revizijskim klijentom, uključujući i pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja, koje bi imale za posljedicu da osoba: (
i)ima značajnu ili učestalu interakciju s višim menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje; ili (
ii)izravno utječe na ishod revizijskog angažmana. Nije namjera odredbi ove točke da spriječe osobi prihvaćanja uloge vodstva u revizorskom društvu kao što su one koju ima viši partner ili glavni partner. Ostala pitanja 290.165 Mogu postojati situacije gdje revizorsko društvo, temeljem ocjene prijetnji u skladu s prethodnim općim odredbama, zaključi da ne bi bilo primjereno da osoba koja je ključni revizijski partner nastavi u toj ulozi čak i ako je protek vremena u kojem je pružala usluge kao ključni revizijski partner kraći od sedam godina. U ocjenjivanju prijetnji, posebna pozornost se treba posvetiti ulogama i trajanju povezanosti osobe s revizijskim angažmanom prije nego što je postala ključni revizijski partner. 290.166 Unatoč točkama 290.153 do 290.161, ključnim partnerima revizije, čiji je kontinuitet u sudjelovanju u obavljanju revizije posebno važan za kvalitetu revizije, u rijetkim slučajevima zbog nepredvidivih okolnosti izvan kontrole revizorskog društva, može biti dopušteno angažiranje za dodatnu godina kao ključnog revizijskog partnera sve dok se prijetnja neovisnosti može ukloniti ili ublažiti na prihvatljivu razinu primjenjivanjem zaštita. Na primjer, ključni partner revizije može ostati u toj ulozi u revizijskom timu do jedne dodatne godine u okolnostima gdje, zbog nepredviđenih događaja, potrebna rotacija nije moguća, kao što može biti u slučaju teške bolesti partnera kojeg se namjeravalo angažirati. Revizorsko društvo će raspraviti s onima koji su zaduženi za upravljanje razloge zašto se planirana rotacija ne može obaviti i potrebu za bilo kakvim zaštitama da bi se ublažila bilo koja nastala prijetnja. 290.167 Kada klijent revizije postane subjekt od javnog interesa, vremensko razdoblje u kojem je osoba pružala usluge klijentu revizije kao ključni partner revizije prije nego što je klijent postao subjekt od javnog interesa uzet će se u obzir pri određivanju vremena za rotaciju. Ako je osoba pružala usluge klijentu revizije kao ključni partner revizije kroz pet kumulativnih godina ili manje kada klijent postane subjekt od javnog interesa, broj godina u kojem osoba može nastaviti pružati usluge klijentu u tom statusu prije rotiranja jest sedam godina umanjeno za broj godina kroz koje je do tada pružala usluge. Ako je osoba pružala usluge klijentu revizije kao ključni partner revizije kroz šest kumulativnih ili više godina kada klijent postane subjekt od javnog interesa, partner može nastaviti pružanje usluga u tom statusu uz suglasnost onih koji su zaduženi za upravljanje kroz maksimalno dvije dodatne godine prije rotiranja iz angažmana. 290.168 Kada revizorsko društvo ima svega nekoliko osoba s potrebnim znanjem i iskustvom za pružanje usluga u svojstvu ključnog partnera revizije u reviziji subjekta od javnog interesa, moguće je da rotiranje ključnih partnera revizije neće biti raspoloživa mogućnost zaštite. Ako je neovisni regulator u relevantnom zakonodavstvu propisao izuzimanje od obveze rotacije partnera u takvim okolnostima, neka osoba može, u skladu s takvom regulativom, ostati ključni partner revizije kroz više od sedam godina, pod uvjetom da je neovisni regulator odredio druge zahtjeve koje treba ispuniti, kao što je vremensko razdoblje kroz koje ključni revizijski partner može biti izuzet od rotiranja ili redoviti neovisni eksterni pregled. ODJELJAK 291 NEOVISNOST – OSTALI ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA (Pročišćeni tekst) duga povezanost osoblja s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje 291.137 Prijetnje temeljem zbliženosti i osobnog interesa, koje mogu utjecati na objektivnost i profesionalni skepticizam osobe, mogu nastati i može im se povećati važnost kada je osoba uključena u angažmanu s izražavanjem uvjerenja koji se obnavlja iz godine u godinu tijekom dugog razdoblja. Prijetnja temeljem zbliženosti može nastati kao posljedica duge povezanosti osobe s: • klijentom za kojeg se izražava uvjerenje; ili • predmetom ispitivanja i informacijama o predmetu ispitivanja angažmana s izražavanjem uvjerenja. Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kao posljedica zabrinutosti osobe da će se izgubiti klijent za kojeg se dugotrajnije izražava uvjerenje ili interesa za održavanje bliskih osobnih odnosa s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje ili s osobama iz višeg menadžmenta i koja može neprimjereno utjecati na prosudbe osobe. 291.138 Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima, razmatranim pojedinačno ili u kombinaciji, kao što su: • vrsta angažmana s izražavanjem uvjerenja; • koliko dugo je osoba bila član tima s izražavanjem uvjerenja; hijerarhijski položaj osobe i vrsti uloge koju obavlja, uključujući je li takav odnos postojao dok je osoba bila u drugoj tvrtki; • opseg u kojem rad osobe usmjerava, pregledava i nadzire osoblje hijerarhijski više razine; • opseg u kojem osoba, zbog svojeg hijerarhijskog položaja, ima mogućnost utjecati na ishod angažmana s izražavanjem uvjerenja, na primjer donošenjem ključnih odluka ili usmjeravanjem rada drugih članova angažiranog tima; • bliskosti osobnih odnosa osobe s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje ili, ako je relevantno, s višim menadžmentom; • vrsti, učestalosti i opseg interakcija između osobe i klijenta za kojeg se izražava uvjerenje; • jesu li se mijenjale vrste ili složenost predmeta ispitivanja ili informacija o predmetu ispitivanja; • je li bilo nedavnih promjena osobe ili osoba koje su odgovorna stranka ili, ako je relevantno, su dio višeg menadžmenta. 291.139 Kombinacija dva ili više čimbenika može povećati ili smanjiti važnost prijetnji. Na primjer, prijetnje temeljem zbliženosti nastale tijekom vremena povećanim bliskim odnosima osobe i klijenta za kojeg se izražava uvjerenje može se smanjiti odlaskom osobe koja je odgovorna stranka i započinjanjem novog odnosa. 291.140 Ocijenit će se važnost prijetnji i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnji ili njihovo ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita u vezi s određenim angažmanom uključuju: • rotiranje osobe iz tima za izražavanje uvjerenja; • mijenjanje uloge osobe u timu za izražavanje uvjerenja ili vrste i obujma zadataka koje ona obavlja; • uključivanje profesionalnog računovođe koji nije bio član tima za izražavanje uvjerenja radi pregleda posla osobe; • obavljanje redovitog neovisnog internog ili eksternog pregleda kontrole kvalitete angažmana; ili • obavljanje pregleda kontrole kvalitete angažmana. 291.141 Ako revizorsko društvo odluči da su prijetnje toliko važne da je rotiranje osobe nužna zaštita, revizorsko društvo će odrediti primjereno razdoblje tijekom kojeg osoba neće biti član angažiranog tima ili obavljati kontrolu kvalitete za angažman s izražavanjem uvjerenja ili imati izravni utjecaj na ishod angažmana s izražavanjem uvjerenja. Razdoblje treba biti dovoljnog trajanja da omogući uklanjanje prijetnji temeljem zbliženosti i osobnog interesa ili njihovo ublažavanje na prihvatljivu razinu. Datum stupanja na snagu Prema niže navedenim prijelaznim odredbama, točke 290.148 do 290.168 su na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2018. godine ili nakon toga. Točke 291.137 do 291.141 su na snazi od 15. prosinca 2018. godine. Ranija primjena je dopuštena. Točka 290.163 će biti na snazi samo za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta prije 15. prosinca 2023. godine. To će olakšati prijelaz na zahtijevano razdoblje mirovanja od pet uzastopnih godina za angažirane partnere u onim jurisdikcijama gdje je zakonodavno tijelo ili regulator (ili organizacija koju je ovlastilo ili priznalo takvo zakonodavno tijelo ili regulator) odredio razdoblje mirovanja kraće od pet uzastopnih godina. PRIRUČNIK S KODEKSOM ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE IZDANJE 2016. GODINE Autorsko pravo i prevođenje IFAC objavljuje IESBA-ove priručnike, standarde i druge publikacije i ima autorska prava. IFAC prihvaća kako je važno da sastavljači i korisnici financijskih izvještaja, revizori i drugi profesionalni računovođe, regulatori, kreatori nacionalnih standarda, članska tijela IFAC-a, odvjetnici, akademski krugovi, studenti i ostale zainteresirane grupe u državama neengleskog govornog područja imaju pristup standardima na materinskom jeziku te potiče i olakšava reproduciranje ili prevođenje i reproduciranje svojih publikacija. IFAC-ova politika u vezi s prijevodom i reprodukcijom njezinih publikacija zaštićenih autorskim pravom navedena je u dokumentima izvornog naziva – Policy for Translating and Reproducing Standards Published by the International Federation of Accountants i Policy for Reproducing or Reproducing and Translating, Publications of the International Federation of Accountants. Zainteresirane strane koje žele reproducirati ili prevesti i reproducirati ovaj priručnik, trebaju kontaktirati na permissions@ifac.org radi relevantnih odredbi i uvjeta pod kojima se to može ostvariti. UVODNO O ODBORU ZA MEĐUNARODNE STANDARDE ETIKE ZA RAČUNOVOĐE Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe1397904493 (International Ethics Standards Board for Accountants1397904493 (IESBA1397904493)) je neovisno tijelo za donošenje standarda koje razvija međunarodno primjereni Kodeks etike za profesionalne računovođe™ (Kodeks). Cilj IESBA-a, kako je navedeno u osnivačkom dokumentu tog Odbora, je služenje javnom interesu donošenjem visokokvalitetnih etičkih standarda za profesionalne računovođe. Dugoročni cilj Odbora je usklađivanje etičkih standarda za profesionalne računovođe Kodeksa, uključujući i standarda neovisnosti revizora, s onima koje izdaju regulatori i nacionalna tijela za donošenje standarda. Približavanje u jedan skup standarda može unaprijediti kvalitetu i konzistentnost usluga koje pružaju profesionalni računovođe diljem svijeta i može poboljšati efikasnost globalnih tržišta kapitala. IESBA se sastoji od 18 članova iz raznih dijelova svijeta, od kojih ne više od 9 su profesionalni računovođe u javnoj praksi i ne manje od 3 su članovi iz javnosti (osobe za koje se očekuje, ili se čini, da odražavaju šire javne interese). Članove imenuje Odbor IFAC-a, temeljeno na preporukama IFAC-ovog Odbora za nominacije i uz odobrenje Odbora za nadzor javnog interesa (Public Interest Oversight Bord – (PIOB)), koji nadzire aktivnosti IASBA-e. Postupak donošenja standarda IESBA-a uključuje angažiranost PIOB-a i IESBA-ove Konzultativno savjetodavne grupe (Consultative Advisory Group – (CAG)), koji osiguravaju uzimanje u obzir javnog interesa pri razvijanju IESBA-ovih standarda i uputa. Zahtijeva se od IESBA-a da, u donošenju standarda, bude transparentan u svojim aktivnostima i da se pridržava propisanog postupka kako je odobrio POIB. Sjednice Odbora, uključujući one koje se održavaju telekonferencijski, otvorene su za javnost i materijali za dnevni red dostupni su na njegovoj web-stranici. Za daljnje informacije vidjeti: http://www.ethicboardb.org/. ULOGA MEĐUNARODNE FEDERACIJE RAČUNOVOĐA Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants) (IFAC) služi javnom interesu pridonošenjem razvoju jakih organizacija, tržišta i ekonomija. Ona se zalaže za transparentnost, odgovornost i usporedivost financijskog izvještavanja; pomaže razvoju računovodstvene profesije; i priopćava važnost i vrijednost računovođa za globalnu financijsku infrastrukturu. Osnovana je 1977. godine i trenutno obuhvaća više od 175 članica i pridruženih članova 130 država diljem svijeta, zastupajući gotovo 3 milijuna računovođa u javnoj praksi, obrazovanju, državnim uslugama, gospodarskim granama i trgovini. Kao dio svog mandata u služenju javnom interesu, IFAC doprinosi razvoju, usvajanju i uvođenju visoko kvalitetnih etičkih standarda za računovođe, prvenstveno kroz svoju podršku IESBA-u. IFAC osigurava ljudske resurse, upravljanje kapacitetima, komunikacijsku podršku i financiranje tog neovisnog odbora za donošenje standarda te olakšava postupak nominiranja i selektiranja članova odbora. IESBA određuje svoj program rada i odobrava svoje publikacije u skladu sa svojim propisanim postupkom bez uključenosti IFAC-a. IFAC nema mogućnost utjecati na program rada ili publikacije. IFAC objavljuje priručnike, standarde i druge publikacije i ima autorska prava. Neovisnost IESBA-a zaštićena je na brojne načine: • propisanim neovisnim javnim nadzorom u donošenju standarda koji provodi PIOB (za daljnje informacije vidjeti: www.ipiob.org), koji uključuje rigorozan propisani postupak i konzultiranje javnosti; • javnim pozivom za nominiranje i propisanim neovisnim nadzorom nad postupkom nominiranja i selektiranja koji obavlja PIOB; • potpunom transparentnošću, kako u vezi s postupkom donošenja standarda, tako i s pristupom javnosti materijalima povezanim s programom rada, sjednicama i osnovama za zaključke koje se publiciraju za svaki konačni standard; • uključivanjem Konzultativno savjetodavne grupe (CAG) i promatrača u postupak donošenja standarda; i • zahtjevom da članovi IESBA-a, kao i nominirajućih/poslodavnih organizacija, budu privrženi ostvarivanju neovisnosti, čestitosti i javne misije odbora. Za daljnje informacije vidjeti: http://www.ifac.org. DJELOKRUG OVOG PRIRUČNIKA IZDANJE 2016. GODINE Ovaj priručnik sadrži osnovne informacije o ulozi IFAC-a i službeni tekst Kodeksa etike za profesionalne računovođe (Kodeks) (Code of Ethics for Profesionalnog računovođes (the Code)) koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)). IZMJENE SADRŽAJA U ODNOSU NA IZDANJE 2015. GODINE Kodeks etike za profesionalne računovođe Ovaj priručnik zamjenjuje izdanje Priručnika s Kodeksom etike za profesionalne računovođe objavljeno u 2015. godini. Izmjene Izdanje priručnika iz 2016. godine sadrži nove Odjeljke 225 i 360 koji se bave odgovornostima profesionalnih računovođa kada postane svjestan nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje zakona i regulativa kojeg je počinio klijent ili poslodavac. Posljedične i usklađujuće izmjene su obavljene u Odjeljcima 100, 140, 150, 210 i 270 Kodeksa. Izmjene stupaju na snagu 15. srpnja 2017. godine. Ranija primjena je dopuštena. Izmjene su objavljene na web stranici IESBA u srpnju 2016. godine. Izmjene Kodeksa izdane nakon srpnja 2016. godine i Nacrti za izdavanje Za informacije o posljednjim dostignućima i dobivanje konačnih objava izdanih nakon srpnja 2016. godine ili nacrta koji su u postupku usvajanja, posjetite IESBA-ovu web-stranicu: www.ethicsboard.org. PREDGOVOR Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) razvija i izdaje, prema svojoj vlastitoj ovlasti, Kodeks etike za profesionalne računovođe (Kodeks) za uporabu profesionalnim računovođama diljem svijeta. Članice IFAC-a ili trgovačka društva profesionalnih računovođa[2](Op. prev.: izvorni termin »firm« preveden je kao »trgovačko društvo profesionalnih računovođa« (dalje u tekstu: društvo). U ranijim prijevodima MRevS-ova isti izvorni termin preveden je kao »tvrtka«.) neće primjenjivati blaže standarde od onih koji su navedeni u Kodeksu. Međutim, ukoliko je članici ili društvu zakonom ili regulativom zabranjeno postupanje u skladu s određenim dijelovima Kodeksa, postupat će u skladu s ostalim dijelovima ovog Kodeksa. Neka zakonodavstva mogu imati zahtjeve ili upute koji se razlikuju od onih sadržanih u ovom Kodeksu. U tim zakonodavstvima profesionalni računovođe moraju voditi računa o tim razlikama i postupati u skladu sa strožim zahtjevima i uputama, osim ako nisu zabranjeni zakonom ili regulativom. DIO A – OPĆA PRIMJENA KODEKSA ODJELJAK 100 Uvod i temeljna načela 100.1 Razlikovno obilježje računovodstvene profesije je prihvaćanje odgovornosti da djeluje u javnom interesu. Zbog toga, odgovornost profesionalnog računovođe nije isključivo da se zadovolje potrebe pojedinačnog klijenta ili poslodavca. Pri djelovanju u javnom interesu, profesionalni računovođe će poštivati i primjenjivati ovaj Kodeks. Ako je zakonom ili regulativom zabranjeno profesionalnom računovođi postupanje u skladu s određenim dijelovima ovog Kodeksa, profesionalni računovođa postupat će u skladu sa svim preostalim dijelovima ovog Kodeksa. 100.2 Ovaj Kodeks sastoji se od tri dijela. Dio A ustanovljuje temeljna načela profesionalne etike za profesionalne računovođe i pruža konceptualni okvir koji će profesionalni računovođe primijeniti kako bi: (
a)identificirali prijetnje pridržavanju temeljnih načela; (
b)ocijenili važnost identificiranih prijetnji; i (
c)primijenili zaštite, kada je nužno, kako bi uklonili prijetnje ili ih ublažili do prihvatljive razine. Zaštite su nužne kada profesionalni računovođa utvrdi da prijetnje nisu na razini da bi razumna i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila da, sagledavajući sve specifične činjenice i okolnosti dostupne profesionalnom računovođi u to vrijeme, pridržavanje temeljnih načela nije ugroženo. Profesionalni računovođa će koristiti profesionalnu prosudbu u primjeni ovog konceptualnog okvira. 100.3 Dijelovi B i C opisuju kako se konceptualni okvir primjenjuje u određenim situacijama. Oni sadrže primjere zaštite koje mogu biti primjerene u suočavanju s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. Oni također opisuju situacije u kojima zaštite nisu raspoložive i kao posljedica toga okolnosti ili odnose koji stvaraju prijetnje treba izbjegavati. Dio B primjenljiv je za profesionalne računovođe u javnoj praksi. Dio C primjenjiv je za profesionalne računovođe u gospodarstvu. Profesionalni računovođe u javnoj praksi mogu također ustanoviti da Dio C može biti relevantan za njih u određenim okolnostima. 100.4 Upotreba riječi »će« u ovom Kodeksu nameće zahtjev profesionalnom računovođi ili društvu da se pridržava određene odredbe u kojoj je korištena riječ »će«. Pridržavanje se zahtijeva, osim ako ovim Kodeksom nije dopušten izuzetak. Temeljna načela 100.5 Profesionalni računovođa će se pridržavati sljedećih temeljnih načela: (
a)Integritet – biti iskren i pošten u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. (
b)Objektivnost – ne dopustiti da pristranost, sukob interesa ili neprimjeren utjecaj drugih nadvlada njegove profesionalne ili poslovne prosudbe. (
c)Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja – održavati profesionalna znanja i vještine na razini potrebnoj za osiguranje da će klijent ili poslodavac primiti kompetentnu profesionalnu uslugu temeljenu na aktualnim dostignućima prakse, zakonodavstva i tehnika te djelovati marljivo i u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima. (
d)Povjerljivost – pridržavati se načela povjerljivosti informacija stečenih temeljem profesionalnih i poslovnih odnosa te stoga ne objavljivati bilo koju takvu informaciju trećim osobama bez posebnog i odgovarajućeg odobrenja, osim ako nema zakonskog ili profesionalnog prava ili obveze da se ona objavi, niti koristiti informacije za osobnu korist profesionalnog računovođe ili trećih stranaka. (
e)Profesionalno ponašanje – postupati u skladu s relevantnim zakonima i regulativama te izbjeći svaku radnju koja diskreditira profesiju. Svako od ovih temeljnih načela detaljnije je razmatrano u Odjeljcima 110 – 150. Pristup prema konceptualnom okviru 100.6 Okolnosti u kojima djeluje profesionalni računovođa mogu stvarati specifične prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Nemoguće je definirati svaku situaciju koja stvara prijetnju pridržavanju temeljnih načela i odrediti primjerenu radnju. Osim toga, vrste angažmana i poslova mogu se razlikovati te kao posljedica toga mogu se pojaviti različite prijetnje koje zahtijevaju primjenu različitih zaštita. Zbog toga ovaj Kodeks ustanovljuje konceptualni okvir koji zahtijeva da profesionalni računovođa identificira, ocijeni i postupa s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. Pristup prema konceptualnom okviru pomaže profesionalnim računovođama u pridržavanju etičkih zahtjeva ovog Kodeksa i ispunjavanju njihove dužnosti da djeluju u javnom interesu. On je primjeren različitim okolnostima koje ugrožavaju pridržavanje temeljnih načela i može odvratiti profesionalnog računovođu od stvaranja zaključka da je neka situacija dopuštena kada ona nije izričito zabranjena. 100.7 Kada profesionalni računovođa identificira prijetnje pridržavanju temeljnih načela i, na osnovi ocjene tih prijetnji, utvrdi da nisu na prihvatljivoj razini, profesionalni računovođa će utvrditi jesu li raspoložive odgovarajuće zaštite i mogu li se primijeniti kako bi se uklonile te prijetnje ili umanjile na prihvatljivu razinu. Pri tom odlučivanju profesionalni računovođa koristit će profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila da će, sagledavajući sve specifične činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to vrijeme, prijetnje biti uklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, tako da se ne kompromitira pridržavanje temeljnih načela. 100.8 Profesionalni računovođa će ocijeniti svaku prijetnju nepridržavanja temeljnih načela kada profesionalni računovođa ima saznanja, ili je razumno očekivati da ih ima, o okolnostima ili odnosima koji mogu ugroziti pridržavanje temeljnih načela. 100.9 Profesionalni računovođa će uzeti u obzir kvalitativne, kao i kvantitativne, čimbenike kada ocjenjuje važnost prijetnje. Kada primjenjuje konceptualni okvir, profesionalni računovođa može se naći u situacijama u kojima se prijetnje ne mogu ukloniti ili ublažiti na prihvatljivu razinu, bilo stoga što je prijetnja previše važna ili jer nisu dostupne primjerene zaštite ili se one ne mogu primijeniti. U takvim situacijama, profesionalni računovođa će odbiti ili prekinuti pružanje određene profesionalne aktivnosti ili usluge na koju se to odnosi ili, kada je nužno, povući se iz angažmana (u slučaju profesionalnih računovođa u javnoj praksi) ili poslodavčeve organizacije (u slučaju profesionalnog računovođe u gospodarstvu). 100.10 Odjeljci 290 i 291 sadrže odredbe u skladu s kojima profesionalni računovođa treba postupati ako identificira kršenje odredbi o neovisnosti iz ovog Kodeksa. Ako profesionalni računovođa identificira kršenje bilo koje druge odredbe iz ovog Kodeksa, on će ocijeniti važnost kršenja i njegov učinak na mogućnost da profesionalni računovođa postupi u skladu s temeljnim načelima. Računovođa će poduzeti bilo koju aktivnost koja mu može biti dostupna, čim je to prije moguće, kako bi na zadovoljavajući način postupio s posljedicama kršenja. Računovođa će odrediti hoće li izvijestiti o kršenju, na primjer, one na koje je kršenje moglo imati učinak, strukovno tijelo, relevantnog regulatora ili nadzorno tijelo. 100.11 Kada se profesionalni računovođa nađe u neuobičajenim okolnostima u kojima bi primjena određenog zahtjeva Kodeksa imala za posljedicu nesrazmjerni ishod ili ishod koji ne bi bio u javnom interesu, preporučuje se da se posavjetuje s odgovarajućim strukovnim tijelom ili relevantnim regulatorom. Prijetnje i zaštite 100.12 Prijetnje mogu stvarati raznovrsni odnosi i okolnosti. Kada odnos ili okolnost stvara prijetnju, takva prijetnja može ugroziti, ili može stvoriti dojam da ugrožava postupanje profesionalnog računovođe koje zahtijevaju temeljna načela. Okolnost ili odnos može stvoriti više prijetnji i prijetnja može imati učinak na pridržavanje više od jednog temeljnog načela. Prijetnje se mogu svrstati u jednu od ili više sljedećih kategorija: (
a)prijetnja temeljem osobnog interesa[3](Op. prev.: izvorni termin »self-interest« preveden je kao »osobni interes« što je istoznačnica terminu »koristoljublje« koji se koristi u Zakonu o reviziji i ranijim prijevodima Kodeksa i MRevS-ova.) (Self-interest prijetnja) – prijetnja da će financijski ili drugi interes neprimjereno utjecati na prosudbu ili ponašanje profesionalnog računovođe; (
b)prijetnja temeljem samoprovjere (Self-review prijetnja) – prijetnja da profesionalni računovođa neće primjereno ocijeniti rezultate prethodne prosudbe ili aktivnosti ili usluge koju je obavio profesionalni računovođa ili druga fizička osoba iz društva profesionalnog računovođe ili organizacije njegovog poslodavca, na koje će se računovođa osloniti kada stvara prosudbu kao dio obavljanja tekuće aktivnosti ili pružanja tekuće usluge; (
c)prijetnja temeljem zagovaranja (Advocacy prijetnja) – prijetnja da će profesionalni računovođa uzdizati klijentov ili poslodavčev položaj do mjere koja ugrožava objektivnost profesionalnog računovođe; (
d)prijetnje uslijed zbliženosti (Familiarity prijetnja) – prijetnja da će zbog dugotrajnog ili bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem, profesionalni računovođa biti previše suosjećajan za njihove interese ili olako prihvaćati ono što oni rade; i (
e)prijetnja uslijed zastrašenosti (Intimidation prijetnja) – prijetnja da će se profesionalni računovođa ustručavati djelovati na objektivan način zbog stvarnog ili percipiranog pritiska, uključujući i pokušaje da se neprimjereno utječe na profesionalnog računovođu. Dijelovi B i C Kodeksa objašnjavaju kako ove kategorije prijetnji mogu nastajati profesionalnim računovođama u javnoj praksi odnosno gospodarstvu. Dio C također može biti relevantan profesionalnim računovođama u javnoj praksi u određenim okolnostima. 100.13 Zaštite su aktivnosti ili druge mjere koje otklanjaju prijetnje ili ih ublažuju na prihvatljivu razinu. Mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije: (
a)zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i (
b)zaštite u radnoj okolini. 100.14 Zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom uključuju: • zahtjeve obrazovanosti, uvježbanosti i iskustva koji su u vezi s ulaskom u profesiju. • zahtjeve stalnog stručnog usavršavanja; • pravila korporativnog upravljanja; • profesionalne standarde; • nadzor koji provodi profesija ili regulator i disciplinske postupke; i • vanjski pregled izvješća, podnesaka, komunikacija ili informacija koje sastavlja profesionalni računovođa, koji provodi zakonski ovlaštena treća stranka. 100.15 U Dijelovima B i C ovog Kodeksa razmatraju se zaštite u radnoj okolini za profesionalne računovođe u javnoj praksi, odnosno za profesionalne računovođe u gospodarstvu. 100.16 Određene zaštite mogu povećati vjerojatnost identificiranja neetičkog ponašanja ili odvraćanja od njega. Takve zaštite, koje mogu biti ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom ili ih ustanovljuje poslodavčeva organizacija, uključuju: • učinkovite i dobro razglašene sustave za pritužbe koje vodi poslodavčeva organizacija, profesija ili regulator, i koje omogućavaju suradnicima, zaposlenicima ili pripadnicima javnosti da ukažu na neprofesionalno ili neetičko ponašanje; i • izričito navedenu obvezu prijave kršenja zahtjeva etike. Sukobi interesa 100.17 Profesionalni računovođa može se suočiti s pojavom sukoba interesa kada poduzima profesionalne aktivnosti. Sukob interesa stvara prijetnju objektivnosti i može stvoriti prijetnje spram drugih temeljnih načela. Takve prijetnje mogu nastati kada: • profesionalni računovođa poduzima profesionalne aktivnosti u vezi s određenim pitanjem za dvije ili više stranaka kojima su sukobljeni interesi u vezi s tim pitanjem; ili • sukobljeni su interesi profesionalnog računovođe u vezi s određenim pitanjem s interesima stranke za koju profesionalni računovođa poduzima profesionalnu aktivnost povezanu s tim pitanjem. 100.18 U Dijelovima B i C ovog Kodeksa razmatraju se sukobi interesa za profesionalne računovođe u javnoj praksi, odnosno u gospodarstvu. Rješavanje etičkih sukoba 100.19 Od profesionalnog računovođe može se zahtijevati da riješi sukob u vezi s pridržavanjem temeljnih načela. 100.20 Kada započinje službeni ili neslužbeni postupak rješavanja sukoba, sljedeći čimbenici, pojedinačno ili zajedno s drugim čimbenicima, mogu biti relevantni za taj postupak: (
a)relevantne činjenice; (
b)etička pitanja o kojima je riječ; (
c)temeljna načela povezana s problematikom o kojoj se radi; (
d)ustanovljeni interni postupci; i (
e)alternativni postupci djelovanja. Nakon što je razmotrio relevantne čimbenike, profesionalni računovođa će odrediti prikladno postupanje, sagledavajući posljedice svakog mogućeg pravca djelovanja. Ako je problem i dalje neriješen, profesionalni računovođa se može posavjetovati s odgovarajućim osobama u društvu i ili poslodavčevoj organizaciji radi dobivanja pomoći u postizanju rješenja. 100.21 Ako problem uključuje sukob s nekom organizacijom ili unutar nje, profesionalni računovođa će odrediti hoće li se posavjetovati s onima koji su zaduženi za upravljanje organizacijom, kao što su odbor direktora ili revizijski odbor. 100.22 U najboljem interesu profesionalnog računovođe može biti da dokumentira suštinu problema, pojedinosti svake održane rasprave i odluke koje su donesene u vezi tog problema. 100.23 Ako se važan sukob ne može riješiti, profesionalni računovođa može razmotriti dobivanje profesionalnog savjeta od relevantnog profesionalnog tijela ili pravnog savjetnika. Profesionalni računovođa obično može dobiti upute u vezi s etičkim pitanjem bez kršenja temeljnog načela povjerljivost ako se problem razmatra s relevantnim profesionalnim tijelom na anonimnoj osnovi ili s pravnim savjetnikom pod zaštitom zakonskog privilegija. Slučajevi u kojima profesionalni računovođa može razmatrati dobivanje pravnog savjeta su različiti. Na primjer, profesionalni računovođa može naići na prijevaru, čije prijavljivanje može predstavljati kršenje njegove obveze u vezi s povjerljivošću. U tom slučaju profesionalni računovođa može razmotriti dobivanje pravnog savjeta kako bi utvrdio postoji li obveza da prijavi prijevaru. 100.24 Ako, nakon iscrpljivanja svih relevantnih mogućnosti, etički sukob ostane neriješen, profesionalni računovođa će, ako je moguće, odbiti da ostane povezan s pitanjem koje stvara sukob. Profesionalni računovođa će odrediti je li se u danim okolnostima primjereno povući iz angažiranog tima ili određenog dijela angažmana ili napustiti angažman, društvo ili poslodavčevu organizaciju. Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje 100.25 Kada komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje u skladu s ovim Kodeksom, profesionalni računovođa ili društvo će odrediti, uzimajući u obzir vrstu i važnost određenih okolnosti i pitanja o kojem treba komunicirati, primjerenu osobu iz subjektove strukture upravljanja s kojom će se komunicirati. Ako profesionalni računovođa ili društvo komunicira s podgrupom onih koji su zaduženi za upravljanje, na primjer, revizijskim odborom ili nekom osobom, profesionalni računovođa ili društvo će odrediti je li također nužno komunicirati sa svim preostalim od onih koji su zaduženi za upravljanje kako bi bili primjereno informirani. ODJELJAK 110 Integritet 110.1 Načelo integriteta nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da budu iskreni i pošteni u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. Integritet također podrazumijeva pošteno poslovanje i istinoljubivost. 110.2 Profesionalni računovođa neće svjesno biti povezan s izvješćima, podnescima, komuniciranjima ili drugim informacijama ako profesionalni računovođa vjeruje da informacije: (
a)sadrže značajno pogrešni navod ili navod koji dovodi u zabludu; (
b)sadrže nepažljivo sročene izjave ili informacije; ili (
c)izostavljaju ili prikrivaju informacije koje bi trebale biti uključene, ako bi takvo izostavljanje ili prikrivanje dovodilo do stvaranja zablude. Kada profesionalni računovođa postane svjestan da je povezan s takvim informacijama, poduzet će mjere da raskine povezanost s tim informacijama. 110.3 Neće se smatrati da profesionalni računovođa krši odredbu iz točke 110.2 ako profesionalni računovođa sastavi modificirano izvješće u vezi s pitanjem sadržanim u točki 110.2. ODJELJAK 120 Objektivnost 120.1 Načelo objektivnosti nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da ne kompromitiraju svoje profesionalne ili poslovne prosudbe zbog pristranosti, sukoba interesa ili neprimjerenog utjecaja drugih. 120.2 Profesionalni računovođa može biti u situacijama koje mogu narušiti objektivnost. Nije moguće definirati ni propisati sve takve situacije. Profesionalni računovođa neće obaviti profesionalnu aktivnost ili uslugu ako okolnost ili odnos stvara pristranost ili neprimjereno utječe na profesionalnu prosudbu računovođe u vezi s tom uslugom. ODJELJAK 130 Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja 130.1 Načelo profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje nameće sljedeće obveze svim profesionalnim računovođama: (
a)održavanje profesionalnih znanja i vještina na razini potrebnoj da bi se klijentima ili poslodavcima osiguralo dobivanje kompetentne profesionalne usluge; i (
b)pažljivo djelovanje u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima kada obavljaju profesionalne aktivnosti ili pružaju profesionalne usluge. 130.2 Kompetentna profesionalna usluga zahtijeva valjanu prosudbu u primjenjivanju profesionalnih znanja i vještina u obavljanju takve usluge. Profesionalna kompetentnost može se razdvojiti u dvije odvojene etape: (
a)stjecanje profesionalne kompetentnosti; i (
b)održavanje profesionalne kompetentnosti. 130.3 Održavanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva neprekidno praćenje i stjecanje razumijevanja relevantnih stručnih, profesionalnih i poslovnih razvojnih promjena. Stalno stručno usavršavanje omogućava profesionalnom računovođi da usavršava i održava sposobnosti kompetentnog rada u profesionalnoj sredini. 130.4 Pažljivost obuhvaća odgovornost za djelovanje u skladu sa zahtjevima angažmana i to brižno, temeljito i pravodobno. 130.5 Profesionalni računovođa će poduzeti razumne mjere kako bi osigurao da oni koji rade pod njegovim vodstvom kao pripadnici profesije budu odgovarajuće uvježbani i nadzirani. 130.6 Ako je primjereno, profesionalni računovođa će upoznati klijente, poslodavce ili ostale korisnike profesionalnih usluga ili aktivnosti s ograničenjima svojstvenim tim uslugama ili aktivnostima. ODJELJAK 140 Povjerljivost 140.1 Načelo povjerljivosti nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da se suzdrže od: (
a)objavljivanja izvan društva ili poslodavčeve organizacije povjerljivih informacija stečenih temeljem profesionalnih i poslovnih odnosa bez odgovarajućeg i konkretnog odobrenja ili ako ne postoji zakonsko ili profesionalno pravo ili dužnost objavljivanja; i (
b)korištenja povjerljivih informacija stečenih temeljem profesionalnih i poslovnih odnosa za njihove osobne koristi ili koristi trećih stranaka. 140.2 Profesionalni računovođa će čuvati povjerljivost, uključujući i u društvenoj sredini, i biti oprezan spram mogućnosti nenamjernog objavljivanja, posebice bliskim poslovnim suradnicima ili užim ili najužim članovima obitelji. 140.3 Profesionalni računovođa će očuvati povjerljivost informacija koje priopće osobe koje bi mogle postati klijent ili poslodavac. 140.4 Profesionalni računovođa će čuvati povjerljivost informacija unutar društva ili poslodavčeve organizacije. 140.5 Profesionalni računovođa će poduzeti razumne mjere kako bi osigurao da osoblje pod njegovom kontrolom i osobe od kojih prima savjete i pomoć poštuju njegovu obvezu čuvanja povjerljivosti. 140.6 Potreba pridržavanja načela povjerljivosti nastavlja se čak i nakon kraja odnosa između profesionalnog računovođe i klijenta ili poslodavca. Kada profesionalni računovođa promijeni zaposlenje ili stekne novog klijenta, ima pravo koristiti ranije stečena iskustva. Međutim, profesionalni računovođa neće koristiti ili objaviti bilo koju povjerljivu informaciju stečenu ili primljenu temeljem profesionalnog ili poslovnog odnosa. 140.7 Okolnosti u kojima se od profesionalnog računovođe zahtijeva, ili može zahtijevati, objavljivanje povjerljivih informacija ili kada takvo objavljivanje može biti primjereno su sljedeće: (
a)objavljivanje je dopušteno zakonom i odobreno od klijenta ili poslodavca; (
b)objavljivanje se zahtijeva zakonom, na primjer: (
i)izrada dokumenata ili drugo osiguravanje dokaza u tijeku sudskih postupaka; ili (
ii)dojava uočenih kršenja zakona nadležnim javnim tijelima; i (
c)postoji profesionalna dužnost ili pravo objavljivanja, kada nije zabranjeno zakonom, kako bi se: (
i)postupilo u skladu s pregledom kvalitete koju provodi tijelo članice ili profesionalno tijelo; (
ii)odgovorilo na upite ili odazvalo istrazi tijela članice ili regulatornog tijela; (iii) zaštitili profesionalni interesi profesionalnog računovođe u sudskim postupcima; ili (
iv)postupilo u skladu sa stručnim i etičkim zahtjevima. 140.8 U odlučivanju o tome hoće li se objaviti povjerljive informacije, relevantni čimbenici koji se moraju razmotriti uključuju: • mogu li biti ugroženi interesi svih stranaka, uključujući i treće stranke čiji interesi mogu biti pogođeni, ako klijent ili poslodavac pristane da profesionalni računovođa objavi informacije; • jesu li sve relevantne informacije poznate i potvrđene, u mjeri u kojoj je to izvedivo; u situacijama koje uključuju nepotvrđene činjenice, nepotpune informacije ili nepotvrđene zaključke, koristit će se profesionalna prosudba pri određivanju načina objavljivanja na koje se ono treba obaviti, ako je objavljivanje potrebno; • vrstu priopćavanja koja se očekuje i na koga je upućeno; i • jesu li primjereni primatelji na koje se upućuje priopćenje. ODJELJAK 150 Profesionalno ponašanje 150.1 Načelo profesionalnog ponašanja nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da postupaju u skladu s relevantnim zakonima i regulativama te izbjegavaju svako djelovanje za koje profesionalni računovođa zna ili bi trebao znati da narušava ugled profesije. To uključuje radnje za koje bi razborita i obaviještena treća stranka, sagledavajući sve činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to doba, vjerojatno zaključila da negativno utječe na dobar ugled profesije. 150.2 U marketingu i promoviranju sebe i svog posla, profesionalni računovođe neće narušiti ugled profesije. Profesionalni računovođe bit će pošteni i istinoljubivi i neće: (
a)preuveličavati tvrdnje o uslugama koje mogu ponuditi, kvalifikacijama koje imaju ili iskustvu koje su stekli; ili (
b)omalovažavati posao drugih ili stvarati neosnovane usporedbe s radom drugih. DIO B – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI ODJELJAK 200 Uvod 200.1 Ovaj dio Kodeksa opisuje kako se konceptualni okvir sadržan u Dijelu A primjenjuje u određenim situacijama na profesionalne računovođe u javnoj praksi. Ovaj dio ne opisuje sve okolnosti i odnose s kojima se može suočiti profesionalni računovođa u javnoj praksi koji stvaraju ili mogu stvarati prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Zbog toga se profesionalni računovođe u javnoj praksi potiču na opreznost spram takvih okolnosti i odnosa. 200.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće se svjesno angažirati u nekom poslu, zanimanju ili djelovanju koji narušavaju ili mogu narušavati integritet, objektivnost ili dobar ugled profesije i koji bi kao posljedicu imali nespojivost s temeljnim načelima. Prijetnje i zaštite 200.3 Pridržavanje temeljnih načela može biti potencijalno ugroženo širokim rasponom okolnosti i odnosa. Vrsta i važnost prijetnji mogu se razlikovati ovisno o tome nastaju li u vezi s pružanjem usluga klijentu revizije te je li on subjekt od javnog interesa, ili su u vezi s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje ali koji nije i klijent revizije ili su u vezi s klijentom za kojeg se ne izražava uvjerenje. Prijetnje se ubrajaju u jednu ili više od sljedećih kategorija, tj. u prijetnje temeljem: (
a)osobnog interesa; (
b)samoprovjere; (
c)zagovaranja; (
d)zbliženosti; i (
e)zastrašenosti. Ove prijetnje podrobnije su razmatrane u Dijelu A ovog Kodeksa. 200.4 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje na temelju koristoljublja uključuju: • član tima za izražavanje uvjerenja ima izravan financijski interes u klijentu za kojeg se izražava uvjerenje; • društvo je pretjerano ovisno o ukupnoj naknadi od klijenta; • član tima za izražavanje uvjerenja ima značajan bliski poslovni odnos s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje; • društvo brine zbog mogućnosti gubitka važnog klijenta; • član revizijskog tima započinje pregovore o zapošljavanju s klijentom revizije; • društvo zaključuje dogovor o uvjetovanoj naknadi u vezi s angažmanom s izražavanjem uvjerenja; i • profesionalni računovođa otkriva važnu pogrešku kada ocjenjuje rezultate ranije profesionalne usluge koju je bio obavio djelatnik društva profesionalnog računovođe. 200.5 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje temeljem samoprovjere uključuju: • društvo izdaje izvješće s izražavanjem uvjerenja o učinkovitosti djelovanja financijskog sustava nakon oblikovanja ili implementiranja sustava; • društvo priprema izvorne podatke korištene za stvaranje evidencija koje su predmet ispitivanja u angažmanu s izražavanjem uvjerenja; • član tima za izražavanje uvjerenja je, ili je nedavno bio, direktor ili odgovorna osoba klijenta; • član tima za izražavanje uvjerenja je, ili je nedavno bio, zaposlen u klijentu na položaju iz kojeg može imati značajni utjecaj na predmet angažmana; i • društvo pruža uslugu klijentu za kojeg se izražava uvjerenje koja izravno utječe na predmetne informacije angažmana s izražavanjem uvjerenja. 200.6 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje temeljem zagovaranja uključuju: • društvo promovira dionice u nekom klijentu revizije; i • profesionalni računovođa djeluje kao odvjetnik u ime klijenta revizije u parnici ili sporovima s trećim strankama. 200.7 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje uslijed zbliženosti uključuju: • član angažiranog tima ima užeg ili najužeg člana obitelji koji je direktor ili odgovorna osoba klijenta; • član angažiranog tima ima užeg ili najužeg člana obitelji koji je zaposlenik klijenta na položaju iz kojeg može imati značajni utjecaj na predmet angažmana; • direktor ili odgovorna osoba klijenta ili zaposlenik na položaju iz kojeg može imati značajni utjecaj na predmet angažmana do nedavno je imao ulogu angažiranog partnera; • profesionalni računovođa prima poklone od klijenta ili mu on daje povlašteni tretman, osim ako vrijednost nije beznačajna ili nevažna; i • osoblje na višem položaju dugo je povezano s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje. 200.8 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje uslijed zastrašenosti uključuju: • prijeti se društvu raskidom angažmana s klijentom; • klijent revizije nagoviješta da društvu neće dodijeliti planirani ugovor o obavljanju usluge koja ne uključuje izražavanje uvjerenja ako ustraje u neslaganju s računovodstvenim tretmanom klijenta za određenu transakciju; • klijent prijeti društvu sudskim sporom; • vrši se pritisak na društvo da neprimjereno smanji obujam posla kako bi se smanjile naknade; • profesionalni računovođa osjeća pritisak da prihvati prosudbu zaposlenika klijenta jer zaposlenik ima veću stručnost u vezi s predmetnom problematikom; i • partner društva obavijestio je profesionalnog računovođu da neće biti provedeno planirano unaprjeđenje ako se profesionalni računovođa ne složi s neprimjerenim računovodstvenim tretmanom klijenta revizije. 200.9 Zaštite koje mogu ukloniti ili ublažiti prijetnje na prihvatljivu razinu razvrstavaju se u dvije kategorije: (
a)zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i (
b)zaštite u radnoj okolini. Primjeri zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom opisani su u točki 100.14 Dijela A ovog Kodeksa. 200.10 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će prosuditi kako da na najbolji način riješi prijetnje koje nisu na prihvatljivoj razini tako što će primijeniti zaštite radi uklanjanja prijetnje ili ublažavanja prijetnje na prihvatljivu razinu, ili tako što će prekinuti ili odbiti angažman na koji se odnosi prijetnja. Pri tom prosuđivanju, profesionalni računovođa u javnoj praksi će razmotriti bi li razborita i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila, sagledavajući sve specifične činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to vrijeme, da će prijetnje biti uklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, tako da se ne kompromitira pridržavanje temeljnih načela. Na to razmatranje utjecat će pitanja kao što su važnost prijetnje, vrsta angažmana i struktura društva. 200.11 U radnoj okolini relevantne zaštite razlikovat će se ovisno o okolnostima. Zaštite u radnoj okolini obuhvaćaju zaštite na razini društva i zaštite specifične za angažman. 200.12 Primjeri zaštite na razini društva u radnom okruženju uključuju: • vođenje društva tako da se ističe važnost pridržavanja temeljnih načela; • vođenje društva tako što se stvara očekivanje da članovi tima za izražavanje uvjerenja djeluju u javnom interesu; • politike i postupke za uvođenje i monitoring kontrole kvalitete angažmana; • dokumentirane politike u vezi s potrebom identificiranja prijetnji pridržavanju temeljnih načela, ocjenjivanja važnosti tih prijetnji i primjenjivanja zaštite radi uklanjanja ili ublažavanja prijetnji na prihvatljivu razinu, odnosno prekidanja ili odbijanja relevantnog angažmana kada primjerene zaštite nisu dostupne ili se one ne mogu primijeniti; • dokumentirane unutarnje politike i postupke koji zahtijevaju pridržavanje temeljnih načela; • politike i postupke koji će omogućiti identificiranje interesa ili odnosa između članova angažiranih timova i klijenata; • politike i postupke za praćenje i, ako je nužno, upravljanje oslanjanjem na prihode primljene od pojedinog klijenta; • korištenje različitih partnera i angažiranih timova s odvojenim linijama subordinacije za pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu za kojeg se izražava uvjerenje; • politike i postupke kako bi se zabranilo osobama koje nisu članovi angažiranog tima da neprimjereno utječu na ishod angažmana; • pravodobno priopćavanje politika i postupaka društva, uključujući priopćavanje o bilo kakvim promjenama u njima, svim partnerima i profesionalnom osoblju te odgovarajuće uvježbavanje i edukacija za takve politike i postupke; • dodjeljivanje članu višeg menadžmenta odgovornosti za nadziranje primjerenog djelovanja sustava kontrole kvalitete društva; • obavještavanje partnera i profesionalnog osoblja o klijentima kojima se pruža usluga s izražavanjem uvjerenja i povezanim subjektima za koje se zahtijeva neovisnost; • disciplinske mjere radi promicanja pridržavanja politika i postupaka; i • objavljivanje politika i postupaka kako bi se ohrabrilo i ovlastilo osoblje da priopćava višim razinama unutar društva svako pitanje u vezi s pridržavanjem temeljnih načela o kojemu imaju dvojbe. 200.13 Primjeri zaštita u radnom okruženju specifičnih za angažman uključuju: • da profesionalni računovođa koji nije bio uključen u uslugu bez izražavanja uvjerenje pregleda posao koji je obavljen u vezi s tom uslugom ili prema potrebi daje druge savjete; • da profesionalni računovođa koji nije bio član tima za izražavanje uvjerenja pregleda posao koji je obavljen u vezi s tom uslugom ili prema potrebi daje druge savjete; • konzultiranje s neovisnom trećom strankom, kao što je odbor neovisnih direktora, profesionalno regulatorno tijelo ili drugi profesionalni računovođa; • raspravljanje etičkih pitanja s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom; • izvješćivanje onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom o vrsti pružene usluge i zaračunatim iznosima naknada; • uključivanje drugog društva kako bi obavilo ili ponovno obavilo dijelove angažmana; i • rotiranje osoblja više razine u timu za izražavanje uvjerenja. 200.14 Ovisno o vrsti angažmana, profesionalni računovođa u javnoj praksi također može biti u mogućnosti osloniti se na zaštite koje je uveo klijent. Međutim, nije moguće osloniti se isključivo na takve zaštite kako bi se ublažile prijetnje na prihvatljivu razinu. 200.15 Primjeri zaštite unutar klijentovih sustava i postupaka uključuju: • klijent zahtijeva da osobe koje nisu u menadžmentu potvrde ili odobre imenovanje društva za obavljanje angažmana; • klijent ima kompetentne zaposlenike s iskustvom i pozicijom za donošenje upravljačkih odluka; • klijent je implementirao unutarnje postupke koji osiguravaju objektivne izbore u sklapanju angažmana bez izražavanja uvjerenja; i • klijent ima strukturu korporativnog upravljanja koja osigurava odgovarajući nadzor i komuniciranje u vezi s uslugama društva. ODJELJAK 210 Imenovanje za angažman Prihvaćanje klijenta 210.1 Prije prihvaćanja odnosa s novim klijentom, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi hoće li prihvaćanje stvoriti neku prijetnju pridržavanju temeljnih načela. Moguće prijetnje integritetu ili profesionalnom ponašanju mogu nastati iz, na primjer, dvojbenih pitanja povezanih s klijentom (njegovim vlasnicima, menadžmentom ili aktivnostima). 210.2 Pitanja povezana s klijentom koja bi, ako su poznata, mogla ugroziti pridržavanje temeljnih načela uključuju, na primjer, uključenost klijenta u nezakonite aktivnosti (kao što je pranje novca), praksu nepoštenog ili upitnog financijskog izvještavanja. 210.3 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će ocijeniti važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada su potrebne kako bi se uklonile ili ublažile na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • stjecanje poznavanja i razumijevanja klijenta, njegovih vlasnika, menadžera i onih koji su odgovorni za njegovo upravljanje i njegove poslovne aktivnosti; ili • osiguravanje privrženosti klijenta unapređivanju prakse korporativnog upravljanja ili internih kontrola. 210.4 Ako nije moguće ublažiti prijetnje na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa u javnoj praksi će odbiti ući u odnos s klijentom. 210.5 Preporučuje se da profesionalni računovođa u javnoj praksi periodično preispita odluke o prihvaćanju angažmana koji se obavljaju iz godine u godinu. Prihvaćanje angažmana 210.6 Temeljno načelo profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje nameće obvezu profesionalnom računovođi u javnoj praksi da pruža samo one usluge za koje je profesionalni računovođa u javnoj praksi kompetentan da ih obavi. Prije prihvaćanja određenog angažmana kod klijenta, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi hoće li prihvaćanje stvoriti prijetnju pridržavanju temeljnih načela. Na primjer, prijetnja temeljem osobnog interesa koja ugrožava postupanje u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom nastaje kada angažirani tim nema, ili ne može osigurati, kompetentnost potrebnu za ispravno obavljanje angažmana. 210.7 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će ocijeniti važnost prijetnje i primijeniti zaštite, kada su nužne, kako bi ih uklonio ili ublažio na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • stjecanje odgovarajućeg razumijevanja vrste djelatnosti klijenta, složenosti njegovog poslovanja, posebnih zahtjeva angažmana i svrhe, vrstea i obujma posla koji treba obaviti; • stjecanje znanja o relevantnoj industriji ili relevantnom predmetnom pitanju; • posjedovanje ili stjecanje iskustva u vezi s relevantnim regulatornim ili izvještajnim zahtjevima; • dodjeljivanje dovoljno brojnog osoblja s potrebnim kompetencijama; • angažiranje stručnjaka ako je nužno; • dogovaranje realističnog vremenskog rasporeda za obavljanje angažmana; ili • postupanje u skladu s politikama i postupcima kontrole kvalitete oblikovanima za osiguravanje razumnog uvjerenja da su određeni angažmani prihvaćeni samo kada se mogu kompetentno obaviti. 210.8 Kada se profesionalni računovođa u javnoj praksi namjerava osloniti na savjet ili posao stručnjaka, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi je li takvo oslanjanje opravdano. Čimbenici za razmatranje uključuju: reputaciju, stručnost, dostupne resurse i raspoložive profesionalne i etičke standarde. Takve informacije mogu se steći iz prethodnih povezanosti sa stručnjakom ili savjetovanjem s drugima. Promjene u imenovanju 210.9 Profesionalni računovođa u javnoj praksi od kojeg se traži da zamijeni drugog profesionalnog računovođu u javnoj praksi ili koji razmatra davanje ponude za angažman koji trenutno ima drugi profesionalni računovođa u javnoj praksi, utvrdit će postoje li neki razlozi, profesionalni ili drugačiji, za neprihvaćanje angažmana, kao što su okolnosti koje stvaraju prijetnje pridržavanju temeljnih načela koje se ne mogu ukloniti ili ublažiti na prihvatljivu razinu primjenom zaštita. Na primjer, može postojati prijetnja u vezi s postupanjem u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom ako profesionalni računovođa u javnoj praksi prihvati angažman prije upoznavanja sa svim važnim činjenicama. 210.10 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će ocijeniti važnost svake prijetnje. Ovisno o vrsti angažmana, to može zahtijevati izravno komuniciranje s postojećim računovođom kako bi se ustanovile činjenice i okolnosti u vezi s predloženom promjenom tako da profesionalni računovođa u javnoj praksi može odlučiti je li primjereno prihvatiti angažman. Na primjer, prividni razlozi za promjenu u imenovanju ne moraju potpuno odražavati činjenično stanje i mogu ukazivati na neslaganja s postojećim računovođom koja mogu utjecati na odluku o prihvaćanju imenovanja. 210.11 Zaštite će se primijeniti kada su nužne za uklanjanje bilo koje prijetnje ili za njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • kada odgovara na zahtjev za podnošenje ponuda, navođenje u ponudi da će se prije prihvaćanja angažmana zahtijevati kontaktiranje s postojećim računovođom kako bi se mogli postaviti upiti o tome ima li nekih profesionalnih ili drugih razloga zbog kojih se imenovanje ne bi trebalo prihvatiti; • traženje od postojećeg računovođe da priopći poznate informacije o bilo kojoj činjenici ili okolnosti kojih, po mišljenju postojećeg računovođe, predloženi računovođa treba biti svjestan prije odlučivanja o tome hoće li prihvatiti angažman; ili • dobivanje potrebnih informacije iz drugih izvora. Kada prijetnje ne mogu biti uklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, profesionalni računovođa u javnoj praksi će, osim ako ne stekne uvjerenje o potrebnim činjenicama na druge načine, odbiti angažman. 210.12 Od profesionalnog računovođe u javnoj praksi može se tražiti da obavi posao koji je komplementaran ili dopunski radu postojećeg računovođe. Takve okolnosti mogu stvoriti prijetnje postupanju s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom uslijed, na primjer, manjka ili nepotpunosti informacija. Važnost svake prijetnje će se ocijeniti i zaštite primijeniti kada je to nužno za uklanjanje ili ublažavanje prijetnji na prihvatljivu razinu. Primjer takve zaštite je obavještavanje postojećeg računovođe o predloženom poslu, što će omogućiti tom računovođi da pruži bilo koju relevantnu informaciju potrebnu za ispravno obavljanje posla. 210.13 Postojeći računovođa ima obvezu pridržavati se načela povjerljivosti. Hoće li mu biti dopušteno ili će se od njega zahtijevati da raspravlja o poslovanju klijenta s predloženim računovođom, ovisit će o vrsti angažmana i o:
a)tome je li dobiveno dopuštenje od klijenta da se to učini; ili
b)zakonskim ili etičkim zahtjevima koji se odnose na takva komuniciranja i objavljivanja koji se mogu razlikovati od zakonodavstva do zakonodavstva. Okolnosti u kojima se od profesionalnog računovođe zahtijeva ili može zahtijevati objavljivanje povjerljivih informacija ili ako takvo objavljivanje može inače biti primjereno navedene su u odjeljku 140 Dijela A ovog Kodeksa. 210.14 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će uobičajeno trebati dobiti dopuštenje klijenta, najbolje u pisanom obliku, za pokretanje rasprave s postojećim računovođom. Jednom kada je takvo dopuštenje dobiveno, postojeći računovođa će postupati u skladu s relevantnim zakonskim i drugim regulativama koje uređuju takve zahtjeve. Kada postojeći računovođa daje informacije, on će ih dati pošteno i nedvosmisleno. Ako predloženi računovođa ne može komunicirati s postojećim računovođom, predloženi računovođa će poduzeti razumne mjere kako bi na druge načine pribavio informacije o mogućim prijetnjama, na primjer, pomoću upita trećim strankama ili provjerom višeg menadžmenta ili onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom. ODJELJAK 220 Sukobi interesa 220.1 Profesionalni računovođa u javnoj praksi može se suočiti sa sukobima interesa kada obavlja profesionalnu uslugu. Sukob interesa stvara prijetnju objektivnosti i može stvoriti prijetnje pridržavanju drugih temeljnih načela. Takve prijetnje mogu nastati kada: • profesionalni računovođa u javnoj praksi pruža profesionalne usluge u vezi s određenim pitanjem dvama ili više klijenata kojima su sukobljeni interesi u vezi s tim pitanjem; ili • su sukobljeni interesi profesionalnog računovođe u vezi s određenim pitanjem i interesi klijenta kojem profesionalni računovođa pruža profesionalnu uslugu u vezi s tim pitanjem. Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće dopustiti da sukob interesa kompromitira profesionalne ili poslovne prosudbe. Kada je profesionalna usluga neka usluga s izražavanjem uvjerenja, pridržavanje temeljnog načela objektivnosti također zahtijeva da profesionalni računovođa bude neovisan od klijenta kojem pruža uslugu s izražavanjem uvjerenja u skladu s Odjeljkom 290 ili 291, već prema tome koji je odgovarajući. 220.2 Primjeri situacija u kojima mogu nastati sukobi interesa uključuju: • pružanje savjetodavne usluge za transakciju klijentu koji nastoji preuzeti klijenta revizije, kada je društvo steklo povjerljive informacije tijekom obavljanja revizije koje mogu biti relevantne za transakciju; • savjetovanje dva klijenta istodobno dok se natječu za stjecanje iste kompanije ako savjeti mogu biti relevantni za konkurentske pozicije stranaka; • pružanje usluge i kupcu i prodavatelju u vezi s istom transakcijom; • obavljanje procjene vrijednosti imovine za dvije stranke koje su u suprotstavljenim pozicijama u odnosu na imovinu; • zastupanje dva klijenta u vezi s istim pitanjem o kojem oni međusobno vode sudski spor, kao što je brakorazvodna parnica ili razvrgnuće ortakluka; • izrada izvješća s izražavanjem uvjerenja davatelju licence o dospjelom iznosu licencnih naknada prema ugovoru o licenci kada se istodobno savjetuje primatelja licence o ispravnosti iznosa obveza; • savjetovanje klijenta da ulaže u poslovanje u kojem, na primjer supružnik profesionalnog računovođe u javnoj praksi ima financijski interes; • pružanje strateških savjetodavnih usluga klijentu o njegovom konkurentskom položaju dok se ima zajednički pothvat ili slični interes s glavnim konkurentom klijenta; • savjetovanje klijenta o stjecanju poslovanja za koje je društvo također zainteresirano da ga stekne; i • savjetovanje klijenta da kupi proizvod ili uslugu dok se ima sporazum o tantijemi ili proviziji s jednim od potencijalnih dobavljača tih proizvoda ili usluga. 220.3 Kada identificira i ocjenjuje interese i odnose koji mogu stvarati sukob interesa i primjenjuje zaštite, kada je to nužno, da se ukloni ili ublaži svaka prijetnja temeljnih načela na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa u javnoj praksi koristit će profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i obaviještena treća stranka, sagledavajući sve činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to vrijeme, vjerojatno zaključila da nije kompromitirano pridržavanje temeljnih načela. 220.4 Kada se bavi sa sukobom interesa, uključujući objavljivanja i razmjenjivanja informacija unutar društva ili mreže društava te kod traženja uputa od trećih stranaka, profesionalni računovođa u javnoj praksi će paziti na temeljno načelo povjerljivosti. 220.5 Ako prijetnja nastala uslijed sukoba interesa nije na prihvatljivoj razini, profesionalni računovođa u javnoj praksi primijenit će zaštite kako bi uklonio prijetnju ili je ublažio na prihvatljivu razinu. Ako zaštite ne mogu ublažiti prijetnju na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa u javnoj praksi odbit će ili prestat će pružati profesionalne usluge koje bi imale za posljedicu sukob interesa; ili će raskinuti relevantni odnos ili napustiti relevantne interese kako bi uklonio prijetnju ili ublažio ju na prihvatljivu razinu. 220.6 Prije prihvaćanja novog odnosa, angažmana ili poslovnog odnosa s klijentom, profesionalni računovođa u javnoj praksi poduzet će razumne mjere kako bi identificirao okolnosti koje mogu stvoriti sukob interesa, uključujući identificiranje: • vrsta relevantnih interesa i odnosa između uključenih stranaka; i • vrsta usluge i njezinih posljedica za relevantne stranke. Vrste usluga i relevantnih interesa i odnosa može se mijenjati tijekom angažmana. To naročito vrijedi kada se od profesionalnog računovođe u javnoj praksi zahtijeva da obavlja angažman u situaciji u kojoj može nastati suparnički odnos, iako stranke koje su angažirale profesionalnog računovođu ne moraju početno biti uključene u spor. Profesionalni računovođa će ostati na oprezu spram takvih promjena sa ciljem identificiranja okolnosti koje mogu stvoriti sukob interesa. 220.7 Za svrhu identificiranja interesa i odnosa koji mogu stvoriti sukob interesa, ustanovljivanje učinkovitog postupka identificiranja sukoba pomaže profesionalnom računovođi u javnoj praksi da identificira stvarne ili moguće sukobe interesa prije određivanja hoće li prihvatiti angažman i tijekom angažmana. On uključuje pitanja koja su identificirale vanjske stranke, na primjer, klijenti ili mogući klijenti. Što se ranije identificira stvarni ili mogući sukob interesa, veća je vjerojatnost da će profesionalni računovođa moći primijeniti zaštite, kada su nužne, da ukloni prijetnju objektivnosti i svaku prijetnju pridržavanju drugih temeljnih načela ili da je ublaži na prihvatljivu razinu. Postupak identificiranja stvarnih ili mogućih sukoba interesa ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta pružene profesionalne usluge; • veličina društva; • veličina i vrsta klijentele; i • struktura društva, na primjer broj i zemljopisna raspoređenost ureda. 220.8 Ako je društvo član mreže, identificiranje sukoba će uključiti svaki sukob interesa za koji profesionalni računovođa u javnoj praksi ima razloga vjerovati da može postojati ili da može nastati zbog interesa i odnosa umreženih društava. Razumne mjere za identificiranje takvih interesa i odnosa koji uključuju umrežena društva ovisit će o čimbenicima kao što su vrsta pružene profesionalne usluge, klijenti koje opslužuje mreža i zemljopisna raspoređenost svih relevantnih stranaka. 220.9 Ako je identificirian sukob interesa, profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će: • važnost relevantnih interesa ili odnosa; i • važnost prijetnji koje su nastale obavljanjem profesionalne usluge ili usluga. Općenito, što je izravnija veza između profesionalne usluge i pitanja oko kojeg su sukobljeni interesi stranaka, to će biti značajnija prijetnja objektivnosti i pridržavanju drugih temeljnih načela. 220.10 Profesionalni računovođa u javnoj praksi primijenit će zaštite, kada je nužno, kako bi uklonio prijetnje pridržavanju temeljnih načela nastale uslijed sukoba interesa ili ih ublažio na prihvatljivu razinu. Primjeri zaštita uključuju: • primjenu mehanizma za sprječavanje neovlaštenog objavljivanja povjerljivih informacija kada se pružaju profesionalne usluge u vezi s određenim pitanjem dvama klijentima ili više njih kojima su sukobljeni interesi u odnosu na to pitanje. To bi uključilo: o korištenje odvojenih timova za obavljanje angažmana koji imaju jasno određene politike i postupke očuvanja povjerljivosti; o organiziranje odvojenih poslovnih područja za specijalističke funkcije unutar društva, koja mogu djelovati kao prepreke za prelijevanje povjerljivih informacija klijenta iz jednog područja u druga unutar društva; i o uspostavljanje politika i postupaka za ograničavanje pristupa radnoj dokumentaciji klijenta, korištenje sporazuma o povjerljivosti sklopljenim sa zaposlenicima i partnerima društva i/ili fizičko i elektroničko odvajanje povjerljivih informacija; • redoviti pregled primjene zaštita koje obavlja osoba višeg ranga koja nije uključena u angažman ili angažmane s klijentom; • uključivanje profesionalnog računovođe koji nije uključen u pružanje usluge ili se na njega na drugi način ne odražava sukob, da pregleda obavljeni posao radi procjene jesu li ključne prosudbe i zaključci primjereni; i • savjetovanje s trećim strankama, kao što su profesionalna tijela, pravni savjetnici ili drugi profesionalni računovođa. 220.11 Osim toga, uobičajeno je nužno objaviti sadržaj sukoba interesa i s njim povezanih zaštita, ako ih ima, klijentima na koje se odnosi sukob i, kada su zaštite potrebne da ublaže prijetnju na prihvatljivu razinu, pribaviti njihov pristanak za profesionalnog računovođu u javnoj praksi koji obavlja profesionalne usluge. Obavještavanje i pristanak mogu biti u različitim oblicima, na primjer: • načelno obavještavanje klijenata o okolnostima u kojima profesionalni računovođa, u skladu s uobičajenom poslovnom praksom, ne pruža usluge isključivo jednom klijentu (na primjer, u određenom sektoru tržišta) kako bi se od klijenta dobio načelni pristanka za takvo djelovanje. Takvo objavljivanje može, na primjer, biti učinjeno u standardnom ugovoru profesionalnog računovođe za angažman. • posebno obavještavanje klijenata na koje se odnose okolnosti određenog sukoba, uključujući i detaljno prezentiranje situacije i sveobuhvatno objašnjavanje planiranih zaštita i sadržanih rizika, dostatno da omogući klijentu utemeljeno odlučivanje u vezi s pitanjem i da u skladu s tim da izričiti pristanak; i • u određenim okolnostima, može se pretpostaviti da su klijenti dali pristanak svojim postupanjem ako profesionalni računovođa ima dostatne dokaze da zaključi kako klijenti poznaju okolnosti od samog početka i da su prihvatili sukob interesa ako nisu dali prigovor na njegovo postojanje. Profesionalni računovođa će utvrditi jesu li vrsta i važnost sukoba interesa takvi da je nužno posebno obavještavanje i dobivanje izričitog pristanka. Za tu svrhu profesionalni računovođa će koristiti profesionalnu prosudbu u sagledavanju ishoda ocjena okolnosti koje stvaraju sukob interesa, uključujući i stranaka na koje može imati učinak, vrste problema koji mogu nastati i mogućnosti da se određeno pitanje odvije na neočekivani način. 220.12 Kada je profesionalni računovođa u javnoj praksi tražio izričiti pristanak od klijenta i klijent odbije dati pristanak, profesionalni računovođa u javnoj praksi će odbiti ili prestati obavljanje profesionalne usluge koja bi imala za posljedicu sukob interesa; ili će prekinuti relevantne odnose ili prodati relevantne interese kako bi uklonio prijetnje ili ublažio ih na prihvatljivu razinu, tako da se može dobiti pristanak, nakon primjene bilo kakvih dodatnih zaštita ako budu nužne. 220.13 Kada su objave usmene ili je pristanak usmen ili se podrazumijeva, profesionalnog računovođu u javnoj praksi potiče se da dokumentira sadržaj okolnosti koje stvaraju sukob interesa, zaštite primijenjene za ublažavanje prijetnji na prihvatljivu razinu i dobiveni pristanak. 220.14 U određenim okolnostima, korištenje posebnog obavještavanja za svrhu dobivanja izričitog pristanka imat će za posljedicu kršenje povjerljivosti. Primjeri takvih okolnosti mogu uključiti: • obavljanje usluge klijentu povezane s transakcijom u vezi s neprijateljskim preuzimanjem drugog klijenta društva; • obavljanje forenzičkih istraga za klijenta u vezi sa sumnjom na postojanje prijevarne radnje ako društvo ima povjerljive informacije pribavljene obavljanjem profesionalne usluge za drugog klijenta koji bi mogao biti uključen u prijevaru. Društvo neće prihvatiti ili zadržati angažman u takvim okolnostima, osim ako nisu ispunjeni sljedeći uvjeti: • društvo ne djeluje u zagovaračkoj ulozi za jednog klijenta ako to zahtijeva da društvo preuzme na sebe suparničku poziciju spram drugog klijenta u vezi s istim pitanjem; • postoji posebni mehanizam za sprječavanje objavljivanja povjerljivih informacija između angažiranih timova koji opslužuju dva klijenta; i • društvo je uvjereno da bi razborita i obaviještena treća stranka, sagledavajući sve specifične činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u javnoj praksi u to doba, vjerojatno zaključila kako je primjereno da društvo prihvati ili zadrži angažman, jer bi ograničavanje mogućnosti društva da pruži uslugu stvorilo nerazmjerno nepovoljan ishod za klijenta ili druge relevantne treće stranke. Profesionalni računovođa će dokumentirati prirodu okolnosti, uključujući ulogu koju će preuzeti profesionalni računovođa, specifični mehanizam koji postoji za sprječavanje objavljivanja informacija između angažiranih timova koji opslužuju dva klijenta i obrazloženje za zaključak da je primjereno prihvatiti angažman. ODJELJAK 230 Druga mišljenja 230.1 Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogu stvoriti situacije u kojima se tražilo od profesionalnog računovođe u javnoj praksi davanje drugog mišljenja, kompaniji koja nije postojeći klijent ili u ime takve kompanije ili subjekta, o primjeni računovodstvenih, revizijskih, izvještajnih ili drugih standarda ili načela u određenim okolnostima ili za određene transakcije. Na primjer, može postojati prijetnja postupanju u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom u okolnostima ako drugo mišljenje nije temeljeno na istom skupu činjenica koje su bile dostupne postojećem računovođi ili se zasniva na neprimjerenim dokazima. Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o okolnostima u kojima se postavlja upit za ponudu i svim drugim dostupnim činjenicama i pretpostavkama relevantnim za izražavanje profesionalne prosudbe. 230.2 Kada se traži davanje takvog mišljenja, profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada je to nužno za njihovo uklanjanje ili ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju traženje dopuštenja od klijenta za kontaktiranje s postojećim računovođom, opisivanje ograničenja koja se odnose na mišljenje u komuniciranju s klijentom i davanje postojećem računovođi kopije mišljenja. 230.3 Ako kompanija ili subjekt koji traži mišljenje neće dopustiti komuniciranje s postojećim računovođom, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi, uzimajući u obzir sve okolnosti, je li primjereno dati zatraženo mišljenje. ODJELJAK 240 Naknade i ostale vrste nagrada 240.1 Kada ulazi u pregovore u vezi s profesionalnim uslugama, profesionalni računovođa u javnoj praksi može navesti bilo koji iznos naknade koji smatra primjerenim. Činjenica da neki profesionalni računovođa u javnoj praksi može navesti nižu naknadu nego drugi nije sama po sebi neetička. Ipak, mogu postojati prijetnje postupanju u skladu s temeljnim načelima koje nastaju temeljem iznosa traženih naknada. Na primjer, nastaje prijetnja temeljem osobnog interesa u vezi s postupanjem u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom ako je tražena tako niska naknada da je teško obaviti angažman u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima za tu cijenu. 240.2 Postojanje i važnost svake nastale prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su iznos naknade koji se navodi i usluge na koje se ona odnosi. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • upoznavanje klijenta s uvjetima angažmana i, naročito, s osnovom po kojoj se zaračunavaju naknade te o tome koje su usluge obuhvaćene navedenom naknadom; ili • određivanje primjerenog vremena i kvalificiranog osoblja za obavljanje posla. 240.3 Uvjetovane naknade učestalo se koriste za određene vrste angažmana bez izražavanje uvjerenja.[4](U odjeljcima 290 i 291 ovog Kodeksa razmatrane su uvjetovane naknade za usluge bez izražavanja uvjerenja pružene klijentima revizije i klijentima kojima se izražavaju druga uvjerenja.) Međutim, u određenim okolnostima one mogu stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. One mogu temeljem koristoljublja stvoriti prijetnju objektivnosti. Postojanje i važnost takvih prijetnji ovisit će o čimbenicima koji uključuju: • vrstu angažmana; • raspon mogućih iznosa naknada; • osnovicu za određivanje naknade; i • hoće li ishod ili rezultat transakcije pregledati neovisna treća stranka. 240.4 Važnost svake takve prijetnje bit će ocijenjena i zaštite će se primijeniti kada je to nužno za njihovo uklanjanje ili ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: a. unaprijed sklopljenipisani sporazum s klijentom o osnovici za nagradu; b. pružanje informacija namjeravanim korisnicima o poslu koji je obavio profesionalni računovođa u javnoj praksi i osnovici za nagradu; c. politike i postupke kontrole kvalitete; ili d. pregled poslova koje je obavio profesionalni računovođa u javnoj praksi koji obavlja neovisna treća stranka. 240.5 U određenim okolnostima, profesionalni računovođa u javnoj praksi može primiti naknadu za upućivanje ili proviziju u vezi s klijentom. Na primjer, ako profesionalni računovođa u javnoj praksi ne pruža zahtijevane određene usluge, može se primiti naknada za upućivanje klijenta s kojim se zadržava poslovni odnos na drugog profesionalnog računovođu u javnoj praksi ili drugog stručnjaka. Profesionalni računovođa u javnoj praksi može primiti proviziju od treće stranke (na primjer, dobavljača softvera) u vezi s prodajom roba ili usluga klijentu. Prihvaćanje takve naknade za upućivanje ili provizije stvara, prijetnju temeljem osobnog interesa, prijetnje objektivnosti i profesionalnoj kompetentnosti i dužnoj pažnji. 240.6 Profesionalni računovođa u javnoj praksi također može platiti naknadu za upućivanje klijenta, na primjer, ako je klijent i nadalje klijent drugog profesionalnog računovođe u javnoj praksi, ali zahtijeva specijalističku uslugu koju ne pruža postojeći računovođa. Plaćanje takve naknade također stvara, temeljem osobnog interesa, prijetnje objektivnosti i profesionalnoj kompetentnosti i dužnoj pažnji. 240.7 Važnost prijetnje bit će ocijenjena i zaštite primijenjene kada su nužne za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • objavljivanje informacije klijentu o bilo kakvom dogovoru o plaćanju naknade za upućivanje drugom profesionalnom računovođi za posao koji je bio predmetom posredovanja; • objavljivanje informacije klijentu o bilo kakvom dogovoru o primanju naknade za upućivanje tog klijenta na drugog profesionalnog računovođu u javnoj praksi; ili • dobivanje prethodne suglasnosti klijenta na u vezi s prodajom proizvoda ili usluga treće stranke klijentu. 240.8 Profesionalni računovođa u javnoj praksi može kupiti cijelo ili dio drugog društva tako da će plaćanja biti obavljena osobama koje su ranije bili članovi društva ili njihovim nasljednicima ili zakladama. Takva plaćanja ne smatraju se provizijama ili naknadama za posredovanje u smislu prethodno navedenih u točkama 240.5 – 240.7. ODJELJAK 250 Marketing profesionalnih usluga 250.1 Kada profesionalni računovođa u javnoj praksi traži novi posao putem oglašavanja ili drugih oblika marketinga, može nastati prijetnja pridržavanju temeljnih načela. Na primjer, prijetnja profesionalnom ponašanju temeljem osobnog interesa nastala je ako se oglašavaju usluge, dostignuća ili proizvodi na način koji nije u skladu s tim načelom. 250.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće stvarati loš ugled profesiji kada provodi marketing profesionalnih usluga. Profesionalni računovođa u javnoj praksi bit će pošten i istinoljubiv te neće: (
a)preuveličavati tvrdnje o uslugama koje nudi, o kvalifikacijama koje posjeduje ili o stečenom iskustvu; ili (
b)omalovažavati rad drugih ili neosnovano uspoređivati svoj rad s radom drugih. Ako profesionalni računovođa u javnoj praksi ima dvojbi o tome je li primjeren predloženi oblik oglašavanja ili marketinga, profesionalni računovođa u javnoj praksi razmotrit će treba li se konzultirati s relevantnim profesionalnim tijelom. ODJELJAK 260 Darovi i ugošćivanje 260.1 Profesionalnom računovođi u javnoj praksi ili njegovom užem ili najužem članu obitelji, klijent može ponuditi darove i ugošćivanje. Takva ponuda može stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Na primjer, prijetnja objektivnosti temeljem osobnog interesa ili zbliženosti može nastati ako se prihvati dar od klijenta; prijetnja objektivnosti uslijed zastrašenosti može nastati zbog mogućnosti da takve se ponude obznane. 260.2 Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o vrsti, vrijednosti i namjeri ponude. Kada se nude pokloni i gostoprimstva za koje bi razumna i obaviještena treća stranka, sagledavajući sve dane činjenice i okolnosti, smatrala da su beznačajni i nevažni, profesionalni računovođa u javnoj praksi može zaključiti da je ponuda dana u normalnom tijeku poslovanja bez posebne namjere da se utječe na stvaranje odluka ili radi dobivanja informacija. U takvim slučajevima, profesionalni računovođa u javnoj praksi može načelno zaključiti da je svaka prijetnja pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivoj razini. 260.3 Profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Kada prijetnje ne mogu biti uklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, profesionalni računovođa u javnoj praksi neće prihvatiti takvu ponudu. ODJELJAK 270 Čuvanje imovine klijenta 270.1 Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće prihvatiti čuvanje klijentovog novca ili druge imovine osim ako je to dopušteno zakonom i, ako je to slučaj, u skladu sa svakom dodatnom zakonskom obvezom koju ima profesionalni računovođa u javnoj praksi koji drži takvu imovinu. 270.2 Držanje imovine klijenta stvara prijetnje pridržavanju temeljnih načela; na primjer, zbog držanja imovine klijenta postoji prijetnja profesionalnom ponašanju temeljem osobnog interesa i može postojati prijetnja objektivnosti temeljem osobnog interesa. Profesionalni računovođa u javnoj praksi kojem je povjeren novac (ili druga imovina) koja pripada drugima će stoga: (
a)držati takvu imovinu odvojeno od osobne imovine ili imovine društva; (
b)koristiti takvu imovinu samo za svrhu za koju je ta imovina namijenjena; (
c)uvijek biti spreman za tu imovinu obračunati svaki prihod, dividendu ili dobit koju ona stvara svakoj osobi ovlaštenoj za dobivanje obračuna; i (
d)postupati u skladu sa svim relevantnim zakonima i regulativama mjerodavnim za držanje i računovodstvo takve imovine. 270.3 Kao dio postupka prihvaćanja klijenta i angažmana za usluge koje mogu uključivati držanje imovine klijenta, profesionalni računovođa u javnoj praksi postavit će odgovarajuće upite o izvoru takve imovine i razmotriti zakonske i regulativne obveze. Na primjer, ako bi imovina bila stvorena nezakonitim radnjama kao što je pranje novca, nastala bi prijetnja pridržavanju temeljnih načela. U takvim situacijama, profesionalni računovođa može razmotriti traženje pravnog savjeta. ODJELJAK 280 Objektivnost sve usluge 280.1 Kada pruža svaku profesionalnu uslugu, profesionalni računovođa u javnoj praksi utvrdit će nastaju li prijetnje pridržavanju temeljnog načela objektivnosti uslijed postojanja njegovog interesa ili odnosa s klijentom, njegovim direktorima ili zaposlenicima. Na primjer, prijetnja objektivnosti uslijed zbliženosti može biti stvorena iz obiteljskog, bliskog osobnog ili poslovnog odnosa. 280.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi koji pruža usluge s izražavanjem uvjerenja bit će neovisan o klijentu za kojeg se izražava uvjerenje. Neovisnost mišljenja i neovisnost u nastupu nužne su za omogućavanje profesionalnom računovođi u javnoj praksi da izrazi zaključak i da se smatra kako je izrazio zaključak bez pristranosti, sukoba interesa ili prekomjernog utjecaja drugih. Odjeljci 290 i 291 pružaju posebne upute o zahtjevima neovisnosti profesionalnih računovođa u javnoj praksi kada obavljaju angažmane s izražavanjem uvjerenja. 280.3 Kada se obavlja neka profesionalna usluga, postojanje prijetnje objektivnosti ovisit će o određenim okolnostima angažmana i vrsti posla koji obavlja profesionalni računovođa u javnoj praksi. 280.4 Profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada je to nužno za njihovo uklanjanje ili ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • povlačenje iz angažiranog tima; • postupke nadzora; • prekidanje financijskog ili poslovnog odnosa koji stvara prijetnju; • raspravljanje problema s višom razinom menadžmenta društva; ili • raspravljanje problema s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom. Ako zaštite ne mogu ukloniti prijetnju ili je ublažiti na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će odbiti ili prekinuti relevantni angažman. ODJELJAK 290 NEOVISNOST ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA SADRŽAJ Točka Struktura odjeljka 290.1 Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru 290.4 Mreže i umrežena društva 290.13 Subjekti od javnog interesa 290.25 Povezani subjekti 290.27 Oni koji su zaduženi za upravljanje 290.28 Dokumentacija 290.29 Razdoblje angažmana 290.30 Spajanja i stjecanja 290.33 Kršenje odredbe ovog Odjeljka 290.39 Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost 290.100 Financijski interesi 290.102 Zajmovi i garancije 290.117 Poslovni odnosi 290.123 Obiteljski i osobni odnosi 290.126 Zapošljavanje u klijentu revizije 290.132 Privremena dodjeljivanja osoblja 290.140 Nedavno djelovanje u klijentu revizije 290.141 Rad u svojstvu direktora ili odgovorne osobe klijenta revizije 290.144 Duga povezanost osoblja više razine s klijentom revizije (uključujući rotiranje partnera) 290.148 Pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije 290.154 Odgovornosti menadžmenta 290.159 Administrativne usluge 290.163 Pripremanje financijskih izvještaja i računovodstvenih evidencija 290.164 Usluge procjene vrijednosti 290.171 Usluge poreznog savjetovanja 290.177 Usluge interne revizije 290.190 Usluge u vezi sa sustavima informacijskih tehnologija 290.196 Usluge podrške u sudskim sporovima 290.202 Pravne usluge 290.204 Usluge pronalaženja kadrova 290.209 Usluge korporativnog financiranja 290.211 Naknade 290.215 Naknade – Relativna veličina 290.215 Naknade – Dospjele a nenaplaćene 290.218 Uvjetovane naknade 290.219 Politike plaća i ocjenjivanja 290.223 Darovi i ugošćivanje 290.225 Stvarni ili izgledni sudski spor 290.226 Izvješća koja uključuju ograničenja uporabe i distribucije 290.500 Struktura odjeljka 290.1 Ovaj odjeljak bavi se zahtjevima neovisnosti za revizijske angažmane i angažmane uvida, koji su angažmani s izražavanjem uvjerenja u kojima profesionalni računovođa u javnoj praksi izražava zaključak o financijskim izvještajima. Takvi angažmani obuhvaćaju angažmane revizije i uvida kako bi se izvijestilo o cjelovitom skupu financijskih izvještaja i pojedinačnom financijskom izvještaju. Zahtjevi neovisnosti za angažmane s izražavanjem uvjerenja koji nisu revizije ili uvida razmatrani su u Odjeljku 291. 290.2 U određenim okolnostima koje obuhvaćaju revizijske angažmane u kojima revizijsko izvješće uključuje ograničavanje upotrebe i distribucije te pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, zahtjevi neovisnosti iz ovog odjeljka mogu se modificirati kako je navedeno u točkama 290.500 – 290.514. Te modifikacije nisu dopuštene u slučaju revizije financijskih izvještaja zahtijevane zakonom ili regulativom. 290.3 U ovom odjeljku pojam, odnosno pojmovi: (
a)revizija, revizijski tim, revizijski angažman, klijent revizije i revizijsko izvješće uključuju uvid, tim za uvid, angažman za obavljanje uvida, klijenta uvida i izvješće o uvidu; i (
b)društvo uključuje umreženo društvo, osim ako nije navedeno drugačije. Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru 290.4 U slučaju revizijskih angažmana, u javnom je interesu i stoga se zahtijeva ovim Kodeksom da će članovi revizijskih timova, društva i umrežena društva biti neovisni o klijentu revizije. 290.5 Cilj ovog odjeljka jest pomoći društvima i članovima revizijskih timova u primjenjivanju pristupa prema niže opisanom konceptualnom okviru kako bi se postigla i održala neovisnost. 290.6 Neovisnost obuhvaća: (
a)Neovisnost mišljenja Stanje svjesnosti koje dopušta izražavanje zaključka bez da na njega djeluju utjecaji koji kompromitiraju profesionalnu prosudbu te tako omogućava osobi da djeluje s integritetom, objektivno i s profesionalnim skepticizmom. (
b)Neovisnost u nastupu Izbjegavanje činjenica i okolnosti koje su toliko važne da bi razumna i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila, sagledavajući sve specifične činjenice i okolnosti, da su kompromitirani integritet, objektivnost ili profesionalni skepticizam društva ili člana revizijskog tima. 290.7 Profesionalni računovođe će primijeniti pristup prema konceptualnom okviru kako bi: (
a)identificirali prijetnje neovisnosti; (
b)ocijenili važnost identificiranih prijetnji; i (
c)primijenili zaštite, kada je nužno, radi uklanjanja prijetnji ili njihovog ublaživanja na prihvatljivu razinu. Kada profesionalni računovođa utvrdi da na raspolaganju nisu primjerene zaštite ili one ne mogu biti primijenjene kako bi se uklonile prijetnje ili ublažile na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će eliminirati okolnosti ili odnose koji stvaraju prijetnje ili odustati od revizijskog angažmana ili ga prekinuti. Profesionalni računovođa koristit će se profesionalnom prosudbom u primjenjivanju ovoga konceptualnog okvira. 290.8 Mnoge različite okolnosti ili kombinacije okolnosti mogu biti relevantne u procjenjivanju prijetnji neovisnosti. Nije moguće definirati svaku situaciju koja stvara prijetnje neovisnosti i odrediti primjereno djelovanje. Zbog toga ovaj Kodeks ustanovljuje konceptualni okvir koji zahtijeva da društva i članovi revizijskih timova identificiraju, ocijene i postupaju s prijetnjama neovisnosti. Pristup prema konceptualnom okviru pomaže profesionalnim računovođama da u praksi postupaju u skladu s etičkim zahtjevima iz ovog Kodeksa. On se prilagođava promjenama u okolnostima koje stvaraju prijetnje neovisnosti i može odvratiti profesionalnog računovođu od stvaranja zaključka da je situacija dopuštena ako nije izričito zabranjena. 290.9 Točka 290.100 i one koje slijede iza opisuju kako treba primijeniti pristup prema konceptualnom okviru u vezi s neovisnošću. Te točke ne obrađuju sve okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnje neovisnosti. 290.10 Pri odlučivanju o tome treba li prihvatiti ili zadržati neki angažman ili može li određena osoba biti član revizijskog tima, društvo će otkrivati i ocjenjivati prijetnje neovisnosti. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj razini i treba odlučiti da li prihvati angažman ili uključi određena osoba u revizijski tim, društvo će utvrditi jesu li dostupne zaštite za uklanjanje prijetnji ili njihovo ublažavanje na prihvatljivu razinu. Ako treba donijeti odluka o zadržavanju nekog angažmana, društvo će utvrditi hoće li neka postojeća zaštita i nadalje biti učinkovita u uklanjanju ili ublažavanju prijetnji na prihvatljivu razinu ili hoće li trebati primijeniti druge zaštite ili prekinuti angažman. Svaki puta kada tijekom angažmana društvo sazna novu informaciju o prijetnji neovisnosti, društvo će ocijeniti važnost prijetnje u skladu s pristupom prema konceptualnom okviru. 290.11 Kroz čitav ovaj odjeljak provlači se pozivanje na važnost prijetnji neovisnosti. U ocjenjivanju važnosti prijetnji uzimaju se u obzir kvalitativni, kao i kvantitativni čimbenici. 290.12 Ovaj odjeljak, u većini slučajeva, ne propisuje određenu odgovornost osoba unutar društva za djelovanja u vezi s neovisnošću jer se odgovornosti mogu razlikovati ovisno o veličini, strukturi i organizaciji društva. Međunarodnim standardima kontrole kvalitete zahtijeva se od društva da ustanovi politike i postupke oblikovane kako bi se osiguralo razumno uvjerenje da se održava neovisnost kada je to potrebno prema relevantnim etičkim zahtjevima. Osim toga, Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju da angažirani partner formira zaključak o sukladnosti sa zahtjevima neovisnosti primjenjivim na angažman. Mreže i umrežena društva 290.13 Ako se za društvo smatra da je umreženo društvo, društvo će biti neovisno o klijentima revizija drugih društava unutar mreže (osim ako nije drugačije navedeno u ovom Kodeksu). Zahtjevi neovisnosti u ovom odjeljku koji su primjenjivi na umreženo društvo primjenjuju se na svaki subjekt, kao što je onaj koji se bavi savjetovanjem ili profesionalnim pravnim uslugama, koji ispunjava kriterije definicije umrežena društva neovisno o tome ispunjava li sam subjekt i kriterije iz definicije društva. 290.14 Kako bi poboljšale sposobnosti pružanja profesionalnih usluga, društva često tvore veće strukture s drugim društvima i subjektima. Tvore li takve veće strukture mrežu, ovisi o određenim činjenicama i okolnostima te ne ovisi o tome jesu li društva i subjekti pravno odvojeni i zasebni. Na primjer, cilj veće strukture može biti samo da se olakša dobivanje posla, što samo za sebe ne ispunjava kriterije koji su nužni za tvorenje mreže. Umjesto toga, veća struktura može biti takva da je usmjerena na kooperaciju i društva dijele zajednički naziv, sustav kontrole kvalitete ili značajne profesionalne resurse i posljedično tome se za takvu strukturu smatra da je mreža. 290.15 Prosudba o tome je li veća struktura mreža, obavit će se polazeći od toga bi li razborita i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila, sagledavajući sve određene činjenice i okolnosti, da su subjekti tako povezani da mreža postoji. Ta će se prosudba dosljedno primijeniti diljem mreže. 290.16 Ako je veća struktura usmjerena na kooperaciju i očigledno usmjerena na dijeljenje profita ili troškova između subjekata unutar strukture, za nju se smatra da je mreža. Međutim, dijeljenje neznačajnih troškova samo za sebe ne tvori mrežu. Osim toga, ako bi dijeljenje troškova bilo ograničeno samo na one troškove koji su u vezi s razvijanjem revizijskih metodologija, priručnika ili seminara za uvježbavanje, to samo po sebi ne bi tvorilo mrežu. Nadalje, povezanost društva i inače nepovezanog subjekta da bi se zajednički pružila usluga ili razvio neki proizvod samo po sebi ne stvara mrežu. 290.17 Ako je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajedničko vlasništvo, kontrolu ili menadžment, za nju se smatra da je mreža. To može biti postignuto ugovorom ili na druge načine. 290.18 Ako je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajedničke politike i postupke kontrole kvalitete, za nju se smatra da je mreža. Za ovu svrhu, zajedničke politike i postupci kontrole kvalitete su oni koji su oblikovani, implementirani i nadzirani kroz cijelu veću strukturu. 290.19 Ako je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajedničku poslovnu strategiju, za nju se smatra da je mreža. Dijeljenje zajedničke poslovne strategije uključuje sporazum društava o postizanju zajedničkih strateških ciljeva. Neki se subjekt ne smatra umreženim društvom samo stoga što surađuje s drugim subjektom isključivo da bi se zajednički ispunio zahtjev za nuđenje profesionalne usluge. 290.20 Ako je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajednički naziv (brand), za nju se smatra da je mreža. Zajednički naziv uključuje zajedničke inicijale ili zajedničko ime. Za društvo smatra se da koristi zajednički naziv ako koristi, na primjer, zajednički naziv kao dio svojeg naziva ili zajedno s njim, kada partner potpisuje revizijsko izvješće. 290.21 Čak i kada društvo ne pripada mreži i ne koristi zajednički naziv kao dio svog naziva, ono može stvarati dojam da pripada mreži ako u memorandumu ili promotivnim materijalima navodi da je član asocijacije društava. U skladu s tim, ako se ne posveti pozornost tome kako društvo opisuje takvo članstvo, može se stvoriti dojam da ono pripada mreži. 290.22 Ako društvo proda komponentu iz svog poslovanja, sporazum o prodaji ponekad omogućava da, kroz ograničeno razdoblje, komponenta može nastaviti koristiti naziv, ili dio iz naziva, društva iako više nije povezana s njim. U takvim okolnostima, iako dva subjekta mogu djelovati pod zajedničkim nazivom, činjenica je da oni ne pripadaju većoj strukturi usmjerenoj na kooperaciju te stoga oni nisu umreženo društvo. Ti će subjekti odrediti kako će objaviti da nisu umrežena društva kada se predstavljaju drugim strankama. 290.23 Ako je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele značajan dio profesionalnih resursa, za nju se smatra da je mreža. Profesionalni resursi uključuju: • zajedničke sustave koji omogućavaju društvima razmjenu informacija, kao što su podaci o klijentima, izdanim računima i utrošku vremena; • partnere i osoblje; • odjele stručne podrške koji pružaju savjete o određenim stručnim pitanjima i specifičnostima za pojedine djelatnosti, transakcije ili događaje pri angažmanima s izražavanjem uvjerenja; • revizijsku metodologiju ili revizijske priručnike; i • tečajeve i resurse za uvježbavanje. 290.24 Odlučivanje o tome jesu li profesionalni resursi koji se zajednički dijele značajni ta su društva zbog toga umrežena društva, obavit će se na osnovi relevantnih činjenica i okolnosti. Ako su resursi koji se međusobno dijele ograničeni na zajedničku revizijsku metodologiju ili revizijske priručnike, bez razmjene osoblja ili klijenata ili tržišnih informacija, nije vjerojatno da će ti resursi biti značajni. Isto se odnosi i na zajednička nastojanja u uvježbavanju. Međutim, vjerojatnije je da će razumna i obaviještena treća stranka zaključiti da su zajednički resursi koji se dijele značajni ako oni uključuju razmjenu osoba ili informacija, kao što je to kada se osoblje odabire iz zajedničkog skupa ili je unutar veće strukture stvoren zajednički odjel za stručnu podršku da bi društvima pružio stručne savjete za koje se zahtijeva od društava da ih se pridržavaju. Subjekti od javnog interesa 290.25 Odjeljak 290 sadrži dodatne odredbe koje odražavaju razmjer javnog interesa za određene subjekte. Za svrhu ovog odjeljka, subjekti od javnog interesa su: (
a)svi uvršteni subjekti; i (
b)svaki subjekt: (
i)definiran regulativom ili zakonodavstvom kao subjekt od javnog interesa; ili (
ii)za kojeg se regulativom ili zakonodavstvom zahtijeva da se obavi revizija u skladu s istim zahtjevima neovisnosti koji se primjenjuju u revizijama uvrštenih subjekata. Takvu regulativu može objaviti bilo koji relevantni regulator, uključujući i regulator revizija. 290.26 Potiču se društva i članice da utvrde treba li tretirati kao subjekte od javnog interesa i dodatne subjekte ili određene kategorije subjekata jer imaju brojne i vrlo raznolike dionike. Čimbenici koje treba sagledati uključuju: • vrstu poslovanja, kao što je držanje imovine u fiducijarnom svojstvu za veliki broj dionika. Primjeri mogu uključiti financijske institucije, kao što su banke i društva za osiguranje i mirovinski fondovi; • veličinu; i • broj zaposlenika. Povezani subjekti 290.27 U slučaju klijenta revizije koji je listani subjekt, pozivanje na klijenta revizije u ovom odjeljku uključuje povezane subjekte klijenta (osim ako nije drugačije navedeno). Za sve ostale klijente revizija, pozivanje na klijenta revizije u ovom odjeljku uključuje povezane subjekte nad kojima klijent ima izravnu ili neizravnu kontrolu. Kada revizijski tim zna ili ima razloga vjerovati da je za ocjenu neovisnosti društva spram klijenta relevantan odnos ili okolnost koji uključuju drugog povezanog subjekta klijenta, revizijski tim će uključiti tog povezanog subjekta pri identificiranju i ocjenjivanju prijetnji neovisnosti te pri primjenjivanju odgovarajućih zaštita. Oni koji su zaduženi za upravljanje 290.28 Čak i kada se ne zahtijeva Kodeksom, primjenjivim revizijskim standardima, zakonom ili regulativom potiče se redovito komuniciranje između društva i onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom revizije u vezi s odnosima i drugim pitanjima za koje se razumno može smatrati da, prema mišljenju društva, utječu na neovisnost. Takvo komuniciranje omogućava onima koji su zaduženi za upravljanje da: (
a)razmotre prosudbe društva u vezi s identificiranjem i ocjenjivanjem prijetnji neovisnosti, (
b)razmotre primjerenost zaštita primijenjenih kako bi se prijetnje uklonile ili ublažile na prihvatljivu razinu, i (
c)poduzmu odgovarajuće radnje. Takav pristup naročito može biti od pomoći u vezi s prijetnjama uslijed zastrašenosti i zbliženosti. U postupanju u skladu sa zahtjevima u ovom odjeljku da se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, društvo će odrediti, uzimajući u obzir sadržaj i važnost određenih okolnosti i pitanja o kojem treba komunicirati, primjerenu osobu ili primjerene osobe unutar subjektove strukture upravljanja s kojom, odnosno s kojima, će se komunicirati. Ako društvo komunicira s podgrupom onih koji su zaduženi za upravljanje, na primjer, revizijskim odborom ili nekom osobom, društvo će odrediti je li također nužno komunicirati sa svima preostalima od onih koji su zaduženi za upravljanje kako bi bili primjereno informirani. Dokumentacija 290.29 Dokumentacija osigurava dokaze za prosudbe profesionalnog računovođe u stvaranju zaključaka u vezi s primjenom zahtjeva neovisnosti. Nepostojanje dokumentacije nije odlučujuće u razmatranju je li društvo sagledalo neko pitanje niti je li ono neovisno. Profesionalni računovođa će dokumentirati zaključke u vezi s primjenom zahtjeva neovisnosti i suštinu svake relevantne rasprave koja podupire te zaključke. U skladu s tim: (
a)kada se zahtijevaju zaštite da ublaže prijetnju na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će dokumentirati vrsta prijetnje i postavljene ili primijenjene zaštite koje ublažuju prijetnju na prihvatljivu razinu; i (
b)kada prijetnja zahtijeva važne analize radi utvrđivanja jesu li zaštite nužne i profesionalni računovođa zaključi da one nisu potrebne jer je prijetnja već na prihvatljivoj razini, profesionalni računovođa će dokumentirati sadržaj prijetnje i logičku podlogu zaključka. Razdoblje angažmana 290.30 Neovisnost spram klijenta revizije zahtijeva se tijekom razdoblja angažmana, kao i razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima. Razdoblje angažmana počinje kada revizijski tim započne pružati revizijsku uslugu. Razdoblje angažmana završava kada je izdano revizijsko izvješće. Kada je angažman takav da se obavlja iz razdoblja u razdoblje, on završava ili s obaviješću bilo koje stranke da se prekida profesionalni odnos ili izdavanjem završnog revizijskog izvješća, ovisno o tome što je kasnije. 290.31 Kada subjekt postane klijent revizije tijekom ili poslije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima o kojima će društvo izraziti mišljenje, društvo će utvrditi je li nastala neka prijetnja neovisnosti: (
a)financijskim ili poslovnim odnosima s klijentom revizije tijekom ili poslije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima, ali prije prihvaćanja revizijskog angažmana; ili (
b)uslijed prethodnih usluga pruženih klijentu revizije. 290.32 Ako je klijentu revizije bila pružena usluga bez izražavanja uvjerenja tijekom ili poslije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima, ali prije nego što je revizijski tim započeo s obavljanjem revizijskih usluga i usluga ne bi bila dopuštena tijekom razdoblja revizijskog angažmana, društvo će ocijeniti svaku prijetnju neovisnosti koju stvara usluga. Ako prijetnja nije na prihvatljivoj razini, revizijski angažman prihvatit će se samo ako su primijenjene zaštite kako bi se uklonila svaka prijetnja ili ublažila na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • neuključivanje osoblja koje je obavljalo uslugu bez izražavanja uvjerenja u članstvo revizijskog tima; • uključivanje prema potrebi profesionalnog računovođe radi obavljanja pregleda revizije ili poslova bez izražavanja uvjerenja; ili • angažiranje drugog društva da ocijeni rezultate usluge bez izražavanja uvjerenja ili angažiranje nekog drugog društva da ponovno obavi uslugu bez izražavanja uvjerenja u onoj mjeri da može preuzeti odgovornost za uslugu. Spajanja i stjecanja 290.33 Kada, kao posljedica spajanja ili stjecanja, subjekt postane povezani subjekt nekog klijenta revizije, društvo će utvrditi i ocijeniti interese i odnose s tim subjektom iz prethodnog i tekućeg razdoblja koji, uzimajući u obzir raspoložive zaštite, mogu utjecati na neovisnost društva te stoga i na njegovu mogućnost da zadrži revizijski angažman nakon datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja. 290.34 Društvo će poduzeti radnje nužne za prekidanje, do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, svakog interesa ili odnosa iz tekućeg razdoblja koji nije dopušten ovim Kodeksom. Međutim, ako se takav interes ili odnos iz tekućeg razdoblja ne može razumno prekinuti do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, na primjer, jer povezani subjekt ne može do datuma stupanja na snagu ostvariti normalan prijelaz na drugog pružatelja usluge bez izražavanja uvjerenja, društvo će ocijeniti prijetnju koja nastaje temeljem takvog interesa ili odnosa. Što je prijetnja značajnija, to je i vjerojatnije da će objektivnost društva biti kompromitirana i da neće moći nastaviti s radom u svojstvu revizora. Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta i važnost interesa ili odnosa; • vrsta i važnost odnosa s povezanim subjektom (na primjer, je li povezani subjekt ovisni subjekt ili matica); i • dužina razdoblja u kojem se razumno može prekinuti interes ili odnos. Društvo će raspraviti s onima koji su zaduženi za upravljanje razloge zbog kojih se interes ili odnos ne može razumno prekinuti do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, i ocjenu važnosti prijetnje. 290.35 Ako oni koji su zaduženi za upravljanje zahtijevaju da društvo nastavi s radom kao revizor, društvo će to učiniti samo ako: (
a)će interes ili odnos biti prekinut čim je to razumno moguće i svakako unutar 6 mjeseci od datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja; (
b)svaka osoba koja ima takav interes ili odnos, uključujući onaj nastao kroz obavljanje usluge bez izražavanja uvjerenja koja ne bi bila dopuštena prema ovom odjeljku, neće biti član angažiranog tima za reviziju ili osoba odgovorna za pregled kontrole kvalitete angažmana; i (
c)će biti primijenjene odgovarajuće prijelazne mjere prema potrebi te će biti raspravljene s onima koji su zaduženi za upravljanje. Primjeri prijelaznih mjera uključuju: • uključivanje profesionalnog računovođe prema potrebi radi obavljanja pregleda revizije ili poslova bez izražavanja uvjerenja; • uključivanje profesionalnog računovođe, koji nije član društva koje izražava mišljenje o financijskim izvještajima, radi obavljanja pregleda koji je ekvivalentan pregledu kontrole kvalitete angažmana; ili • angažiranje drugog društva da ocijeni rezultate usluge bez izražavanja uvjerenja ili uključivanje nekog drugog društva da ponovno obavi uslugu bez izražavanja uvjerenja u onoj mjeri koja je potrebna da može preuzeti odgovornost za uslugu. 290.36 Društvo može dovršiti značajan dio posla u reviziji prije datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja te može dovršiti preostale revizijske postupke u kratkom vremenu. U takvim okolnostima, ako oni koji su zaduženi za upravljanje zahtijevaju da društvo dovrši reviziju iako zadržava interese ili odnose navedene u točki 290.33, društvo će to učiniti samo ako: (
a)je ocijenilo važnost prijetnje koju stvara takav interes ili odnos i raspravilo ocjenu s onima koji su zaduženi za upravljanje; (
b)postupa u skladu sa zahtjevima točaka 290.35(b)-(c); i (
c)prestane biti revizor ne kasnije od izdavanja revizijskog izvješća. 290.37 Kada razmatra interese i odnose iz prethodnog i tekućeg razdoblja obuhvaćene točkama 290.33 – 290.36, društvo će utvrdit stvaraju li, čak ako se mogu ispuniti svi zahtjevi, interesi i odnosi prijetnje koje bi ostale toliko značajne da bi se kompromitirala objektivnost te, ako je to slučaj, društvo će prestati biti revizor. 290.38 Profesionalni računovođa dokumentirat će svaki interes ili odnos obuhvaćen točkama 290.34 i 290.36 koji neće biti prekinut do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja te razloge zbog kojih neće biti prekinut, primijenjene prijelazne mjere, rezultate rasprava s onima koji su zaduženi za upravljanje, te logičke podloge za stav o tome zašto se smatra da interesi i odnosi iz prethodnog i tekućeg razdoblje ne stvaraju prijetnje koje bi bile toliko značajne da bi objektivnost bila kompromitirana. Kršenje odredbe ovog Odjeljka 290.39 Mogu postojati slučajevi kršenja odredbe ovog odjeljka iako društvo ima politike i postupke oblikovane za osiguravanje razumnog uvjerenja da se održava neovisnost. Posljedica kršenja može biti da je nužno prekidanje revizijskog angažmana. 290.40 Kada društvo zaključi da je kršenje nastalo, tada će prekinuti, obustaviti ili ukloniti interes ili odnos koji uzrokuje kršenje i poduzeti radnje u vezi s posljedicama kršenja. 290.41 Kada je kršenje otkriveno, društvo će razmotriti postoje li neki zakonski ili regulatorni zahtjevi koji su primjenjivi u vezi s kršenjem i, ako ih ima, postupit će u skladu s njima. Društvo će razmotriti izvještavanje tijela članice, relevantnog regulatora ili tijela ovlaštenog za nadzor o kršenju ako je takvo izvještavanje uobičajena praksa ili se očekuje u određenoj jurisdikciji. 290.42 Kada je kršenje otkriveno, društvo će u skladu sa svojim politikama i postupcima odmah priopćiti informaciju o kršenju angažiranom partneru, onima koji su odgovorni za politike i postupke u vezi s neovisnošću, ostalom relevantnom osoblju unutar društva i, ako je odgovarajuće, mreži i onima koji podliježu zahtjevima neovisnostima i koji trebaju poduzeti odgovarajuće radnje. Društvo će ocijeniti važnost tog kršenja i njegovog utjecaja na objektivnost društva i mogućnost da izda revizijsko izvješće. Važnost kršenja ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta i trajanje kršenja; • broj i vrsta bilo kojih ranijih kršenja u vezi s tekućim revizijskim angažmanom; • je li član revizijskog tima imao saznanje o interesu ili odnosu koji je uzrokovao kršenje; • je li osoba koja je uzrokovala kršenje član revizijskog tima ili druga osoba za koju vrijede zahtjevi neovisnosti; • ako se kršenje odnosi na člana revizijskog tima, uloga te osobe; • ako je kršenje uzrokovano pružanjem profesionalne usluge, utjecaj te usluge, ako ga ima, na računovodstvene evidencije ili iznose evidentirane u financijskim izvještajima o kojima će društvo izraziti mišljenje; i • intenzitet prijetnji temeljem osobnog interesa, zagovaranja, zbliženosti ili drugih prijetnji uzrokovanih kršenjem. 290.43 Ovisno o važnosti kršenja, može biti nužno prekinuti revizijski angažman ili može biti moguće poduzeti radnje koje se na zadovoljavajući način bave posljedicama kršenja. Društvo će odlučiti mogu li se poduzeti takve radnje i jesu li primjerene u danim okolnostima. U postupku tog određivanja društvo će koristiti profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila, sagledavajući važnost kršenja, radnje koje treba poduzeti i sve specifične činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to vrijeme, da bi objektivnost društva bila kompromitirana i stoga ona ne bi mogla izdati revizijsko izvješće. 290.44 Primjeri radnji koje društvo može razmatrati uključuju: • isključivanje relevantne osobe iz revizijskog tima; • obavljanje dodanog pregleda revizijskog posla na koji se odnosi kršenje ili ponovno obavljanje tog posla u razmjeru u kojem je to potrebno, koristeći u oba slučaja različito osoblje; • preporučivanje da klijent revizije angažira drugo društvo radi pregleda ili ponovnog obavljanja posla na koji se odnosi kršenje, u razmjeru u kojem je to potrebno; • ako se kršenje odnosi na uslugu bez izražavanja uvjerenja koja utječe na računovodstvene evidencije ili iznose evidentirane u financijskim izvještajima, angažiranje drugog društva da ocijeni rezultate usluge bez izražavanja uvjerenja ili raspolaganje radom nekog drugog društva kojim je ponovno obavljena uslug

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.