Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019 (22.1.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 140 Na temelju članka

stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FRANCUSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ I. Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. II. Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Francuski jezik. III. Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage: – Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Francuski jezik objavljen u »Narodnim novinama«, broj: 102/06, – Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb,
ožujka
(Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.), – Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2 od
prosinca
godine. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3.,
i
razreda osnovne škole,
i
razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda gimnazije od školske godine 2021./
Klasa: 602-01/19-01/00026 Urbroj: 533-06-19-0003 Zagreb,
siječnja
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA FRANCUSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE A. SVRHA I OPIS PREDMETA Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik, učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonskih kultura, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na razumijevanje važne uloge poučavanja i učenja francuskoga jezika, upoznavanje frankofonskih kultura i razvoj vlastite višejezičnosti i višekulturnosti što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada. Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika promiču se temeljne vrijednosti, kao što su znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okružja. Upoznajući frankofonsku kulturu, učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje život svojih vršnjaka i stanovnika frankofonskih zemalja, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik razvija čitalačke navike, poduzetnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala. Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj. Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulumu Francuski jezik poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezni, izborni ili fakultativni nastavni predmet. Uz različito definirane ishode po razredima učenik postiže razinu usvojenosti znanja i vještina od A1 do B2 prema ZEROJ-u, ovisno o satnici pojedinoga programa i sposobnostima učenika. Na Slici
prikazano je sedam inačica odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Francuski jezik. Dva polazišta za njihovu izradu bila su godišnji fond sati i razina usvojenosti znanja i vještina. Za ostale mogućnosti, čije satnice nisu prikazane u ovome kurikulumu, učiteljima se preporuča kombiniranje postojećih inačica. Primjerice, za gimnazije u kojima satnica Francuskoga jezika u
razredu na godišnjoj razini iznosi 140 sati, u
i
razredu 105 sati, a u
razredu 96 sati, učiteljima se preporuča da se prilikom izrade godišnjega izvedbenoga kurikuluma u
razredu koriste odgojno-obrazovnim ishodima inačice Francuski jezik,
i
razred, srednje škole, nastavak učenja, 70 sati, a u 2.,
i
razredu inačice kurikuluma Francuski jezik, srednje škole, nastavak učenja, 105 sati. Slika
Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnomu kurikulumu Kratka oznaka nastavnoga predmeta Francuski jezik je FJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Ciljevi su poučavanja i učenja francuskoga jezika sljedeći: stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika. C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOG KURIKULUMA Tri su domene predmetnoga kurikuluma Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik (vidi Sliku 2.). Slika
Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik u svim godinama učenja Domena Komunikacijska jezična kompetencija Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na: stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije. Jezično je posredovanje složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pisano ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe. Razvojem komunikacijske kompetencije kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika. Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikulum predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je: sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla. U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude, osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje. Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća: sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju te je ustrajan i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju te tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikuluma. Učenikovo napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda. Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjavaju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda nije iscrpna, već ih učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalazi se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda (iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća) navode se u metodičkim priručnicima predmetnog kurikuluma. Razine usvojenosti ne predstavljaju školsku ocjenu. Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ. U kurikulumu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dugi tekst između 160 i 300 riječi, a dugi tekst više od 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 180 riječi, a dugi tekst više od 180 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ – 1min, kratki 1 – 2 min, srednje dugi 2 – 3½, dugi 3½ – 5min. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 do 1 ½ min, kratki 1½ do 2½ min, srednje dugi 2½ do 5 min te dugi od 5 do 8 min. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog …), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje …), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost …) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka …). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema primajućim i proizvodnim jezičnim djelatnostima, a progresija odgojno-obrazovnih ishoda u toj domeni ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri primanju i proizvodnji tekstova. Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda mogu se prema potrebi provesti na materinskome jeziku, ovisno o jezičnoj razini učenika. Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega i zahtjevnosti strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od
do
razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju francuskoga jezika u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su i sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda iskazani na razini razreda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda uključuju preporučene teme, jezične funkcije i tekstne vrste, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje francuskoga jezika. Jezični sadržaji nisu propisani niti su iscrpni, već se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Popis jezičnih sadržaja nije iscrpan, već se bira primjereno razvojnoj dobi učenika. Navedeni sadržaji u pojedinome razredu podrazumijevaju ovladanost na razini uporabe, no mogu se pojaviti prije na razini prepoznavanja. Svi jezični sadržaji ciklički se ponavljaju i nadograđuju po razredima (viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda. U Tablici
nalaze se objašnjenja oznaka ishoda. FJ Francuski jezik OŠ

(1)Osnovna škola – prvi strani jezik OŠ

(2)Osnovna škola – drugi strani jezik (izborni predmet) SŠ

(1)Srednja škola – prvi strani jezik SŠ

(2)Srednja škola – drugi / treći strani jezik A. Domena Komunikacijska jezična kompetencija B. Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija C. Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom 1.1. Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda. Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda Primjer 1. OŠ FJ

(2)A.1.

Osnovna škola, Francuski jezik, izborni predmet, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod Primjer
SŠ FJ

(1)B.2.

Srednja škola, Francuski jezik, prvi strani jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.1.1. Učenik razumije učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru. – reagira, verbalno i neverbalno, na učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice – uočava razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik – pokazuje razumijevanje izgovorene riječi povezujući je sa slikom i napisanom riječi Učenik razumije dio učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja. OŠ FJ

(1)A.1.2. Učenik prepoznaje grafijske slike učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica. – pokazuje razumijevanje usmeno usvojenih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica – povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom – pokazuje razumijevanje napisane riječi povezujući je sa slikom Učenik prepoznaje dio grafijskih slika učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica. OŠ FJ

(1)A.1.3. Učenik prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. – prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice primjenjujući pravopisna pravila – uočava osnovne razlike između grafije hrvatskoga i francuskoga jezika Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.1.4. Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška. – ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška oponašajući izgovor i intonaciju – imenuje i pokazuje predmete iz svoga okružja na temelju predloška Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori na temelju zvučnoga predloška učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.1.5. Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. – koristi se jednom riječju ili vrlo kratkom i vrlo jednostavnom rečenicom kako bi započeo razgovor – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih na temelju predloška – sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Igračke i igre; Boje; Moja obitelj; Moj dom; Hrana; Životinje; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: pozdravi, osobni podatci, obitelj, životinje, boje, igre i igračke, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari, osoba i životinja, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i nesviđanja. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne aktivnosti raznolike su, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja, a ne proizvodnja tekstova. S pisanjem se započinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.1.1. Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i frankofonskih kultura. – učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole – povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje dio najjednostavnijih obilježja vlastite i frankofonskih kultura. OŠ FJ

(1)B.1.2. Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu. – prepoznaje načine neformalnoga pozdravljanja primjerene situaciji – prepoznaje načine čestitanja – prepoznaje načine neformalnoga zahvaljivanja, ispričavanja i zamolbi Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu. OŠ FJ

(1)B.1.3. Učenik pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu. – rado sudjeluje u aktivnostima za djecu specifičnima za frankofonsku kulturu – izražava želju za dječjim sadržajima tipičnima za frankofonsku kulturu Učenik spontano pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.1.1. Učenik prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje. – uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica – navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje. OŠ FJ

(1)C.1.2. Učenik prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje. – uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju – navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje. OŠ FJ

(1)C.1.

Učenik prepoznaje temeljne izvore informacija na ciljnome jeziku. – razlikuje temeljne izvore informacija – navodi i opisuje temeljne izvore informacija – opisuje organizaciju i sadržaj osnovnih izvora informacija – prepoznaje načine služenja izvorima informacija Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio temeljnih izvora informacija na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno. Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno – učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano – tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se oni mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.2.1. Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru. – reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i vrlo jednostavne rečenice – pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima Učenik razumije dio kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja. OŠ FJ

(1)A.2.2. učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku. – pokazuje razumijevanje usvojenih riječi i kratkih i vrlo jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje napisane rečenice povezujući je s njezinim pisanim oblikom Učenik djelomično razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.2.3. Učenik prepisuje kratke i jednostavne rečenice. prepisuje riječi i kratke i jednostavne rečenice – primjenjuje pravopisna pravila Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje kratke i jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.2.4. Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška. – oblikuje i izgovara kratke i vrlo jednostavne rečenice – imenuje i pokazuje radnje i predmete iz svoga okružja – oponaša francuski izgovor i koristi se odgovarajućom intonacijom Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.2.5. Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. – koristi se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška – sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Moj dom; Tijelo; Odijevanje; Hrana i piće; Basne; Praznici i blagdani. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma, basna. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. S čitanjem se započinje vrlo postupno, tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja, a ne proizvodnja tekstova. Pisanju se pristupa postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.2.1. Učenik prepoznaje jednostavna obilježja vlastite i frankofonskih kultura. – učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole – povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura. OŠ FJ

(1)B.2.2. Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu. – uočava i uspoređuje načine formalnoga i neformalnoga obraćanja i pozdravljanja u svojoj i frankofonskoj kulturi – uočava i uspoređuje načine čestitanja i zahvaljivanja u svojoj i frankofonskoj kulturi. Učenik uz povremenu pomoć razlikuje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu. OŠ FJ

(1)B.2.3. Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura. – uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornoga područja – pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.2.1. Učenik uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje. – prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje – primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje. OŠ FJ

(1)C.2.2. Učenik uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje. – prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje – primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje. OŠ FJ

(1)C.2.

Učenik uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku. – prepoznaje i objašnjava važnost korištenja različitih izvora informacija – primjerima potkrepljuje važnost pravilne uporabe izvora informacija – uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno. Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno – učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano – tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se oni mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.3.1. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru. – pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – izvršava upute izrečene na francuskome jeziku – pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj poznate tematike – prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja. OŠ FJ

(1)A.3.2. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu. – pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.3.3. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška. opisuje jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška – sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – primjenjuje pravila francuskoga pravopisa Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.3.4. Učenik govori kratke i jednostavne rečenice na temelju predloška. – oblikuje i izgovara kratke i jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška – opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.3.5. Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama. – koristi se kratkim i jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor – postavlja pitanja i odgovara na njih kratkim i jednostavnim rečenicama – sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama djelomično točno. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Vrijeme; Moj dom; Hrana i obroci; Svakodnevne aktivnosti; Slobodno vrijeme i druženje; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: imenovanje i opisivanje osoba; predstavljanje (C’est1397518451, C’est un…, Il y a…), snalaženje u prostoru i vremenu, izražavanje ukusa, izražavanje slaganja i neslaganja (ne...pas), povezivanje ideja jednostavnim veznicima (et, mais, ou). Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.3.1. Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi. – pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima – povezuje osnovne sličnosti i razlike vlastite i frankofonskih kultura Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi. OŠ FJ

(1)B.3.2. Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu. – koristi se načinima formalnoga i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerenima situaciji – koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji – pita drugoga za osjećaje i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu. OŠ FJ

(1)B.3.3. Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe. – pronalazi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama – daje primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.3.1. Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje. – planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje. OŠ FJ

(1)C.3.2. Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje. – planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje. OŠ FJ

(1)C.3.

Učenik se koristi temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku. – u skladu s potrebom odabire odgovarajući temeljni, vrlo jednostavan izvor informacija – prema uputama pronalazi informacije u temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom temeljnih, vrlo jednostavnih izvora informacija. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – koristi se materinskim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku – koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ (npr. radio i la radio) – zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti – usmjerava pažnju pri slušanju – pažljivo čita upute za slušanje i čitanje – koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatog teksta – uočava kada sugovornik ne razumije njegov iskaz i koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje – sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio – traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta – traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju i čitanju – uočava vezu između djelatnosti slušanja i čitanja emocija. Preporučene vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje: – koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje – koristi se predloškom u pisanju i govorenju – koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio – imitira zvukove i intonaciju – uočava svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika – uočava važnost samoispravljanja u čitanju – ponavlja riječi radi boljeg izgovora i otklanjanja odstupanja – pažljivo čita upute za pisanje i govorenje – služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja – kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst) – provjerava točnost prepisanoga ili napisanoga – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice – traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u govorenju i pisanju – uočava vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.4.1. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru. – pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj – izdvaja glavnu poruku te osnovne informacije teksta poznate tematike Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje. OŠ FJ

(1)A.4.2. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst. – pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst. OŠ FJ

(1)A.4.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška. oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u pisanoj interakciji na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.4.4. Učenik govori kratke i jednostavne rečenice. – imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okružju kratkim i jednostavnim rečenicama – opisuje slikovni predložak koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama – prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice. OŠ FJ

(1)A.4.5. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru. – koristi se jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Mjesto u kojem živim; Javni prostori; Zdravlje i higijena; Prijatelji; Glazba i sport; Praznici i blagdani. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi. razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.4.1. Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura. – uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama – navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura. OŠ FJ

(1)B.4.2. Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama. – na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnoga ophođenja – navodi primjere uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu – odabire prikladne obrasce uljudnoga ophođenja Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama. OŠ FJ

(1)B.4.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa. – opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka – pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi. razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.4.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje. – planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje. OŠ FJ

(1)C.4.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje. – planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje. OŠ FJ

(1)C.4.

Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku. – u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija – prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene jednostavne strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.5.1. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru. – pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku te osnovne i specifične informacije teksta poznate tematike Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje. OŠ FJ

(1)A.5.2. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst. – pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst. OŠ FJ

(1)A.5.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst. oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje svoju okolinu, radnje i događaje – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.5.4. Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst. – oblikuje i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okružja – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.5.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru. – započinje, održava i zaključuje vrlo kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru. – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Svakodnevne aktivnosti; Prijatelji; Škola; Slobodno vrijeme; Svijet prirode; Dom; Hrana; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljaka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola
grupe,
grupe, najčešćih glagola
grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i nesviđanja, izražavanje količine, naručivanje hrane, kupovina, postavljanje jednostavnih pitanja. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, neformalno pismo, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične se strukture odabiru prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve češće se primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.5.1. Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. – povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi – opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. OŠ FJ

(1)B.5.2. Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu. – uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama – uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama – uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu. OŠ FJ

(1)B.5.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude. – planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.5.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja. – upoznaje vlastiti stil učenja – razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja – isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja. OŠ FJ

(1)C.5.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja. – upoznaje vlastiti stil učenja – razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja – isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja. OŠ FJ

(1)C.5.

Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku. – u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija – u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije – objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Popis preporuka strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.6.1. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst. – pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik uz ponavljanje djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst. OŠ FJ

(1)A.6.2. Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst. – pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst. OŠ FJ

(1)A.6.3. Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst. oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike – opisuje svoju okolinu, radnje i događaje – strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.6.4. Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst. – oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.6.5. Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru. – započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Ekologija; Školski praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, oglas, reklama. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.6.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura. – ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja – navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura. OŠ FJ

(1)B.6.2. Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji. – prilagođava svoje ponašanje francuskome tijekom sudjelovanja u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama – primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji. OŠ FJ

(1)B.6.3. Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima. – daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana -prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana – pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.6.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama. – razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama – procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka – u skladu s različitim zadatcima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama. OŠ FJ

(1)C.6.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama. – razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama – procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka – u skladu s različitim zadatcima odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama. OŠ FJ

(1)C.6.

učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku. – u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora – na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.7.1. Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni tekst. – pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik uz ponavljanje djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst. OŠ FJ

(1)A.7.2. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst. – pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst. OŠ FJ

(1)A.7.3. Učenik piše kratki i jednostavni tekst. oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike – strukturira tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.7.4. Učenik govori kratki i jednostavni tekst. – planira, oblikuje i izgovara kratki i jednostavni tekst – opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.7.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru. – započinje, održava i zaključuje kratki i jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Važne frankofonske ličnosti; Prehrana; Prijateljstva; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que). Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.7.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura. – spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima – povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura. OŠ FJ

(1)B.7.2. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. – prilagođava svoje ponašanje i ophođenje u međukulturnim susretima s frankofonima – uspoređuje i koristi odgovarajuće izraze pristojnosti tipične za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. OŠ FJ

(1)B.7.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura. – promatra i uočava različite međukulturne situacije u kojima dolazi do nesporazuma – uspješno rješava jednostavne međukulturne nesporazume Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.7.1. Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju. – ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju. OŠ FJ

(1)C.7.2. Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju. – ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju. OŠ FJ

(1)C.7.

Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika. – uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima – navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija – prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)A.8.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst. – pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik uz ponavljanje djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst. OŠ FJ

(1)A.8.2. Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst. – pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst. OŠ FJ

(1)A.8.3. Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst. oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst – strukturira tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.8.4. Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst. – planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst. OŠ FJ

(1)A.8.

Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru. – započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Mediji; Komunikacija; Školovanje; Osobna iskustva, uspomene, želje i nadanja; Praznici i blagdani. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, kratki prozni tekstovi. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka
razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)B.8.1. Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. – objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura – navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. OŠ FJ

(1)B.8.2. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. – odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama – primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. OŠ FJ

(1)B.8.3. Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. – razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja – razvija razumijevanje za novo i drukčije – pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(1)C.8.1. Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje. – analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje – objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje. OŠ FJ

(1)C.8.2. Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje. – analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje – objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje. OŠ FJ

(1)C.8.

Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku. – prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora – prepoznaje namjeru autora – navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije – procjenjuje vjerodostojnost informacija Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI – OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE – IZBORNI PREDMET (70 SATI/ŠK. GOD.) Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(2)A.4.1. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru. – pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima – reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i jednostavne rečenice Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja. OŠ FJ

(2)A.4.2. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu. – pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanom tekstu. OŠ FJ

(2)A.4.3. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška. opisuje vrlo jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška – sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući pravopisna pravila Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(2)A.4.4. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška. – oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice – opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(2)A.4.5. Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. – koristi se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor – postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Tijelo i osobna higijena; Moji kućni ljubimci; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: pozdravi, osobni podatci, obitelj, boje, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari i osoba, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i nesviđanja. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavnesu aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(2)B.4.1. Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi. – pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima – povezuje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi. OŠ FJ

(2)B.4.2. Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu. – koristi načine formalnog i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerene situaciji – koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji – pita za osjećaje drugoga i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja koji su tipični za frankofonsku kulturu. OŠ FJ

(2)B.4.3. Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonske kulture. – uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornog područja – pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(2)C.4.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje. – planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje. OŠ FJ

(2)C.4.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje. – planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje. OŠ FJ

(2)C.4.

Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku. – u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija – prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl. Osnovna škola Francuski
razred,
godina učenja – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(2)A.5.1. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru. – pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu poznate tematike – prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje. OŠ FJ

(2)A.5.2. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst. – pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst. OŠ FJ

(2)A.5.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška. oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama – postavlja i odgovara na jednostavna pitanja – sudjeluje u pisanoj interakciji kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – primjenjuje pravila francuskoga pravopisa – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst. OŠ FJ

(2)A.5.4. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. – imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okruženju vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – opisuje slikovni predložak koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. OŠ FJ

(2)A.5.5. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru. – sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju – koristi se vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Škola; Slobodno vrijeme; Prijatelji; Dom; Svakodnevne aktivnosti; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: imenovanje osoba, predmeta i aktivnosti, opisivanje osoba, predmeta i prostorija, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa, postavljanje jednostavnih pitanja. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ FJ

(2)B.5.1. Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura. – uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama – navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga i govornika francuskoga jezika Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura. OŠ FJ

(2)B.5.2. Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama. – na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnog ophođenja – navodi primjere uljudnog ophođenja tipične za frankofonsku kulturu – odabire prikladne obrasce uljudnog ophođenja Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama. OŠ FJ

(2)B.5.3. Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe. – pronalazi primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama – daje primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojn

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.