Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019 (22.1.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 141 Na temelju članka

stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ I. Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. II. Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik. III. Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage: – Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Njemački jezik objavljen u »Narodnim novinama«, broj: 102/06, – Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Njemački jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb,
ožujka
(Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.), – Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Njemački jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2 od
prosinca
godine. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3.,
i
razreda osnovne škole,
i
razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda gimnazije od školske godine 2021./
Klasa: 602-01/19-01/00026 Urbroj: 533-06-19-0004 Zagreb,
siječnja
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE A. SVRHA I OPIS PREDMETA Svrha učenja i poučavanja U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koji karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku. Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje. Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem. U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman. Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću. Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od
razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od
razreda kao izborni predmet. U svim osnovnim školama učenicima je potrebno zajamčiti pravo na izbor učenja njemačkoga kao
stranoga jezika već od
razreda kao i pravo na kvalitetno poučavanje. U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni
strani jezik (5.,
ili
godina učenja u
razredu srednje škole – nastavljači u
stranom jeziku) ili obvezni
strani jezik (
godina učenja – početnici u
stranom jeziku i
ili
godina učenja u
razredu srednje škole – nastavljači u
stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja od razine koju su dostigli. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole. Slika: Mjesto nastavnoga predmeta Njemački jezik u cjelokupnome kurikulumu Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. Broj 1 označava prvi strani jezik, broj 2 drugi strani jezik, izborni u osnovnoj školi, a obvezni u srednjoj školi. Ishodi se za treći (izborni) strani jezik u srednjoj školi odabiru u skladu s odgovarajućom tjednom satnicom i godinom učenja. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći: – učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika te za razvoj višejezične kompetencije uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću – pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njegove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika i za uporabu jezičnih predznanja u konstelaciji kad njemački uče kao drugi strani jezik – učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta – pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima – učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada – u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti. C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA Tri su domene predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik. Komunikacijska jezična kompetencija Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na: – stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i – razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje). Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe. Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika. Međukulturna komunikacijska kompetencija Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti. Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je: – sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama – sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa – empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture. Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost. Samostalnost u ovladavanju jezikom Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje. Slika: Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Kurikulum predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulumu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi iscrpnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima pojedinoga predmetnog kurikuluma. Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar niti je jedina u razradi razina. Osim nje postoje još i iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća razina. Razinama ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda. Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi, te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. vrlo kratak tekst kratak tekst srednje dug tekst dug tekst slušanje i čitanje do 100 riječi 100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja) 350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja) više od 500 riječi pisanje do 40 riječi 50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti) 100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti) više od 200 riječi govorenje monolog: ½ – 1 minutu interakcija: 1 – 1 ½ minute monolog: 1 – 2 minute interakcija: 1 ½ – 2 ½ minute monolog: 2 ½ – 3 ½ minuta interakcija: 2 ½ – 5 minuta monolog: 3 ½ – 5 minuta interakcija: 5 – 8 minuta
tablica: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika. Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od
do
razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju njemačkoga jezika i u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja. oznaka ishoda značenje NJ oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik OŠ

(1)osnovna škola, obvezni predmet OŠ

(2)osnovna škola, izborni predmet SŠ

(1)srednja škola, prvi strani jezik SŠ

(2)srednja škola, drugi (treći) strani jezik A domena Komunikacijska jezična kompetencija B domena Međukulturna komunikacijska kompetencija C domena Samostalnost u ovladavanju jezikom 1.

oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni
tablica: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda Osnovna škola Njemački jezik
razred – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.1.1. Učenik razumije pojedinačne riječi i vrlo kratke rečenice. Razumije vrlo kratke rečenice povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim i/ili kinestetičkim sadržajima izgovorene polako, jasno i razgovijetno s dužim stankama uz više ponavljanja. Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje (npr. upute, naredbe i dr.). Prepoznaje i povezuje grafijske i zvučne slike riječi. Prepoznaje glasove, skupove glasova, naglasak, ritam i intonaciju njemačkoga jezika. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje pojedinačnih riječi i vrlo kratkih rečenica te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.1.2. Učenik govori riječi i vrlo kratke, uvježbane rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela. Izgovara specifične glasove njemačkoga jezika. Ponavlja riječi i vrlo kratke, uvježbane rečenice, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku. Izgovara riječi i rečenice, brojalice i pjesmice. Imenuje i opisuje osobe, predmete, radnje i pojave prema predlošku. Oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne uvježbane rečenice. Upotrebljava osnovna, uvježbana jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno točno govori riječi i vrlo kratke, uvježbane rečenice. OŠ

(1)NJ A.1.3. Učenik u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke, uvježbane rečenice. Ponavlja naučene osnovne komunikacijske obrasce. Postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih. Oblikuje i izgovara vrlo kratke, uvježbane rečenice. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke, uvježbane rečenice. OŠ

(1)NJ A.1.

Učenik prepisuje jednostavne i poznate riječi ili fraze. Kopira/preslikava slovo po slovo jednostavnih poznatih riječi ili fraza (imitativno pisanje). Dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima. Povezuje pisani oblik riječi sa slikovnim predloškom. Povezuje zvučnu sliku pojedinih fonema s njihovim grafijskim oblikom u riječima i kratkim rečenicama. Uočava osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i njemačkome jeziku. Uz čestu pomoć i povremeno točno prepisuje jednostavne i poznate riječi ili fraze. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji Moj svijet: dom i škola Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti. Preporučene jezične strukture: – neki učestali glagoli u jednini i
licu množine prezenta (ich spiele, lerne, zeichne, esse); imperativ jednine (Steh auf!, Setz dich! Komm her!, Zeig mir!) – neke učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Das ist ein Auto., Ich habe einen Bruder.) – osobne zamjenice u nominativu jednine – posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine – neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du?) – negacija (nicht, nein) – pridjevi kao dio predikata – jednostavne izjavne i upitne rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje predstavljanje čestitanje imenovanje osoba, stvari, događaja, aktivnosti izricanje jednostavnih izjava, zahtjeva i pitanja. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka. Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, dopunjavanje tekstova, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave...). Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Jezik se u prvome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno – -obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.1.1. Učenik prepoznaje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom. Prepoznaje najjednostavnije osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja. Uočava sličnosti u nekim elementima svoje kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom. Povezuje priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku u slikama ili stripu s istom na hrvatskome jeziku. Sluša i pjeva tradicionalne i suvremene dječje pjesmice na njemačkome jeziku. Uz čestu pomoć prepoznaje osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja povezano s nekim nazivima, običajima i autentičnim sadržajima. OŠ

(1)NJ B.1.2. Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom. Na konkretnim primjerima u stvarnim ili simuliranim situacijama raspoznaje prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja te se pravilno i prijateljski odnosi prema drugima. Primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku. Uz čestu pomoć prepoznaje prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja prema osobama u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom. OŠ

(1)NJ B.1.3. Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom. U kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na stranome jeziku pokazuje interes i zanimanje. Postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na njemačkome jeziku. Imenuje likove iz radnih materijala te se zanima za njihovu svakodnevicu u zemljama njemačkoga govornog područja. Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku. Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje njemačkoga govornog područja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi oko mene« pogodna za ostvarivanje ishoda poput prepoznavanja obrazaca uljudnoga ophođenja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.1.

Učenik prepoznaje neke strategije učenja i uporabe jezika. Prepoznaje sličnosti s riječima otprije poznatima iz materinskoga jezika (germanizmi, internacionalizmi). Uočava osnovne korake koji vode razumijevanju riječi i rečenica i doprinose lakšemu izražavanju. Služi se neverbalnim znakovima za komunikaciju. Prepoznaje važnost dobre suradnje s vršnjacima kako bi izvršio određeni jezični zadatak. Sudjeluje u jednostavnim zadatcima u radu u skupini ili u paru. Usvaja pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika. Razumije da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka. Unatoč nesigurnosti govori* njemačkim jezikom. Bilježi naučeno u svojoj bilježnici ili dnevniku učenja u obliku slika i kratkih bilježaka ili s pomoću emotikona. *u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija Povremeno prepoznaje neke strategije učenja i uporabe jezika. Usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja. OŠ NJ C.1.
Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija na njemačkome jeziku. Raspoznaje strukturu udžbenika. Razlikuje tipove zadataka. Upoznaje načine služenja izvorima informacija poput udžbenika i slikovnoga rječnika i traži u njima značenje i objašnjenje nepoznatih riječi. Služi se popisom riječi u udžbeniku i slikovnim rječnikom. Uz čestu pomoć snalazi se u popisu riječi u udžbeniku i slikovnome rječniku kao osnovnim izvorima informacija. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.2.1. Učenik razumije kratke rečenice. Razumije konkretne kratke rečenice povezane s neposrednim okružjem popraćene vizualnim i/ili kinestetičkim sadržajima izgovorene polako, jasno i razgovijetno. Prepoznaje pojedine riječi ili fraze. Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje. Uočava osnovne posebnosti izgovora i intonacije njemačkoga jezika. Povezuje zvučnu i grafijsku sliku riječi sa značenjem. Prepoznaje i povezuje grafijske i zvučne slike riječi i jednostavnih fraza. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih rečenica te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.2.2. Učenik naglas čita riječi i kratke rečenice. Prepoznaje grafijske slike riječi i kratkih rečenica. Naglas čita riječi i kratke rečenice o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima. Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika. Povremeno točno naglas čita riječi i kratke rečenice. OŠ

(1)NJ A.2.3. Učenik govori riječi i kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela. Govori kratke i vrlo jednostavne rečenice, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku. Imenuje i opisuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije nizom od nekoliko kratkih i vrlo jednostavnih uvježbanih rečenica. Upotrebljava osnovna, uvježbana jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno točno govori riječi i kratke rečenice. OŠ

(1)NJ A.2.4. Učenik u razgovoru razmjenjuje kratke, uvježbane rečenice. Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija. Postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja. Sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje kratke, uvježbane rečenice. OŠ

(1)NJ A.2.

Učenik prepisuje poznate riječi, fraze ili kratke rečenice. Prepisuje slovo po slovo jednostavnih i poznatih riječi, fraza i rečenica (imitativno pisanje) prema predlošku. Dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima te riječi koje nedostaju u poznatim frazama. Uočava i prepoznaje osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i njemačkome jeziku. Uočava povezanost fonema i grafema u njemačkome jeziku. Prepoznaje grafijski zapis poznatih riječi i njihove zvučne slike. Uz čestu pomoć i povremeno točno prepisuje poznate riječi, fraze ili kratke rečenice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji Moj svijet: dom i škola Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti. Preporučene jezične strukture: – učestali glagoli u jednini i
licu množine prezenta (Was machst du gern? Ich spiele gern Fußball.); modalni glagoli mögen i können u jednini (Ich mag Schokolade. Ich kann schwimmen.) – imperativ jednine (Steh auf!, Setz dich! Komm her!, Zeig mir!) – neke učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Die Blume ist schön., Ich habe einen Cousin.) – osobne zamjenice u nominativu jednine – posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine – neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du? Wie geht’s?) – neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Heute ist Montag., Wir sind in der Schule., Das Buch ist auf dem Tisch., Ich esse gern Brot mit Marmelade.) – negacija (nicht, nein) – pridjevi kao dio predikata – jednostavne izjavne i upitne rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje predstavljanje čestitanje imenovanje osoba, stvari, događaja, aktivnosti izricanje jednostavnih izjava, zahtjeva i pitanja. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka. Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, dopunjavanje tekstova, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave...). Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Jezik se u drugome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju služe metajezikom, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.2.1. Učenik navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja i prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom. Navodi najjednostavnije osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja. Prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te između svoje svakodnevice i one vršnjaka s njemačkoga govornog područja. Čita prilagođenu priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku u slikama ili stripu i povezuje ju s istom na hrvatskome jeziku. Sluša i izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice na njemačkome jeziku. Uz čestu pomoć navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom. OŠ

(1)NJ B. 2.2. Učenik uočava vrlo jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama. Na konkretnim primjerima vrlo jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja. Razlikuje nepoželjne od poželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razrednome odjelu i školi. Prepoznaje primjerene oblike oslovljavanja u komunikaciji na njemačkome i materinskome jeziku. Primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku. Uz čestu pomoć prepoznaje nepoželjne i poželjne oblike verbalne i neverbalne komunikacije. OŠ

(1)NJ B. 2.3. Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom te za strane i nerazumljive sadržaje. U kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost. Postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na njemačkome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima. Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja. Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku. Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje njemačkoga govornog područja te uglavnom pozitivno reagira na poticaje na njemačkome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi oko mene« pogodna za ostvarivanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.2.1. Učenik primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika. Povezuje nove riječi s već naučenima u nove izraze. Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku. Verbalnim i/ili neverbalnim znakovima pokazuje nerazumijevanje. Uočava prednosti suradnje s drugim učenicima i sudjeluje u radu u skupini – traži pomoć drugih učenika pri rješavanju zadataka. Razumije da su pogreške sastavni dio procesa učenja. Izražava pozitivn stavstav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika. Prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka i usprkos nesigurnosti govori* njemačkim jezikom. Vodi bilješke o učenju njemačkoga jezika u svojoj školskoj bilježnici ili dnevniku učenja s pomoću slika, crteža i emotikona. * u skladu s jezičnim razvojem i dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija Povremeno primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika. Izražava pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja. OŠ

(1)NJ C. 2.

Učenik se služi različitim izvorima informacija. Služi se udžbenikom i slikovnim rječnikom kao izvorima informacija i u njima traži objašnjenje novih i nepoznatih riječi. Služi se ilustracijama kao pomoći pri razumijevanju. Slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava zadatke. Uz čestu pomoć se služi udžbenikom i rječnikom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.3.1. Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju. Globalno razumije konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne, autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima. Uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika. Prepoznaje ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem. Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje. Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno. Uočava vezu grafem – fonem u njemačkome jeziku i uspoređuje ju s materinskim jezikom. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.3.2. Učenik naglas čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. Tečno čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima. Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika. Povremeno točno naglas čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. OŠ

(1)NJ A.3.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela. Govori kratke rečenice i vrlo jednostavne tekstove oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela. Upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce u novim situacijama. Opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja oblikujući vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica. Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. OŠ

(1)NJ A.3.4. Učenik u razgovoru razmjenjuje kratke rečenice. Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija. Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja. Sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje kratke rečenice. OŠ

(1)NJ A.3.5. Učenik piše vrlo kratke i jednostavne rečenice. Piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku. Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima. Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno točno piše vrlo kratke i jednostavne rečenice. OŠ

(1)NJ A.3.6. Učenik zapisuje poznate riječi i jednostavne fraze slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu. Prepoznaje glasove u njemačkome jeziku te ih zapisuje. Analizira slijed zvukova unutar jedne riječi. Povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom. Uz čestu pomoć i povremeno točno zapisuje poznate riječi i jednostavne fraze slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci Svijet: stanovanje, škola, priroda, promet Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze i slobodno vrijeme. Jezične preporučene jezične strukture: – učestali glagoli u jednini i množini prezenta (Was machst du gern? Ich spiele gern Fußball.); modalni glagoli mögen, können, müssen u jednini (Ich mag Schokolade., Ich kann schwimmen., Ich muss lernen.) – imperativ (Steht auf!, Setzt euch!, Komm her!, Zeig mir!) – učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Der Hund ist braun., Ich habe einen Cousin.) – osobne zamjenice u nominativu – posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre – neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du? Wie geht’s? Wo wohnst du?) – pokazna zamjenica das – neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Zu Fuß., Wo ist das Buch? Auf/unter dem Tisch., Wo steht der Tisch? Vor/neben dem Schrank.) – negacija (nicht, nein) – pridjevi kao dio predikata (Das Haus ist groß. Mein Zimmer ist klein.) – jednostavne izjavne i upitne rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji traženje i davanje uputa izricanje vremena upotreba brojeva razmjena informacija imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima izricanje vremena i mjesta. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, mail, kratki sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja). Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, umne mape...) i dr. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika. Jezik se u trećemu razredu osnovne škole i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup jeziku. Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.3.1. Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture drugih kultura. Opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima. Opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji. Sluša i izvodi tradicionalne te suvremene dječje pjesmice. Čita prilagođenu bajku/priču na njemačkome jeziku, povezuje ju s istom na hrvatskome i prepričava sadržaj na hrvatskome jeziku. Primjereno reagira na čestitke na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku, pismeno ili usmeno. Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. OŠ

(1)NJ B. 3.2. Učenik opisuje jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te primjereno reagira. Na konkretnim primjerima jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja te objašnjava svoje mišljenje. Primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i u školi. Primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku. Uz čestu pomoć određuje nepoželjne i poželjne oblike verbalne i neverbalne komunikacije te pokušava objasniti svoje mišljenje i primjereno reagirati. OŠ

(1)NJ B. 3.3. Učenik reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje. U kontaktu s jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost. Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te pozitivno reagira na uočene razlike među kulturama. Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima. Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku. Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje povezane s njemačkim jezikom, u kontaktu s nerazumljivim sadržajima uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.3.1. Bira i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika. Uočava pravilnosti i razvrstava jezične elemente prema sličnosti ili različitosti. Uočava i primjenjuje korake koji ga vode do izvršenja zadatka. Traži pomoć i objašnjenje kad ne razumije zadatak. Eksperimentira s jezičnim elementima i primjećuje njihovu prihvatljivost među vještijim korisnicima jezika. Uvažava pravila rada i izvršava zadatke u aktivnostima u skupini. Prepoznaje razloge za učenje njemačkoga jezika. Pokazuje samopouzdanje u uporabi jezika i prihvaća pogreške kao sastavni dio učenja. Bilježi osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika Povremeno bira i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika . OŠ

(1)NJ C. 3.

Služi se različitim izvorima informacija. Služi se popisom riječi u udžbeniku i rječnikom te u njima traži objašnjenje novih i nepoznatih riječi. Pronalazi informacije u različitim izvorima, uključujući i elektroničke medije. Često je potrebna pomoć pri korištenju različitim izvorima informacija. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 70 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.4.1. Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju. Globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć i izvršava zadatke. Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika. Pronalazi ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem. Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu. Povezuje intonacijske obrasce njemačkoga jezika sa značenjem. OŠ

(1)NJ A.4.2. Učenik naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove. Naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima. Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika. Povremeno točno naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove. OŠ

(1)NJ A.4.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. Oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela. Upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce u novim situacijama. Opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja oblikujući vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica. Prepričava vrlo kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima. Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. OŠ

(1)NJ A.4.4. Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija. Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja. Sudjeluje u dijalozima i igrama uloga. Primjereno upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. OŠ

(1)NJ A.4.5. Učenik piše kratke i jednostavne rečenice. Piše kratke i jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku (intenzivno / vođeno pisanje). Jednostavnim i kratkim rečenicama opisuje slikovne predloške. Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima. Primjereno upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva. Uz čestu pomoć i povremeno točno piše kratke i jednostavne rečenice. OŠ

(1)NJ A.4.6. Učenik zapisuje poznate riječi prema zvučnome ili slikovnome predlošku. Raspoznaje slijed zvukova unutar jedne riječi. Prepoznaje glasove unutar riječi i povezuje ih s njihovim grafijskim oblikom. Zapisuje riječ koju čuje ili dobije vizualni poticaj za tu riječ (sliku i dr.). Uz čestu pomoć i povremeno točno zapisuje poznate riječi prema zvučnome ili slikovnome predlošku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci Svijet: stanovanje, škola, priroda, promet Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze i slobodno vrijeme. Preporučene jezične strukture: – učestali jednostavni i složeni, pravilni i nepravilni glagoli u prezentu; modalni glagoli mögen/möchte, können, müssen, dürfen u jednini (Ich heiße…, Ich bin… Jahre alt., Ich wohne in der …-Straße., Mein Freund lebt in…, Ich mag Deutsch., Ich möchte ins Kino gehen., Ich sehe gern fern., Meine Mutter ist...von Beruf) – imperativ – preterit glagola sein i haben u jednini (Ich hatte Geburtstag., Wo warst du gestern?, Ich war krank.) – učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu – osobne zamjenice u nominativu – posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre – neke upitne i pokazna zamjenica das – neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Wo ist die Post? Neben der Schule., Dort ist das Hotel., Gibt es in deinem Ort ein Museum?) – negacija (nicht, nein) – pridjevi kao dio predikata (Das ist ein Dorf. Es ist klein.) – jednostavne izjavne i upitne rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji traženje i davanje uputa izricanje vremena upotreba brojeva razmjena informacija imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima izricanje vremena i mjesta. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, mail, kratki sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja). Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, umne mape...), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom i dr. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika. Jezik se u četvrtome razredu osnovne škole i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.4.1. Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te na jednostavnim i konkretnim primjerima opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. Opisuje pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim. Opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom djece i mladih u vlastitoj zemlji. Izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice te čita i prepričava prilagođenu bajku/priču na njemačkome jeziku i povezuje ju s istom na hrvatskome. Primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno. U raznim multimodalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. OŠ

(1)NJ B. 4.2. Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta te razmatra moguće uzroke i rješenja nesporazuma. Na temelju stvarnih ili simuliranih jednostavnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te iznosi pretpostavke o mogućim uzrocima nesporazuma. Objašnjava signale i reakcije sugovornika, uzroke nesporazuma ne pronalazi u stranoj osobi, odnosno izbjegava pripisivanje pozitivnih karakteristika vlastitoj skupini, a negativnih drugim skupinama. Predlaže moguće vlastite reakcije u konkretnim problemskim situacijama. Uz čestu pomoć opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta, u prijedlogu vlastite reakcije ponekad iskazuje prihvaćanje drugih i drukčijih. OŠ

(1)NJ B. 4.3. Učenik reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije. Na jednostavnim primjerima međukulturnih susreta koji sadrže nerazumljiva ponašanja ili situacije pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje. Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju. Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama. Na vrlo jednostavan način obrazlaže potrebu prihvaćanja različitosti. U kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanima s njemu stranim kulturama uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, dok bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.4.1. Učenik prilagođava strategije učenja i uporabe jezika različitim zadatcima. Prepoznaje i razvrstava pravilnosti i analogije na temelju niza primjera. Planira korake za rješavanje zadataka. Primjenjuje dosad stečena znanja i pritom se osjeća samopouzdano i zadovoljno. Povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) i uočava mogućnosti pozitivnoga transfera. Izražava svoje mišljenje i stav te ih uspoređuje s mišljenjem drugih u svakodnevnim komunikacijskim situacijama*. Surađuje s drugim učenicima i uvažava pravila rada u skupini. Uvažava mišljenje i stavove drugih te daje konstruktivnu povratnu informaciju. Bilježi i opisuje osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika. *u skladu s jezičnim i kognitivnim razvojem i dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija Povremeno prilagođava strategije učenja i uporabe jezika različitim zadatcima. OŠ

(1)NJ C. 4.

Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora. Služi se popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnim ili elektroničkim rječnikom. Pronalazi, izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora, uključujući i elektroničke medije. Uz čestu pomoć pronalazi i uspoređuje informacije iz jednostavnih multimodalnih tekstova. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.5.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju. Globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem. Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika. Pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem. Uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu. Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu. Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.5.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. Naglas čita kratke i jednostavne nepoznate tekstove s poznatim leksikom. Tečno čita poznate kratke i jednostavne tekstove. Procjenjuje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika. Povremeno točno naglas čita kratke i jednostavne tekstove. OŠ

(1)NJ A.5.3. Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama. Opisuje svoje okružje, radnje i događaje. Prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima. Primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju. Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima. Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. OŠ

(1)NJ A.5.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Spontano upotrebljava naučene komunikacijske obrasce radi razmjene informacija. Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja. Sudjeluje u dijalozima i igrama uloga. Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima. Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. OŠ

(1)NJ A.5.5. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. Oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku. Primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka. Stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja. Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima. Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima. Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Pravilno piše poznate i učestale riječi. Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Polovično izvršava zadatak. Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci Svijet: stanovanje, škola, priroda, promet Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze i slobodno vrijeme. Preporučene jezične strukture: – pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu es gibt – preterit glagola sein i haben – perfekt nekih učestalih glagola (machen, kommen, fahren, lernen, spielen…) – na razini uvježbane fraze, a ne kao struktura – imperativ – imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu – dativ na razini prepoznavanja (in der Schule, im Zimmer, mit einem Freund) – osobne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine te u dativu jednine (na razini uvježbane fraze) – posvojne i povratne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine – neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? welcher/welche/welches?, das, der/die/das) – neki prilozi vremena i mjesta – neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža) – negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu) – pridjevi kao dio predikata – stupnjevanje pravilnih pridjeva – jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji traženje i davanje uputa izricanje vremena upotreba brojeva razmjena informacija imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima izricanje vremena i mjesta. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, blog, mail, kratki sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja). Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, umne mape...), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom i dr. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika. Jezik se u petome razredu osnovne škole i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.5.1. Učenik na konkretnim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života. Navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja. Opisuje svoju svakodnevnicu i uspoređuje ju s onom svojih vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja. Na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja. Opisuje likove iz njemačkih priča, bajki i drugih kraćih narativnih formi te ih uspoređuje s likovima iz hrvatske dječje književnosti. Uočava regionalne inačice pojedinih izraza. Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života. OŠ

(1)NJ B. 5.2. Učenik opisuje konkretne primjere međukulturnih susreta te objašnjava moguće uzroke nesporazuma i predlaže rješenja. Na temelju različitih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma. Uzroke nesporazuma ne pronalazi u stranoj osobi, pokušava objektivno sagledati situaciju. Analizira signale i reakcije sudionika u problemskim situacijama te predviđa vlastite reakcije. Predlaže načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama. Uz čestu pomoć opisuje različite konkretne primjere međukulturnih susreta, ponekad nepristrano sagledava uzroke nesporazuma i predlaže rješenja. OŠ

(1)NJ B. 5.3. U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost uživljavanja u tuđu situaciju. U konkretnim problemskim situacijama opisuje događaj s gledišta više osoba. Opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija. Uočava pojavu razlika u gledištima jer osobe imaju pristup različitim informacijama. Prepoznaje stereotipe u različitim izvorima koji prikazuju problemske situacije povezane s njegovim neposrednim okružjem. U konkretnim problemskim situacijama uz poticaj opisuje osjećaje i gledišta sudionika te često uz poticaj iskazuje prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, dok bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj otvorenosti te sposobnosti uživljavanja u tuđu situaciju. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i na osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.5.1. Učenik primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika. Uočava analogije i zaključuje o pravilima na temelju većega broja primjera. Otkriva logične veze među strukturama i pojmovima. Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči i uočava mogućnosti pozitivnoga transfera. Reakcijom sugovornika procjenjuje je li sugovornik razumio poruku. Isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje za njega nisu učinkovite. Analizira rezultate učenja radi poboljšanja rezultata. Organizira i planira svoje učenje. Planira i organizira suradnju s drugima, uvažava tuđa mišljenja i stavove. Izražava konstruktivnu kritiku i primjereno reagira na nju. Prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika. Bilježi i opisuje osobni napredak i iskustvo u učenju njemačkoga jezika. Povremeno primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika. OŠ

(1)NJ C. 5.

Učenik pronalazi i upotrebljava informacije iz različitih izvora u skladu sa svojim potrebama. U skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija. Prikuplja, tumači i razvrstava informacije iz različitih izvora. Služi se prikupljenim informacijama kako bi sastavio kratku prezentaciju na zadanu temu. Uz čestu pomoć pronalazi, tumači i prezentira informacije iz kratkih multimodalnih tekstova. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 105 sati godišnje Osnovna škola Njemački jezik, prvi strani jezik,
razred – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.6.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju. Globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama. Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika. Pronalazi određene informacije u tekstovima o poznatim temama te ih vrednuje u odnosu na osobno iskustvo i znanje. Uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu. Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu. Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima. Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.6.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. Naglas čita nepoznate tekstove o poznatim temama. Tečno čita poznate kratke i jednostavne tekstove. Razlikuje i primjenjuje intonacijska obilježja jednostavnih rečenica. Povremeno točno naglas čita kratke i jednostavne tekstove. OŠ

(1)NJ A.6.3. Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama. Opisuje svoje okružje, radnje i događaje. Prepričava kratke obrađene tekstove i slijed događaja. Primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju. Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima. Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. OŠ

(1)NJ A.6.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Spontano upotrebljava naučene komunikacijske obrasce radi razmjene informacija. Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja. Sudjeluje u dijalozima i igrama uloga. Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima. Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. OŠ

(1)NJ A.6.5. Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove. Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke. Povezuje nekoliko rečenica u smisleni niz jednostavnim linearnim veznicima. Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova. Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima. Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove. Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Polovično izvršava zadatak. Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti Svijet: stanovanje, priroda, putovanja, zemlje njemačkoga govornog područja Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji. Preporučene jezične strukture: – pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu es gibt – preterit glagola sein, haben i modalnih glagola können, müssen, dürfen – perfekt učestalih pravilnih i nepravilnih glagola – imperativ – imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu – član uz nazive zemalja i geografskih pojmova (na razini uvježbane fraze) – osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, dativ jednine – posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu – neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? welcher/welche/welches?, das, der/die/das); neki prilozi vremena, mjesta i načina – neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža) – negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu) – pridjevi kao dio predikata – pridjevi kao atributi u nominativu (mein bester Freund) na razini uvježbane fraze – stupnjevanje pravilnih pridjeva – jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice – jednostavne rečenice s modalnim glagolom – nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta izražavanje osjećaja davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja izvještavanje o osobnim iskustvima opisivanje prošlih događaja izražavanje planova za budućnost izražavanje (ne)slaganja izražavanje obveze i potrebe zamolbe i prijedlozi uspoređivanje ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice) izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, kratki članci/tekstovi (npr. iz časopisa za djecu), bajka, prilagođeni narativni i ekspozitorni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnome razvoju učenika, čestitka, razglednica, mail, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju, kratko izlaganje, kratki vođeni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja). Neke preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, povezivanje/rekonstruiranje elemenata priče ili dijelova teksta, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, letka, brošure, skeč...), pantomima, kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika. Jezik se u šestom razredu osnovne škole sve manje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.6.1. Učenik na različitim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u različitim aspektima svakodnevnoga života. Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja. Na temelju raznih multimodalnih izvora opisuje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja. Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja, njihovim hobijima, slobodnome vremenu i međugeneracijskim odnosima te ih uspoređuje s osobnim iskustvom. Uočava regionalne inačice pojedinih izraza. Uz čestu pomoć izvještava o osnovnim elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života. OŠ

(1)NJ B. 6.2. Učenik analizira međukulturne susrete te predlaže rješenja konfliktnih situacija. Na temelju različitih primjera međukulturnih susreta analizira situaciju te utvrđuje uzroke nesporazuma. Pokušava objektivno sagledati uzroke nesporazuma te uočava stereotipe i predrasude kao moguće uzroke. Preispituje stajališta sugovornika, analizira njihove signale i reakcije te predviđa vlastite reakcije u toj situaciji. Predlaže pozitivno rješenje konfliktnih situacija. Uz čestu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih susreta te često nepristrano sagledava uzroke nesporazuma, u prijedlogu vlastite reakcije često iskazuje potrebu za pozitivnim rješenjem konfliktne situacije. OŠ

(1)NJ B. 6.3. U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost promjene gledišta i uživljavanja u tuđu situaciju. U konkretnim problemskim situacijama opisuje situaciju s gledišta više osoba te izriče pretpostavke o tome kako problem vidi treća, neutralna strana. Opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija i suosjeća s pojedinim osobama. Opaža vlastite misli, osjećaje i ponašanje s gledišta druge osobe. Uočava postojanje stereotipa kao ograničavajuću pojavu. U konkretnim problemskim situacijama uz poticaj iskazuje sposobnost preuzimanja gledišta druge osobe te prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput analiziranja međukulturnih susreta, dok bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj otvorenosti te sposobnosti uživljavanja u tuđu situaciju. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti posebno pogodne za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.6.1. Učenik bira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika. Uočava analogije u učestalim jezičnim strukturama i pronalazi obrasce Induktivnim putom izvodi pravila iz niza primjera Služi se predznanjem da bi izvršio zadatak. Mijenja svoje ponašanje na temelju povratnih informacija. Uočava koje su strategije za njega učinkovite, služi se njima i odbacuje one koje mu ne pomažu. Aktivno surađuje s drugim učenicima u rješavanju zadataka u radu u skupini. Povremeno bira i primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika. Sudjeluje u procesu odlučivanja unutar skupine. U suradnji s drugim učenicima vrednuje rad skupine i osobni doprinos prema unaprijed postavljenim kriterijima. Bilježi, opisuje i procjenjuje osobna dostignuća i iskustvo u učenju njemačkoga jezika. OŠ

(1)NJ C. 6.

Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja. Pronalazi i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Analizira i procjenjuje informacije iz kratkih multimodalnih tekstova (slikovne knjige, kratki novinski članci, videoisječci, internetski i digitalni mediji). Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu na temelju signala u tekstu i ključnih riječi. Na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije. Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima. Uz čestu se pomoć služi jednostavnijim multimodalnim tekstovima za pronalaženje i tumačenje informacija potrebnih za izvršenje zadatka. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.7.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju. Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama. Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu. Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima. Samostalno čita prilagođene književne tekstove. Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.7.2. Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama. Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje. Opširnije izvještava o poznatim temama. Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu. Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. OŠ

(1)NJ A.7.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima o poznatim temama. Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. OŠ

(1)NJ A.7.4. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, vrlo kratka osobna pisma / elektronička pošta, razglednice i čestitke. Prenosi informacije iz poznatih tekstova. Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova. Upotrebljava jednostavne linearne veznike za povezivanje rečenica. Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove. Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Polovično izvršava zadatak. Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti Svijet: stanovanje, priroda, putovanja, zemlje njemačkoga govornog područja Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji. Preporučene jezične strukture: – glagoli u prezentu es gibt – preterit glagola sein, haben i modalnih glagola – perfekt jednostavnih pravilnih i nepravilnih glagola – imperativ (složeni glagoli) – imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu – član uz nazive zemalja i geografskih pojmova na razini uvježbane fraze – osobne, posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu – upitne i pokazne zamjenice – neodređena zamjenica man – neki prilozi vremena, mjesta i načina – neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža) – negacije nicht, nein; kein – pridjevi kao dio predikata – pridjevi kao atributi u nominativu i akuzativu nakon neodređenoga i određenoga člana; stupnjevanje pridjeva – redni brojevi u nominativu i akuzativu – jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice – nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn – zavisnosložene rečenice s veznicima weil i dass. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta izražavanje osjećaja davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja izvještavanje o osobnim iskustvima opisivanje prošlih događaja izražavanje planova za budućnost izražavanje (ne)slaganja izražavanje obveze i potrebe zamolbe i prijedlozi uspoređivanje ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice) izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu. Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, kratki članci/tekstovi (npr. iz časopisa za djecu), bajka, prilagođeni narativni i ekspozitorni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnomu razvoju učenika, čestitka, razglednica, mail, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju, kratko izlaganje, kratki vođeni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja). Neke preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, povezivanje/rekonstruiranje elemenata priče ili dijelova teksta, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, letka, brošure, skeč...), kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa. Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika. Iako se jezik u sedmome razredu osnovne škole i dalje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu i uvodi se metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ B.7.1. Učenik izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života. Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje. Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta. Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti. Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života. Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom. Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja. Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza. OŠ

(1)NJ B. 7.2. Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika. Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji. Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika. Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma. U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja. OŠ

(1)NJ B. 7.3. Učenik iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana. Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti. Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti. Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda. Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj stava o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti posebno pogodne za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ C.7.1. Učenik prilagođava veći broj strategija učenja i uporabe jezika različitim zadatcima. Induktivnim putom izvodi pravila iz niza primjera. U nastavku komunikacije služi se riječima koje je čuo od sugovornika. Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja. Služi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija. Analizira svoje učenje i uočava koje su strategije za njega učinkovite. Prilagođava strategije situaciji i zadatku. Aktivno sudjeluje u rješavanju zadataka u radu u skupini. Vrednuje osobni doprinos radu u skupini. Postavlja osobne ciljeve kako bi pridonio skupini. Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika radi ostvarivanja boljih rezultata. Uz čestu pomoć prilagođava se zadatku. OŠ

(1)NJ C. 7.

Učenik bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora. Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini te kritički procjenjuje njihove sadržaje. Služi se različitim izvorima kako bi proširio vokabular. Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz svoje svakodnevice. Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja. Osnovna škola Njemački jezik
razred – 105 sati godišnje A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ

(1)NJ A.8.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju. Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove srednje dužine povezane s poznatim temama. Vrednuje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu. Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja. Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima. Samostalno čita prilagođene književne tekstove. Provjerava osobno razumijevanje. Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno. U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke. OŠ

(1)NJ A.8.2. Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama. Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama. Iznosi kratke i uvježbane prezentacije o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje. Razumljivo izgovora riječi te razlikuje i upotrebljava intonaciju kako bi obogatio poruku. Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza. Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostav

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.