Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi

(1)Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, propisuju opće tehničke zahtjeve za plovila hrvatske državne pripadnosti kojima se u pravni sustav i pomorsko zakonodavstvo Republike Hrvatske prenose odredbe međunarodnih ugovora i dokumenata Međunarodne pomorske organizacije (IMO) (konvencije, protokole), uključujući:

1. a)obvezujuće kodekse i rezolucije donesene temeljem Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, 1974, s izmjenama (SOLAS 1974), Protokola iz 1978. na Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru, 1974, s izmjenama (SOLAS PROT 1978), Protokola iz 1988. na Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru, 1974, (SOLAS PROT 1988), Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966 (LLC 1966), Protokola iz 1988. na Međunarodnu konvenciju o teretnim linijama, 1966 (LLC PROT 1988), Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, 1973, izmijenjena Protokolom 1978 (MARPOL 73/78), Protokola iz 1997. za izmjenu Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, 1973, izmijenjene Protokolom iz 1978. (MARPOL PROT 1997), Konvencije o Međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 1972, s izmjenama (COLREG 1972), Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969 (TMC 1969), Međunarodne konvencije o sigurnosti kontejnera, 1972, s izmjenama (CSC 1972), Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova, 2001 (AFS Konvencija), Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004 (BWM Konvencija), Protokola iz 1993. na Torremolinos Međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova, 1977 (SFV PROT 1993), kao i obvezujuće kodekse i rezolucije donesene temeljem konvencije SOLAS: Međunarodni kodeks za implementaciju IMO instrumenata (III Kodeks), Kodeks o razinama buke na brodovima, Međunarodni kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju (IS Kodeks), Međunarodni kodeks za sustave protupožarne zaštite (FSS Kodeks), Međunarodni kodeks za primjenu postupaka požarnog ispitivanja (FTP Kodeks), Međunarodni kodeks o sredstvima za spašavanje (LSA Kodeks), Međunarodni kodeks za terete u rasutom stanju (IMSBC Kodeks), Kodeks za siguran rad, slaganje i pričvršćenje tereta (CSS Kodeks), Međunarodni kodeks za siguran prijevoz žita u rasutom stanju, Međunarodni kodeks opasnih tvari (IMDG Kodeks), Međunarodni kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (IBC Kodeks), Međunarodni kodeks za konstrukciju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju (IGC Kodeks), Međunarodni kodeks za siguran prijevoz upakiranog ozračenog nuklearnog goriva, plutonija i visokovrijednog radioaktivnog otpada na brodovima (INF Kodeks), Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću glede sigurnog rada brodova i sprečavanja zagađivanja (ISM Kodeks), Međunarodni kodeks za brze brodove (HSC Kodeks), Kodeks za priznate organizacije (RO Kodeks), Međunarodni kodeks o pojačanom programu pregleda brodova za rasuti teret i tankera za ulje (ESP Kodeks), Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama, Međunarodni kodeks za sigurnost brodova koji upotrebljavaju plinovita goriva ili druge vrste goriva niske točke plamišta (IGF Kodeks), Međunarodni kodeks za sigurnosnu zaštitu brodova i luka (ISPS Kodeks), te kodekse donesene temeljem Konvencije MARPOL: Tehnički Kodeks o nadzoru ispuštanja dušikovih oksida iz brodskih dizel motora (NOx tehnički Kodeks), Kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (BCH Kodeks) i
2. b)neobvezujuće IMO kodekse koji se primjenjuju na brodove hrvatske državne pripadnosti: Kodeks o sigurnosti dinamički podržavanih plovila (DSC Kodeks), Kodeks za prijevoz tereta i osoblja brodovima za opskrbu (OSV Kodeks), Kodeks za brodove posebne namjene (SPS Kodeks), Kodeks za konstrukciju i opremanje pokretnih odobalnih objekata za bušenje (MODU Kodeks).

(2)Ova Pravila propisuju opće tehničke zahtjeve za plovila hrvatske državne pripadnosti kojima se u pravni sustav i pomorsko zakonodavstvo Republike Hrvatske prenose odredbe međunarodnih ugovora i dokumenata Međunarodne organizacije rada (ILO): Konvencija broj 152 – Sigurnost na radu i zdravlje (lučki radnici) iz 1979. godine i Konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC 2006).

(3)Sastavni dio ovih pravila su prilozi: Prilog I: »Odjeljak

1. – Općenito« Prilog II: »Odjeljak
2. – Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled« Prilog III: »Odjeljak 3 – Certifikacija proizvoda« Prilog IV: »Odjeljak
3. – Odobrenje uslužnih tvrtki« Prilog V: »Odjeljak
4. – Pregledi postojećih brodova« Prilog VI: »Odjeljak
5. – Sustav upravljanja sigurnošću« Prilog VII: »Odjeljak
6. – Recikliranje brodova«. Članak 2.

(1)Ovim Pravilima u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeće direktive Europske unije: – Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

1. svibnja
2. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva 97/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
3. prosinca
4. o uspostavi usklađenog sigurnosnog sustava za ribarske brodove duljine 24 metra i više, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva Vijeća 93/103/EZ od
5. studenoga
6. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima pri radu na ribarskim brodovima, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
7. travnja
8. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva 2002/59/EZ europskog parlamenta i vijeća od
9. lipnja
10. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva Vijeća 2014/90/EU od
11. srpnja
12. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
13. studenoga
14. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ, kako je izmjenama dopunjena – Direktiva 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
15. travnja
16. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava, kako je izmjenama dopunjena

(2)Ovim Pravilima osigurava se provedba: – Uredbe (EZ) br. 782/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od

1. travnja
2. o zabrani organokositrenih spojeva na brodovima, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2017/1130 od
3. lipnja
4. o definiranju karakteristika ribarskih plovila, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od
5. veljače
6. o provedbi Međunarodnog pravilnika o upravljanju sigurnošću unutar Zajednice i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3051/95, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe (EZ) br. 789/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od
7. travnja
8. o prelasku teretnih i putničkih brodova između registara unutar Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 613/91, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe Komisije (EZ) br. 324/2008 od
9. travnja
10. o utvrđivanju izmijenjenih postupaka za obavljanje pregleda Komisije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu – Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od
11. ožujka
12. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od
13. travnja
14. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe (EU) br. 530/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
15. lipnja
16. o ubrzanom postupnom uvođenju zahtjeva za dvostrukom oplatom ili ekvivalentnih projektnih zahtjeva za tankere za ulje s jednostrukom oplatom, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
17. studenoga
18. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ, kako je izmjenama dopunjena – Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od
19. travnja
20. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, kako je izmjenama dopunjena. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
21. Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju vrijediti Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio
22. – Opći propisi objavljena u »Narodnim novinama« br. 27/
23. Članak
24. Ova Pravila stupaju na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/18-02/7 Urbroj: 530-03-1-1-2-18-1 Zagreb,
25. siječnja
26. Ministar Oleg Butković, v. r. PRILOG I. ODJELJAK
27. – OPĆENITO 1 TEHNIČKA PRAVILA 1.1 UVODNE NAPOMENE 1.1.1 Tehnička Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su tehnički propisi doneseni na temelju »Pomorskog zakonika« Republike Hrvatske, kojima se: .1 propisuju tehnički zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije; .2 utvrđuje način obavljanja tehničkog nadzora; i .3 propisuje način izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama. 1.1.2 Tehnička pravila uključuju međunarodne pomorske ugovorne dokumente te pravnu stečevinu Europske unije sa svim izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu do dana stupanja na snagu Tehničkih pravila. Pored prijenosa međunarodnih dokumenata na globalnoj odnosno regionalnoj razini, Tehničkim pravilima propisuju se i nacionalni zahtjevi, kojima moraju udovoljavati pomorski objekti koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim dokumentima. 1.1.3 Tehničkim pravilima prenose se u pravni sustav i pomorsko zakonodavstvo Republike Hrvatske odredbe međunarodnih ugovornih dokumenata Međunarodne pomorske organizacije (IMO) (Konvencije, Protokole), uključujući i obvezujuće Kodekse i Rezolucije donesene temeljem istih: Konvencije i Protokoli .1 Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974, s izmjenama (SOLAS 1974) Protokol 1978 na Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru, 1974, s izmjenama (SOLAS PROT 1978) Protokol 1988 na Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru, 1974, (SOLAS PROT 1988) .2 Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966 (LLC 1966) Protokol 1988 na Međunarodnu konvenciju o teretnim linijama, 1966 (LLC PROT 1988) .3 Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, 1973, izmijenjena Protokolom 1978 (MARPOL 73/78) Protokol 1997 za izmjenu Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, 1973, izmijenjene Protokolom 1978 (MARPOL PROT 1997) .4 Konvencija o Međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 1972, s izmjenama (COLREG 1972) .5 Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969 (TMC 1969) .6 Međunarodna konvencija o sigurnosti kontejnera, 1972, s izmjenama (CSC 1972) .7 Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova, 2001 (AFS Konvencija) .8 Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004 (BWM Konvencija) .9 Torremolinos Protokol 1993 na Torremolinos Međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova, 1977 (SFV PROT 1993) Obvezujući Kodeksi i Rezolucije doneseni temeljem Konvencije SOLAS .1 Međunarodni kodeks za implementaciju IMO instrumenata (III Kodeks) .2 Kodeks o razinama buke na brodovima .3 Međunarodni kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju (IS Kodeks) .4 Međunarodni kodeks za sustave protupožarne zaštite (FSS Kodeks) .5 Međunarodni kodeks za primjenu postupaka požarnog ispitivanja (FTP Kodeks) .6 Međunarodni kodeks o sredstavima za spašavanje (LSA Kodeks) .7 Međunarodni kodeks za terete u rasutom stanju (IMSBC Kodeks) .8 Kodeks za siguran rad, slaganje i pričvršćenje tereta (CSS Kodeks) .9 Međunarodni kodeks za siguran prijevoz žita u rasutom stanju .10 Međunarodni kodeks opasnih tvari (IMDG Kodeks) .11 Međunarodni kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (IBC Kodeks) .12 Međunarodni kodeks za konstrukciju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju (IGC Kodeks) .13 Međunarodni kodeks za siguran prijevoz upakiranog ozračenog nuklearnog goriva, plutonija i visokovrijednog radioaktivnog otpada na brodovima (INF Kodeks) .14 Međunarodni kodeks upravljanja sigurnošću glede sigurnog rada brodova i sprječavanja zagađivanja (ISM Kodeks) .15 Međunarodni kodeks za brze brodove (HSC Kodeks)[1]() (i) Međunarodni kodeks za brze brodove iz
28. godine u skladu s IMO Rez. MSC.36

(63)– HSC Kodeks 1996 (primjenjivo na brze brodove čija je kobilica položena, ili su bili u sličnom stanju gradnje na dan

1. siječnja
2. godine i kasnije, ali prije
3. srpnja
4. godine); ili(ii) Međunarodni kodeks za brze brodove iz
5. godine u skladu s IMO Rez. MSC.97

(73)s dopunama – HSC Kodeks 2000 (primjenjivo na brze brodove čija je kobilica položena, ili su bili u sličnom stanju gradnje na dan

1. srpnja
2. godine i kasnije))) .16 Kodeks za priznate organizacije (RO Kodeks) .17 Međunarodni kodeks o pojačanom programu pregleda brodova za rasuti teret i tankera za ulje (ESP Kodeks) .18 Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama .19 Međunarodni kodeks za sigurnost brodova koji upotrebljavaju plinovita goriva ili druge vrste goriva niske točke plamišta (IGF Kodeks) .20 Međunarodni kodeks za sigurnosnu zaštitu brodova i luka (ISPS Kodeks) Kodeksi doneseni temeljem Konvencije MARPOL .1 Tehnički Kodeks o nadzoru ispuštanja dušikovih oksida iz brodskih dizel motora (NOx tehnički Kodeks) .2 Kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (BCH Kodeks) Neobvezujući IMO Kodeksi koji se primjenjuju na brodove hrvatske državne pripadnosti .1 Kodeks o sigurnosti dinamički podržavanih plovila (DSC Kodeks) .2 Kodeks za prijevoz tereta i osoblja brodovima za opskrbu (OSV Kodeks) .3 Kodeks za brodove posebne namjene (SPS Kodeks) .4 Kodeks za konstrukciju i opremanje pokretnih odobalnih objekata za bušenje (MODU Kodeks)[2]() (i) MODU Kodeks 1979 – Kodeks za konstrukciju i opremanje pokretnih odobalnih objekata usvojen IMO Rez. A.414(XI), kako je izmijenjena i dopunjena,(ii) MODU Kodeks 1989 – Kodeks za konstrukciju i opremanje pokretnih odobalnih objekata usvojen IMO Rez. A.649

(16), kako je izmijenjena i dopunjena,(iii) MODU Kodeks 2009 – Kodeks za konstrukciju i opremanje pokretnih odobalnih objekata usvojen IMO Rez. A.1023

(26), kako je izmijenjena i dopunjena)) 1.1.4 Tehničkim pravilima prenose se u pravni sustav i pomorsko zakonodavstvo Republike Hrvatske odredbe Međunarodnih ugovornih dokumenata Međunarodne organizacije rada (ILO): .1 Konvencija 152 – Sigurnost na radu i zdravlje (lučki radnici), 1979 .2 Konvencija o radu pomoraca (MLC 2006) 1.1.5 Tehničkim pravilima prenosi se u pravni sustav i pomorsko zakonodavstvo Republike Hrvatske pravna stečevina Europske unije: Direktive .1 Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

1. svibnja
2. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove, kako je izmjenama dopunjena .2 Direktiva 97/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
3. prosinca
4. o uspostavi usklađenog sigurnosnog sustava za ribarske brodove duljine 24 metra i više, kako je izmjenama dopunjena .3 Direktiva Vijeća 93/103/EZ od
5. studenoga
6. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima pri radu na ribarskim brodovima, kako je izmjenama dopunjena .4 Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
7. travnja
8. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove, kako je izmjenama dopunjena .5 Direktiva 2002/59/EZ europskog parlamenta i vijeća od
9. lipnja
10. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ, kako je izmjenama dopunjena .6 Direktiva Vijeća 2014/90/EU od
11. srpnja
12. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ, kako je izmjenama dopunjena .7 Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
13. studenoga
14. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ, kako je izmjenama dopunjena .8 Direktiva 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
15. travnja
16. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava, kako je izmjenama dopunjena Uredbe .1 Uredba (EZ) br. 782/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od
17. travnja
18. o zabrani organokositrenih spojeva na brodovima, kako je izmjenama dopunjena .2 Uredba (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od
19. lipnja
20. o definiranju karakteristika ribarskih plovila, kako je izmijenjena i dopunjena .3 Uredba (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od
21. veljače
22. o provedbi Međunarodnog pravilnika o upravljanju sigurnošću unutar Zajednice i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3051/95, kako je izmjenama dopunjena .4 Uredba (EZ) br. 789/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od
23. travnja
24. o prelasku teretnih i putničkih brodova između registara unutar Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 613/91, kako je izmjenama dopunjena .5 Uredba Komisije (EZ) br. 324/2008 od
25. travnja
26. o utvrđivanju izmijenjenih postupaka za obavljanje pregleda Komisije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu .6 Uredba (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od
27. ožujka
28. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka, kako je izmjenama dopunjena .7 Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od
29. travnja
30. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova, kako je izmjenama dopunjena .8 Uredba (EU) br. 530/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
31. lipnja
32. o ubrzanom postupnom uvođenju zahtjeva za dvostrukom oplatom ili ekvivalentnih projektnih zahtjeva za tankere za ulje s jednostrukom oplatom, kako je izmjenama dopunjena .9 Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
33. studenoga
34. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ, kako je izmjenama dopunjena .10 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od
35. travnja
36. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, kako je izmjenama dopunjena. 1.1.6 Tehnička pravila sukladna su s odredbama »Pomorskog zakonika« te s odredbama drugih propisa donesenih na temelju ili u svezi istog, kao što su npr.: Zakoni .1 Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka .2 Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika .3 Zakon o potvrđivanju Konvencije o radu pomoraca iz
37. godine .4 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od
38. travnja
39. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanja o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ .5 Zakon o Hrvatskom registru brodova Pravilnici .1 Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe .2 Pravilnik o pomorskoj opremi .3 Pravilnik o priznatim organizacijama za nadzor, pregled i certifikaciju brodova .4 Pravilnik o brodicama i jahtama .5 Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti .6 Pravilnik o uvjetima za obavljanje pomorske kabotaže u Republici Hrvatskoj .7 Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnih voda .8 Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama .9 Pravilnik o primjeni Konvencije o radu pomoraca iz
40. godine .10 Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu Naredbe .1 Naredba o najvišoj dopuštenoj starosti i tehničkim uvjetima za upis u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj .2 Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova Naredba o dopuni Naredbe o kategorijama plovidbe pomorskih brodova FSI Okružnice .1 CIRC-MPPI-001, Obveze kompanija (upute za kompanije, brodare, poslovođe i vlasnike brodova) .2 CIRC-MPPI-002, Obaveze priznatih organizacija za statutarnu certifikaciju brodova .3 CIRC-MPPI-003, Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju (upute za inspektore, priznate organizacije, kompanije, brodare i zapovjednike tankera tipa 2 i tipa 3) .4 CIRC-MPPI-004, Surveys/audits of ships and companies after detentions and under special monitoring regime .5 CIRC-MPPI-005, Novi zahtjevi sigurnosne zaštite članova posada brodova (upute za brodare, kompanije, pomorska učilišta i posrednike za ukrcaj pomoraca) .6 CIRC-MMPI-006, Entry into force of the International Convention for the Control and Management of Ship’s Ballast Water and Sediments, 2004 (BWM Convention) CIRC-MMPI-006, Rev.1, Entry into force of the International Convention for the Control and Management of Ship’s Ballast Water and Sediments, 2004 (BWM Convention) .7 CIRC-MMPI-007, The preparation of the ship for PSC inspection .8 CIRC-MMPI-008, Smjernice za operativnu uporabu sustava automatske identifikacije brodova (AIS sustav) CIRC-MMPI-008, Rev.1, Smjernice za operativnu uporabu sustava automatske identifikacije brodova (AIS sustav) .9 CIRC-MMPI-009, Training requirements for crew members of ships in connection with the use of the Electronic Chart Display and Information System (ECDIS) .10 CIRC-MMPI-010, Safety, security and environmental protection provisions to Croatian flagged FSRUs and non-Croatian flagged FSRUs while operating in waters under jurisdiction of the Republic of Croatia 1.1.7 Tehnička pravila pomorskih objekata, temeljem odredbi »Pomorskog zakonika« donosi Ministar. 1.1.8 Tehnička pravila se objavljuju na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. 1.2 PRIMJENA 1.2.1 Tehnička pravila se bez obzira na područje plovidbe primjenjuju na: .1 Nove brodove. .2 Postojeće teretne brodove, bez obzira kada su građeni, ako se preinačuju u putničke brodove. .3 Postojeće brodove, ako se na njima obavljaju popravci, izmjene, preinake ili obnova opreme većeg značaja, promjena namjene, promjena područja plovidbe ili broja putnika koje brod smije prevoziti, u opsegu koliko to priznata organizacija (RO) ocijeni razboritim i prikladnim u svakom pojedinom slučaju. .4 Postojeće brodove, osim brodova navedenih u toč. 1.2.1.2 i 1.2.1.3, samo ako je izričito navedeno u Pravilima. .5 Plutajuće objekte, jahte i ostale vrste pomorskih objekata u opsegu koliko se isto ocijeni razboritim i prikladnim u svakom pojedinom slučaju. 1.2.2 Tehnička pravila propisuju zahtjeve koji se odnose na pomorske objekte i kompanije koje su preuzele odgovornost za upravljanje brodovima i to u svezi sa: .1 Sigurnošću ljudskih života, broda i imovine. .2 Sustavom upravljanja sigurnošću kompanije i broda. .3 Sigurnosnom zaštitom pomorskih objekata. .4 Sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem od pomorskih objekata .5 Sprječavanjem onečišćavanja zraka od pomorskih objekata. .6 Energetskom učinkovitošću. .7 Zaštitom pomorskog okoliša od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama brodova. .8 Zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa pomorskih objekata. .9 Zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na pomorskim objektima. .10 Uvjetima za prijevoz putnika. .11 Sigurnošću uređaja za rukovanje teretom. .12 Baždarenjem pomorskih objekata. .13 Sposobnošću za obavljanje pokusne plovidbe za brodove koji viju zastavu Republike Hrvatske i zastave druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. .14 Recikliranje brodova 1.2.3 Tehnička pravila utvrđuju: .1 Zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije; .2 Način obavljanja tehničkog nadzora; i .3 Izdavanje isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama. 1.2.4 Tehnička pravila podijeljena su na dijelove kako slijedi: Pravila Međunarodni instrumenti sadržani u pojedinim Pravilima PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA OPĆI PROPISI (Dio 1.) SOLAS, Pog. I, Dio A, Dio B, Pog. IX, Pog. X, Pog. XI-1, Pog. XIII ISM Kodeks IMO Rez. A.1071

(28)IMO Rez. A.1120

(30)IMO Rez. A.1121

(30)Uredba (EZ) br. 336/2006 Uredba (EZ) br. 1257/2013 ESP Kodeks STABILITET (Dio 4.) SOLAS, Pog. II-1, Dio B-1, Pravilo 5 i 5-1 IMO Rez. MSC.269

(85)IMO Rez. MSC.267

(85)i IS Kodeks IMO Rez. MEPC.117

(52)NADVOĐE (Dio 6.) LLC 1966 LLC PROT 1988, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.375

(93)RADIOOPREMA (Dio 14.) SOLAS, Pog. IV, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.256

(84)SREDSTVA ZA SIGNALIZACIJU (Dio 15.) COLREG 1972 IMO Rez. MSC.253

(83)POMAGALA ZA NAVIGACIJU (Dio 16.) SOLAS, Pog. V IMO Rez. MSC.350

(92)PROTUPOŽARNA ZAŠTITA (Dio 17.) SOLAS, Pog. II-2, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.392

(95)FTP Kodeks (IMO Rez. MSC.307

(88)) FSS Kodeks (IMO Rez. MSC.98

(73), kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.367

(93)) SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE (Dio 18.) SOLAS, Pog. III, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.350

(92)LSA Kodeks, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.368

(93)UREĐAJ ZA RUKOVANJE TERETOM I NAPRAVE ZA DIZANJE (Dio 19.) ILO 152 ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJ POSADE (Dio 20.) SOLAS, Pog. II-1, Pravilo 3-12 IMO Rez. MSC.337

(91)MLC 2006 PRIJEVOZ PUTNIKA (Dio 21.) MSC.Circ.735 SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA (Dio 22.) MARPOL, Prilog I IMO Rez. MEPC.266

(68)MARPOL, Prilog II, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MEPC.265

(68)MARPOL, Prilog III, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MEPC.257

(67)MARPOL, Prilog IV, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MEPC.265

(68)MARPOL, Prilog V, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MEPC.265

(68)MARPOL, Prilog VI, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MEPC.258

(67)Međunarodna konvencija o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova (AFS Konvencija) Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima (BWM Konvencija) PRIJEVOZ TERETA (Dio 23.) SOLAS, Pog. VI, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MCS.380

(94)SOLAS, Pog. VII, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MCS.269

(85)IMDG Kodeks, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MCS.406

(96)IMSBC Kodeks, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MCS.393

(25)Međunarodni kodeks za siguran prijevoz žita u rasutom stanju SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODA (Dio 31.) SOLAS, Pog. XI-2 ISPS Kodeks Uredba (EZ) br. 725/2004 PRAVILNIK O POMORSKOJ OPREMI Direktiva 2014/90/EU Uredba (EZ) br. 2018/773 PRAVILA ZA OBAVLJANJE POKUSNE PLOVIDBE - PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU RIBARSKIH BRODOVA Direktiva 97/70/EZ Direktiva 93/103/EZ PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I PLASTIČNIH MATERIJALA - PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI Direktiva 2013/53/EU PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU PUTNIČKIH BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI Direktiva 2009/45/EU, kako je zadnje izmijenjena sa Direktivom (EU) 2016/844 MSC.Circ 735 PRAVILA ZA BAŽDARENJE POMORSKIH BRODOVA TMC 1969 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU KONTEJNERA CSC 1972, kako je zadnje izmijenjeno sa IMO Rez. MSC.355

(92)BRODOVI U POLARNIM VODAMA SOLAS, Pog. XIV Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama 1.2.6 Pored zahtjeva propisanih Tehničkim pravilima, pomorski brodovi moraju udovoljavati i normama RO za projektiranje, gradnju i održavanje: trupa, opreme trupa, strojnog uređaja, električne opreme i opreme za upravljanje (uključujući i automatizaciju), odnosno pravilima za klasifikaciju RO. Slijedeće vrste pomorskih objekata, bez obzira na GT, moraju imati Svjedodžbu o klasi izdanu od RO: .1 Pomorski objekti u međunarodnoj plovidbi. .2 Ribarski brodovi duljine preko 24 metra koji udovoljavaju odredbama Direktive Vijeća 97/70/EZ. .3 Putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi koji udovoljavaju odredbama Direktive 2009/45/EZ. .4 Jahte duljine trupa preko 24 metra, bez obzira na područje plovidbe. .5 Novi i postojeći putnički brodovi, bez obzira na dimenzije i područje plovidbe. .6 Novi pomorski objekti bruto tonaže 100 ili više, bez obzira na dimenzije i područje plovidbe. Pomorski objekti u nacionalnoj plovidbi koji nemaju Svjedodžbu o klasi također moraju udovoljavati pravilima RO u dijelu koji se odnosi na: .1 strukturu i čvrstoću elemenata trupa te cjelovitu vodonepropusnost trupa i njegovih privjesaka; .2 opremu trupa; .3 sigurnost i pouzdanost strojnog uređaja, porivnog sustava i sustava upravljanja te ostalu opremu i uređaje koji služe za održavanje osnovnih uvjeta na brodu; .4 električnu opremu i automatiku strojnog uređaja (ako je ugrađena). Udovoljavanje navedenim normama RO u tom slučaju iskazuje se kroz izdavanje odgovarajućih statutarnih isprava (npr. Svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu). 1.2.7 Kriterij jednakovrijednosti je općenito primjenljiv glede zahtjeva Tehničkih pravila, i sukladno tome, može se prihvatiti i drugačiji način pregleda ili ispitivanja, drugačiji postupci proračuna ili izradbe, ukoliko su jednakovrijedni postupcima propisanim u Tehničkim pravilima. Prihvaćanje jednakovrijednosti je isključivo u nadležnosti Ministarstva u suradnji sa priznatom organizacijom (RO). 1.2.8 Kada neki zahtjev u međunarodnim ugovornim dokumentima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) sadrži pojam »na zadovoljstvo Administracije« (»to the satisfaction of the Administration«) te ako odgovarajuće tumačenje istog nije dano u Tehničkim pravilima, za tumačenje će se primjenjivati dokumenti odobreni od IMO-a (okružnice, rezolucije) ili tumačenja Međunarodne udruge klasifikacijskih društava (IACS). Ministarstvo može prihvatiti i odobriti i tumačenje RO u slučaju da je odgovarajuće argumentirano. Dodatno, u nedostatku vlastitih detaljnih zahtjeva Ministarstvo može prihvatiti kao mjerodavna i zahtjeve pravila RO ako ista sadržavaju zahtjeve iz 1.1.3 (kao npr. zahtjeve u svezi HSC Kodeksa, SPS Kodeksa, OSV Kodeksa, IGF Kodeksa, Međunarodnog Kodeksa za brodove koji plove u polarnim vodama, MODU Kodeksa, IGC Kodeksa, IBC Kodeksa) ili neke druge posebne zahtjeve (kao npr. Okružnice i smjernice za tehnički nadzor nepomičnih odobalnih platformi i podmorskih cjevovoda u epikontinentalnom pojasu RH). 2 POJMOVI I DEFINICIJE Ovdje se navode definicije koje se upotrebljavaju u Tehničkim pravilima, kao i objašnjenja osnovnih pojmova iz međunarodnih pomorskih konvencija 2.1 OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 2.1.1 Bilo koji petogodišnji period (»any five-year period«) – u svrhu interpretacije zahtjeva sadržanih u IMO Rez. IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena, označava petogodišnji period valjanosti Svjedodžbe o sigurnosti konstrukcije teretnog broda (SOLAS 74/88/04, Pravilo I/10(a)(v)). 2.1.2 Brod – plovni objekt kako je definiran čl. 5. »Pomorskog zakonika«. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački 2.1.3 Datum gradnje (»Date of Build«) – godina, mjesec i dan završetka postupka nadzora nad gradnjom. Ovaj datum mora biti naveden u Svjedodžbi o klasi koju izdaje RO. Dodatno, u slučaju značajnog odstupanja od datuma završetka gradnje i datuma stavljanja broda u službu RO također može navesti i ovaj potonji datum. U slučaju preinake postojećeg broda datum gradnje ostaje nepromijenjen. Međutim, u slučaju kada je preinaka obuhvaćala potpunu zamjenu ili dodavanje novog većeg dijela broda (isto npr. može uključivati: zamjenu cjelokupne strukture pramca ili krme, zamjenu ili dodavanje cjelokupnog teretnog prostora (svih tankova ili skladišta kod teretnog broda), dodavanje cjelokupne strukture paluba kod putničkih brodova, ili preinaku broda s jednostrukom oplatom u brod s dvostrukom oplatom), RO može navesti i datum gradnje vezan uz svaki izmijenjeni dio broda, ukoliko RO smatra da takva novija struktura može biti podvrgnuta drugačijoj učestalosti i uvjetima pregleda u odnosu na postojeći, neizmijenjeni dio broda. U tom slučaju učestalost i uvjete pregleda određuje RO razmatrajući svaki slučaj zasebno. 2.1.4 Datum isporuke (»Date of delivery«) prema Konvencijama SOLAS i MARPOL – primjena određenih zahtjeva Konvencija SOLAS i MARPOL koji se odnose na nove brodove određena je definicijama datuma isporuke kako slijedi: .1 Brodovi za koje postoji sklopljen ugovor o nadzoru nad gradnjom, datumom isporuke smatra se datum sklapanja ugovora o gradnji (»building contract«) na ili nakon dd/mm/gggg, ili .2 Za brodove za koje ne postoji sklopljen ugovor o gradnji, datumom isporuke smatra se datum kada je izvršeno polaganje kobilice ili kada je brod bio u sličnom stanju gradnje na ili nakon dd/mm/gggg, ili .3 Brodovi za koje je datum isporuke na ili nakon dd/mm/gggg. U svrhu utvrđivanja primjene obveznih instrumenta SOLAS i MARPOL Konvencije za nove brodove, datum isporuke (»date of delivery«) označava datum završetka (dan, mjesec, godina) inicijalnog pregleda broda u gradnji[3]() Za brodove u međunarodnoj plovidbi opseg inicijalnog pregleda propisan je IMO Rez. A.1120

(30)(»Survey Guidelines Under The Harmonized System Of Survey And Certification (HSSC)«))) na temelju kojeg je isprava izdana (tj. završnog i osnovnog pregleda broda u gradnji prije nego što se brod stavi u službu i prije nego što se statutarne isprave izdaju po prvi put) i koji je kao takav naveden u pojedinoj ispravi. 2.1.5 Datum polaganja kobilice ili datum kada je brod bio u sličnom stanju gradnje (»Keel laying date or date on which the ship has been in similar stage of construction«) – datum kada je izvršeno polaganje kobilice konkretnog broda ili kada je brod bio u sličnom stanju gradnje (označava trenutak kada je započet postupak gradnje kojeg je moguće povezati s konkretnim brodom i kada je započelo spajanje sekcija težine od najmanje 50 tona, ili jedan posto procijenjene ukupne težine materijala potrebnog za izradu strukture, zavisno što je manje. Za brodove s trupom od stakloplastike (vlaknima ojačani poliester), pod datumom polaganja kobilice podrazumijeva se datum kada je u kalup postavljen prvi element ojačanja strukture potpune debljine, kako je odobren prema planu laminiranja. 2.1.6 Datum sklapanja ugovora o gradnji (»Date of Building Contract«) – datum potpisivanja ugovora o gradnji broda između budućeg vlasnika i brodogradilišta[4]() Za usuglašene interpretacije u svezi datuma sklapanja ugovora o gradnji, datuma polaganja kobilice i datuma isporuke u smislu primjene Konvencija SOLAS i MARPOL vidjeti IMO MSC-MEPC.5/Circ.4)). Datum sklapanja ugovora o gradnji za seriju brodova jest datum potpisivanja ugovora o gradnji serije brodova (uključujući i opcionalno ugovorene brodove) između budućeg vlasnika i brodogradilišta. Serijom brodova smatraju se brodovi koji se grade na osnovu istovjetne odobrene tehničke dokumentacije i koji su ugovoreni sa zajedničkim ugovorom o gradnji. Brodovi građeni u seriji mogu imati i manje izmjene u projektnoj dokumentaciji pod uvjetom da iste ne utječu na osnovne tehničke karakteristike broda i na isprave koje se izdaju po završetku gradnje. Opcionalno ugovoreni brodovi smatraju se dijelom ugovorene serije pod uvjetom da se isti ugovore najkasnije godinu dana od sklapanja ugovora o gradnji. U slučaju da se ugovor o gradnji sklopi na dan ili nakon početka primjene određenih međunarodnih pomorskih propisa, ili njihovih izmjena i dopuna, odnosno početka primjene nacionalnih propisa, tada se ti propisi ili njihove izmjene i dopune moraju primijeniti tijekom gradnje. U slučaju nepostojanja ugovora o gradnji u smislu prethodnog stavka ove točke Tehničkih pravila primjenjuje se kriterij datuma polaganja kobilice ili datum kada je brod bio u sličnom stanju gradnje. Bez obzira na datum sklapanja ugovora o gradnji, odnosno datum polaganja kobilice, u slučajevima kada se isporuka broda dešava nakon datuma stupanja na snagu određenog međunarodnog pomorskog propisa, ili njegovih izmjena i dopuna, odnosno stupanja na snagu nacionalnih propisa, primjenjuju se odredbe iz toč. 2.1.32.2, osim u slučajevima kada je Ministarstvo suglasno da je zbog nepredviđenih okolnosti došlo do kašnjenja u isporuci broda[5]() Za usuglašene interpretacije u svezi nepredviđenih okolnosti kašnjenja u isporuci broda (»Unforseen delay in the delivery of ships«) vidjeti IMO MSC.1/Circ.1247 i MARPOL, Prilog I, UI, 4)). 2.1.7 Datum ugradnje (»Date of Installation«) – u smislu primjene čl. 2., IMO Rez. MSC.333

(90)glede ugradnje VDR opreme na brod označava: .1 za brodove za koje je ugovor o gradnji sklopljen na ili nakon

1. srpnja 2014., ili za brodove za koje ugovor o gradnji ne postoji koji su izgrađeni na ili nakon
2. srpnja
3. pojam »ugrađen na brod na ili nakon
4. srpnja 2014.« označava datum bilo kakve vrste ugradnje opreme na brod; i .2 za brodove koji nisu obuhvaćeni sa toč. 2.1.7.1 i za koje ne postoji ugovoreni datum isporuke, pojam »ugrađen na brod na ili nakon
5. srpnja 2014.« označava datum stvarne dostave opreme na brod na ili nakon
6. srpnja 2014 godine. 2.1.8 Duljina – duljina koja iznosi 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na udaljenosti od 85% najmanje visine broda, iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg ruba pramčane statve do osi osovine kormila na navedenoj vodnoj liniji (ako je ova vrijednost veća). Na brodovima koji su projektirani s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina treba biti paralelna s konstrukcijskom vodnom linijom. Vidjeti »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Nadvođe« i »Pravila za baždarenje pomorskih objekata«. Za definiciju duljine trupa za brodice i jahte bilo koje vrste namijenjene za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 do 24 metra, mjerenoj prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva vidjeti »Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti«. 2.1.9 ESP – pojačani program pregleda sukladno zahtjevima Konvencije SOLAS, Pog. XI-1/2 (ESP Kodeks) i zahtjevima URZ10 IACS-a (primjenjivo na vrsti brodova kao što su: brodovi za rasuti teret, brodovi za rudaču, brodovi za mješoviti teret, tankeri za ulje, tankeri za prerađevine i tankeri za kemikalije bruto tonaže 500 i više). 2.1.10 GT – bruto tonaža, mjera cijele veličine broda utvrđena u skladu s »Pravilima za baždarenje pomorskih objekata«. 2.1.11 IACS (»International Association of Classification Societies«) – Međunarodno udruženje klasifikacijskih društava. 2.1.12 Prijavljeno tijelo – organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje ocjene sukladnosti brodica i jahti duljine trupa do 24 metra tijekom gradnje (Direktiva 2013/53/EU). 2.1.13 IMO (»International Maritime Organization«) – Međunarodna pomorska organizacija. 2.1.14 Jedinstveni međunarodni identifikacijski IMO broj broda – U skladu s Konvencijom SOLAS, Pog. XI-1 brodu mora biti dodijeljen IMO identifikacijski broj sukladno IMO shemi (IMO Rez. A.1078

(28)). Zahtjev se odnosi na putničke brodove u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže 100 i više te na teretne brodove u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže 300 i više. Brod mora biti trajno označen (navarivanjem, zavarivanjem, urezivanjem ili slično) svojim IMO brojem (npr. IMO 8712345), premazanim kontrastnom bojom u odnosu na podlogu, kako slijedi: .1 na vidljivom mjestu na: (

1. i)krmi broda, ili (
2. ii)bokovima u sredini duljine broda, iznad oznake nadvođa, ili (iii) svakoj strani nadgrađa, ili (
3. iv)prednjoj stijeni nadgrađa, ili (
4. v)za putničke brodove, na horizontalnoj površini vidljivoj iz zraka, i dodatno .2 na lako pristupačnom mjestu na: (
5. i)jednoj od pregrada strojarnice, ili (
6. ii)na jednom od grotala, ili (iii) na tankerima, u pumpnoj stanici, ili (
7. iv)na ro-ro brodovima, na jednoj od poprečnih pregrada ro-ro prostora. .3 Za brodove građene od nemetalnih materijala način označavanja posebno će se odrediti. .4 Visina IMO broja ne smije biti manja od 200 mm, za navedeno u toč. 2.1.14.1, i ne manja od 100 mm za navedeno u toč. 2.1.14.2. 2.1.15 Jedinstveni međunarodni identifikacijski IMO broj kompanije – svaka kompanija ili registrirani vlasnik mora imati dodijeljeni jedinstveni identifikacijski broj prema IMO Rez. MSC.160

(78). Jedinstveni IMO broj kompanije mora biti naveden na ispravama i ovjerenim preslikama izdanim sukladno Pog. IX/4 Konvencije SOLAS i poglavlju A/19.2 ili A/19.4 ISPS Kodeksa. 2.1.16 Kompanija – fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Kodeks). U slučaju pomorskih objekata na koje se ne odnose zahtjevi ISM Kodeksa, umjesto pojma kompanija upotrebljava se pojam vlasnik koji označava fizičku ili pravnu osobu koja je kao držatelj broda nositelj plovidbenog pothvata i koji je kao takav upisan u upisnik brodova. 2.1.17 Ministarstvo – Ministarstvo nadležno za pomorstvo. 2.1.18 Ministar – Ministar u Ministarstvu nadležnom za pomorstvo. 2.1.19 Novi brod – ako nije izričito drugačije određeno pojedinim dijelom Pravila, jest brod u gradnji (od trenutka polaganja kobilice ili sličnog stupnja gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova): .1 za kojeg je ugovor o gradnji sklopljen nakon stupanja na snagu pojedinih zahtjeva Tehničkih pravila (ili pojedinih zahtjeva Konvencije SOLAS ili Konvencije MARPOL); ili, .2 u slučaju nepostojanja ugovora o gradnji, kojemu je kobilica položena (ili koji je u sličnom stanju gradnje) više od 6 mjeseci nakon stupanja na snagu pojedinih zahtjeva Tehničkih pravila (ili pojedinih zahtjeva Konvencije SOLAS ili Konvencije MARPOL); ili, .3 čija je isporuka više od 2,5 godine nakon stupanja na snagu pojedinih zahtjeva Tehničkih pravila (ili pojedinih zahtjeva Konvencije SOLAS ili Konvencije MARPOL). 2.1.20 Ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova (skraćeno: RSO) – organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova hrvatske državne pripadnosti. 2.1.21 Ovlašteno (imenovano) tijelo za certifikaciju pomorske opreme – organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim popisom i koja je od Ministarstva ovlaštena za obavljanje statutarne certifikacije pomorske opreme (Direktiva 2014/90/EU). 2.1.22 Plovni objekt – pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, jahta ili brodica. 2.1.23 Pokusna plovidba – plovidba broda u gradnji ili postojećeg broda, nakon obavljene preinake ili popravka od bitnog utjecaja na sposobnost za plovidbu, za vrijeme ili nakon gradnje i pri obavljanju osnovnog pregleda, redovnih pregleda ili izvanrednog pregleda postojećih brodova. Za zahtjeve u svezi pokusne plovidbe vidjeti »Pravila za obavljanje pokusne plovidbe«. 2.1.24 Pomorski objekt – objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt). 2.1.25 Pomorska uprava (Administracija, pomorska administracija) – pomorska uprava države čiju zastavu brod vije. 2.1.26 Posada broda – propisima određeno osoblje broda propisanih kvalifikacija, koje osigurava upravljanje, poriv i sigurno korištenje broda, a uključuje i osoblje koje poslužuje posadu broda i putnike. 2.1.27 Postojeći brod – brod koji nije novi brod. 2.1.28 Preinaka – izmjena na postojećem pomorskom objektu kojom se: .1 značajno mijenjaju izmjere, ili .2 mijenjaju kapaciteti, ili .3 mijenja namjena, ili .4 na brodu vrše radovi takvog opsega kojima se namjerava značajno produžiti vijek trajanja, ili .5 na brodu vrše radovi takvog opsega da se smatra opravdanim primjena zahtjeva kao za novi objekt, ili .6 mijenja područje plovidbe, ili .7 mijenja broj putnika koji se smije prevoziti ili mijenja broj osoba koji se na objektu smiju nalaziti. Preinakom se ne smatraju popravci i zamjena elemenata (komponenata) broda istim elementima (komponentama). U svrhu primjene pojedinih IMO instrumenata (SOLAS, MARPOL, LLC 66/88) pojam »preinaka« može se razlikovati od gore navedenog. 2.1.29 Priznato klasifikacijsko društvo – klasifikacijsko društvo član IACS-a ili priznata organizacija sukladno Uredbi (EC) 391/2009 i Direktivi 2009/15/EZ. 2.1.30 Priznata organizacija (skraćeno: RO) – organizacija koja ispunjava uvjete propisane »Pomorskim zakonikom« i »Pravilnikom o priznatim organizacijama za nadzor, pregled i certifikaciju brodova« i koja je temeljem ugovora o prijenosu ovlaštenja ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga. Sukladno odredbama »Pomorskog zakonika« poslove priznate organizacije u svezi statutarne certifikacije brodova u nacionalnoj plovidbi, plutajućih objekata, nepomičnih odobalnih objekata i jahti obavlja Hrvatski registar brodova. 2.1.31 Proizvod – stroj, uređaj, oprema, sredstva i pribor kao i njihovi pojedini dijelovi, te materijali na koje se odnose zahtjevi Tehničkih pravila. 2.1.32 Prvi pregled (»First survey«) – pregled koji se u svrhu Konvencije SOLAS smatra kako slijedi: .1 Ako nije drugačije navedeno ovaj termin označava prvi godišnji pregled, prvi periodični pregled ili prvi obnovni pregled, zavisno od toga koji prvi dospijeva, nakon datuma stupanja na snagu određenog zahtjeva navedenog u odgovarajućem IMO dokumentu. Također, sukladno odluci Ministarstva to može biti i bilo koji drugi datum, ukoliko se isto smatra opravdanim i razboritim, uzimajući u obzir opseg izvedenih popravaka i preinaka na brodu. .2 Za brodove u gradnji, kod kojih je polaganje kobilice bilo izvršeno ranije, ali se isporuka broda dešava nakon datuma stupanja na snagu određenog međunarodnog pomorskog propisa, ili njegovih izmjena i dopuna, kao datum prvog pregleda podrazumijeva se datum kada se obavlja prvi pregled u svrhu izdavanja statutarnih dokumenata prije isporuke broda. 2.1.33 Putnik – svaka osoba na pomorskom objektu osim djece ispod jedne godine života i osoba zaposlenih na pomorskom objektu u bilo kojem svojstvu. 2.1.34 Statutarne svjedodžbe ili isprave isprave, zapisi i knjige propisane međunarodnim ugovornim dokumentima ili nacionalnim propisima izdane u ime ili od strane pomorskih uprava. 2.1.35 Stupanj automatizacije strojnog uređaja – Pomorski objekti na vlastiti pogon mogu imati dodijeljeni stupanj automatizacije strojnog uređaja. Stupanj automatizacije, temeljem svojih propisa, određuje RO. Isti se koriste u svrhu utvrđivanja najmanjeg broja članova posade koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti. 2.1.36 Ulje – nafta u bilo kojem obliku, npr. sirovo ulje, tekuće gorivo, talog, otpaci ulja i prerađeni proizvodi (osim petrokemijskih prerađevina koje podliježu odredbama Konvencije MARPOL, Prilog II.). Sirovo ulje je bilo kakva tekuća mješavina ugljikovodika koja se u prirodi nalazi u zemljinoj kori, obrađena ili neobrađena u oblik pogodan za transport, a uključuje: (i) sirovo ulje iz kojeg mogu biti uklonjene određene destilacijske frakcije, ili (ii) sirovo ulje kojem mogu biti dodane određene destilacijske frakcije. 2.2 DEFINICIJE TIPOVA POMORSKIH OBJEKATA 2.2.1 Putnički brod – brod ovlašten prevoziti više od 12 putnika, posebno izgrađen i opremljen za tu svrhu, s jednom ili više paluba u trupu i nadgrađu, te sa ili bez kabinskog smještaja za putnike [6]() U svezi tehničkih zahtjeva za brodove od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala vidjeti »Pravila za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala«)). U nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske razlikuju se sljedeće podvrste putničkih brodova jednostavne gradnje koji ne obavljaju međunarodna putovanja: .1 Putnički brod za jednodnevne turističke izlete – brod sa smještajem putnika u zatvorenim prostorima i na palubi u periodu od 1. travnja do 31. listopada, u području plovidbe 6 do 8. .2 Putnički brod za turistička krstarenja – brod s mogućnošću prekonoćnog boravka turista u kabinama u periodu od 1. travnja do 31. listopada, u području plovidbe 6 do 8. .3 Putnički brod otvorenog tipa – brod koji prevozi više od 12 putnika, a koji: i) nema vodonepropusnu palubu, ili ii) ima vodonepropusnu palubu koja se ne proteže cijelom dužinom trupa, ili iii) ima vodonepropusnu palubu koja se proteže cijelom dužinom trupa, ali pri tome ne zadovoljava uvjete za dodjelu minimalnog nadvođa. U tom smislu na putničke brodove otvorenog tipa primjenjuju se sljedeća ograničenja: iv) plovidba je dozvoljena samo u zaštićenim područjima, odnosno u isključivo u području plovidbe 7 i području plovidbe 8, v) najveća brzina mora biti manja od 20 čvorova (najveća brzina jest brzina koju plovilo može postići pri najvećoj kontinuiranoj snazi porivnih strojeva (MCR) na najvećem projektnom gazu). 2.2.2 Ro-ro putnički brod – putnički brod opremljen dodatnim palubama za vozila koja se krcaju na vlastitim kotačima preko rampi na boku/krmi/pramcu. 2.2.3 Teretni brod – brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog pogona6). 2.2.4 Nuklearni brod – brod opremljen uređajem na nuklearni pogon. 2.2.5 Brod za opći teret – brod namijenjen za prijevoz općeg tereta koji se ne nalazi u kontejnerima. 2.2.6 Ro-ro teretni brod – brod posebno građen za prijevoz vozila koja se ukrcavaju i iskrcavaju na vlastitim kotačima, i/ili tereta na paletama ili u kontejnerima koji se mogu ukrcavati ili iskrcavati vozilom. 2.2.7 Višenamjenski brod – brod posebno izgrađen i opremljen za prijevoz više vrsti tereta kao što su opći teret, kontejneri, automobili, rasuti teret i sl. (npr. Brod za opći teret – Kontejnerski brod, Kontejnerski brod – Ro-ro teretni brod i sl.). 2.2.8 Brod za rasuti teret – brod s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjen za prijevoz suhog rasutog tereta, građen s jednom palubom, dvodnom, i/ili uzvojnim i/ili potpalubnim bočnim tankovima. Pod pojmom broda za prijevoz rasutog tereta s jednostrukom oplatom podrazumijeva se brod za prijevoz rasutog tereta kod kojeg jedno ili više skladišta tereta graniče samo sa vanjskom oplatom ili sa dvije vodonepropusne pregrade od kojih je jedna vanjska oplata, koje imaju razmak: .1 manji od 760 mm, za brodove za rasuti teret čija je kobilica položena ili su bili u sličnom stupnju gradnje prije 1. siječnja 2000. godine, .2 manji od 1000 mm, za brodove za rasuti teret čija je kobilica položena ili su bili u sličnom stupnju gradnje nakon 1. siječnja 2000. godine. U svezi dodatnog pojašnjenja pojma brod za rasuti teret vidjeti i IMO Rez. MSC.277

(85)(»Clarification Of The Term »Bulk Carrier« And Guidance For Application Of Regulations In Solas To Ships Which Occasionally Carry Dry Cargoes In Bulk And Are Not Determined As Bulk Carriers In Accordance With Regulation XII/1.1 And Ch. II-1«). 2.2.9 Brod za rudaču – brod namijenjen za prijevoz rudače u rasutom stanju u središnjim skladištima tereta, građen s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdužne pregrade u skladištima tereta. 2.2.10 Brod za cement – brod namijenjen za prijevoz cementa u rasutom stanju, bez grotala na glavnoj palubi sa sustavom pumpi i cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj cementa. 2.2.11 Brod za mješoviti teret – općeniti pojam koji obuhvaća brodove koji mogu prevoziti ulje i suhe rasute terete, s tim da se oni ne prevoze istovremeno (iznimka je ulje u taložnim tankovima). Ovdje spadaju brodovi kao što su: .1 Brod za rudaču/ulje – brod s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdužne pregrade u skladištima tereta, namijenjen za prijevoz rudače u središnjim skladištima tereta ili za prijevoz ulja u središnjim i bočnim skladištima tereta. .2 Brod za rudaču/rasuti teret/ulje – brod s jednom palubom, dvostrukom oplatom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bočnim tankovima, namijenjen za prijevoz ulja ili suhog rasutog tereta, uključujući i rudaču u rasutom stanju. 2.2.12 Kontejnerski brod – brod posebno izgrađen i opremljen odgovarajućim uređajima za prijevoz kontejnera. 2.2.13 Tanker za neškodljivi tekući teret – brod za prijevoz tekućeg neškodljivog/neopasnog tereta u razlivenom stanju (vino, voda i sl.). 2.2.14 Tanker za ulje – općeniti pojam za brod s jednostrukom ili dvostrukom oplatom i strukturnim tankovima prvenstveno namijenjen za prijevoz ulja u razlivenom stanju u tankovima tereta, a koji uključuje slijedeće vrste brodova: .1 Tanker za sirovo ulje – brod koji se koristi za prijevoz sirovog ulja, isključujući prerađevine. .2 Brod za mješoviti teret – brod prema toč. 2.20, kada prevozi ulje u razlivenom stanju kao teret ili dio tereta. .3 Tanker za kemikalije – brod prema toč. 2.24, kada prevozi ulje u razlivenom stanju kao teret ili dio tereta. .4 Tanker za prerađevine – tanker za ulje koji se koristi za prijevoz bilo koje vrste prerađevina sirovog ulja, isključujući sirovo ulje. .5 Tanker za sirovo ulje/Tanker za prerađevine – brod koji smije prevoziti ili sirovo ulje ili prerađevine, ili obje vrste tereta istovremeno. 2.2.15 Tanker za kemikalije – brod prvenstveno namijenjen za prijevoz štetnih tekućih tereta u razlivenom stanju građen i opremljen tako da je opasnost za brod, posadu i okolinu od utjecaja štetnih tekućih tereta minimalna, a uključuje i tankere za ulje kada prevoze štetne tekuće terete u razlivenom stanju, kao teret ili dio tereta. Za zahtjeve u svezi prijevoza štetnih tekućih tereta primjenjuju se zahtjevi IBC Kodeksa. 2.2.16 Brod za rashlađeni teret – brod posebno namijenjen za prijevoz stalno rashlađenog tereta, izuzimajući brodove za prijevoz ukapljenih plinova i ribarske brodove, s ugrađenim rashladnim sustavom i izoliranim skladištima. 2.2.17 Brod za ukapljene plinove – brod za prijevoz ukapljenog prirodnog (LNG) ili ukapljenog naftnog (LPG) plina u razlivenom stanju, ukapljenog pod tlakom i/ili pri niskoj temperaturi u tankovima posebne izvedbe. 2.2.18 Teretni brod bez mehaničkog pogona – općeniti pojam za plovne objekte kao što su: .1 Samoiskrcavajuća klapeta – brod bez vlastitog poriva, kod kojeg se iskrcaj tereta vrši otvaranjem posebnih uređaja na dnu. .2 Klapeta s uređajem za rastvaranje dna – brod bez vlastitog poriva, kod kojeg se iskrcaj tereta obavlja rastvaranjem dna. .3 Prevrtaljka brod bez vlastitog poriva, kod kojeg se iskrcaj tereta obavlja nakretanjem trupa. .4 Teglenica rasuti teret u skladištima – brod bez vlastitog poriva, za prijevoz rasutog tereta u skladištima. .5 Teglenica teret na palubi – brod bez vlastitog poriva, za prijevoz tereta na palubi. .6 Teglenica tekući teret u tankovima – brod bez vlastitog poriva, za prijevoz tekućeg tereta u tankovima. 2.2.19 Brod posebne namjene – brod koji u svrhu ispunjavanja svoje funkcije prevozi više od 12 članova posebnog osoblja[7]() Posebno osoblje – osobe koje nisu putnici ili članovi posade ili djeca ispod jedne godine života, ali se nalaze na brodu u svezi s posebnom namjenom broda ili poslom kojeg je potrebno izvršiti na brodu. U svakom slučaju gdjegod se u dokumentima iskazuje broj posebnog osoblja on mora uključivati i putnike čiji ukupni broj ne smije prelaziti 12)) i koji udovoljava zahtjevima IMO Rez. MSC.266

(84), odnosno SPS Kodeksa[8]() IMO Rez. MCS.266

(84)primjenjuje se na sve brodove posebne namjene za koje je Svjedodžba o sigurnosti broda posebne namjene izdana na ili nakon

1. svibnja
2. godine. U određenim slučajevima Ministarstvo zadržava pravo primjene IMO Rez. MSC.266

(84)ili nekog njenog dijela i na brodove bruto tonaže manje od 500 kao i na brodove građene prije

1. svibnja
2. godine)). U ovu skupinu spadaju slijedeće vrste brodova koji imaju bruto tonažu od 500 ili više i koji obavljaju međunarodna putovanja: .1 Brodovi namijenjeni za znanstvena istraživanja i nekomercijalne ekspedicije, koji prevoze znanstvenike, tehničare i članove ekspedicija (znanstveno-istraživački brodovi)[9]() U svezi tehničkih zahtjeva za brodove od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala vidjeti »Pravila za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala«)) brodovi bez skladišnih prostora, namijenjeni isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje podmorja, morskog dna ili njegova podzemlja opskrbljeni posebnom opremom i uređajima za tu namjenu kao i smještajem za posebno osoblje. .2 Brodovi namijenjeni za obuku pomoraca i za stjecanje praktičnih znanja u pomorstvu u svrhu kasnijeg profesionalnog bavljenja pomorstvom (školski brodovi)6) brodovi opskrbljeni posebnom opremom i uređajima za tu namjenu (nastavnim prostorijama, dovoljnim brojem prostora za smještaj nastavnika i učenika, itd.). Obuka se mora izvoditi prema programu izobrazbe odobrenom od Ministarstva. .3 Brodovi – tvornice za preradu ribe, kitova, i ostalih živih bića iz mora koji pri tome nisu namijenjeni i za lov. .4 Spasilački brodovi, brodovi namijenjeni za polaganje podmorskih kabela, brodovi za seizmička ispitivanja podmorja, brodovi za polaganje podmorskih cjevovoda i plutajuće dizalice. .5 Ostali brodovi koji se po mišljenju Ministarstva mogu svrstati u brodove posebne namjene. 2.2.20 Tegljač – brod namijenjen tegljenju i/ili potiskivanju plovnih ili plutajućih objekata. 2.2.21 Brod za opskrbu – brod koji je prvenstveno namijenjen za prijevoz posebnog osoblja, posebnih materijala i opreme za opskrbu pomorskih uređaja i pomorskih odobalnih objekata i ispomoć pri obavljanju posebnih aktivnosti, te je u svezi s prethodno navedenom namjenom opremljen posebnim uređajima za takve aktivnosti te koji udovoljava zahtjevima OSV Kodeksa9). 2.2.22 Tehnički plovni objekt – brod sa ili bez mehaničkog pogona namijenjen za obavljanje tehničkih radova. Ovdje spadaju brodovi kao što su: .1 Jaružalo brod opremljen fiksnim uređajem za jaružanje dna mora, rijeka, jezera, kanala ili luka, sa ili bez prostora za prikupljanje izvađenog materijala. .2 Ploveća dizalica – tehnički plovni objekt s trupom pontonskog tipa i teretnim uređajem posebno namijenjen za dizanje teških tereta, a ako mu je paluba posebno pojačana, može služiti i za prijenos teških tereta. .3 Pomični odobalni objekt za bušenje podmorja (MODU) – opći pojam za samopodizni, uronjivi ili polu-uronjivi tehnički plutajući objekt za iskorištavanje prirodnih energetskih resursa (nafte ili plina) koji se nalaze pod morem i koji se može koristi za: bušenje, proizvodnju, preradu, skladištenje, krcanje nafte ili plina i/ili smještaj osoba. .4 Plutajući objekt za proizvodnju i skladištenje tekućih tereta (FPSO) – tehnički plutajući objekt namijenjen za proizvodnju i preradu ugljikovodika te za skladištenje ulja. .5 Plutajući objekt za skladištenje tekućih tereta (FSU) – tehnički plutajući objekt namijenjen za skladištenje ulja. .6 Tehnički plovni objekt – opći pojam za tehnički plovni objekt namijenjen za obavljanje tehničkih radova, koji nije obuhvaćen s 2.2.22.1 do 2.22.5, a čije su posebitosti dodatno pojašnjene u brodskim ispravama. 2.2.23 Brod dizalica – brod posebno građen i opremljen teretnim uređajem za dizanje i prijenos teških tereta. 2.2.24 Brod za stoku – brod građen za prijevoz žive stoke u skladištima i na platformama iznad glavne palube, podijeljenim na odjeljke za stoku. 2.2.25 Ribarski brod – brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu kako je definiran čl.
3. »Pomorskog zakonika«. U svezi posebnih zahtjeva za ribarske brodove vidjeti »Pravila za statutarnu certifikaciju ribarskih brodova«. 2.2.26 Javni brod – brod osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe 6). 2.2.27 Brzo plovilo – plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od: 7.1922 0.1667 (2.2.27-1) gdje je istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji m3, isključujući neistisninska plovila čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom. Ovdje spadaju: .1 Brzo HSC plovilo – brod koji udovoljava zahtjevima IMO Rez. MSC.36

(63), s dopunama (HSC Kodeks 1996), ili IMO Rez. MSC.97

(73), s dopunama (HSC Kodeks 2000 i koji ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od one iz formule 2.47-1. Brza HSC plovila se mogu podijeliti kako slijedi: (

1. i)Plovilo kategorije A – brzi putnički brod kako je utvrđeno u Gl. 1, stavka 1.4.12 HSC Kodeksa. (
2. ii)Plovilo kategorije B – brzi putnički brod kako je utvrđeno u Gl. 1, stavka 1.4.13 HSC Kodeksa. (iii) Teretno plovilo – brzi brod koje nije brzi putnički brod a kako je utvrđeno u Gl. 1, stavka 1.4.10 HSC Kodeksa. .2 Dinamički podržavano plovilo (DSC) – brod koji udovoljava zahtjevima IMO Rez. A.373(X), kako je dopunjen s IMO Rez. MSC.37

(63)(DSC Kodeks), tj. brod koji plovi na površini ili iznad nje, a kojemu se svojstva razlikuju od konvencionalnih istisninskih brodova. Uz prije navedeno brodom s dinamičkim uzgonom smatra se brod koji udovoljava jednom od sljedeća dva uvjeta: (

1. i)brod kojem je cjelokupna težina, ili njezin značajni dio uzgonjen silama različitim od hidrostatičkih, (
2. ii)brod koji ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od one iz formule 2.2.27-1. Između ostalih ovdje spadaju jednotrupni ili višetrupni brodovi kao što su: (iii) Hidrokrilac neistisninski brod koji plovi iznad površine djelovanjem hidrodinamičkih sila koje se generiraju podvodnim krilima. (
3. iv)Lebdibrod (SES) lebdjelica kojoj je zračni jastuk djelomično ili potpuno sačuvan trajno uronjenim krutim elementima strukture trupa. .3 Brzo plovilo – brod koje nije ni Brzo HSC plovilo, niti Dinamički podržavano plovilo (DSC), ali koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od one iz formule 2.2.27-1. Dodatno gore navedenom putnički brod u nacionalnoj plovidbi se ne smatra brzim putničkim brodom: (
4. i)ako ima istisninu na pripadnoj vodenoj konstruktivnoj liniji manju od 500 m3; i (
5. ii)čija je najveća brzina, izračunata prema formuli 2.2.27-1 manja od 20 čvorova. 2.2.28 Jahta – plovni objekt za sport i razonodu kako je definiran čl. 5. »Pomorskog zakonika«. U svezi tehničkih zahtjeva za jahte koje viju zastavu Republike Hrvatske vidjeti »Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti«[10]() U svezi tehničkih zahtjeva za jahte duljine trupa preko 24 metra od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala vidjeti »Pravila za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala«)). 2.2.29 Brodica – plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kW. U svezi brodica koje viju zastavu Republike Hrvatske vidjeti »Pravilnik o brodicama i jahtama« i »Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti«. 2.2.30 Plutajući objekt – pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru koji nije namijenjen za plovidbu. Ovdje spadaju: .1 Plutajući dok – plutajući objekt, stalno usidren i privezan, bez vlastitog poriva, izgrađen i opremljen za dizanje i predavanje moru brodova, plovnih i plutajućih objekata prilikom radova dokovanja, preinaka ili popravaka. .2 Plutajuće skladište – plutajući objekt, stalno usidren i privezan, namijenjen i opremljen za skladištenje tekućih, krutih ili rasutih tereta. .3 Plutajući restoran – plutajući objekt, posebno usidren i privezan, namijenjen i opremljen za ugostiteljske svrhe. .4 Plutajuća elektrana – plutajući objekt, stalno usidren i privezan, na koga je ugrađeno postrojenje za proizvodnju električne energije. .5 Pontonski most – most položen na jednom ili na nizu međusobno povezanih plutajućih objekata (pontona), stalno usidrenih i privezanih. .6 Pontonska marina – niz međusobno povezanih plutajućih objekata (pontona), stalno usidrenih i privezanih, s priključcima za energetiku ili bez njih, namijenjenih za prihvat jahti, brodica i (iznimno) manjih brodova. .7 Plutajući objekt za skladištenje i ponovno ukapljivanje plina (FSRU) – plutajući objekt na kojemu se nalazi postrojenje za skladištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) te sustav za ponovno ukapljivanje isparenog plina. .8 Ostali plutajući objekti koji nisu obuhvaćeni sa toč. 2.2.30.1 do 2.2.30.7, a na kojima se nalazi ili boravi više od 12 osoba osobe (brod restaurant, brod muzej, plutajući hotel/hostel i sl.) ili na kojima se obavljaju radovi dokovanja, preinaka ili popravaka brodova, plovnih i plutajućih objekata: (
6. i)plutajući objekt na kojem se mogu nalaziti opasni tereti; (
7. ii)plutajući objekt na kojem postoji industrijsko ili energetsko postrojenje snage veće od 300 kW; (iii) drugi plutajući objekti duljine preko 12 metara i bruto tonaže veće od 15. 2.2.31 Nepomični odobalni objekt – pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu, izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.). Između ostalog ovdje spadaju: .1 Nepomična odobalna platforma – općeniti pojam koji obuhvaća konstrukciju, trajno oslonjenu ili ukopanu za morsko dno pomoću gravitacije, pilona ili na neki drugi način, projektiranu i postavljenu na točno određenu odobalnu lokaciju za iskorištavanje prirodnih energetskih resursa (nafte ili plina) koji se nalaze pod morem. Fiksna odobalna platforma se prvenstveno može koristi za: bušenje, proizvodnju, preradu, skladištenje, krcanje i/ili smještaj osoba. .2 Podmorski cjevovod – općeniti pojam koji obuhvaća dio podmorskog cjevovoda položen ispod morske površine. Podmorski cjevovod može u potpunosti ili djelomično biti postavljen: na osloncima iznad morskog dna, položen na morsko dno ili ukopan u morsko dno. 2.3 DEFINICIJE PODRUČJA PLOVIDBE 2.3.1 Pomorska plovidba – plovidba koja se obavlja na moru i rijekama do granice do koje su one plovne s morske strane. 2.3.2 Međunarodno putovanje – putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu od luka jedne države do luka druge države. 2.3.3 Kratko međunarodno putovanje – prema IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena, jest putovanje pri kojem ni udaljenost od luke polazišta do luke krajnjeg odredišta ni povratno putovanje ne prelazi 1000 Nm (definicija u svrhu SOLAS, Pravilo I/14(f), LLC 66/88, toč. 19

(6), MARPOL, Prilog I., Pravilo 10.6, MARPOL, Prilog II., Pravilo 10.6, MARPOL, Prilog IV., Pravilo 8.6, MARPOL, Prilog VI., Pravilo 9.6, BWM Konvencija, Pravilo E-5.7, IBC Kodeks, Pravilo 1.5.6.6, IGC Kodeks, Pravilo 1.4.6.6, BCH Kodeks, Pravilo 1.6.6.6, Kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama, Dio I-A, Pravilo 1.3.6). Dodatno, Konvencija SOLAS, Pravilo III/3.22 kratko međunarodno putovanje putničkog broda definira kako slijedi, ali samo u svrhu primjene na zahtjeve iz Pog. III: Kratko putovanje putničkog broda je međunarodno putovanje tijekom kojeg se brod od mjesta ili luke sigurnog pribježišta ne udaljava više od 200 Nm. Pri tome, ni udaljenost između luke iz koje je brod zadnje isplovio u zemlji iz koje je putovanje započelo i luke krajnjeg odredišta, niti duljina povratnog putovanja ne smije prelaziti 600 Nm. Luka krajnjeg odredišta je posljednja planirana luka putovanja, iz koje brod započinje svoj povratak u zemlju u kojoj je putovanje započelo. 2.3.4 Oznaka područja plovidbe – brojčana oznaka koja označava dopušteno područje plovidbe broda prema »Naredbi o kategorijama plovidbe pomorskih brodova«. Za područja plovidbe brodica i jahti vidjeti »Pravilnik o brodicama i jahtama« i »Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti«. Dodatno gornjem, geografsko područje plovidbe može biti ograničeno i maksimalnim udaljavanjem od najbliže luke pribježišta ili sigurnog sidrišta izraženim u nautičkim miljama, i/ili maksimalnim dozvoljenim stanjem mora, što je odgovarajuće naznačeno u ispravama izdanim od RO. Pridržavanje područja plovidbe i pripadnih ograničenja područja plovidbe i stanja mora, ako postoje, preduvjet je za održavanje valjanosti isprava. Oznake područja plovidbe su: .1 1 (neograničena plovidba) – međunarodna plovidba svim morima i vodama koje su pristupačne s mora. .2 2 (velika obalna plovidba) – međunarodna plovidba morima (i vodama koje su pristupačne s mora) koja se nalaze između Gibraltarskog i Babelmandepskog tjesnaca, uključujući Crno more i Azovsko more, te izvan Mediterana do luka Lisabon i Casablanca u Atlanskom oceanu, te Crvenim morem do luka Aden i Berbera. .3 3 (mala obalna plovidba) – međunarodna plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca (uključujući luku Taranto) i rt Katakolon (uključujući luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korintski (uključujući Korintski kanal) i Atenski do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili. .4 4 (obalna plovidba Jadranskim morem) – međunarodna plovidba Jadranskim morem (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca, rt Kefali (otok Krf) i rt Skala (kod Butrinskog zaljeva), za koje se brod ne udaljava više od 20 Nm od najbliže obale, kopna ili otoka. Pri planiranju putovanja između istočne i zapadne obale Jadranskog mora, pod pojmom obale, kopna ili otoka isključuju se obale otoka Palagruže, Galijule, Pianose, otočne skupine Tremiti, otoka Sazan i obala Albanije od rta Gjuhes (Sqepi i Gjuhes) do rta Panormes (Sqepi i Panormes). .5 5 (nacionalna plovidba) – plovidba unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora. Ribarski brodovi i tegljači u kategoriji plovidbe 5 mogu ploviti i unutar gospodarskog pojasa Republike Hrvatske. Do odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ova odredba primjenjuje se na zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske temeljem odluke Hrvatskog sabora o proširenju područja Republike Hrvatske na Jadranskom moru. .6 6 (nacionalna obalna plovidba) – plovidba unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske (i vodama koje su pristupačne s mora) kako je određeno »Pomorskim zakonikom«. U vremenskom razdoblju od 1. travnja do 31. listopada ovo područje plovidbe se proširuje na: (

1. i)plovidbu 1,5 Nm od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa, (
2. ii)plovidbu Viškim kanalom do otoka Visa i Biševa, te uz navedene otoke ne udaljavajući se više od 1,5 Nm od njihovih obala. .7 7 (nacionalna priobalna plovidba) – plovidba zaštićenim područjima unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora, i to: Fažanskim, Zadarskim, Srednjim, Pašmanskim, Vrgadskim, Murterskim, Šibenskim, Splitskim, Bračkim, Hvarskim, Neretvanskim, Stonskim i Koločepskim kanalom i Pirovačkim zaljevom. .8 8 (lokalna plovidba) – plovidba lukama, te zaljevima, ušćima rijeka i jezerima, i to: Limskim, Raškim, Kaštelanskim i Klek-Neumskim zaljevom, Prokljanskim jezerom (uključujući ušće rijeke Krke do rta Jadrija), Rijekom Dubrovačkom i Neretvom. 2.3.5 Plovidba putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi koji udovoljavaju zahtjevima »Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi« dodatno je definirana morskim područjima prema »Naredbi o dopuni naredbe o kategorijama plovidbe pomorskih brodova«. 3 TEHNIČKI NADZOR 3.1 PRIMJENA 3.1.1 Tehničkim nadzorom utvrđuje se je li pomorski objekt sposoban za plovidbu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu, odnosno da li je plutajući objekt ili nepomični odobalni objekt sposoban za uporabu. Tehnički nadzor obavlja se temeljem odredbi »Pomorskog zakonika«, propisa donesenih na temelju istog i Tehničkih pravila. 3.1.2 Tehnički nadzor obuhvaća: .1 Odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se pomorski objekt gradi ili preinačuje. .2 Tipno ili pojedinačno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju na pomorski objekt. .3 Nadzor nad izradbom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju na pomorski objekt u radionicama proizvođača. .4 Odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki. .5 Nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brodogradilištu. .6 Ocjenjivanje sustava upravljanja sigurnošću kompanije i broda. .7 Verifikaciju sigurnosne zaštite broda. .8 Preglede, ocjene i verifikacije postojećih pomorskih objekata. .9 Ocjenjivanje sukladno zahtjevima Konvencije o radu pomoraca (MLC 2006). 3.1.3 Sposobnost postojećeg pomorskog objekta za plovidbu, odnosno sposobnost postojećeg plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta za uporabu utvrđuje priznata organizacija (RO) obavljanjem tehničkog nadzora, te isto posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga. 3.1.4 Tehnički nadzor, na temelju zahtjeva kompanije, vlasnika ili brodograditelja za pomorski objekt u gradnji, obavlja priznata organizacija (RO), odnosno ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu broda (RSO). 3.1.5 Tehnički nadzor pomorske opreme obavlja ovlašteno (imenovano) tijelo za certifikaciju pomorske opreme. 3.1.6 Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i RO, odnosno RSO, utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje isprava, zapisa i knjiga. 3.1.7 Tehnički nadzor u pravilu obavljaju inspektori koji isključivo rade za RO i/ili za RSO. 3.1.8 RO može, kada za to postaje opravdani razlozi, povjeriti obavljanje tehničkog nadzora nekom drugom klasifikacijskom društvu koje udovoljava odredbama Uredbe (EC) 391/2009 te sukladno odredbama ugovora o međusobnoj suradnji između tih dviju organizacija i odredbama Ugovora o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i RO. Pomorski objekt u međunarodnoj plovidbi na kojeg se odnose odredbe Međunarodnih ugovornih dokumenata Međunarodne pomorske organizacije (IMO) može imati dvojnu klasu od strane dvaju klasifikacijskih društava, s time da oba udovoljavaju odredbama Uredbe (EC) 391/2009, da imaju ugovor o međusobnoj suradnji, da je najmanje jedno od njih priznata organizacija od strane RH te uz uvjet da sve statutarne isprave u ime Ministarstva izdaje upravo ta priznata organizacija. 3.1.9 Brodograditelji, proizvođači materijala, opreme, strojeva i uređaja, kompanije ili vlasnici obvezni su inspektorima RO, odnosno inspektorima RSO, omogućiti pristup i osigurati potrebne uvjete za sigurno obavljanje tehničkog nadzora. 3.1.10 Pored inspektora RO, odnosno RSO, brodograditelji, proizvođači materijala, strojeva i uređaja, kompanije ili vlasnici obvezni su u određenim slučajevima omogućiti pristup (u svojstvu promatrača) osoblju tijela (pored Ministarstva) koji obavljaju nadzor nad RO, odnosno nadzor nad radom RSO. 3.2 OBVEZE KOMPANIJE ILI VLASNIKA 3.2.1 Nakon završetka nadzora nad gradnjom ili nadzora nad preinakom pomorskog objekta, završetka bilo kojeg pregleda pomorskog objekta ili nadzora nad izradbom materijala ili proizvoda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Ministarstva i RO obavljati bilo kakve izmjene na konstrukciji pomorskog objekta, strojnom uređaju, opremi ili drugim dijelovima na koje se odnose zahtjevi Tehničkih pravila. 3.2.2 Ako je neki stroj, uređaj ili oprema neispravna, a isto bitno ne utječe na sigurnost pomorskog objekta, osoba na pomorskom objektu i pomorskog okoliša, odnosno ako takav stroj, uređaj ili oprema nije zahtijevana Tehničkim pravilima, tada se predmetni stroj, uređaj ili oprema moraju trajno ukloniti s pomorskog objekta. Iznimno, može se odobriti da se takav stroj, uređaj ili oprema ne ukloni s pomorskog objekta pod uvjetom da se postave jasna upozorenja (lokalno i na mjestu upravljanja) u svezi sa stavljanjem izvan uporabe. 3.2.3 Kompanija ili vlasnik moraju održavati stanje pomorskog objekta i njegove opreme sukladno odredbama Tehničkih pravila na takav način da pomorski objekt u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za pomorski objekt, osobe na pomorskom objektu, teret i okoliš. 3.2.4 Kompanija ili vlasnik moraju koristiti pomorski objekt, njegovu opremu, strojeve i uređaje pridržavajući se uvjeta ili ograničenja danih u ispravama, zapisima, knjigama ili u bilo kojim drugim dokumentima koje je izdala ili ovjerila RO i/ili Ministarstvo. 3.2.5 Kompanija ili vlasnik moraju bez odlaganja, Ministarstvu dostavljati podatke i izmjene podataka sukladno zahtjevima Ministarstva. Kompanija ili vlasnik moraju slijediti upute za provedbu propisa koje objavljuje Ministarstvo u obliku Pravilnika ili okružnica na svojim internet stranicama, te osigurati da se iste dostave zapovjednicima, posadi i ostalom odgovornom osoblju. 3.2.6 Kompanija ili vlasnik Ministarstvu moraju osigurati obavljanje inspekcijskog nadzora sukladno odredbama »Pomorskog zakonika«. 3.2.7 Zapovjednik, kompanija ili vlasnik moraju što je prije moguće izvijestiti Ministarstvo i/ili RO u slijedećim slučajevima: .1 Prilikom pregleda podvodnog dijela trupa na suhom pomorskog objekta. .2 U slučajevima promjene namjene pomorskog objekta, preinaka ili izmjena na trupu, strojnom uređaju i ostaloj opremi, ako to može imati utjecaj na isprave, zapise, knjige, ili na bilo koje druge dokumente koje je izdala ili ovjerila RO. Preinake ili izmjene moraju se obavljati pod nadzorom inspektora RO u skladu sa zahtjevima Tehničkih pravila i/ili u skladu sa dodatnim zahtjevima RO i/ili Ministarstva. .3 Prilikom obavljanja radova kada se omogućuje pristup inače teško dostupnim dijelovima strukture (npr. prilikom uklanjanja glavnog ili pomoćnih strojeva, kotlova i uklanjanja izolacija, cementnih ili drvenih obloga, i sl.). Takvi radovi moraju se obavljati pod nadzorom inspektora RO u skladu sa zahtjevima Tehničkih pravila i/ili u skladu sa dodatnim zahtjevima RO. .4 Prilikom stavljanja pomorskog objekta izvan službe, odnosno raspreme pomorskog objekta (ili prilikom ponovnog stavljanja pomorskog objekta u službu nakon raspreme), o čemu su kompanija ili vlasnik dužni izvijestiti i Ministarstvo. .5 U slučaju promjene imena, promjene luke upisa, prodaje pomorskog objekta ili promjene zastave, o čemu su kompanija ili vlasnik dužni izvijestiti Ministarstvo. .6 U slučajevima kada je pomorski objekt imao havariju ili se otkrije nedostatak koji utječe na sigurnost pomorskog objekta ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme na koju se odnose zahtjevi Tehničkih pravila, te cjelovitost pomorskog objekta ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od onečišćenja, na koju se odnose zahtjevi Tehničkih pravila. RO u svakom pojedinom slučaju, uzimajući u obzir opseg i karakter štete ili nedostatka utvrđuje neophodnost i opseg pregleda. U ovakvim slučajevima kompanija ili vlasnik dužni su izvijestiti i Ministarstvo. .7 U slučajevima inspekcije pomorskog objekta od strane lučkih vlasti (PSC) tijekom koje su utvrđeni nedostaci po statutarnim stavkama zbog kojih pomorski objekt nije bio zaustavljen vlasnik ili kompanija mora o istome obavijestiti Ministarstvo, te RO. Ukoliko je pomorski objekt tijekom inspekcije bio zaustavljen zbog nedostataka po statutarnim stavkama kompanija ili vlasnik moraju o istome odmah i neodgodivo obavijestiti Ministarstvo, te RO kako bi se obavio pregled pomorskog objekta. .8 U slučaju gubitka pomorskog objekta (potonuće, požar). 4 ISPRAVE, ZAPISI I KNJIGE 4.1 IZDAVANJE I OVJERAVANJE ISPRAVA, ZAPISA I KNJIGA 4.1.1 Isprave, zapisi i knjige koje sukladno odredbama Tehničkih pravila pomorski objekti moraju imati, služe kao dokaz o sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima pojedinog pomorskog objekta. 4.1.2 Isprave, zapisi i knjige propisane Tehničkim pravilima moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. 4.1.3 Isprave, zapisi i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se isto traži odredbama tih ugovora. 4.1.4 Isprave, zapisi i knjige propisane Tehničkim pravilima moraju se nalaziti na pomorskom objektu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere. 4.1.5 Na temelju obavljenog tehničkog nadzora priznata organizacija (RO), odnosno priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu (RSO) sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava odgovarajuće isprave, zapise i knjige. 4.1.6 Popis obvezatnih isprava koje pomorskim objektima u skladu s međunarodnim konvencijama i nacionalnim pomorskim propisima izdaje i/ili ovjerava RO, odnosno RSO navedeni su u Tablici 6-1, dok je popis uputa, priručnika, planova i knjiga koje se moraju trajno nalaziti na pomorskom objektu naveden u Tablici 7-1[11]() Dodatno popisu navedenom u Tablicama 6-1 i 7-1, za pomorske objekte u međunarodnoj plovidbi, potrebno je obratiti pažnju i na FAL.2/Circ.131, MEPC.1/Circ.873, MSC.1/Circ.1568 and LEG.2/Circ.3, (»Revised List Of Certificates And Documents Required To Be Carried On Board Ships«) u kojem je naveden popis potvrda i dokumenata koji se moraju nalaziti na brodu, koji moraju biti izdani od Ministarstva, ili koji u ime Ministarstva moraju biti ovjereni od strane RO)), [12]() Temeljem specifičnih zahtjeva pomorskih uprava pojedinih država (npr. USCG, AMSA), uprava pomorskih kanala (npr. Suez, Panama, St. Lawrence) te udruženja (npr. OCIMF) dodatno se zahtijeva da brod ima izdane odgovarajuće Potvrde o udovoljavanju takvim zahtjevima (»Letter/Statement/Document of Compliance«). Ishodovanje ovih Potvrda u isključivoj je odgovornosti kompanije ili vlasnika te se ne smatra dijelom statutarne certifikacije u ime RH, bez obzira na činjenicu što neke od ovih Potvrda mogu biti izdane od RO)). Uzorci obrazaca isprava objavljuju se u posebnim izdanjima Ministarstva. 4.1.7 RO je ovlašten da nakon zadovoljavajuće obavljenog nadzora nad gradnjom, osnovnog ili obnovnog pregleda, izdaje odgovarajuće isprave, a nakon zadovoljavajuće obavljenog godišnjeg pregleda, periodičnog pregleda ili međupregleda, potvrđuje odgovarajuće isprave. 4.1.8 Nakon završetka pregleda RO, odnosno RSO je dužan kompaniji ili vlasniku dostaviti, odnosno osigurati dostupnost izvještajima s obavljenog pregleda. 4.1.9 U svrhu izdavanja statutarnih isprava kompanija ili vlasnik dužan je RO predočiti valjani Upisni list. U svrhu izdavanja isprava zahtijevanih ISM Kodeksom, ISPS Kodeksom ili Konvencijom o radu pomoraca (MLC 2006) zahtijeva se udovoljavanje rečenim Kodeksima, odnosno Konvenciji. 4.1.10 Za specifične zahtjeve za pojedine vrste pomorskih objekata (npr. MODU, brzi brodovi) vidjeti i zahtjeve kodeksa (npr. MODU Kodeks, HSC Kodeks). 4.2 ROKOVI VALJANOSTI ISPRAVA 4.2.1 Rokovi valjanosti pojedinih isprava navedeni su u Tablici 5-1. 4.2.2 Prema Konvenciji SOLAS, Pog. I, Dio B, pravilo 14 ako se: .1 obnovni pregled u svrhu ponovnog izdavanja isprave završi unutar tri mjeseca prije datuma isteka valjanosti postojeće isprave, nova isprava treba biti valjana od datuma završetka obnovnog pregleda do:
3. a)za putničke brodove, datuma ne duljeg od 12 mjeseci od datuma isteka valjanosti postojeće isprave;
4. b)za teretne brodove, datuma ne duljeg od pet godina od datuma isteka postojeće isprave. .2 obnovni pregled u svrhu ponovnog izdavanja isprave završi nakon datuma isteka valjanosti postojeće isprave, nova isprava treba biti valjana od datuma završetka obnovnog pregleda do:
5. a)za putničke brodove, datuma ne duljeg od 12 mjeseci od datuma isteka valjanosti postojeće isprave;
6. b)za teretne brodove, datuma ne duljeg od pet godina od datuma isteka postojeće isprave. .3 obnovni pregled u svrhu ponovnog izdavanja isprave završi prije više od tri mjeseca prije datuma isteka valjanosti postojeće isprave, nova isprava treba biti valjana od datuma završetka tako obavljenog prijevremeno obnovnog pregleda do:
7. a)za putničke brodove, datuma ne duljeg od 12 mjeseci od datuma završetka obavljanja obnovnog pregleda;
8. b)za teretne brodove, datuma ne duljeg od pet godina od datuma završetka obavljanja obnovnog pregleda. Ako se obnovni pregled završi, a nova isprava se ne može izdati ili dostaviti na pomorski objekt, vidjeti zahtjeve navedene u Tablici 6-1. Za pomorske objekte u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske primjenjuju se gore navedeni zahtjevi iz 4.2.2.1 b), 4.2.2.2
9. b)i 4.2.2.3 b). 4.2.4 U slučaju da se godišnji pregled, međupregled ili periodični pregled završi prijevremeno (prije propisanog vremenskog razdoblja za obavljanje pojedinog pregleda) tada je potrebno uzeti u obzir sljedeće: .1 Izmjenu (i ovjeru izmjene) datuma godišnjice dospijeća pregleda na odnosnoj ispravi treba obaviti tako da se upiše novi datum godišnjice dospijeća pregleda, ali koji ne može biti veći od tri mjeseca od datuma kada je prijevremeni pregled završen. .2 Sljedeći godišnji pregled, međupregled ili periodični pregled treba završiti u propisanim rokovima računajući od novog datuma godišnjice dospijeća pregleda. .3 Datum isteka valjanosti isprave može ostati nepromijenjen uz uvjet da se obavi jedan ili više godišnjih pregleda, međupregleda ili periodičnih pregleda kako je primjenjivo, tako da najveći dopušteni razmaci između propisanih pregleda ne budu prekoračeni. Gornje se, u opsegu koliko je primjenjivo, odnosi i na pomorske objekte koji plove u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske. 4.2.5 U slučaju jednog putovanja broda namijenjenog za recikliranje (»demolition voyage«) kojemu je valjanost neke od statutarnih isprava istekla, Ministarstvo može dopustiti jedno direktno putovanje u balastu do postrojenja za recikliranje brodova. Ministarstvo može, razmatrajući svaki slučaj pojedinačno, dopustiti izdavanje uvjetne svjedodžbe skraćenog roka valjanosti s upisanim ograničenjima i primjenjivim uvjetima plovidbe. U dogovoru i uz suglasnost Ministarstva RO mora obaviti prigodni pregled i izdati statutarne svjedodžbe i isprave sukladno popisu navedenom u Prilogu I., Tablica 6-1 i 7-1. Vidjeti i zahtjeve iz Priloga VII., Odjeljka 7. – Recikliranje brodova. 4.3 PRODULJENJE ROKA VALJANOSTI ISPRAVA 4.3.1 Općenito 4.3.1.1 Mogućnosti produljenja roka valjanosti isprava, rokovi produljenja, te uvjeti pod kojima se produljenje valjanosti može odobriti navedeni su za svaku pojedinu ispravu u toč. 4.3.2 i 4.3.3 te u Tablici 6-1. 4.3.1.2 Zahtjev za produljenjem roka valjanosti isprave kompanija ili vlasnik pisanim putem podnosi RO. Zahtjevu moraju biti priloženi razlozi temeljem kojih se predmetno produljenje zahtijeva (npr. nedostupnost ili neraspoloživost brodogradilišta; nepostojanja uvjeta za obavljanje popravaka; nedostupnost osnovnih materijala, opreme ili rezervnih dijelova). Ukoliko se zahtjev smatra opravdanim RO, uzimajući u obzir i zahtjeve svojih pravila za klasifikaciju, utvrđuje osnove za odobrenje i uvjete za produljenje valjanosti isprava te zahtjev prosljeđuje Ministarstvu. Donošenje konačne odluke o prihvaćanju zahtjeva za produljenjem valjanosti isprava u isključivoj je nadležnosti Ministarstva, bez obzira na prethodno danu preporuku RO. RO ne smije, bez prethodne pisane suglasnosti Ministarstva, odobriti produljenje roka valjanosti isprave. 4.3.2 Brodovi u međunarodnoj plovidbi 4.3.2.1 Preporučeni uvjeti za produljenje roka valjanosti isprava prema IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena: Prema zahtjevima SOLAS 74/88 i drugim obvezatnim IMO instrumentima zahtijeva se da kada se brod u vrijeme isteka isprave ne nalazi u luci u kojoj se može dovršiti pregled[13]() Pregled se ne može dovršiti zbog: nepostojanja uvjeta za obavljanje pregleda trupa na suhom; nepostojanja uvjeta za obavljanje popravaka; nedostupnosti osnovnih materijala, opreme ili rezervnih dijelova; kašnjenja prouzročena postupcima poduzetim kako bi se izbjegli loši vremenski uvjeti)), Ministarstvo može odobriti produljenje valjanosti isprave, koje ne smije biti dulje od tri mjeseca. Ovakvo produljenje odobriti će se samo u svrhu omogućavanja završetka plovidbe broda do luke u kojoj će biti pregledan i to samo u slučajevima kada se pokaže da je ispravno i razborito tako postupiti. Brod kojemu je dano takvo produljenje nema pravo nakon svog dolaska u luku u kojoj treba biti pregledan napustiti tu luku ako nije dobio novu ispravu. U slučaju kada se brod ne nalazi u luci u kojoj se može dovršiti pregled i kada Konvencija isto dozvoljava, Ministarstvo može odobriti produljenje valjanosti, ako se pokaže da je to ispravno i razborito, uzimajući u obzir sljedeće: .1 Obaviti prigodni pregled u opsegu godišnjeg pregleda zahtijevan za svaku pojedinu ispravu čija se valjanost produžuje. .2 Započeti obnovni pregled, u najvećem mogućem opsegu. .3 U slučajevima kada se zahtijeva pregled trupa na suhom, uključujući i slučaj pregleda trupa na suhom koji dospijeva prije datuma do kojeg se namjerava odobriti produljenje valjanosti, potrebno je obaviti pregled podvodnog dijela trupa u vodi trupa od strane za to odobrene uslužne tvrtke. .4 Kada podvodni pregled trupa nije moguće obaviti (npr. slaba vidljivost u moru, ograničenja glede gaza, jake morske struje, neizdavanje odobrenja od strane lučkih vlasti), potrebno je obaviti unutarnji pregled strukture dna broda, u maksimalnom mogućem izvodljivom opsegu. .5 Brodu se treba dozvoliti plovidba do točno navedene luke iskrcaja tereta i nakon toga do točno navedene luke gdje će se pregled dovršiti i/ili obavio pregled trupa na suhom. .6 Produljenje valjanosti treba biti za minimalni vremenski period potreban kako bi se dovršio pregled i/ili pregled trupa na suhom za pojedinu ispravu. .7 Na osnovu obavljenog pregleda, kako je gore navedeno, treba utvrditi da li je stanje broda zadovoljavajuće s obzirom na vremensko trajanje, duljinu putovanja i moguća ograničenja glede korištenja broda u odnosu na predviđenu rutu kojom brod treba ploviti kako bi dovršio preglede i/ili pregled trupa na suhom. .8 Produljenje valjanosti pojedinih statutarnih isprava ne smije prekoračiti rok valjanosti svjedodžbe o klasi koju izdaje RO. Novim ispravama koje se izdaju nakon završetka pregleda radi čije je odgode postojećoj ispravi produljen rok valjanosti, novi se period valjanosti u načelu računa od datuma isteka valjanosti prethodno izdate isprave prije produljenja roka valjanosti. 4.3.2.2 Produljenje roka valjanosti na pet godina isprava izdanih na kraći vremenski period. Iako ovakav način postupanja ne spada pod standardni način postupanja Ministarstva u slučaju potrebe primjenjuju se odredbe IMO Rez. A.1120

(30), pravilo 5.2. 4.3.3 Pomorski objekti koji plove u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske 4.3.3.1 Za pomorske objekte koji plove u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske, bez obzira na bruto tonažu, Ministarstvo može dozvoliti dvomjesečno produljenja roka dovršetka obnovnog pregleda u svrhu izdavanja bilo koje nacionalne isprave. Ova mogućnost se u pravilu ne odnosi na brodove koji obavljaju linijska putovanja (putnički brodovi, ro-ro putnički brodovi, brzi brodovi) te tankere. 4.3.3.2 Novim ispravama koje se izdaju nakon završetka pregleda radi čije je odgode postojećoj ispravi produljen rok valjanosti, novi se period valjanosti u načelu računa od datuma isteka valjanosti prethodno izdate isprave prije produljenja roka valjanosti. 4.4 PRODULJENJE VREMENSKOG PERIODA IZMEĐU DVA PREGLEDA PODVODNOG DIJELA TRUPA NA SUHOM 4.4.1 Brodovi u međunarodnoj plovidbi 4.4.1.1 Preporučeni uvjeti za produljenje vremenskog perioda između dva pregleda podvodnog dijela trupa na suhom prema IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena zahtijevano je: Prema zahtjevima SOLAS 74/88, Pravilo I/10(a)(

1. v)dozvoljava se da se petogodišnji period unutar kojeg je potrebno obaviti dva pregleda podvodnog dijela trupa na suhom produži, ako se temeljem SOLAS 74/88, Pravilo I/14(
2. e)i (
3. f)produži valjanost Svjedodžbe o sigurnosti konstrukcije teretnog broda. Međutim, ni u kom slučaju vrijeme između dva pregleda podvodnog dijela trupa na suhom ne smije biti duže od 36 mjeseci. Ukoliko je prvi pregled obavljen između 24. i 27. mjeseca, računajući od datuma početka petogodišnjeg perioda valjanosti Svjedodžbe o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, tada gornji uvjet može spriječiti produljenje valjanosti navedene svjedodžbe prema Pravilu I/14(
4. e)i (f). 4.4.1.2 U svezi načina ishodovanja suglasnosti za produljenje vremenskog perioda između dva pregleda trupa na suhom odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz 4.3.1. 4.4.2 Pomorski objekti koji plove u nacionalnoj plovidbi Repub­like Hrvatske 4.4.2.1 Za pomorske objekte koji plove u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske Ministarstvo može dozvoliti produljenje perioda između dva pregleda podvodnog dijela trupa na suhom unutar jednog petogodišnjeg perioda valjanosti bilo koje nacionalne isprave. Duljina trajanja produljenja ovisna o zahtjevu da razmak između dva pregleda podvodnog dijela trupa na suhom ni u kom slučaju smije biti duže od 36 mjeseci. Primjena gornjeg na brodove koji obavljaju linijska putovanja (putnički brodovi, ro-ro putnički brodovi, brzi brodovi) te tankere predmet su posebnog razmatranja Ministarstva. Produljenje vremenskog perioda pregleda podvodnog dijela trupa za plutajuće objekte predmet su posebnog razmatranja Ministarstva. 4.4.2.2 U svezi načina ishodovanja suglasnosti za produljenje vremenskog perioda između dva pregleda trupa na suhom odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz 4.3.1. 4.5 IZVANREDNE OKOLNOSTI 4.5.1 Izvanredne okolnosti (»special circumstances«) prema IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena zahtijevano je: Prema zahtjevima SOLAS 74/88, pravilo I/14(g), LLC 66/88 čl. 19

(7), MARPOL, Prilog I., pravilo 10.7, MARPOL, Prilog II., pravilo 10.7, MARPOL, Prilog IV., pravilo 8.7, MARPOL, Prilog VI., pravilo 9.7, BWM Konvenciji, pravilo E-5.7, IBC Kodeksu, pravilo 1.5.6.7, IGC Kodeksu, pravilo 1.4.6.7, BCH Kodeksu, pravilo 1.6.6.7 i Kodeksu za brodove koji plove polarnim vodama, Dio I-A/ pravilo 1.3.6 omogućava da se ne primjenjuje zahtjev da se novim ispravama koje se izdaju nakon završetka pregleda radi čije je odgode postojećoj ispravi produljen rok valjanosti, novi period valjanosti računa od datuma isteka valjanosti prethodno izdate isprave prije produljenja roka valjanosti. Izvanredne okolnosti pod kojima se gornje dozvoljava podrazumijeva da je brod bio duže vrijeme u raspremi ili izvan službe zbog većih popravaka ili preinaka. Bez obzira na činjenicu da se obnovni pregled treba obaviti u opsegu kao da je brod nastavio biti u službi, Ministarstvo može razmotriti da li je neophodno obaviti i dodatne preglede ili ispitivanja, zavisno od toga koliko dugo je brod bio u raspremi ili izvan službe te koje su mjere tijekom tog razdoblja bile poduzete u svrhu zaštite trupa, strojnog uređaja i opreme. U slučaju primjene gore navedenog očekuje se pregled da je pregled podvodnog dijela trupa obavljen u isto vrijeme kada i obnovni pregled, ali pri tome ne treba primjenjivati bilo koje posebne zahtjeve za teretne brodove u svrhu nastavka primjene odredbi SOLAS 74/88, Pravilo I/10(a)(v). 4.6 ODRŽAVANJE VALJANOSTI ISPRAVA 4.6.1 U svrhu održavanja valjanosti isprava kompanija ili vlasnik je dužan obavljati redovne preglede u za to propisanim rokovima te isprave moraju biti redovno ovjeravane ili izdavane (nakon datuma isteka isprava). 4.7 PRESTANAK VALJANOSTI ISPRAVA 4.7.1 Statutarne isprave automatski gube valjanost u sljedećim slučajevima: .1 Nakon isteka naznačenog roka valjanosti. .2 Ako se propisani redovni pregledi ne obave u za to propisanim rokovima. .3 Ako se bez suglasnosti Ministarstva ili RO izvedu preinake ili izmjene, kako je navedeno u toč. 3.2.7.2. .4 Ako se nakon havarije, utvrđivanja nedostatka ili gubitka broda ne izvijesti Ministarstvo i/ili RO, kako je navedeno u toč. 3.2.7.6 i 3.2.7.7. .5 Ako se primjedbe ne otklone do datuma dospijeća, ili se njihovo otklanjanje nije odgodilo u dogovoru s Ministarstvom i s RO. .6 U slučaju nepridržavanja bilo kojih uvjeta ili ograničenja danih u ispravama, knjigama, zapisima ili u bilo kojim drugim dokumentima koje je izdalo ili ovjerilo Ministarstvo i/ili RO (npr. gaz, područje plovidbe, stanje mora, vrsta tereta, maksimalni dozvoljeni broj putnika ili osoba, snaga glavnog porivnog stroja, itd.). .7 U slučaju promjene zastave broda. .8 U slučaju promjene kompanije (samo za isprave, zapise ili knjige koje se odnose na upravljanje sigurnošću i sigurnosnu zaštitu broda). 4.7.2 Prema IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena zahtijevano je: Ukoliko se tijekom pregleda utvrdi da stanje broda ili njegove opreme značajno odstupa od podataka navedenim u statutarnim ispravama ili da je stanje broda takvo da isti nije sposoban za plovidbu s obzirom da je stanje takvo da ugrožava sigurnost samog broda i/ili osoba na brodu, ili da neopravdano ugrožava morski okoliš, Ministarstvo ili RO moraju uzeti u obzir odredbe zahtjeva SOLAS, Pravilo I/6(c), MARPOL, Prilog I., Pravilo 6.3.3, MARPOL, Prilog II., Pravilo 8.2.5, MARPOL, Prilog IV., Pravilo 4.5, MARPOL, Prilog VI., Pravilo 5.3.3, IBC Kodeks, Pravilo 1.5.1.4, IGC Kodeks, Pravilo 1.4.1.4 i BCH Kodeks, Pravilo 1.6.1.

1. Nadalje, u slučaju BWM Konvencije ako se tijekom pregleda utvrdi da upravljanje balastnim vodama nije u sukladnosti s podacima u ispravama zahtijevanim Pravilom E-2 ili E-3 ili da je stanje broda takvo da isti nije sposoban za plovidbu bez ugrožavanja morskog okoliša, zdravlja ljudi, imovine ili ostalih resursa Ministarstvo ili RO moraju uzeti u obzir odredbe Pravila E-1.
2. Navedeni instrumenti zahtijevaju trenutno provođenje popravnih radnji i otklanjanje nedostataka te obavještavanje Ministarstva u razumnom roku. U slučaju da se ne provedu popravne radnji i nedostatci ne otklone isprave se moraju povući, o čemu je odmah potrebno izvijestiti Ministarstvo, kao i pomorsku upravu države u čijoj se luci brod nalazi. 4.7.3 Iako Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama ne sadrži posebne zahtjeve u gornjem smislu, a ukoliko se brod plovi u polarnim vodama tijekom pregleda utvrdi da je stanje broda takvo da značajno odstupa od podataka navedenim u »Svjedodžbi broda za plovidbu polarnim vodama«, ili da je stanje broda takvo da isti nije sposoban za plovidbu u polarnim vodama s obzirom da je stanje takvo da ugrožava sigurnost samog broda i/ili osoba na brodu, ili da neopravdano ugrožava morski okoliš, Ministarstvo ili RO stoga moraju uzeti u obzir zahtjeve iz 4.7.
3. Pri tome valjanost »Svjedodžbi broda za plovidbu polarnim vodama« ne utječe na valjanost ostalih isprava. 4.7.4 Iako LLC 66/88 ne sadržava posebne zahtjeve u gornjem smislu, u slučaju da se tijekom pregleda za »Međunarodnu svjedodžbu o teretnoj liniji« utvrdi da je stanje broda takvo da značajno odstupa od podataka navedenim u predmetnoj svjedodžbi ili da je stanje broda takvo da isti nije sposoban za plovidbu s obzirom da je stanje takvo da ugrožava sigurnost samog broda i/ili osoba na brodu, ili da neopravdano ugrožava morski okoliš, Ministarstvo ili RO stoga moraju uzeti u obzir zahtjeve iz 4.7.
4. 4.7.5 U slučaju da se tijekom pregleda utvrdi da je stanje broda takvo da značajno odstupa od podataka navedenih u odnosnim statutarnim ispravama, ali da je stanje broda takvo da je isti sposoban za plovidbu s obzirom da ne ugrožava sigurnost samog broda i/ili osoba na brodu, ili da ne ugrožava morski okoliš te da uočene primjedbe ne mogu biti otklonjene tijekom pregleda potrebno je provesti slijedeće: .1 RO mora ispostaviti statutarnu primjedbu, s pripadnim datumom otklanjanja, kojom se jasno određuju svi zahtjevi ili uvjeti kojima je potrebno udovoljiti. Informacije o takvoj primjedbi, zajedno s pripadnim izvještajem o obavljenom pregledu moraju biti dostupni na brodu. Prema potrebi i u dogovoru s Ministarstvom odnosna statutarna isprava se može povući i izdati nova skraćenog roka valjanosti. Datum valjanosti ove isprave skraćenog roka valjanosti mora odgovarati zahtijevanom datumu otklanjanja primjedbe. .2 O gornjem RO mora odgovarajuće obavijestiti Ministarstvo sukladno odredbama ugovora o prijenosu ovlaštenja. U slučaju potrebe za naknadnom odgodom datuma otklanjanja pojedine statutarne primjedbe primjenjuje se postupak naveden u 4.3.1.
5. 4.7.6 Ukoliko je značaj uočenih nedostataka takav da može ugroziti sigurnost samog broda, osoba na brodu ili morskog okoliša, RO treba povući postojeće statutarne isprave i odmah zahtijevati provođenje popravka u luci pregleda, ili će, ukoliko zbog opravdanih razloga to nije provedivo (npr. zbog nedostupnosti resursa za provedbu popravaka) i u dogovoru s Ministarstvom utvrditi uvjete pod kojima će se brodu dozvoliti plovidba do prve luke gdje će se provesti popravci. 4.7.7 O suspendiranju, kao i o ponovnoj uspostavi valjanosti svjedodžbe o klasi RO mora pisanim putem obavijestiti kompaniju ili vlasnika i Ministarstvo. O povlačenju svjedodžbe o klasi RO mora pisanim putem obavijestiti kompaniju ili vlasnika i Ministarstvo. Za brodove u međunarodnoj plovidbi građene na ili nakon
6. srpnja
7. godine sukladno SOLAS 74, Pravilo II-1/3.1, gore navedene obavijesti moraju uključiti i informaciju da zbog suspendiranja i/ili povlačenja klase određene statutarne svjedodžbe posredno više nisu valjane. 4.8 PONOVNA USPOSTAVA VALJANOSTI 4.8.1 Prema IMO Rez. A.1120

(30), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena zahtijevano je: Prema zahtjevima SOLAS 74/88, Pravilo I/14(i)(i), LLC 66/88, čl. 19

(9)(c), MARPOL Prilog I., Pravilo 10.9.1, MARPOL Prilog II., Pravilo 10.9.1, MARPOL Prilog IV., Pravilo 8.8.1, MARPOL Prilog VI., Pravilo 9.9.1, BWM Konvencija E-5.9.3, IBC Kodeks, Pravilo 1.5.6.9.1, IGC Kodeks, Pravilo 1.4.6.9.1 i BCH Kodeks, Pravilo 1.6.6.9.1 i Kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama, Dio I-A/pravilo 1.3.6, isprava gubi svoju valjanost ukoliko periodični pregled, međupregled ili godišnji pregled, odnosno pregled podvodnog dijela trupa nije obavljen u rokovima propisanim za pojedini pregled. Valjanost statutarne isprave kojoj je prestala valjanost ili je povučena zbog neobavljanja pregleda može se ponovno uspostaviti nakon pregleda obavljenog u opsegu pregleda koji je trebao biti obavljen, a strogost i opseg pregleda ovisit će i o uzrocima i vremenskom periodu prekoračenja pregleda koji je trebao biti obavljen. U tom slučaju Ministarstvo zadržava pravo provjeriti zašto pregled nije obavljen na vrijeme te prema potrebi poduzeti druge odgovarajuće mjere. Valjanost statutarne isprave kojoj je prestala valjanost ili je povučena zbog neotklanjanja/prekoračenja roka otklanjanja dospjelih statutarnih primjedbi, a pri tome rok otklanjanja nije bio prethodno dogovorno produljen, može se ponovno uspostaviti nakon pregleda obavljenog u svrhu otklanjanja odnosnih primjedbi. 4.8.2 Novim statutarnim ispravama koje se izdaju nakon završetka pregleda kojim se ponovno uspostavlja valjanost odnosne isprave, novi se period valjanosti u načelu računa od datuma isteka valjanosti prethodno izdate isprave prije prestanka valjanosti ili povlačenja. 4.8.3 Smatra se da brod nije imao valjanu statutarnu ispravu izdanu od strane RO od datuma gubitka valjanosti isprave do ponovne uspostave njene valjanosti. 4.9 SVJEDODŽBE O OSLOBAĐANJU, IZUZEĆU ILI ODSTUPANJU OD ODREDBI MEĐUNARODNIH ILI NACIONALNIH PROPISA Brodovi u međunarodnoj plovidbi 4.9.1 Ministarstvo može, na temelju pisanog prijedloga RO, brod koji obavlja međunarodna putovanja i na kojeg se primjenjuju odredbe međunarodnih pomorskih konvencija osloboditi od dijela odredbi tih konvencija. 4.9.2 Zahtjev za izdavanjem svjedodžbe o oslobađanju, izuzeću ili odstupanju od međunarodnih pomorskih konvencija podnosi kompanija ili vlasnik. Zahtjev se pisanim putem podnosi RO. 4.9.3 Prilikom pripreme prijedloga za (privremenim ili trajnim) oslobađanjem, izuzećem ili odstupanjem, RO mora uzeti u obzir odredbe međunarodnih pomorskih konvencija (SOLAS, LLC, MARPOL) kojima se isto propisuje uz uvjete kojima je isto dozvoljeno. Uz svaki prijedlog, uz preporuku RO, treba, ako je primjenjivo, biti priložena referenca na odredbe međunarodnih pomorskih konvencija od kojih se oslobađanje, izuzeće ili odstupanje traži kao i reference temeljem kojih se predmetno oslobađanje, izuzeće ili odstupanje može odobriti (prema potrebi može biti priložena i odgovarajuća tehnička dokumentacija, proračuni i sl.). U slučaju da se za isti brod zahtijeva više oslobađanja, izuzeća ili odstupanja po različitim osnovama ili uvjetima svako od njih mora biti dostavljeno Ministarstvu kao zasebni prijedlog. U slučaju da se za isti brod zahtijeva oslobađanje, izuzeće ili odstupanje po istim osnovama i uvjetima za koje već postoji pisana suglasnost Ministarstva, RO smije izdati oslobađanje, izuzeće ili odstupanje temeljem takve prethodno izdane suglasnosti Ministarstva. 4.9.4 RO, bez prethodne pisane suglasnosti Ministarstva ne smije: .1 Izdati prvu svjedodžbu o oslobađanju, izuzeću ili odstupanju od međunarodnih pomorskih konvencija. .2 Odobriti privremena ili trajna izuzeća ili odstupanja od pojedinih zahtjeva međunarodnih pomorskih konvencija ili kodeksa. .3 Odobriti primjenu alternativnog projekta i izvedbe (»alternative design and arrangements«), sukladno odredbama Konvencije SOLAS, Pravilo II-1/55, II-2/17 i III/

1. Isto je u isključivoj nadležnosti Ministarstva, bez obzira na prethodno mišljenje RO. .4 Odobriti primjenu jednakovrijednih izvedbi (»equivalent arrangements«), sukladno odredbama Konvencije SOLAS, Pravilo I-
2. Isto je u isključivoj nadležnosti Ministarstva, bez obzira na prethodno mišljenje RO. .5 Izdati svjedodžbu o oslobađanju od zahtjeva MLC Konvencije. .6 Odobriti izuzeća od odredbi EU Uredbi i/ili EU Direktiva. Brodovi u nacionalnoj plovidbi 4.9.5 U slučaju kada se zahtijeva da brod koji plovi u nacionalnoj plovidbi i koji ne obavlja redovita međunarodna putovanja obavi jedno međunarodno putovanje, Ministarstvo može, na temelju pisanog prijedloga RO, brod osloboditi udovoljavanja od odredbi međunarodnih konvencija, uz uvjete predviđene tim konvencijama, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja. U tu svrhu primjenjuju se odredbe iz toč. 4.9.1 do 4.9.
3. 4.9.6 Ako brod koji nije putnički udovoljava zahtjevima za prijevoz putnika u posebnim uvjetima u granicama unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, RO može isti utvrditi sposobnim za privremeni prijevoz putnika u navedenim uvjetima i granicama sukladno odredbama »Pomorskog zakonika« i Tehničkih pravila. Za isto nije potrebno ishodovanje prethodne suglasnosti Ministarstva. 4.9.7 Obzirom na vrstu i veličinu broda, udaljavanje od luke zakloništa dok ribare, vremenske uvjete i uvjete okoliša u kojima se obavlja ribolov Ministarstvo, na prijedlog RO može izuzeti ili osloboditi ribarski brod duljine 24 metra i više od udovoljavanja zahtjeva bilo kojeg dijela »Pravila za statutarnu certifikaciju ribarskih brodova«, ako se smatra da je njihova primjena nerazumna ili neprovediva, ali pod uvjetom da je pri tome zadržan odgovarajući i primjereni nivo sigurnosti broda, posade i očuvanja morskog okoliša. Pri tome je kod odobravanja izuzeća potrebno je uzeti u obzir odredbe Direktive 97/70/EZ, čl.
4. (vidjeti Dodatak I. »Pravila za statutarnu certifikaciju ribarskih brodova«). 4.9.8 U slučaju putničkog broda za kojeg se zahtijeva izdavanje izuzeća od odredbi Direktive 2009/45/EZ potrebno je slijediti posebne zahtjeve navedene u »Pravilima za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi«, pog.
5. 4.9.9 U slučaju postojećeg broda hrvatske državne pripadnosti koji plovi u nacionalnoj plovidbi a za kojeg se traži prigodni pregled u svrhu izdavanja svjedodžbi za jedno nekomercijalno međunarodno putovanje (putovanje u tranzitu) do luke preuzimanja broda izvan luka Republike Hrvatske potrebno je da kompanija (ili vlasnik) dostavi zahtjev RO koji mora sadržavati: .1 zahtjev za prigodni pregled broda s terminom i mjestom pregleda; .2 zahtjev za izdavanje »Potvrde o tehničkoj prihvatljivosti za prvi upis« u svrhu privremenog upisa broda; .3 izvadak iz postojeće knjige trima i stabiliteta s opisanim stanjima krcanja koja će biti primjenjiva tijekom plovidbe, te podacima o postojećim otvorima i zatvorima na trupu i palubi; .4 podatke o privremenim izvedbama na brodu i/ili dodatnoj opremi koja se namjerava ugraditi na brod (npr. privremeno zatvaranje postojećih pramčanih rampi, prozora, vidnika ili ugradnja dodatne opreme za spašavanje sl.); .5 plan putovanja s navedenim lukama u koje će brod uploviti za nadopunu goriva i/ili zaliha (SOLAS, Pog. V., Pravilo 34 i IMO Rez. A.893

(21)(»Guidance for Voyage Planning«)). RO treba razmotriti dostavljeni plan putovanja te s obzirom na trenutne značajke broda, razinu opreme, područje plovidbe, područje dohvata obalnih radio postaja na predviđenoj ruti putovanja (u svrhu utvrđivanja potrebne radio opreme s obzirom s GMDSS morska područja na predviđenoj ruti) treba utvrditi da li je planirano putovanje provedivo ili brod zbog tehničkih ograničenja isto nije u mogućnosti obaviti vlastitim porivom. Pri tome je potrebno uzeti u obzir i značajke broda s obzirom na primjenjive zahtjeve međunarodnih pomorskih Konvencija i Kodeksa te utvrditi potrebu za izdavanjem svjedodžbi o oslobađanju, uz možebitna ograničenja koja proizlaze iz tehničkih karakteristika broda (maksimalno dozvoljeno udaljavanje od obale ili luke pribježišta, maksimalno dozvoljeno stanje mora, i sl.). U dogovoru s Ministarstvom RO obavlja prigodni pregled i izdaje statutarne svjedodžbe i isprave sukladno popisu navedenom u Tablici 6-1 i 7-

1. 4.9.10 RO, bez prethodne pisane suglasnosti Ministarstva ne smije: .1 Izdati svjedodžbu ili potvrdu o oslobađanju, izuzeću ili odstupanju od nacionalnih propisa. .2 Odobriti privremena ili trajna izuzeća ili odstupanja od nacionalnih propisa. .3 Odobriti izuzeća od odredbi EU Uredbi i/ili EU Direktiva. .4 Odobriti primjenu jednakovrijednih izvedbi bitnih sustava i opreme. Isto je u isključivoj nadležnosti Ministarstva, bez obzira na prethodno mišljenje RO. 4.10 OSTALI ZAHTJEVI 4.10.1 Za specifične zahtjeve za jahte vidjeti i »Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti«. 4.10.2 Za specifične zahtjeve za ribarske brodove vidjeti i »Pravila za statutarnu certifikaciju ribarskih brodova«. 4.10.3 Za specifične zahtjeve za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi vidjeti i »Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi«. 4.10.4 Za specifične zahtjeve za brodove izrađene od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala vidjeti i »Pravila za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala«. 5 OBAVEZE PRIZNATIH ORGANIZACIJA (RO) 5.1 Obaveze RO određene su pojedinačnim ugovorima o prijenosu ovlaštenja za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti danim od strane Ministarstva. 5.2 U svrhu ishodovanja suglasnosti o načinu postupanja prilikom statutarne certifikacije brodova hrvatske državne pripadnost RO je obavezan prethodno kontaktirati Ministarstvo u slučajevima: .1 Produljenja valjanosti statutarnih isprava, kako je određeno u 4.
2. .2 Produljenja vremenskog perioda između dva pregleda podvodnog dijela trupa na suhom, kako je određeno u 4.
3. .3 Početka primjene sheme produljenog intervala pregleda podvodnog dijela trupa na suhom (»Extended Dry-Docking Scheme«) za brodove u međunarodnoj plovidbi. .4 Početka primjene odgovarajuće sheme pregleda podvodnog dijela trupa za brodove u nacionalnoj plovidbi .5 Promjenu učestalosti pregleda podvodnog dijela trupa za plutajuće objekte u nacionalnoj plovidbi. .6 Povlačenja statutarnih isprava i izdavanja isprava skraćenog roka valjanosti u slučajevima navedenim u 4.7.
4. .7 Utvrđivanja uvjeta prilikom povlačenja statutarnih isprava u slučajevima navedenim u 4.7.
5. .8 Izdavanja svjedodžbi o oslobađanju, izuzeću ili odstupanju od odredbi međunarodnih ili nacionalnih propisa, kako je određeno u 4.
6. .9 Produljenja roka otklanjanja bitnih statutarnih primjedbi[14]() Pod pojmom bitnih statutarnih primjedbi podrazumijevaju se sve primjedbe koje bitno ugrožavaju sigurnost broda, osoba na brodu i pomorskog okoliša te koje bi mogle biti predmet zaustavljanja broda prilikom inspekcije lučkih vlasti. Kao okvirnu informaciju za detaljni popis bitnih statutarnih primjedbi vidjeti Prilog A, IACS Rec. 98 – »Duties of Surveyors under Statutory Conventions and Codes«)).
7. POPIS BRODSKIH ISPRAVA KOJE IZDAJE I/ILI OVJERAVA PRIZNATA ORGANIZACIJA (RO) Tablica 6-1 Br. Isprava Vrst/veličina brodova kojima se isprava izdaje Rok valjanosti Produljenje valjanosti/napomene SOLAS KONVENCIJA
8. SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA (»Passenger Ship Safety Certificate«) – s popisom podataka Putnički brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja 1 godina (i) Ako brod u vrijeme isteka svjedodžbe nije u luci u kojoj mora biti pregledan, rok valjanosti svjedodžbe se može produžiti za period ne dulji od 3 (tri) mjeseca kako bi se omogućilo da brod završi putovanje, odnosno za brod koji obavlja kratka putovanja za period ne dulji od 1 (jedan) mjesec (ii) Svjedodžba koja se izdaje brodu nakon ovakvog produljenja izdaje se s rokom valjanosti računajući od datuma isteka prethodno izdane svjedodžbe
9. SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI KONSTRUKCIJE TERETNOG BRODA (»Cargo Ship Safety Construction Certificate«) Teretni brodovi bruto tonaže 500 i više i koji obavljaju međunarodna putovanja 5 godina
10. SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI OPREME TERETNOG BRODA (»Cargo Ship Safety Equipment Certificate«) – s popisom podataka Teretni brodovi bruto tonaže 500 i više i koji obavljaju međunarodna putovanja 5 godina
11. SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI RADIOOPREME TERETNOG BRODA (»Cargo Ship Safety Radio Certificate«) – s popisom podataka Teretni brodovi bruto tonaže 300 i više i koji obavljaju međunarodna putovanja 5 godina
12. SVJEDODŽBA O OSLOBAĐANJU (»Exemption Certificate«) (od zahtjeva Konvencije SOLAS) Brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja, a koje se oslobađa od pojedinih odredbi Konvencije SOLAS Ne duže od perioda valjanosti svjedodžbe na koju se odnosi Može se izdati uz SVJEDODŽBU O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA, SVJEDODŽBU O SIGURNOSTI KONSTRUKCIJE TERETNOG BRODA, SVJEDODŽBU O SIGURNOSTI OPREME TERETNOG BRODA, SVJEDODŽBU O SIGURNOSTI RADIOOPREME TERETNOG BRODA ili SVJEDODŽBU O SIGURNOSTI BRODA POSEBNE NAMJENE
13. SVJEDODŽBA O SPOSOBNOSTI ZA PRIJEVOZ OPASNOG TERETA (»Certificate of Fitness for the Carriage of Dangerous Goods«) – s prilogom Brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja i koji prevoze upakirani ili kruti rasuti opasni teret 5 godina Rok valjanosti ove svjedodžbe ne smije biti dulji od roka valjanosti SVJEDODŽBE O SIGURNOSTI KONSTRUKCIJE TERETNOG BRODA
14. SVJEDODŽBA O SPOSOBNOSTI BRODA ZA KRCANJE ŽITA U RASUTOM STANJU (»Certificate of Fitness for the Carriage of Grain in Bulk«) Brodovi koji prevoze žito u rasutom stanju u skladu sa SOLAS, Pravilo VI/9 i Međunarodnim Kodeksom za siguran prijevoz žita u rasutom stanju (IMO Rez. MSC.23

(59)) Trajno Kao uvjet za izdavanje ove svjedodžbe brod mora imati odobrenu knjigu stabiliteta za prijevoz žita u rasutom stanju 8. TABLICA DEVIJACIJE MAGNETSKOG KOMPASA Brodovi u međunarodnoj plovidbi opremljeni magnetskim kompasom kako slijedi: (

1. a)Putnički brodovi (
2. b)Teretni brodovi bruto tonaže 150 i više Vidjeti napomene Učestalost kompenzacije svake 2 godine Za zahtjeve u svezi obavljanja kompenzacije magnetskog kompasa vidjeti »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pomagala za navigaciju" ISM KODEKS 9. POTVRDA O USKLAĐENOSTI (»Document of Compliance (DOC)«) Ured kompanije koji upravlja brodovima za koje se zahtijeva POTVRDA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU 5 godina Izdaje se sukladno ISM Kodeksu PRIVREMENA POTVRDA O USKLAĐENOSTI (»Interim Document of Compliance (DOC)«) Kao gore ne dulje od 12 mjeseci Kao gore 10. POTVRDA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU (»Safety Management Certificate (SMC)«) Sljedeći brodovi u međunarodnoj plovidbi bez obzira na datum gradnje kada udovoljavaju ISM Kodeksu: (
3. a)Putnički brodovi, uključujući i brze putničke brodove, tankeri za ulje i kemikalije, brodovi za prijevoz ukapljenog plina, brodovi za rasuti teret i brzi teretni brodovi bruto tonaže 500 i više (
4. b)Ostali teretni brodovi bruto tonaže 500 i više 5 godina POTVRDA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU se izdaje brodu kojim upravlja kompanija u posjedu valjane POTVRDE O USKLAĐENOSTI koja se odnosi na predmetnu vrst broda PRIVREMENA POTVRDA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU (»Interim Safety Management Certificate (SMC)«) Kao gore ne dulje od 6 mjeseci Kao gore ISPS KODEKS 11. MEĐUNARODNA SVJEDODŽBA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI BRODA (»International Ship Security Certificate (ISSC)«) Sljedeći brodovi kada udovoljavaju ISPS Kodeksu: (
5. a)Putnički brodovi, uključujući i brze putničke brodove (
6. b)Teretni brodovi, uključujući i brze teretne brodove bruto tonaže 500 i više (
7. c)Putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske koji se tijekom putovanja udaljavaju više od 20 Nm od najbližeg kopna ili isturenih otoka 5 godina (
8. i)Ako se završi obnovna verifikacija, a nova se svjedodžba ne može izdati ili dostaviti na brod, postojeća se svjedodžba može ovjeriti za naredni period valjanosti koji ne prelazi 5 (pet) mjeseci računajući od datuma isteka valjanosti postojeće svjedodžbe (
9. ii)Ako brod u vrijeme isteka svjedodžbe nije u luci u kojoj mora biti obavljena verifikacija, rok valjanosti svjedodžbe se može produžiti za period ne dulji od 3 (tri) mjeseca, ali ovakvo produljenje će se odobriti samo u svrhu omogućavanja završetka plovidbe broda do luke u kojoj će biti obavljena verifikacija i samo u slučajevima kada se pokaže da je ispravno i razborito tako postupiti. Brod kojemu je dano takvo produljenje, nema pravo nakon svog dolaska u luku u kojoj treba biti obavljena verifikacija napustiti tu luku ako nije dobio novu svjedodžbu (iii) Svjedodžbi izdanoj brodu koji obavlja kratka putovanja može biti produljen rok valjanosti za period ne dulji od 1 (jedan) mjesec, računajući od datuma isteka valjanosti svjedodžbe koji je na njoj naznačen PRIVREMENA MEĐUNARODNA SVJEDODŽBA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI BRODA (»Interim International Ship Security Certificate (ISSC)«) Kao gore ne dulje od 6 mjeseci / HSC KODEKS 12. SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI BRZOG PLOVILA (»High-speed Craft Safety Certificate«) – s popisom podataka Dolje navedeni brzi brodovi kada udovoljavaju HSC Kodeksu, čija je kobilica položena, ili su bili u sličnom stanju gradnje na dan 1. siječnja 1996. godine i kasnije (HSC Kodeks 1996), ali prije 1. srpnja 2002. godine, ili čija je kobilica položena, ili su bili u sličnom stanju gradnje na dan 1. srpnja 2002. godine i kasnije (HSC Kodeks 2000): (
10. a)Putnički brzi brodovi u međunarodnoj plovidbi koji se pri operativnoj brzini i potpuno nakrcani za vrijeme plovidbe ne udaljavaju više od četiri sata od mjesta pribježišta (
11. b)Teretni brzi brodovi u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže 500 i više koji se pri operativnoj brzini i potpuno nakrcani za vrijeme plovidbe ne udaljavaju više od osam sati od mjesta pribježišta (
12. c)Putnički brzi brodovi u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske (brodovi koji prevoze više od 12 (dvanaest) putnika, a čija je najveća brzina jednaka ili veća od vrijednosti iz 2.2.27-1) 5 godina (
13. i)Ako se završi obnovni pregled, a nova se svjedodžba ne može izdati ili dostaviti na plovilo, postojeća se svjedodžba može ovjeriti za naredni period valjanosti koji ne prelazi 5 (pet) mjeseci računajući od datuma isteka valjanosti postojeće svjedodžbe (
14. ii)Ako plovilo