Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovnu školu i Talijanski jezik i književnost za srednju školu s nastavom na je

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovnu školu i Talijanski jezik i književnost za srednju školu s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovnu školu i Talijanski jezik i književnost za srednju školu s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) NN 81/2019 (30.8.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovnu školu i Talijanski jezik i književnost za srednju školu s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) Ministarstvo znanosti i obrazovanja 1703 Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK ZA OSNOVNU ŠKOLU I TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA SREDNJU ŠKOLU S NASTAVOM NA JEZIKU I PISMU TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A) I. Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovnu školu i Talijanski jezik i književnost za srednju školu s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A). II. Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik za osnovnu školu i Talijanski jezik i književnost za srednju školu s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A). III. Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage: – Odluka o nastavnom planu i programu Talijanskog jezika i književnosti za srednje škole s nastavom na talijanskom jeziku i pismu (model A), (klasa: 016-01/09-01/00700, urbroj: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u »Narodnim novinama«, broj 29/10; – Odluka o nastavnom planu i programu Talijanskog jezika za osnovne škole s nastavom na talijanskom jeziku i pismu (model A), (klasa: 016-01/09-01/00664, urbroj: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u »Narodnim novinama«, broj 29/10. IV. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole te 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022. Klasa: 016-01/19-01/00201 Urbroj: 533-09-19-0001 Zagreb, 23. kolovoza 2019. Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE IZABRANI PO JAVNOM POZIVU Matija Drandić, mag. philol. ital. et hist., Talijanska srednja škola »Dante Alighieri«, Pula/ Scuola Media Superiore Italiana »Dante Alighieri«, Pola (dal 2 gennaio 2019) Anna Giugno Modrušan, mag. prim. educ., Osnovna škola – Scuola Elementare »Giuseppina Martinuzzi«, Pula – Pola Ester Grubica, prof., Talijanska osnovna škola – Scuola Elementare Italiana »Bernardo Parentin«, Poreč – Parenzo Patrizia Malusà Morožin, prof., Talijanska srednja škola Rovinj – Scuola Media Superiore Italiana Rovigno (dal 2 gennaio 2019) Emili Marion Merle, prof., Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume (fino al 31 maggio 2016) Rosalia Massarotto, prof., Osnovna Škola – Scuola Elementare »Dolac«, Rijeka – Fiume doc. dr. sc. Gianna Mazzieri Sanković, Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume i Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za talijanistiku/Università degli Studi di Fiume, Facoltà di Lettere e Filosofia, Dipartimento di Italianistica (fino al 31 maggio 2016) Loredana Slacki, prof., Talijanska srednja škola »Dante Alighieri«, Pula/ Scuola Media Superiore Italiana »Dante Alighieri«, Pola (fino al 31 maggio 2016) Sara Vrbaški, prof. Osnovna Škola – Scuola Elementare »San Nicolò«, Rijeka – Fiume (voditeljica) PRIJEVOD S TALIJANSKOG NA HRVATSKI JEZIK Ozana Bugarin Geromella, prof., Talijanska srednja škola »Dante Alighieri«, Pula/ Scuola Media Superiore Italiana »Dante Alighieri«, Pola Višnja Mijandrušić, prof., Talijanska srednja škola »Dante Alighieri«, Pula/ Scuola Media Superiore Italiana »Dante Alighieri«, Pola Sabina Omerčić Tiani, prof., Talijanska osnovna škola – Scuola Elementare Italiana »Bernardo Benussi« Rovinj – Rovigno Nataša Paćelat, prof., Talijanska srednja škola Rovinj – Scuola media superiore Rovigno UPUTE ZA ČITANJE Tablica A. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izrađenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme UVOD Talijanska nacionalna zajednica na području svog povijesnog teritorija i u statusu autohtone manjine uživa, među ostalim, pravo na odgoj i obrazovanje na talijanskom jeziku, pravo na uporabu vlastitog jezika, govora i pisma, formalnog i neformalnog, u privatnom i javnom sektoru. Talijanski jezik predstavlja kulturnu baštinu talijanske nacionalne manjine, neophodan element identiteta svakog učenika i prvotno sredstvo pristupanja znanju. Jezično-komunikacijski kontekst je temelj za potpuno ovladavanje talijanskim jezikom i aktivno komuniciranje usvajanjem veza i značenjskih nijansi jezika u odnosu na društvenu, kulturnu i povijesnu situaciju, za primjerenu i kreativnu komunikaciju na jezičnoj razini u cijelom rasponu odgojno- -obrazovnog konteksta, rada i aktivnog građanskog konteksta. Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su učenici kojima je talijanski materinski jezik (ponekad ne i jedini), kao i oni koji pristaju na obrazovanje na talijanskom jeziku i pristupaju talijanskoj kulturi, a zahvaljujući višejezičnosti samog područja to im daje mogućnost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te da na taj način pridonesu svom osobnom rastu. Naziv Talijanski jezik odnosi se na nastavni predmet koji se poučava u osnovnoj školi, dok se naziv Talijanski jezik i književnost odnosi na srednje škole. Nastavni predmet, kao materinski jezik, ima nezamjenjivu i prioritetnu zadaću održavanja, unapređivanja i promicanja povijesne prisutnosti jezika, književnosti, kulture i identiteta talijanske nacionalne manjine na hrvatskom nacionalnom teritoriju s obzirom na široku i otvorenu komunikaciju s ostalim kulturama s kojima je u doticaju. To se mora postići u jezično-društvenom kontekstu koji ne nudi mnogo drugih mogućnosti komunikacije, imajući u vidu da talijanski jezik nije službeni jezik. S obzirom da društveno okruženje ne pruža situacije i prilike za značajniju komunikaciju na talijanskom jeziku, obrazovanje na talijanskom jeziku kao opći cilj igra odlučujuću ulogu. Posebnu pozornost valja posvetiti njegovanju pisanih i usmenih dijalektalnih izraza, kao i jačanju svijesti o vrijednosti dijalekta kao kulturne baštine kojoj prijeti izumiranje. A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA Kurikulum razlikuje učenikov kognitivni i jezični razvoj na različitim odgojno-obrazovnim razinama učenja s ciljem poticanja vještina koje učenik posjeduje te razvijanja novih. U procesu učenja materinskog jezika i književnosti te proširivanja kulture ključna je potreba da se u potpunosti ostvare individualne težnje i osobni potencijali učenika. Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost, kao materinski jezik, ključni je nastavni predmet u procesu poučavanja, odnosno u školskoj vertikali talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Također je sredstvo jezičnog, kognitivnog, kulturnog i društvenog obogaćivanja, odnosno temeljni element obrazovanja u duhu poštivanja različitosti, suživota, poštivanja demokratskih vrijednosti, osvješćivanja vlastitog identiteta i vlastite povijesti. U postizanju proširenih ciljeva koje Kurikulum predviđa, nužno je da učenje talijanskog jezika bude predmetom posebne pozornosti svih učitelja/nastavnika koji će u ovoj perspektivi koordinirati svoje aktivnosti. Stoga će biti potrebno da učitelji/nastavnici raznih nastavnih predmeta zajednički pridonose s učiteljima/nastavnicima Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i književnosti u učenju ovog predmeta, kako bi svim učenicima pružili priliku da se na primjeren način uklope u društveno okruženje i proces obrazovanja, imajući pri tom kao primarni cilj vladanje jezikom u svim njegovim izričajima. Jezična kompetencija nalazi se na raskrižju između svih kompetencija koje predviđa Nacionalni kurikulum i Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća iz 2006. godine. Svijest o važnosti kulturnog izričaja, zajedno sa stjecanjem vještina povezanih s interkulturalnom komunikacijom, temelj je tzv. kulturnog obrazovanja. Poznavanje kulture pretpostavlja poznavanje lokalne kulturne baštine (uključujući i pučku kulturu), nacionalne i europske te njezino mjesto unutar svjetske kulturne baštine. Temeljito razumijevanje vlastite kulture i osjećaja identiteta mogu biti osnova za otvoreni stav prema različitim kulturama, poštovanje istih te svijesti o važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i emocija u nizu različitih sredstava komunikacije i u svim umjetničkim oblicima. Talijanski jezik tomu pridonosi planiranim transverzalnim aktivnostima. Aspekti koji se posebno odnose na razvoj ove kompetencije su: svijest o raznovrsnosti jezika i jedinstvenosti njihove funkcije; veza između jezika i kulture; različitost komunikacijskih razina; identifikacija ciljeva, verbalnog i neverbalnog aspekta komunikacije; karakteristike govora, pisanja, slušanja i čitanja; leksičke karakteristike i tvorba riječi; konvencionalnost pisanja; služenje rječnikom itd. Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su učenici za koje je talijanski materinski jezik (jedini ili uz druge jezike) kao i oni koji smatraju da im obrazovanje na talijanskom jeziku, zahvaljujući višejezičnosti samog područja, daje mogućnost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te na taj način pridonesu svom osobnom rastu. U oba slučaja, a posebice u potonjem, od ključnog su značaja interes i motivacija za učenje talijanskog jezika u školskom kontekstu, ali prije svega spremnost i želja da prakticiraju jezik i dođu u doticaj s talijanskom kulturom izvan školskog okruženja, kroz mrežu odnosa i kroz zajednicu kojoj pripadaju. Ovaj Kurikulum slijedi načelo kontinuiteta, počevši od osnovne škole, te promiče potpuno usvajanje vještina visokog stupnja do završetka srednje škole. Susret s najrazličitijim vrstama tekstova omogućit će integraciju između samostalno utvrđenih načina te elemenata i pojmova koji podliježu sustavnom učenju. Obrada književnih tekstova obuhvatit će analizu, usporedbu i vrednovanje vezano uz osobna iskustva i interese, ali prije svega uz književna, povijesna, kulturna i društvena znanja i vještine. U konačnici, učenici će kreativno eksperimentirati s različitim oblicima i jezicima kojima se mogu izraziti koncepti, misli, osjećaji, činjenice i mišljenja, u usmenom ili pisanom obliku. U procesu poučavanja i učenja njegovat ćemo načine poticanja odnosno nagrađivanja vezane uz komunikacijsku i estetsku funkciju jezika. Osposobljavanje učenika za komunikaciju na standardnom talijanskom jeziku temeljna je vještina za učenje drugih nastavnih predmeta, stoga se Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost poučavaju na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Ciljevi Kurikuluma predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost u funkciji su razvoja osam kompetencija, čije su stjecanje Europski parlament i Vijeće Europe proglasili temeljem procesa cjeloživotnog učenja. Prva od tih vještina je komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksičke i izražajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima. To se ostvaruje unutar četiriju područja kompetencija. 1) Stjecanje jezične komunikacijske kompetencije podrazumijeva:

  1. a)utvrđivanje, usvajanje i razvijanje vještina koje se odnose na aktivnosti usvajanja, primjene i komunikacijske interakcije;
  2. b)usvajanje znanja koja se odnose na ekstralingvističke i interkulturalne aspekte jezične komunikacije (mimika, proksemika, predmeti, odjeća);
  3. c)usvajanje i razvijanje učinkovitih strategija o njegovanju vlastite komunikacije glede verbalnih, ekstralingvističkih i interkulturalnih aspekata u jezičnoj komunikaciji. 2) Stjecanje kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova podrazumijeva:
  4. a)utvrđivanje, usvajanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, vrednovanje, planiranje, stvaranje i provjeru pripovjednih, propisujućih, opisivačkih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;
  5. b)utvrđivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija za lakše razumijevanje pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;
  6. c)utvrđivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija planiranja, izrade i revizije pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova; 3) Glavni je cilj književnog obrazovanja stjecanje znanja o književnosti i vještine kulturnog izražavanja što podrazumijeva:
  7. a)utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri individualizaciji i opisu obilježja različitih književnih rodova (pripovjedni tekst, lirika, epika, drama), ali i kazališnih i filmskih djela te ostalih ekspresivnih oblika, shvaćenih kao predložak za korištenje, usporedbu i prosudbu ili kao primjer za eksperimentiranje i osnaživanje vlastita izraza;
  8. b)utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje proznih zabavnih tekstova, priča i autorskih romana;
  9. c)utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje epsko-lirskih, lirskih i didaktičkih poetskih tekstova;
  10. d)utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje dramskih tekstova;
  11. e)utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih u kontekstualizaciju, tumačenje i vrednovanje djela, tema, razdoblja, pokreta, struja, autora osobito značajnih za talijansku i svjetsku književnost;
  12. f)poticanje i razvijanje osjetljivosti, vještina i znanja korisnih za izražavanje vlastitog iskustva u proznim, lirskim i/ili dramskim oblicima. 4) Cilj promišljanja o jeziku je usvajanje jezičnih i metalingvističkih vještina što podrazumijeva:
  13. a)utvrđivanje, usvajanje i razvijanje deklarativnih znanja i proceduralnih vještina koje se odnose na talijanski jezik u njegovim različitim aspektima (fonologija, grafematika, morfologija, sintaksa, leksik i tvorba riječi, jezične i geografske različitosti, funkcionalni stilovi, jezici struka);
  14. b)utvrđivanje, usvajanje i razvoj optimalnih strategija o njegovanju vlastitog jezičnog razumijevanja i produkcije glede fonologije, grafematike, morfologije, sintakse, leksika, uporabe funkcionalnih stilova ili jezika struka i/ili jezičnih raznolikosti;
  15. c)usvajanje vještina korisnih za poboljšanje komunikativne kompetencije kroz aktivnosti usporedbe i razmišljanja o sličnostima i razlikama između jezičnih sustava drugih jezika koje učenik govori i/ili uči. Iz ovih područja kompetencija proizlaze sljedeći odgojno-obrazovni ciljevi učenja Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i književnosti postizanjem kojih učenik: 1) vlada temeljnim jezičnim vještinama na području slušanja, govorenja, pisanja i čitanja; 2) analizira i interpretira različite vrste tekstova na funkcionalan način te razvija potrebu za čitanjem kako bi učio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izražavanja i interpretacije; 3) koristi i stvara različite vrste tekstova koji imaju različitu strukturu, cilj, komunikacijsku svrhu, sadržaj i stil, oblikuje vlastito kritičko mišljenje te se izražava na kreativan i samostalan način, proširuje svoje vidike i usavršava etičke i estetske vrijednosti; 4) koristi različite izvore i procjenjuje njihovo podudaranje s predmetom kojeg proučava, procjenjuje važnost informacija koje pronalazi te o njima razvija kritičko mišljenje; kontekstualizira tekstove i utvrđuje odnose između njih te prepoznaje njihove komunikacijske namjere; 5) razaznaje, prihvaća i poštuje, u interkulturalnom kontekstu, vrijednosti, elemente identiteta i različitosti između manjinske kulture Talijanske nacionalne zajednice, talijanske kulture i kulture drugih zemalja; 6) poznaje i objašnjava osnovne faze koje su karakterizirale razvojni proces talijanske književnosti te poznaje autore i temeljna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine od početaka do danas i osnovne crte povijesti ideja, kulture i književnosti. C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost uključuje četiri nedjeljive, međuzavisne domene, koje se temelje na osnovnim jezičnim vještinama (slušanju, govorenju, pisanju i čitanju) kako slijedi: USMENA KOMUNIKACIJA (slušanje i govorenje) – domena koja se temelji na verbalno-jezičnoj vještini razumijevanja i uporabe jezika i produkciji tekstova/usmenih poruka za učinkovitu društvenu interakciju. Razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. PISANJE – temelji se na potrebi razumijevanja i uporabi bilo koje vrste pisanog teksta, kao i na vještini produkcije tekstova u različite svrhe. Ova se domena razvija od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. ČITANJE/KNJIŽEVNOST – obuhvaća tekstualnu analizu, koja se proteže od prvog do osmog razreda kao ČITANJE, a u prvom se razredu srednje škole razvija u domeni KNJIŽEVNOST, prirodnom nastavku koji se odnosi na vještinu funkcionalne obrade različitih vrsta tekstova te povijest talijanske književnosti. PROMIŠLJANJE O JEZIKU – četvrta transverzalna domena, koja podržava ostale tri, a ima za cilj razvijanje progresivne svijesti i sigurnost u korištenju jezičnog alata. Razrađuje se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. 1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) Specifična domena usmene komunikacije odnosi se na sudjelovanje u komunikacijskim razmjenama u različitim kontekstima i razvoj vještina slušanja i usmenog izražavanja do potpunog ovladavanja ovim vještinama. Ova vještina predstavlja prirodan način na koji učenik stupa u kontakt sa svijetom koji ga okružuje. Školsko okruženje ima zadatak postupno razvijati i usustaviti vještinu slušanja i izražavanja na sve iscrpniji način, komunicirati s drugima u različitim kontekstima, usmeno izraziti misli, od formalne do neformalne komunikacije i konačno razumjeti različite vrste govora i tekstova. U školi se promiče vještina proširenja rječnika, slušanja i govorne produkcije za različite svrhe, koji postupno postaju sve artikuliraniji i bolje planirani. Prakticiranje vještina usmenog izražavanja u školskom okruženju prolazi kroz iskustvo različite uporabe jezika (komunikacijsku, kognitivnu, izražajnu, raspravljačku i heurističku). 2. Pisanje Domena pisanja odnosi se na vještinu poznavanja i primjene odgovarajućih postupaka pisanja koji proizvode tekstove raznih vrsta koji imaju različitu strukturu, sadržaj, funkciju i stilove, tekstove u kojima učenik artikulira svoje kritičko mišljenje i uspijeva se izraziti samostalno na kreativan način proširujući svoje vidike, etičke i estetske vrijednosti. Praksa pisanja uvodi se postupno, u početku na opušten način, s raznovrsnim nastavnim aktivnostima i interdisciplinarnim pristupom. Pisanje teksta je složen proces kojeg karakteriziraju specifične faze: koncepcija, planiranje, prva izrada, provjera i ispravljanje. Poznavanje tekstova omogućit će učenicima pronalaženje uzoraka koji čine njihovu osnovu te da ih koriste kao referentne točke u svojim komunikacijskim namjerama, eksperimentirajući već u najranijoj dobi s izražajnim potencijalom talijanskog jezika. 3. Čitanje/Književnost 3.1. Čitanje Domena čitanja odnosi se na vještinu obrade različitih vrsta tekstova na funkcionalan način i razvijanje potrebe za čitanjem kako bi učio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izražavanja i interpretacije. Odnosi se i na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova talijanske i svjetske književne tradicije. U početku se praksa čitanja podastire kao trenutak socijalizacije i rasprave o naučenim sadržajima, ali istodobno postaje trenutak osobnog i samostalnog istraživanja, što dovodi do razvoja koncentracije i kritičkog promišljanja. Stoga je to izuzetno korisna aktivnost koja pomaže učenicima u njihovu sazrijevanju. Razvijanjem ljubavi prema čitanju povećava se znatiželja, razvija mašta i zadovoljstvo istraživanja. Čitanjem se usvajaju strategije i tehnike, a čitanje se mora prakticirati na širokom rasponu tekstova. U školskom obrazovanju čitanje će postati sve važnije kako bi se zadovoljio estetski užitak susreta s književnim tekstom i postupno osvijestili vlastiti intelektualni izbori. 3.2. Književnost Književno obrazovanje odnosi se na spoznaju o bogatstvu i raznolikosti talijanske književne tradicije u europskom i svjetskom kontekstu, kulturnom, etičkom i civilizacijskom doprinosu autora, o vrednovanju odgovarajuće estetske dimenzije u povijesnoj kontekstualizaciji autora, djela, književnih i kulturnih pokreta. Također se odnosi na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanje tekstova književne i pučke tradicije. Odnosi se i na područja čitanja i tekstualnosti te se bavi sposobnošću obrađivanja različitih tipova tekstova na funkcionalan način, razvijajući potrebu čitanja kako bi se učilo, uživalo i obogatilo vlastito znanje o svijetu, vlastite izražajne vještine i kritičko mišljenje. 4. Promišljanje o jeziku Ova se domena tiče različitih aspekata jezika te njegove aktivne uporabe u komunikaciji. S obzirom na prirodnu predispoziciju učenika da promišljaju o jeziku, zadatak učitelja/nastavnika je da ih vodi od »urođene« gramatike do »svjesne« gramatike, kako bi progresivno stekli svijest i sigurnost u korištenju jezičnog instrumenta. U prvim godinama školovanja, uporabu jezika i promišljanje o njemu treba paralelno tretirati. Pravopis se mora usvojiti i automatizirati u prvim godinama školovanja, a naknadno se stalno prati. Promišljanje o jeziku odnosi se na sintaktičke strukture jednostavnih i složenih rečenica, na vrste riječi, na kohezijske elemente (različite vezne riječi), na leksik i na najraširenije varijante talijanskog jezika i dijalekata. Bez uvođenja suvišne specifične terminologije ova domena pridonosi većoj fleksibilnosti u razumijevanju tekstova, u raspravi o vlastitim produkcijama, kao i u razvoju misli. Istodobno se isprepliće s promišljanjem o drugim jezicima koje učenik uči u dvojezičnom kontekstu te pomaže u razvijanju vještina klasificiranja, povezivanja, analize, indukcije i dedukcije pomoću znanstvene metode. U ovu domenu spada i leksik, u onom trenutku kada se istražuju i definiraju temeljne karakteristike (na primjer: odnosi značenja i mehanizmi tvorbe riječi). D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Odgojno-obrazovni ishodi progresivno se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik u osnovnim se školama raspoređuje na sljedeći način: 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 140 + 140 Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik i književnost u srednjim se školama raspoređuje na sljedeći način: – gimnazijski programi: 140+140+140+128 – strukovni programi: 140+140+140+128 – strukovni programi: 105+105+105+96. Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema različitim vještinama koje treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti »dobar«. Pojedini ishodi usvojeni su i utvrđeni te završavaju u određenim razredima, dok se novi uvode u sljedeće razrede. Razrada ishoda provodi se u sve složenijim sadržajima i aktivnostima što učenicima omogućuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i stavova. U razradi individualnih ishoda preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti samog ishoda. Razina usvojenosti »dobar« općenito ukazuje na prosječnu razinu usvojenosti za dani ishod. Polazeći od ove razine učenja, učitelj/nastavnik će konstruirati brojčanu skalu vrijednosti određenu kriterijima vrednovanja za više ili niže razine, dodjeljivanjem ocjene koja odgovara brojčanoj skali od jedan

(1)do pet
(5). Razina usvojenosti »dobar« neizravno određuje ocjenu dobar za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i općeprihvaćen stav. Prikaz ishoda u obliku tablice olakšava čitanje samog dokumenta. U prvoj se skupini tablice ishoda prikazuju unutar domena, u horizontalnoj progresiji po razredima. U drugoj su skupini tablica ishodi prikazani u vertikalnoj progresiji i podijeljeni prema domenama i razredima, od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole; horizontalno su prikazani razrada i razina usvojenosti ishoda. Tablice uključuju Sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i Preporuke za ostvarivanje domene. Riječ je o naznakama što i na koji način provoditi nastavnu aktivnost s namjerom pojednostavljenja planiranja nastavne aktivnosti te ukazivanja na važnost provedbe navedenih sadržaja. U Kurikulumu Talijanskog jezika te se dvije naznake unose na kraju svakog pojedinog ISHODA, dok su u Kurikulumu Talijanskog jezika i književnosti unesene na kraju svake DOMENE. Glede realizacije sadržaja, koji se odnosi na domenu Književnost, navode se posebne bilješke koje su označene zvjezdicom: autori i djela. Kako bi se izbjegla suviše obvezujuća pojašnjenja koja se odnose na nastavnike Talijanskog jezika i književnosti, a imajući u vidu kontinuirano ažuriranje podataka i zahtjeva Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO), preporuka je nastavnicima praćenje službenih dokumenata Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje kako bi se učenicima omogućilo bolje ovladavanje predmetom, usklađeno sa sadržajnim smjernicama državne mature. Preporuka za domenu Književnost odnosi se na zadaću nastavnika da pripremi učenika za državnu maturu svjestan slobode progresivnog odabira tema koje Nacionalni kurikulum Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost odobrava. Glede kurikularne lektire i one izborne, navodi se samo broj lektira koje valja obraditi, dok se izbor djela ostavlja nastavnicima, a u slučaju lektire po izboru, i samim učenicima. Popis djela navedenih u prilogu dokumenta je okviran. OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE A. Domena: Usmena komunikacija B. Domena: Pisanje C. Domena: Čitanje/Književnost D Domena: Promišljanje o jeziku SE LIT A.1. Domena: Usmena komunikacija, Prvi razred osnovne škole SE LIT B.1.1. Domena: Pisanje, Prvi razred osnovne škole, Ishod jedan Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.1.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama poštujući pravila komunikacije te oblikuje jasne i svrhovite poruke. USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.2.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora. USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.3.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje, izražava vlastite misli i osjećaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora. USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.4.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama s vršnjacima i odraslima, oblikuje jasne i svrhovite poruke, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora koristeći primjereni leksik. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.1.2. Učenik sluša i razumije različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.2.2. Učenik sluša, razumije i prepričava različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.3.2. Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke razgovora ili teksta; izlaže usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed događaja. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.4.2. Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili slušanog teksta; izlaže usmene tekstove na logičan i artikuliran način. B) PISANJE TEHNIKA PISANJA SE LIT B.1.1. Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom, koristeći naučena slova. SE LIT B.1.2 Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom. PRERADA SE LIT B.2.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući i preoblikujući ih. PRERADA SE LIT B.3.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući ih i preoblikujući ih. PRERADA SE LIT B.4.1. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.1.3. Učenik piše kratke rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, u skladu s osobnim jezičnim razvojem. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.2.2 Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.3.2. Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.4.2. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.1.1. Učenik čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja. TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.2.1. Učenik ovladava vještinom čitanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uočava temu i oblikuje jednostavna vlastita mišljenja. TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.3.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava temu i oblikuje vlastita mišljenja. TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.4.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; prepoznaje globalno značenje i glavne informacije, koristi prikladne strategije čitanja prilagođene svrsi; koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava temu te oblikuje vlastita mišljenja. STRUKTURA SE LIT C.2.2 Učenik prepoznaje strukturu jednostavnih tekstova različitih vrsta. STRUKTURA SE LIT C.3.2 Učenik prepoznaje strukturu složenijih tekstova različitih vrsta. STRUKTURA SE LIT C.4.2 Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture usvojenih tekstova i razlikuje njihove vrste, sažima ih i oblikuje vlastita mišljenja. ČITANJE SE LIT C.1.2. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu. ČITANJE SE LIT C.2.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. ČITANJE SE LIT C.3.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. ČITANJE SE LIT C.4.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.1.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice i koristi glavne znakove interpunkcije. GRAMATIKA SE LIT D.2.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice, koristi glavne znakove interpunkcije i prepoznaje ključne dijelove govora. GRAMATIKA SE LIT D.3.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila i gramatička znanja u pisanoj produkciji; poznaje vrste riječi. GRAMATIKA SE LIT D.4.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna znanja o pravopisnim pravilima, na vrste riječi, sintaktičku organizaciju jednostavne rečenice i na glavne vezne riječi. LEKSIK SE LIT D.1.2. Učenik postepeno proširuje leksik i ispravno koristi postepeno naučene riječi. LEKSIK SE LIT D.2.2. Učenik proširuje leksik i ispravno koristi postepeno naučene riječi promišljajući o riječima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti leksik. LEKSIK SE LIT D.3.2. Učenik proširuje leksičku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava sličnosti i razlike između jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio leksičke razlike. LEKSIK SE LIT D.4.2. Učenik proširuje leksičku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava sličnosti i razlike između jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio različita značenja. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) 5. razred 6. razred 7. razred 8. razred USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.5.1. Učenik aktivno sluša te zauzima primjeren stav dok iznosi vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja. USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.6.1. Učenik aktivno sluša, uočava tuđa stajališta, izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva logičnim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom, prepoznajući svrhu komunikacije. USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.7.1. Učenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, u stanju je uočiti specifične informacije iz govornog jezika, svojstva i svrhu komunikacije; uspijeva pretpostaviti sadržaj. USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.8.1. Učenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, sluša i razumije razne vrste tekstova i prepoznaje njihov izvor; razrađuje mišljenja o različitim pitanjima koja se odnose na različito kulturno i društveno okružje. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.5.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.6.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.7.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.8.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani i argumentirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu. B) PISANJE PRERADA SE LIT B.5.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje i preoblikuje ih. PRERADA SE LIT B.6.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih. PRERADA SE LIT B.7.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih. PRERADA SE LIT B.8.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.5.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.6.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.7.2. Učenik piše smislene i koh povezane ezivne tekstove raznih vrsta ispravnog sadržaja i oblika. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.8.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta ispravnog sadržaja i oblika. C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.5.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.6.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.7.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.8.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. STRUKTURA SE LIT C.5.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja. STRUKTURA SE LIT C.6.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja. STRUKTURA SE LIT C.7.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i razlikuje tehnike pisanja. STRUKTURA SE LIT C.8.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i razlikuje tehnike pisanja. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.5.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima. GRAMATIKA SE LIT D.6.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima. GRAMATIKA SE LIT D.7.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima. GRAMATIKA SE LIT D.8.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i veznim riječima; ima određena znanja o povijesti talijanskog jezika, razlikuje standardni jezik od dijalekta. LEKSIK SE LIT D.5.2. Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste različiti podsustavi jezika i dijalekata, koristi izvore znanja. LEKSIK SE LIT D.6.2. Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste različiti podsustavi jezika i dijalekta, koristi izvore znanja. LEKSIK SE LIT D.7.2. Učenik razumije sličnosti i razlike između jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezični podsustavi) i komunikacijsku upotrebu; razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u različitim situacijama, koristi izvore znanja. LEKSIK SE LIT D.8.2. Učenik razumije sličnosti i razlike između jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezični podsustavi) i komunikacijsku upotrebu; razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u različitim situacijama, koristi izvore znanja. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i književnost od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama Odgojno obrazovni ishodi za talijanske srednje škole jednaki su za sve programe obrazovanja. Talijanski jezik i književnost ima ključnu važnost u razvoju ne samo jezičnih vještina talijanskog materinskog jezika već i u samom razvoju identiteta. Ta činjenica poprima još veće značenje u kontekstu Istre i Kvarnera zbog položaja i uloge jezika Talijanske nacionalne zajednice na tom području. Neovisno o programu obrazovanja nastavni predmet mora pokriti svako područje na način da stvara generacije svjesnih građana ponosnih na vlastiti identitet i vlastito jezično te kulturološko naslijeđe. Razlike između triju inačica Kurikuluma, razrađenih u nastavku ovog dokumenta (za programe obrazovanja: gimnazije, strukovne smjerove sa 140 sati godišnje i strukovne sa 105 sati godišnje) izražavaju se u raznim nastavnim domenama kao i u razradi ishoda. Utjecaji su prikazani u obliku grafikona na kraju pojedinog razreda. U gimnazijama prevladava domena Književnosti dok u strukovnim programima prevladavaju domene Usmene komunikacije (slušanje i govorenje) i Pisanje. Budući da pripremaju učenike za ciljane strukovne profile, takva je razlika opravdana zbog same prirode programa koji imaju različite odgojno-obrazovne ishode. Slijedom navedenog, razrada ishoda koji se odnose na inačice Kurikuluma strukovnih programa, usredotočena je na razvoj vještina koje se odnose na funkcionalniju i pragmatičniju uporabu jezika, poglavito u odnosu na jezične vještine pojedinih jezika struka koji prate posebna zanimanja strukovnih programa. Razlika dviju inačica strukovnog Kurikuluma, s godišnjom satnicom od 140 i 105 sati, osim u ishodima, vidljiva je i u različitom obimu sadržaja za obradu. Odgojno-obrazovni ishod »Valorizacija književnih i neknjiževnih tekstova« (SMS LLI C.1.2. i SMS LLI C.2.2.) nije prisutan u prve dvije godine učenja, već se javlja u trećoj i četvrtoj godini, kada je učenik u stanju razviti vlastito kritičko mišljenje i vrednovati razne književne i neknjiževne tekstove, poistovjećujući jezične karakteristike s estetskim svjetonazorom književne tradicije. A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred KOMUNIKACIJA SMS LLI A 1.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. KOMUNIKACIJA SMS LLI A.2.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. KOMUNIKACIJA SMS LLI A.3.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. KOMUNIKACIJA SMS LLI A.4.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. SMS LLI A 1.2. Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. SMS LLI A.2.2 Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. SMS LLI A.3.2. Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. SMS LLI A.4.2. Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. B) PISANJE SMS LLI B.1.1. Učenik se služi izražajnim jezičnim sredstvima i stvara tekstove različitih vrsta u skladu s njihovom komunikacijskom svrhom. SMS LLI B.2.1. Učenik se služi izražajnim jezičnim sredstvima i stvara tekstove različitih vrsta u skladu s njihovom komunikacijskom svrhom. SMS LLI B.3.1. Učenik se služi izražajnim sredstvima i stvara tekstove raznih vrsta u skladu s različitom komunikacijskom svrhom. SMS LLI B.4.1. Učenik se služi izražajnim sredstvima i stvara tekstove raznih vrsta u skladu s različitom komunikacijskom svrhom. C) KNJIŽEVNOST KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.1.1. Učenik čita, razumije, prepoznaje i uspoređuje književne i neknjiževne tekstove. Tijekom čitanja zapaža i prilagođava informacije. KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.2.1. Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Tijekom čitanja zapaža i prilagođava informacije. KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.3.1. Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Tijekom čitanja interpretira i donosi vrijednosne sudove. KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.4.1. Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Tijekom čitanja interpretira i donosi vrijednosne sudove. VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.1.2. / VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.2.2. / VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.3.2. Učenik valorizira književne i neknjiževne tekstove određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju. VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.4.2. Učenik valorizira razne tekstove objašnjavajući i formulirajući jezična svojstva i estetsku dimenziju. POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.1.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući kroz tekstove razvoj talijanske književnosti te njihov kulturni, etički i civilizacijski doprinos. POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.2.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući kroz tekstove razvoj talijanske književnosti te njihov kulturni, etički i civilizacijski doprinos. POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.3.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, uspoređujući u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos. POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.4.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, uspoređujući u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos. PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.1.4. Učenik poznaje glavne autore i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine iz razdoblja srednjeg vijeka, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.2.4. Učenik poznaje autore i glavna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine od humanizma do baroka, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.3.4. Učenik poznaje autore i glavna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine u 18. i 19. stoljeću, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.4.4. Učenik poznaje autore i glavna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine u 20. stoljeću i suvremenoj književnosti, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.1.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje. ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.2.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje. ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.3.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje koje promišlja u skladu sa svojim razvojem i zrelošću vlastitih zapažanja. ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.4.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje koje promišlja u skladu sa svojim razvojem i zrelošću vlastitih zapažanja. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.1.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.2.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.3.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.4.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. GRAMATIKA SMS LLI D.1.2. Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije kao i izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju opaža i prilagođava informacije. Učenik pravilno koristi jezične strukture. GRAMATIKA SMS LLI D.2.2. Učenik se pravilno služi izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju zapaža i prilagođava informacije. GRAMATIKA SMS LLI D.3.2. Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije, usmene i pisane, na svim razinama. GRAMATIKA SMS LLI D.4.2. Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije kao i izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.1.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.2.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.3.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.4.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole 1. RAZRED – 175 sati ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI DOBAR A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.1.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama poštujući pravila komunikacije te oblikuje jasne i svrhovite poruke. – zauzima stav u kojem aktivno i pažljivo sluša, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); – pažljivo sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju, poštujući općeprihvaćena pravila razgovora (čeka svoj red prije nego što počne govoriti); – sluša, pamti i razumije jednostavne zahtjeve, naredbe, upute, pravila igre i odgovara odgovarajućim ponašanjem; – pravilno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; – postavlja pitanja kako bi zatražio informacije i daje jasna i cjelovita objašnjenja; – odgovara na pitanja koja postavljaju učitelj i/ili drugi učenici iz razreda koristeći primjeren rječnik; – prepričava vlastita iskustva i kratke priče; – na prikladan način sudjeluje u zajedničkim razgovorima; – dijeli i traži informacije, koristi rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv; – točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice. Sluša, razumije i izvodi na prikladan način većinu jednostavnih naredbi i uputa vezanih uz svakodnevni život; odgovara na pitanja zatvorenog tipa i jednostavna pitanja otvorenog tipa, uz pomoć učitelja i na nepotpun način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – aktivno slušanje, pravilan izgovor, postavljanje pitanja, prepričavanje iskustava i priča, upute, zadaci, molbe, naredbe, pravila igre, zahvale, isprike, pozivi, kontekst, cilj, primatelj uputa, izgovor, intonacija. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – organizirati situacije uzajamnog slušanja; unaprijed pripremiti prikladnu okolinu za komunikaciju; izražavati se jasno (izgovor, rječnički i sintaktički izbor, redoslijed izlaganja); imati na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.1.2. Učenik sluša i razumije različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke. – sluša i razumije kratke pripovijetke koje je ispričao učitelj, održavajući koncentraciju te ih prikazuje crtežom; – razumije i pamti bitne sadržaje slušanih tekstova; – analizira i razumije nove riječi naučene kroz slušanje; – ponovno koristi nove riječi na način koji odgovara kontekstu; – shvaća glavne informacije iz jednostavnog slušanog teksta, odgovarajući na pitanja na logičan i koherentan način; – izlaže u kronološkom slijedu ispričani sadržaj; – odgovara na primjeran i uljudan način. Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se osnovnim pojmovima u razgovoru; izlaže bitne dijelove pripovijetke na nepovezan način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva: – aktivno slušanje čitanih tekstova, globalno razumijevanje smisla teksta, izdvaja ključne podatke, analizira i ponovno upotrebljava riječi, kronološki red. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – imajući u vidu da učenikova želja za čitanjem proizlazi iz užitka tijekom slušanja priča, predstaviti učeniku tekst čitajući ga ekspresivno i uz pravilnu intonaciju, pazeći pritom osobito na izgovor. B) PISANJE TEHNIKA PISANJA SE LIT B.1.1. Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom koristeći naučena slova. – grafički organizira stranicu; – poštuje prostor definiran na listu i piše unutar zadanog prostora; – crta i reproducira smjerove i linije (postupci početnog opismenjavanja) – usavršava pokret ruke za izradu grafičkog znaka; – razumije i vlada vezom fonem-grafem; – grafički oblikuje samoglasnike, suglasnike, slogove, digrafe i teške foneme; – piše slova, riječi i rečenice velikim i malim rukopisnim slovima prema modelu; – prepoznaje i reproducira abecedu pisano i usmeno; – piše diktirane riječi i rečenice velikim rukopisnim slovima; – piše riječi uz pomoć slika; – prepisuje kratke tekstove. Uz povremenu pomoć učitelja piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – grafičko oblikovanje, početno pisanje, fonemi, grafemi, otvornici, zatvornici, slogovi, dvostruka slova, rečenični dijelovi, velika i mala slova, abeceda, riječi, rečenice, kratke izjave. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – obaveza je učitelja da obrati pozornost na položaj i držanje olovke; ukoliko je pritisak na papir prevelik može se iskoristiti karton ispod papira ili vrlo tanak papir kako bi se djetetu ukazalo na prevelik pritisak. SE LIT B.1.2 Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom. – piše mala i velika rukopisna slova; – prepoznaje, razlikuje i ovladava pisanje različitih slova; – samostalno piše riječi i rečenice rukopisnim pismom; – piše diktat rukopisnim pismom. Samostalno prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – mala i velika rukopisna slova, diktati rečenica rukopisnim slovima. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – odabir pravca poučavanja pisanju povjeren je učitelju, koji će koristiti razne metode po potrebi, a prilagođavajući ih situacijama, pojedninim učenicima, njihovoj osobnosti, ishodima koje treba postići. – učitelj može ostvariti ishod B.1.2. do kraja prvog polugodišta drugog razreda, uzimajući u obzir motoričke poteškoće vezane uz pisanje. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.1.3. Učenik piše kratke rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, u skladu s osobnim jezičnim razvojem. – zadanim riječima piše rečenice različitoga značenja; – samostalno piše rukopisnim slovima jednostavne kohezivne rečenice (poruke, obavijesti, dovršavanje rečenica); – sastavlja jednostavne rečenice o vlastitim iskustvima; – dovršava priču s rečenicama; – oblikuje jednostavne pisane tekstove; – piše tekstne vrste: razglednice, čestitke i slično. Samostalno piše jednostavne rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – riječi, rečenice, rečenični dijelovi, komunikacijski tekstovi. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – vještina stvaranja bit će razvijana prema fazama:
  1. a)pisanje riječi i kratkih tekstova različite prirode, na različite načine (prepisivanje, diktiranje, samostalno i grupno stvaranje);
  2. b)postupno uočavanje slaganja u rodu i broju i, u očitim slučajevima, u vremenima, npr. u rečenicama koje počinju s: jučer, danas, sutra. – učitelj može ostvariti ishod B.1.2. do kraja prvog polugodišta drugog razreda, uzimajući u obzir motoričke poteškoće vezane uz pisanje. C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.1.1. Učenik čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja. – čita slike i riječi (globalno čitanje); – razumije i vlada vezom fonem-grafem; – čita slogove, digrafe i teško izgovorive riječi; – razumije značenje pročitanih riječi; – vrši sintezu slogova fonema za tvorbu riječi; – koristi globalno čitanje tekstova raznih vrsta (kratki pripovjedni tekstovi, opisni tekstovi, bajke, dječje pjesmice); – razlikuje velika od malih slova; – prilagođava intonaciju glasa prema vrsti teksta; – sudjeluje u grupnim igrama i grafički prikazuje pročitane tekstove; – prepoznaje ključne sadržaje i informacije u tekstu (likovi, vrijeme, mjesto); – opisuje situacije iz pročitanog teksta; – komentira ih u odnosu na vlastito iskustvo. Čita na zadovoljavajući način i razumije ključne informacije u tekstu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekstovi (bajke; likovi, vrijeme i mjesto), opisivački i poetski (pjesmice za djecu); slogovi, dvostruka slova i teško izgovorivi fonemi, velika i mala slova, intonacija, likovi, prostor i vrijeme, opis i dojam. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – potaknuti učenike na poštivanje glavnih pravopisnih znakova (točka i zarez) i na pravilnu intonaciju rečenica koje završavaju točkom, upitnikom ili uskličnikom. ČITANJE SE LIT C.1.2. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu. – redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob; – identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu; – čita, razumije i komentira odabrane tekstove; – čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice; – svakodnevno izabire tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire jedan književni tekst iz dječjih knjiga; – izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa; – sastavlja popis pročitanih knjiga, uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika; – izražava vlastito mišljenje o pročitanome tekstu; – objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa. Samostalno izabire jednostavne tekstove za čitanje i čita tekstove prema vlastitome interesu. Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi raznih vrsta (bajke, basne, pripovijetke), opis i dojam. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – zadati učeniku čitanje i drugih tekstova, osim onih predstavljenih u razredu, pogotovo autore Talijanske nacionalne književnosti; valorizirati školsku knjižnicu kao mjesto posvećeno čitanju; – LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim zadati učenicima čitanje najmanje 4 bajke tijekom jedne školske godine. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.1.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice i koristi glavne znakove interpunkcije. – identificira pojedine foneme postavljene na početku, na kraju i u sredini riječi (igre riječima: zamjena i/ili dodavanje fonema na početku, na kraju ili u sredini riječi; vlakovi i jezični nizovi ...); – rastavlja jednostavne riječi na slogove i foneme; – sintetizira izolirane slogove fonema za tvorbu jednostavnih riječi; – otkriva i ispravno primjenjuje sva pravopisna pravila; – poznaje funkciju znakova interpunkcije (točka, upitnik, uskličnik). Povremeno ne prepoznaje i koristi glavna pravopisna pravila; na poticaj razumije strukturu rečenice; povremeno ne poštuje znakove interpunkcije. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – fonemi, slogovi, riječi, pavopisna pravila, pravopisni znakovi. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – iskoristiti razne digitalne aplikacije za ostvarivanje igara/vježbi. LEKSIK SE LIT D.1.2. Učenik postepeno proširuje leksik i ispravno koristi postepeno naučene riječi. – postepeno proširuje leksik; – igra se riječima na način da ih rastavlja, preoblikuje, izmišlja i klasificira; – u riječima prepoznaje sličnosti i razlike u zvuku i značenju; – koristi prikladan leksik u razgovornom jeziku; – razumije veze između riječi; – valorizira dijalekt svoje regije. Posjeduje osnovni i generički leksik, uz pomoć učitelja postepeno ga obogaćuje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – leksik, registar, dijalekt, sintaktički odnosi. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – ne zadovoljiti se korištenjem pogrešnih ili nepreciznih izraza, ili nepotpunim rečenicama, naprotiv u svakoj prilici zahtijevati trud oko postizanja prikladne komunikacije, ukazivati na korištenje pogrešnih ili nepreciznih izraza; održavati prikladan jezik (ne pojednostavnjen) u bogatstvu jezika, sintaktičkoj i intonacijskoj raznovrsnosti. NAPOMENA: U postizanju ishoda i u cilju kulturnog sazrijevanja te razvoja vještina koje zahtijeva suvremeno društvo, jasno je vidljiva obrazovna vrijednost koju moderne tehnologije imaju u školama. Ishodi se stoga postižu i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju dragocjeno sredstvo koje je u mogućnosti odgovoriti na različite potrebe mnoštva učenika i njihovih različitosti te na taj način predstavljaju čimbenik inkluzije. Neophodno je usvojiti digitalni jezik i njegovu strukturu, kao temelj za djelovanje u stvaranju novih ideja i projekata. Uzajamnost s drugim ljudskim i analognim jezicima pruža mogućnost da se učenika, sa svojim specifičnostima, postavi u središte. Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu osnovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene. U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika. 2. RAZRED – 175 sati ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI DOBAR A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.2.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora. – zauzima stav u kojem aktivno i pažljivo sluša, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); – uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; – sluša, pamti i razumije jednostavne zahtjeve, naredbe, upute, pravila igre i odgovara odgovarajućim ponašanjem; – obraća pažnju na sugovornika u razgovorima i raspravama, razumije tuđe ideje i percipira njihovu osjetljivost; – sluša i razumije tekstove koje čita učitelj, održava koncentraciju i zainteresiranost u prikladnom trajanju; – ispravno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; – na prikladan način sudjeluje u zajedničkim razgovorima/raspravama (poštuje temu); – razgovara i sluša poštujući trajanje i ispravan način razgovora; – uključuje se u razgovoru te aktivno pridonosi istome; – dijeli i traži informacije, koristi rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv; – točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice. Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; uz pomoć učitelja govori o vlastitim iskustvima na povezan i odgovarajući način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – aktivno slušanje, upute, zadaci, molbe, naredbe, pravila igre, zahvale, isprike, pozivi, kontekst, cilj, primatelj uputa, izgovor, intonacija. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – potaknuti učenika na korištenje pravilnog jezika za razvijanje vještine jasnog i urednog izlaganja činjenica, događaja, iskustava i informacija. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.2.2. Učenik sluša, razumije i prepričava različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke. – sluša i razumije objašnjenja, pripovijedanja i opise; – razumije i pamti bitne sadržaje slušanih tekstova; – analizira i razumije nove riječi naučene kroz slušanje; – postavlja pitanja koja su relevantna i korisna za razumijevanje slušanog teksta; – provjerava razumijevanje odslušanog teksta kroz interakciju s drugim učenicima; – poštuje vremenski slijed pri pripovijedanju glavnih događaja; – odgovara na primjeran i uljudan način. Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se osnovnim pojmovima u razgovoru; izlaže bitne dijelove pripovijetke na nepovezan način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovijedanje i opisivanje, objašnjenja, aktivno slušanje, opći smisao, argumentacija i kronološki slijed. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – obratiti pozornost na organizaciju sadržaja usmene komunikacije prema kriteriju vremenskog slijeda. B) PISANJE PRERADA SE LIT B.2.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući i preoblikujući ih. – piše opisne tekstove na temelju smjernica; – izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; – mijenja zaključak; – mijenja radnje likova i/ili uvodi nove likove; – otkriva riječi i izraze korisne za opisivanje – ljudi, životinja, predmeta; – piše jednostavne pripovjedne tekstove prateći smjernice, uz pomoć slika ili pitanja smjernica; – opisuje likove iz pročitanih tekstova i povezuje ih s vlastitim iskustvom. Prateći smjernice piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove; uz povremenu pomoć učitelja obrađuje ili preoblikuje tekst. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni i opisivački tekst, uvod, razrada, zaključak; likovi, osobna iskustva. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – korištenje slika za stvaranje pripovjednih tekstova; poticati učenika na slobodno izražavanje, poticati rad u paru i rad u grupi. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.2.2. Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje, koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. – sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom; – opisuje ljude, životinje, predmete i okruženje u skladu sa zadanim uputama; – piše o vlastitim iskustvima (školsko i/ili obiteljsko okruženje) poštujući logičke i vremenske sekvence; – planira i samostalno proizvodi jednostavne pisane tekstove te uči razlikovati bitne od nebitnih elemenata i bira elemente u odnosu na primatelje i svrhu teksta; – piše basne i bajke na temelju modela smjernica; – opisuje likove iz pročitanih tekstova i povezuje ih s vlastitim iskustvom; – piše tekstne vrste koje služe određenoj vrsti komunikacije: razglednice, čestitke, elektronička pošta. Samostalno piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove koji se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekstovi (bajke, basne) i opisivački (likovi); pisma, razglednice, čestitke, elektronička pošta. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – koristiti multimedijalni sadržaj kao potporu u postizanju ishoda (sheme i umne mape). C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.2.1. Učenik ovladava vještinom čitanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uočava temu i oblikuje vlastita jednostavna mišljenja. – utvrđuje izražajno čitanje: ispravno i tečno čita naglas, poštujući znakove interpunkcije i ispravnu intonaciju; – čita u sebi uz primjenu odgovarajuće tehnike; – interpretira književne i obavijesne tekstove (recitira i dramatizira); – čita i razumije globalan smisao jednostavnih pjesmica za djecu/poezija; – uči napamet poetske tekstove; – razumije razne vrste tekstova i njihovu svrhu (pripovijetka, bajka, opis itd.); – razumije globalno značenje jednostavnih tekstova odgovaranjem na pitanja otvorenog tipa; – postavlja pitanja o pročitanom tekstu; – ubacuje informacije iz teksta u jednostavnu shemu, također uz pomoć slika. Čita samostalno i dovoljno tečno; ponekad ga treba voditi/potaknuti u razumijevanju sadržaja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – utvrđivanje vještine čitanja; opći smisao, cilj komunikacije, izricanje pitanja, uvrštavanje informacija; recitiranje, dramatizacija; pripovijedanje, bajka, basna, opis, poezija/pjesmica za djecu. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – primjeniti nove tehnologije i nova saznanja u poučavanju čitanja kroz sheme i umne mape; poticati informatičku pismenost učenika s ciljem poboljšanja razvoja čitanja i kreativnih, logičkih i organizacijskih vještina i kroz korištenje digitalnih multimedijalnih aplikacija. STRUKTURA SE LIT C.2.2. Učenik prepoznaje strukturu jednostavnih tekstova različitih vrsta. – prepoznaje i razlikuje temeljnu strukturu teksta (uvod, slijed događaja i zaključak); – prepoznaje bitne sastavnice poezije (stih, kitica, rima); – čita i razumije pripovjedni tekst te raščlanjuje glavna strukturna i žanrovska obilježja (likovi, vrijeme itd.); – analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (osoba, životinja ili predmet) i kvalitete referenta (opisani ili nabrojeni elementi referenta;); – razumije glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao sažeti; – analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao sažeti. Čita razne tekstove, ponekad ga učitelj mora potaknuti da odgovori na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i njegove strukture; uz vodstvo učitelja sažima sadržaj pročitanog teksta. Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst, opisivački (osobe, životinje i stvari), poetski (stih, kitica, rime); struktura i žanr, analiza i sinteza teksta, pripovjedne tehnike, sažetak. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – istaknuti važnost dijeljenja teksta u sekvencije prateći pravila koja obilježavaju početak nove sekvencije (promjena vremena, promjena mjesta, ulaz ili izlaz sa scene jednog lika, promjena teme). ČITANJE SE LIT C.2.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. – redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob; – čita, razumije i komentira odabrane tekstove iz knjiga za djecu; – identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu; – izražava mišljenja i osjećaje nakon čitanja književnog teksta; – opisuje situacije, događaje i likove prisutne u književnom tekstu; – čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihova obilježja; – sastavlja popis pročitanih knjiga, uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika; – izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom tekstu; – izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa. Uz pomoć učitelja i knjižničara, samostalno bira knjige za čitanje, čitajući dječje knjige prema svom interesu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni i opisivački tekstovi, lektira iz Kurikuluma; izražavanje misli, osjećaja, prosudba i komentara. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – valorizirati školsku knjižnicu kao mjesto posvećeno čitanju; predlagati tekstove autora Taljanske nacionalne zajednice. – LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim zadati učenicima čitanje najmanje 6 naslova među kojima bajke i basne tijekom jedne školske godine. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.2.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice, koristi glavne znakove interpunkcije i prepoznaje ključne dijelove govora. – igra se izmjenom riječi (dodavanje, ispuštanje, zamjena, udvostručenje slova, rebusi/zagonetke, anagrami, akrostih); – utvrđuje i ispravno koristi pravopisna pravila; – rastavlja na slogove, koristi naglasak (akcent), apostrof, slovo h »E« kao veznik – »È« koje objašnjava; – poznaje i koristi glavne znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik); – prepoznaje, koristi i razumije članove (određeni, neodređeni); Ne poznaje dovoljno temeljito glavna pravopisna pravila; uz pomoć učitelja identificira i prepoznaje obilježja vrsta riječi. – prepoznaje i razlikuje obilježja imenice (osoba-životinja-stvar, opće-vlastite; rod i broj); – prepoznaje i koristi glagol kao radnju; – prepoznaje i koristi pridjev kao kvalitetu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – grafičke i pravopisne konvencije, pravopisna pravila; slogovi, naglasak, apostrof; član, ime, glagol/radnja, pridjev/svojstvo. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – iskoristiti razne digitalne aplikacije za ostvarivanje igara/vježbi. LEKSIK SE LIT D.2.2. Učenik proširuje leksik i ispravno koristi postepeno naučene riječi promišljajući o riječima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti leksik. – proširuje leksik čitanjem i traženjem odgovarajućih riječi; – vrši jednostavna pretraživanja riječi i izraza prisutnih u tekstovima; – promišlja o leksiku, značenjima, glavnim odnosima između riječi (sličnosti, razlike); – kreativno koristi leksik; – razumije vezu između riječi; – valorizira dijalekt svoje regije. Ima osnovan i generički vokabular, postepeno usvaja riječi koje zatim koristi; uz pomoć učitelja promišlja o vokabularu i značenju riječi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – proširuje leksik, odnosi među riječima, dijalekt. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – ostvariti radnje u obliku radionica (kao u školi tako i izvan škole valorizirajući teritorij kao izvor za obrazovanje i bogaćenje proširuje leksika). NAPOMENA: U postizanju ishoda i u cilju kulturnog sazrijevanja te razvoja vještina koje zahtijeva suvremeno društvo, jasno je vidljiva obrazovna vrijednost koju moderne tehnologije imaju u školama. Ishodi se stoga postižu i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju dragocjeno sredstvo koje je u mogućnosti odgovoriti na različite potrebe mnoštva učenika i njihovih različitosti te na taj način predstavljaju čimbenik inkluzije. Neophodno je usvojiti digitalni jezik i njegovu strukturu, kao temelj za djelovanje u stvaranju novih ideja i projekata. Uzajamnost s drugim ljudskim i analognim jezicima pruža mogućnost da se učenika, sa svojim specifičnostima, postavi u središte. Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu osnovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene. U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj proširuje leksika. 3. RAZRED – 175 sati ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI DOBAR A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.3.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje, izražava vlastite misli i osjećaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora. – zauzima stav pažljivog i aktivnog slušatelja, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); – uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; – spontano i značajno sudjeluje u razgovoru i čeka svoj red prije nego što počne govoriti; – pamti i usmeno oblikuje rečenice vezane za vlastito iskustvo u školi ili drugom okruženju; – ispravno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; – prepričava događaje iz vlastitih iskustava ili izmišljene pripovijetke poštujući vremenski slijed i naglašavajući bitne informacije; – mijenja funkcionalni stil prema situaciji (privatno, školsko ili javno okruženje) – komunicira asertivno (uvažava mišljenja sugovornika i njihov stav) i izbjegava nasilnu komunikaciju; – oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja vezana uz obrađenu temu i priopćava informacije; – točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice; – dijeli i traži informacije, koristi rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv. Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; samostalno govori o vlastitim iskustvima na uredan i odgovarajući način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – aktivno i pristojno slušanje, komunikacija (traženje informacija, diskusija); zapovjedi, upute, zadaci, isprike, pozivi, zahvale, upiti, razgovori (slobodni ili usmjereni), dosljednost temi, izgovor, intonacija; pripovijetka, redoslijed događaja, ključne informacije; registar, jesne rečenice, upitne i usklične rečenice. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – potaknuti učenika na upurabu prikladnog leksika. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.3.2. Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke razgovora ili teksta; izlaže usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed događaja. – sluša i razumije objašnjenja, pripovijedanje i opise te uočava njihov globalni smisao; – razumije nove riječi ili izraze na temelju sadržaja; – identificira središnju ideju, ključne riječi, razumije značenje slušanog teksta, identificira likove, vremenske sekvence, uzročne veze; – gleda i sluša dokumentarne, igrane ili animirane filmove; – izražava mišljenje i prepričava pogledani sadržaj; – prepričava slušane tekstove i osobna iskustva na točan i potpun način u kronološkom slijedu događaja; – odgovara na primjeran i uljudan način. Sluša, ali ne razumije uvijek samostalno temu, nepotpuno izražava glavne informacije govora ili teksta te izlaže na jednostavan način usmene tekstove poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni, opisivački i regulativni tekst, opći smisao, središnja ideja, ključne riječi; likovi, redoslijed događaja, slučajne poveznice; dokumentarni filmovi, dugometražni i crtani filmovi. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – obratiti pažnju na organizaciju sadržaja usmene komunikacije prema kriteriju redoslijeda događaja. B) PISANJE PRERADA SE LIT B.3.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; prerađuje tekstove dopunjavajući ih i preoblikujući ih. – piše opisne tekstove na temelju smjernica; – piše kreativne tekstove na temelju smjernica (pjesmice, kratke priče, poeziju); – izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; mijenja zaključak; – mijenja radnje likova i/ili uvodi nove likove; – proizvodi jednostavne funkcionalne, pripovjedne i opisne tekstove u konkretne svrhe (osobne potrebe, komunikacija s drugima, za pamćenje sadržaja itd.) i povezane sa svakodnevnim događajima (školsko i/ili obiteljsko okruženje); – piše jednostavne upute ili shematske nacrte za provođenje aktivnosti (pravila igre, recepti, sheme, sažetci itd.); – piše zajedničke tekstove o školskim iskustvima ili temama učenja; – vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, priča), opisni, poezija. Prateći smjernice piše kratke različite vrste tekstova; obrađuje, preoblikuje ili nadopunjava tekst na elementaran način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst (bajka, basna, pripovijetka), opisivački, regulativni i poetski; rad na tekstu. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – Uputiti učenike u preradu tekstova kroz korištenje shema i umnih mapa. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.3.2. Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. – sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom; – opisuje ljude, životinje, predmete i okruženje u skladu sa zadanim uputama; – piše o vlastitim iskustvima (školsko i/ili obiteljsko okruženje) poštujući logičke i vremenske sekvence; – planira i samostalno proizvodi jednostavne pisane tekstove te uči razlikovati bitne od nebitnih elemenata i bira elemente u odnosu na primatelje i svrhu teksta; – piše basne i bajke na temelju modela smjernica; – opisuje likove iz pročitanih tekstova i povezuje ih s vlastitim iskustvom; – piše tekstne vrste koje služe određenoj vrsti komunikacije: razglednice, čestitke, elektronička pošta. Samostalno piše tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje i to čini koristeći artikulirane rečenice; izražava vlastite emocije i raspoloženja na način koji nije uvijek točan i učinkovit. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst (bajke, basne) i opisivački (životinje, predmeti i prostori); logički i kronološki slijed; pisma, razglednice, čestitke i elektronička pošta. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – postupno povećavati aktivnost pisanog stvaranja za postizanje sve veće autonomije. C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.3.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava temu i oblikuje vlastita mišljenja. – savladava izražajno čitanje: ispravno i tečno čita naglas i u sebi pazeći na izražajnost; – predviđa sadržaj jednostavnog teksta na temelju određenih elemenata poput naslova i slika, razumije značenje nepoznatih riječi uz pomoć konteksta; – čita tekstove (basne, bajke, mitove i legende, pripovijetke, poeziju, opise, obavijesne tekstove i upute, stripove) uočavajući temu o kojoj se govori; – razumije pripovjedne tekstove uočavajući: glavne i sporedne likove, vrijeme i mjesto radnje; Čita dovoljno tečno; razumije elemente teksta i sadržaj. – prepoznaje i razlikuje fantastične elemente od realističnih; – analizira opisne tekstove i prepoznaje osjetilne elemente; – uočava glavne informacije teksta u svrhu izrade sažetka; – čita, razumije i uči napamet poetski tekst; – postavlja pitanja otvorenog tipa o pročitanome tekstu i odgovara na pitanja o istome; – ubacuje informacije iz pročitanog teksta u jednostavnu shemu; – oblikuje jednostavne osobne prosudbe te ih motivira; – čita i razumije tekstove pisane na dijalektu, uočava vrijednosti, talijansku kulturu i izražava jednostavna mišljenja o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekstovi (bajke, basne, mitovi i legende, pripovijetke), opisivačko-informativni, regulativni i poetski; protagonist, glavni i sporedni likovi, vremena, mjesta, stvarni i nestvarni elementi, glavne informacije; sažetak, osobni dojmovi, pitanja; strip. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – redovito poticati individualne i grupne uređivačke aktivnosti, za ovladavanje ekspresivno-komunikativnim aparatom, predlagati tekstove Taljanske nacionalne zajednice. STRUKTURA SE LIT C.3.2. Učenik prepoznaje strukturu složenijih tekstova različitih vrsta. – čita i razumije pripovjedni tekst; – (realističan, fantastičan, pustolovni, mitološki) izdvajajući glavne strukturalne i žanrovske značajke (likovi, vrijeme radnje…); – analizira temeljnu strukturu poetskog teksta stih, strofa, rima (unakrsna i parna), poredba kao metrička figura; – analizira temeljnu strukturu pripovjednog teksta (uvod, slijed događaja i zaključak); – analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (opisane osobe, životinje, predmete i prostor) i kvalitete (opisani ili nabrojeni elementi referenta); – uočava glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao sažeti; – analizira strukturu informativnog teksta; – prepoznaje značajke jezika stripa (niz sličica, vinjeta, okvir, crtež, oblačić, didaskalija); – analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao sažeti i dodjeljuje naslov. Čita razne tekstove, odgovara u potpunosti na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i uočava temeljnu strukturu teksta te prepoznaje jezik, ali povremeno ga je potrebno voditi kako bi sažeo tekst na elementaran način. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst, opisivački, poetski (kitica, stih, rima) i propisivački; žanr (realistični, fantastični, pustolovni, mitološki), struktura, pripovjedne tehnike, ključne informacije, analiza i sinteza; strip (crtica, vinjeta, okvir, oblačić, didaskalija). Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – koristiti razne digitalne aplikacije za stvaranje stripova. ČITANJE SE LIT C.3.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. – redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob; – čita, razumije i komentira odabrane tekstove iz knjiga za djecu; – identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu; – izražava mišljenja i osjećaje nakon čitanja književnog teksta; – opisuje situacije, događaje i likove prisutne u književnom tekstu; – čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihova obilježja; Samostalno izabire knjige za čitanje, čita knjige za djecu prema vlastitome interesu. – sastavlja popis pročitanih knjiga, uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika; – komentira i informira druge učenike o pročitanim knjigama te motivira svoj izbor, prosuđuje pročitanu knjigu te ju preporučuje drugim učenicima (okrugli stol); – izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa; – prepoznaje negativne i pozitivne stavove likova; – izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom tekstu; – izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa; – pronalazi odgojne elemente unutar književnog teksta. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – Lektira iz Kurikuluma. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – valorizirati školsku knjižnicu kao mjesto posvećeno čitanju; predlagati tekstove Talijanske nacionalne zajednice. – LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim zadati učenicima za čitanje najmanje 7 naslova u cijelosti tijekom jedne školske godine. Uzimajući u obzir posebnost škole na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine, potrebno je dogovoriti s učiteljima hrvatskog jezika da u taj broj ulaze i lektire na hrvatskom jeziku; smatra se optimalnim omjerom 4 naslova na talijanskom jeziku i 3 na hrvatskom. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.3.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila i gramatička znanja u pisanoj produkciji; poznaje vrste riječi. – primjenjuje pravopisna pravila u pisanju (naglasak/akcent, apostrof, dvostruki zatvornici, digrami, trigrami, upotreba slova »h«, rastavljanje na slogove); – razumije značajke i varijacije imenica (jednostavne, izvedenice, apstraktne, konkretne/stvarne, zbirne itd.) te ih koristi na ispravan način; – uočava glagol unutar rečenice te ga pravilno upotrebljava (u prezentu, imperfektu, perfektu, futuru prvom/futur I); – razlikuje i klasificira glagole prema trima konjugacijama (sprezanjima); – poznaje ispravnu upotrebu i funkciju glagola »BITI« i »IMATI«; – poznaje i koristi znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik, dvotočje, točku sa zarezom, trotočku) uključujući i označavanje upravnog govora; – prepoznaje strukturu neproširene jednostavne rečenice (subjekt i predikat). Ne poznaje dovoljno temeljito glavna pravopisna i gramatička pravila; uz pomoć učitelja identificira i prepoznaje obilježja vrsta riječi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pravopis, imenice, glagoli, glagolska vremena, pomoćni glagoli, konjugacije, osobne zamjenice, pridjevi, opisni i posvojni, pravopisni znakovi, jednostavna reče­nica. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – koristiti digitalne aplikacije i platforme za provođenje igri i vježbi. LEKSIK SE LIT D.3.2. Učenik proširuje leksičku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava sličnosti i razlike između jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio leksičke razlike. – razumije nove pojmove ili izraze iz konteksta; – obogaćuje leksikkroz jezične igre; – koristi vokabular za traženje značenja nepoznatih pojmove; – proširuje leksičku baštinu učeći napamet značenje određenih pojmova; – razumije glavne odnose između riječi (sličnosti, razlike, pripadnost semantičkoj skupini); – koristi sinonime, homonime i antonime na prikladan način; – ponovno koristi novo naučene riječi na prikladan način; – valorizira dijalekt svoje regije. Posjeduje osnovan vokabular, postepeno koristi naučene riječi; promišlja o leksiku uz povremenu pomoć učitelja i pretražuje značenje riječi u rječniku kako bi mogao razlikovati njihove sličnosti i razlike; ako ga učitelj potakne izvršava usporedbe s dijalektom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – leksik, odnos među riječima (sličnosti, razlike, pripadnost jednom semantičkom polju), sinonimi, homonimi, terminologija; korištenja rječnika; valorizacija dijalekta. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – ostvariti radnje u obliku radionica (kako u školi tako i izvan škole valorizirajući teritorij kao izvor za obrazovanje i bogaćenje rječnika). NAPOMENA: U postizanju ishoda i u cilju kulturnog sazrijevanja te razvoja vještina koje zahtijeva suvremeno društvo, jasno je vidljiva obrazovna vrijednost koju moderne tehnologije imaju u školama. Ishodi se stoga postižu i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju dragocjeno sredstvo koje je u mogućnosti odgovoriti na različite potrebe mnoštva učenika i njihovih različitosti te na taj način predstavljaju čimbenik inkluzije. Neophodno je usvojiti digitalni jezik i njegovu strukturu, kao temelj za djelovanje u stvaranju novih ideja i projekata. Uzajamnost s drugim ljudskim i analognim jezicima pruža mogućnost da se učenika, sa svojim specifičnostima, postavi u središte. Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu osnovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene. U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika. 4. RAZRED – 175 sati ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI DOBAR A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.4.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama s vršnjacima i odraslima, oblikuje jasne i svrhovite poruke, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora koristeći primjereni leksik. – zauzima stav pažljivog i aktivnog slušatelja, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); – uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; – ispravno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; – komunicira asertivno (uvažava mišljenja sugovornika i njihov stav) i izbjegava nasilnu komunikaciju; – u razgovoru uočava stav koji su izrazili drugi učenici i izražava vlastito mišljenje, osjećaje i raspoloženja; Sluša, razumije i često ga je potrebno potaknuti da sudjeluje u razgovorima i raspravama; poštuje pravila, povremeno koristi funkcionalni stil i leksik koji nije sasvim prikladan. – sudjeluje u komunikacijskim situacijama na jasan način, poštuje vremenski i logički slijed događaja te ubacuje prikladne pripovjedne elemente (pripovijeda, opisuje, obavještava); – razumije što znači zalaganje te praćenje uputa tijekom školskih i izvanškolskih aktivnosti, te traži potrebna pojašnjenja; – pravilno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice; – dijeli i traži informacije, oblikuje rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvalu, ispriku, zahtjev poziv. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – aktivno slušanje, zadaci, uputstva, pozitivan stav, registri, dijalog, diskusija, postavljanje pitanja, osobni dojmovi, osjećaji i emocije, logički i kronološki slijed, pripovjedački, opisivački i informativni elementi, izgovor, intonacija; zahvale, isprike, zamolbe, pozivnice. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – usmjeriti pažnju pažnju na aspekt komunikacije; učiniti svaku školsku aktivnost prilikom za jezičnim obrazovanjem ukoliko okruženje ne nudi mnogo situacija za komunikaciju na talijanskom jeziku. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.4.2. Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili slušanog teksta; izlaže usmene tekstove na logičan i artikuliran način. – razumije temu razgovora i oblikuje pitanja i odgovore; – usmeno prepričava stvarnu ili fantastičnu priču, poštujući logički i/ili kronološki slijed; – tijekom slušanja prepoznaje pripovjedne tekstove, dokazuje da shvaća bitne elemente (likove, mjesto i vrijeme radnje); – razumije i izlaže teme i bitne informacije obavijesnih tekstova; – razumije svrhu i opću temu poruka koje prenose mediji (najave, priopćenja, reklame ...); – razumije temu i bitne informacije izlaganja (izravnog ili prenesenog); – razumije pripovjedne, opisne, obavijesne, informativne sheme za organizaciju vlastitog govora; – prilagođava funkcionalni stil kontekstu; – gleda i sluša dokumentarne, igrane i animirane filmove; – izražava mišljenje o tome što je promatrao i čuo; – usmeno prepričava i uočava razlike između fabule (filmske priče) animiranog filma, igranog filma ili kazališne predstave. Sluša i samostalno razumije temu; uz povremeno vođenje prepoznaje glavne informacije govora ili teksta; izlaže usmene tekstove pružajući osnovne informacije o njima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst (likovi, mjesto, vrijeme), opisni, izlagački i propisivački; tema, ključne informacije; registri, pitanja i odgovori, mediji (dokumentarci, dugometražni filmovi, kazališne predstave), objave, bilteni, reklame, kronološki i logički slijed, cilj i tema. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – poticati aktivnosti usmjerene na razvoj usmene interakcije. B) PISANJE PRERADA SE LIT B.4.1. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. – piše opisne tekstove na temelju smjernica; – piše kreativne tekstove na temelju smjernica (pjesmice, kratke priče, poeziju); – izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; mijenja zaključak; – uvodi nove likove i mijenja njihove radnje; – piše priču za zadanim zaključkom; – piše jednostavne funkcionalne, pripovjedne i opisne tekstove te kronike (osobne potrebe, komunikacija s drugima, za pamćenje sadržaja itd.) i povezane sa svakodnevnim događajima (školsko i/ili obiteljsko okruženje); Uz povremenu pomoć učitelja piše različite vrste tekstova; uređuje ih, sažima, nadopunjava, preoblikuje u odnosu na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju na način koji nije uvijek ispravan i učinkovit. – piše zajedničke tekstove o školskim iskustvima ili temama učenja; – koristi i pretvara upravni i neupravni govor u pisanoj produkciji; – prikuplja ideje, organizira ih po točkama, konceptualnim mapama, shemama. Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekstovi (kronika), opisni i poetski, rad na tekstu, sinteza informacija (sheme i umne mape); upravni i neupravni govor. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – Smatrati preradu teksta potebnim i korisnim korakom za kasnije samostalno stvaranje teksta. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.4.2. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. – sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, – piše kohezivne i koherentne tekstove raznih vrsta (pripovijedanje iskustva, opisivanje, smišljanje priča); – izražava iskustva, osjećaje i raspoloženja u obliku dnevnika; – piše sažetak jednostavnih tekstova, i u obliku pretvaranja upravnog u neupravni govor – koristi jednostavne oblike samoispravljanja; – prikuplja ideje, organizira ih po točkama, planira smjernice (modele) za prepričavanje priče/pripovijetke ili iskustva; – izrađuje zajedničke tekstove u kojima se priča o školskim iskustvima; – provodi tematske projekte (izvješća o istraživanju, monografije koje proizlaze iz grupnog rada itd.) i piše odgovarajuće tekstove na temelju uspostavljenog projekta (planiranje, revizija); – piše tekstne vrste koje služe određenoj vrsti komunikacije: pisma, razglednice, čestitke elektroničke pošte. Uz pomoć učitelja piše tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; izražava se artikuliranim rečenicama s dobrim i poprilično točnim sadržajem. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst (pripovijetka, dnevnik, osvrt) i opisni; upravni i neupravni govor, planiranje, revizija, sinteza, pisma, razglednice, čestitke, elektronička pošta. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – postupno povećavati aktivnost pisanog stvaranja za postizanje sve veće samostalnosti. C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.4.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; prepoznaje globalno značenje i glavne informacije, koristi prikladne strategije čitanja prilagođene svrsi; koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava temu te oblikuje vlastita mišljenja. – savladava izražajno čitanje: ispravno i tečno čita naglas, pazeći na izražajnost, i u sebi; – uočava tragove korisne za razumijevanje; – koristi podatke iz naslova, slika i didaskalija kako bi predvidio sadržaj teksta kojeg namjerava pročitati; – čita realistične i fantastične pripovjedne i opisne tekstove i prepoznaje razliku između književne fikcije i stvarnosti; – čita i razumije obilježja kronike (kao novinskog teksta) postavljanjem 5W pitanja (Tko? Što? Gdje? Kada? Zašto?); – čita pripovjedne književne tekstove (basne, bajke, mitove i legende, priče, dnevnike) i jednostavne poetske tekstove uočavajući njihov smisao i najočitije značajke; – razumije pripovjedne i obavijesne tekstove uočavajući njihove bitne elemente; Samostalno čita, razumije i razlikuje razne vrste tekstova; uočava bitne elemente, i uz pomoć učitelja, komentira značenje pročitanog teksta. – prepoznaje ključne riječi i koristi ih za sažimanje teksta; – primjenjuje tehnike koje pomažu razumijevanju: podcrtava, bilježi podatke, izrađuje mape i sheme; – postavlja pitanja otvorenog tipa o pročitanome tekstu i odgovara na pitanja o istome; – oblikuje jednostavne osobne prosudbe te ih motivira; – čita i razumije tekstove pisane na dijalektu, uočava vrijednosti, talijansku kulturu i izražava jednostavna mišljenja o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice. Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst, izlagački i poetski; analiza i sinteza; cilj, informacije kroz ključne riječi, 5W, simbolične vrijednosti, sinteza, pitanje, osobni dojmovi, sheme i umne mape, strip i crtani film. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – potaknuti izražajno čitanje i izražavanje osobnih dojmova, predlagati tekstove Talijanske nacionalne zajednice. STRUKTURA SE LIT C.4.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture usvojenih tekstova i razlikuje njihove vrste, sažima ih i oblikuje vlastita mišljenja. – u pripovjednim tekstovima identificira: slijed glavnih događaja, uzročne veze, implicitne informacije kako bi mogao shvatiti i uočiti elemente strukture; – identificira glavnu strukturu pripovjednog i objasnidbenog teksta te izvješća: uvod, razvoj događaja, zaključak; – analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (osoba, životinja ili predmet) i kvalitete (opisani ili nabrojeni elementi referenta); – analizira temeljnu strukturu poetskog teksta: stih, strofa, rima (unakrsna, parna i obgrljena); – uočava glavne stilske figure (personifikaciju, metaforu, poredbu, onomatopeju); – raspoznaje glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao sažeti; – analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao sažeti i dodjeljuje naslov; – prepoznaje neke pripovjedne tehnike: raspoznaje autora i pripovjedača, upravni i neupravni govor, gledište. Prepoznaje temeljne elemente strukture teksta uz povremenu pomoć učitelja; ako ga učitelj vodi, analizira, sažima i razumije razne vrste tekstova, oblikuje vlastite prosudbe pomalo nesigurno. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst, izlagački i poetski, grafički elementi, struktura (uvod, razrada, zaključak), pripovjedne tehnike; slučajne poveznice, implicitne informacije, analiza, sinteza; retoričke figure: personifikacija, metafora, usporedba, onomatopeja; autor, pripovjedač, točka gledišta; upravni i neupravni govor. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – primijeniti u poučavanju pisanja moderne tehnologije i istraživačke aktivnosti kroz realizaciju shema i umnih mapa. ČITANJE SE LIT C.4.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. – redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob; – čita kako bi tražio informacije, učio, iz užitka čita, razumije i komentira odabrane tekstove iz knjiga za djecu; – identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu; – izražava mišljenja i osjećaje nakon čitanja književnog teksta; – opisuje situacije, događaje i likove prisutne u književnom tekstu; – čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihova obilježja; – sastavlja popis pročitanih knjiga, i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika. Samostalno izabire knjige za čitanje; čita knjige za djecu prema vlastitome interesu; prepoznaje vrste knjiga za djecu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – Lektira iz Kurikuluma. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – valorizirati školsku knjižnicu kao mjesto posvećeno čitanju; predlagati tekstove Talijanske nacionalne zajednice; – LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim zadati učenicima za čitanje najmanje 7 naslova u cijelosti tijekom jedne školske godine. Uzimajući u obzir posebnost škole na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine, potrebno je dogovoriti s učiteljima hrvatskog jezika da u taj broj ulaze i lektire na hrvatskom jeziku; smatra se optimalnim omjerom 4 naslova na talijanskom jeziku i 3 na hrvatskom. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.4.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna znanja o pravopisnim pravilima, na vrste riječi, sintaktičku organizaciju jednostavne rečenice i na glavne vezne riječi. – primjenjuje pravopisna pravila u pisanju (naglasak/akcent, apostrof, dvostruki zatvornici, digrami, trigrami, upotreba slova,,h«, rastavljanje na slogove); – s razumijevanjem koristi znakove interpunkcije; – razumije značajke i varijacije (rod i broj) umanjenica i uvećanica te složenih imenica; – prepoznaje i koristi vrste riječi (određeni i neodređeni član, imenice, glagoli, zamjenice, prijedlozi, pridjevi i njihovo stupnjevanje) te ih zna slagati; – prepoznaje i koristi glagolska vremena indikativa (prezent, imperfekt, perfekt, aorist i futur I); – prepoznaje strukturu neproširene jednostavne rečenice: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake vremena, mjesta i načina; – provodi gramatičku i sintaktičku analizu rečenice; – razlikuje obilježja upravnog i neupravnog govora. Ne primjenjuje uvijek ispravno osnovna pravopisna pravila; potrebna mu je pomoć učitelja za prepoznavanje vrsta riječi; ponekad ne prepoznaje i ne primjenjuje osnovna znanja koja se odnose na sintaktičko ustrojstvo i glavne konektore. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pravopis, interpunkcija, imenice (značenje, oblik, struktura); članovi; pridjevi, zamjenice, glagoli, prijedlozi; jednostavna rečenica, objekt, priložna oznaka mjesta, vremena, načina, sintaktička analiza, gramatička analiza, upravni i neupravni govor. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – iskoristiti razne interaktivne igre i platforme kako bi vježbe bile zabavnije; dati prednost primjeni znanja pred učenjem teorijskih pojmova. LEKSIK SE LIT D.4.2. Učenik proširuje leksičku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava sličnosti i razlike između jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio različita značenja. – razumije da riječi imaju različita značenja te identificira značenje koje se odnosi na riječ iz teksta; – obogaćuje leksičku baštinu usmenom komunikacijom, čitanjem i pisanjem; – razumije glavne odnose između riječi (sličnosti, razlike, pripadnost semantičkoj skupini); – samostalno traži riječ u rječniku i nalazi značenja prikladno kontekstu; – koristi sinonime, homonime i antonime na prikladan način; – koristi novo naučene riječi na prikladan način; – u najjednostavnijim i najčešćim slučajevima razumije figurativno značenje riječi (npr. idiomi i poslovice itd.); – valorizira dijalekt svoje regije. Posjeduje i koristi raznovrstan leksik; samostalno promišlja o leksiku i pretražuje značenje riječi u rječniku ne bi li uočio razlike i sličnosti; vrši usporedbe s dijalektom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – značenje, poimanje značenja, preneseno značenje, stručna terminologija, dijalekt, višejezičnost. Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: – Potaknuti učenike na stalno korištenje priručnika i pomagala zadržavajući kritički i konstruktivan stav. NAPOMENA: U postizanju ishoda i u cilju kulturnog sazrijevanja te razvoja vještina koje zahtijeva suvremeno društvo, jasno je vidljiva obrazovna vrijednost koju moderne tehnologije imaju u školama. Ishodi se stoga postižu i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju dragocjeno sredstvo koje je u mogućnosti odgovoriti na različite potrebe mnoštva učenika i njihovih različitosti te na taj način predstavljaju čimbenik inkluzije. Neophodno je usvojiti digitalni jezik i njegovu strukturu, kao temelj za djelovanje u stvaranju novih ideja i projekata. Uzajamnost s drugim ljudskim i analognim jezicima pruža mogućnost da se učenika, sa svojim specifičnostima, postavi u središte. Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu osnovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene. U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika. 5. RAZRED – 175 sati ODGOJNO- -OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI DOBAR A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.5.1. Učenik aktivno sluša te zauzima primjeren stav dok iznosi vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja. – zauzima stav pažljivog i aktivnog slušatelja i ne prekida ostale sugovornike, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); – razumije sadržaj poruka, zahtjeva, naredbi, uputa te ih provodi u odgovarajućem trenutku; – komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju; – zauzima prikladan stav u različitim komunikacijskim situacijama i prepoznaje ton osobe koja govori; – razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje); – razgovara i raspravlja o zadanim ili slobodno izabranim temama; – oblikuje jasna pitanja i potpune odgovore; – komunicira na suradnički način i poštuje logički i vremenski slijed; Aktivno sluša ako ga tema zanima. Uz pomoć učitelja izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja koristeći ponekad neprecizan vokabular. – unosi prikladne pripovjedne elemente (pripovijeda, opisuje, obavještava) prilikom uključivanja u komunikacijski proces; – dijeli i traži informacije, oblikuje rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvalu, ispriku, zahtjev, poziv. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – aktivno slušanje i primjeren stav u izražavanju vlastitog mišljenja, poruka, zahtjeva, uputa; asertivan stav; jezicni registri, dijalog, rasprava, oblikovanje pitanja, logički, vremenski i prostorni slijed; pripovjedni, opisni i informativni elementi, zahvale, isprike, zahtjevi, pozivi. Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – imajući u vidu kako izvanškolski kontekst ne nudi dovoljno zadovoljavajućih situacija u kojima se govori talijanskim jezikom, smatra se neophodnim poticati uporabu talijanskoga jezika u školskom okružju kako bi se osposobilo učenike za uporabu jezika u različitim prilikama. VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.5.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju. – uočava općenito značenje, osnove informacije i svrhu usmenog teksta; – dok sluša, prepoznaje osnovne elemente pripovjednog, opisnog i objasnidbenog teksta; – pri slušanju prepoznaje pojedinačne ritmičke i zvučne elemente poetskog teksta (stanke, onomatopeju, rimu); – postavlja pitanja radi razjašnjenja elemenata za razumijevanje teksta; – izabire informacije prema svrsi; – vodi bilješke prateći ključne informacije; – postavlja pitanja ostalim slušateljima; – raspoznaje svrhu sudjelovanja u usmenom razgovoru služeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog okružja; – usmeno sažima tekst na temelju bilježaka koje je zapisao tijekom slušanja; – prenosi sadržaj na jasan i učinkovit način; – prepričava i opisuje zadanu ili samostalno izabranu temu; – prati logički i vremenski slijed; – primjenjuje vještine govornika: govori dovoljno jasno i glasno, dobro artikulira riječi, prati izrečeno neverbalnom komunikacijom. Sluša i razumije usmene tekstove uz manje poteškoće, uz pomoć učitelja vodi usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku, unaprijed pripremljenu, argumentaciju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni tekst, opisni, izlagački i poetski tekst, sinteza informacija (bilješke, sažetak). Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): – promicati aktivnosti usmjerene na razvoj vještine usmene interakcije. B) PISANJE PRERADA SE LIT B.5.1. Učenik prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje i preoblikuje ih. – prikuplja ideje te ih organizira u natuknicama, konceptualnim mapama, shemama; – obrađuje tekst kojeg uređuje postavljajući u ispravan kronološki redoslijed različite dijelove napisane u nepovezanom redoslijedu; – sažima tekst sintetizirajući ga; – dopunjuje tekst umećući prikladne dijelove ili izmišljajući likove; – nastavlja i zaključuje kratak tekst slijedeći upute i držeći se priče; – preoblikuje tekst mijenjajući početnu situaciju, odvijanje radnje, zaključak; – piše priču sa zadanim završetkom; – obogaćuje opis učinkovitim riječima i prikladnim usporedbama; Uz povremenu pomoć učitelja prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje ih, koristeći prilično točan i učinkovit leksik. – pretvara objektivan opis u subjektivan i obratno; – stvara nove opise predmeta i životinja; – iznova piše pripovjedne tekstove mijenjajući redoslijed, uklanjanjem ili dodavanjem likova, mijenjajući okruženja i događaje; – vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, fantastična priča, mit), opisni, poetski. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obrada tekstova (sinteza, dopunjavanje, preoblikovanje); pripovjedne tehnike. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – promicati aktivnosti usmjerene na razvijanje lingvističkih i leksičkih vještina ponajviše zbog jezičnih i medijskih utjecaja. SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.5.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. – samostalno piše jasne i ispravne tekstove u sadržajnom i formalnom pogledu, koje strukturira prema metodi 5W; – piše kreativne tekstove na temelju smjernica (pripovjedne, opisne, poetske); – slobodno eksperimentira s različitim oblicima pisanja (također i na računalu), prilagođavajući tekstualnom obliku vokabular, strukturu teksta i grafička rješenja, spajajući, eventualno, usmeni izraz s multimedijalnim materijalima; – piše basne, bajke i opisne tekstove slijedeći zadane upute; – smišlja tekst polazeći od misterioznog događaja ili slike, zamišlja sebe u sličnoj situaciji; – koristi pripovjedne tehnike poput: pripovjedanja, opisivanja, dijaloga i refleksija; – pridržava se grafičkih pravila: datum, naslov, ulomak. Uz povremenu pomoć učitelja organizira i piše tekstove raznih vrsta vezanih uz iskustvo i učenje koji su gotovo uvijek jasni, povezani i cjeloviti, organizira njihovu strukturu pridržavajući se grafičkih pravila; koristi jednostavne tehnike pisanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni (bajka, basna, mit) i opisni tekst; pripovjedne, opisne, dijaloške i refleksivne pripovjedne tehnike sekvencije; 5W. Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: – promicati lingvističko-leksički razvoj; usavršavati aktivnost pisanog stvaralaštva radi dostizanja veće samostalnosti. C) ČITANJE TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.5.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. – izražajno čita naglas, također i s više glasova; jasno artikulira riječi, pazi na interpunkciju, stanke, glasnoću, tempo, ritam, jačinu i boju glasa; – prepoznaje svrhu čitanja razlikujući osobno, školsko i javno okružje; – primjenjuje tehnike čitanja u sebi (usmjereno, selektivno, globalno, produbljeno); – primjenjuje tehnike aktivnog čitanja: raspoznaje elemente teksta (naslov, podnaslov, ilustracije, fotografije, posebna slova i boje) te koristi te elemente za stvaranje pretpostavki o sadržaju teksta; – postavlja si pitanja prije i tijekom čitanja; – prepoznaje ključne informacije te ih koristi za sažimanje teksta; – primjenjuje pomoćne tehnike za razumijevanje (podvlači, bilježi informacije, izrađuje mape i sheme); Samostalno čita tekstove raznih vrsta i koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja, ali to ne čini uvijek s razumijevanjem; uočava karakteristične elemente te oblikuje jednostavna osobna mišljenja. – primjenjuje metodu 5W; – uspoređuje informacije iz različitih tekstova; – oblikuje osobna motivirana mišljenja; – prepoznaje obilježja mitova te interpretira simboličke vrijednosti mita; – vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, fantastična priča, mit, pustolovni roman), opisni, poetski; – ,,čita« posebne vrste tekstova: strip i animirani film te uočava ideje i sredstva izražavanja; – čita, razumije i izražava jednostavna mišljenja o tekstovima Talijanske nacionalne zajednice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – analiza i sinteza pročitanih tekstova; svrha, ključne informacije, 5W, osobni stavovi, simboličke vrijednosti; strip i animirani film. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – poticati izražajno čitanje i izražavanje vlastitih stavova; – predlagati tekstove Talijanske nacionalne zajednice. STRUKTURA SE LIT C.5.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja. – uočava grafičke elemente u tekstu (naslov, odlomci, tipografija); – prepoznaje glavnu strukturu teksta: uvod, slijed događaja, zaključak; – raščlanjuje tekst na dijelove i prepoznaje sekvencije (pripovjedna, opisna, refleksivna i dijaloška) te dodjeljuje naslov svakoj od njih; – prepoznaje neke pripovjedne tehnike: uočava autora i pripovjedača, upravni i neupravni govor, stajalište, gledište; – razumije i razlikuje objektivan i subjektivan opis; – prepoznaje glavna formalna obilježja poetskog teksta; stih, rimu (unakrsna, parna, obgrljena, rima sa shemom aba bcb…), strofu/kiticu, opkoračenje; – prepoznaje glavne stilske figure (usporedbu,poredbu, metaforu, personifikaciju, onomatopeju); – prepoznaje značajke jezika stripa: niz sličica, vinjeta, okvir, crtež, oblačić, didaskalija; – vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, fantastična priča, mit, pustolovni roman), opisni, poetski. – čita i razumije dijalektalne tekstove te prepoznaje njihove vrijednosti i izražava mišljenje o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice. Prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta uz povremenu pomoć učitelja; s nekoliko pogrešaka uspijeva prepoznati tehnike pisanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripovjedni, opisni, poetski tekst; grafički elementi, struktura (uvod, slijed događaja, zaključak), pripovjedne tehnike i postupci; objektivan i subjektivan opis; stih, rima, strofa, retoričke figure (usporedba, poredba, metafora, personifikacija, onomatopeja); jezik stripa. Preporuke za ostvarivanje domene Čitanje: – broj tekstova kojima će se ostvariti zadani sadržaji ovisit će o vještinama napretka učenika; predlagati tekstove Talijanske nacionalne zajednice. – LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim dodijeliti učenicima za cjelovito čitanje najmanje 8 naslova tijekom školske godine. Imajući u vidu specifičnost škole na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine, važan je dogovor s učiteljima Hrvatskoga jezika kako bi u ukupan broj bila ubrojena i djela za čitanje spomenutog predmeta; procjenjuje se kako je optimalan omjer 5 naslova na talijanskom jeziku i 3 naslova na hrvatskom jeziku. D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU GRAMATIKA SE LIT D.5.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i gl

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.