Odluka o donošenju Programa kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. do 2029. godine

Odluka o donošenju Programa kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od

do
godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Programa kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od
do
godine NN 90/2019 (25.9.2019.), Odluka o donošenju Programa kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od
do
godine Vlada Republike Hrvatske 1786 Na temelju članka
stavka
Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14, 93/16 i 116/18) i članka
Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 76/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj
rujna
godine donijela ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA KONTROLE ONEČIŠĆENJA ZRAKA ZA RAZDOBLJE OD
DO
GODINE I. Donosi se Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od
do
godine (u daljenjem tekstu: Program), u tekstu koji je Vladi Repubilke Hrvatske dostavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike aktom, klase: 351-01/19-09/64, urbroja: 517-04-2-19-29, od
rujna
godine. Program se nalazi u prilogu ove Odluke i njezin je sastavni dio. II. Zadužuje se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da Program objavi na svojim mrežnim stranicama. III. Zadužuje se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da o ovoj Odluci izvijesti nadležna tijela, nositelje provedbe Programa. IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/19-04/335 Urbroj: 50301-25/05-19-3 Zagreb,
rujna
Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r. PROGRAM KONTROLE ONEČIŠĆENJA ZRAKA ZA RAZDOBLJE OD
DO
GODINE
NAPOMENA Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, broj 116/18) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 118/18) ukinuta je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te su stručno-analitičke poslove zaštite prirode i zaštite okoliša te prikupljanja i objedinjava podatke i informacije o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka dani u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
UVOD S ciljem ispunjavanja obveza smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku za sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), nemetanske hlapive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5) za razdoblje od
do
godine te od
godine nadalje i doprinosa ostvarivanja ciljeva ograničavanja antropogenih emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku, kako bi se ostvario napredak u postizanju razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš, izrađen je Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od
do
godine (u daljnjem tekstu: Program) u skladu s člankom
Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 76/18) (u daljnjem tekstu: Uredba NEC) i Smjernicama za izradu i provedbu nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka država članica koje je dala Europska komisija. Za izradu Programa korišteni su raspoloživi izvori podatka navedeni u poglavlju 1.
Struktura dokumenta, a kombinirne su smjernice i Format Europske komisije za izradu i provedbu nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka (u daljnjem tekstu: Format). Format Programa definiran je Provedbenom odlukom za određivanje formata nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka[1](Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1522 оd
listopada
o utvrđivanju zajedničkog formata nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka u skladu s NEC Direktivom) (u daljnjem tekstu: Provedbena odluka PKOZ), koju je Europska komisija donijela prema članku 6.

(10)Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od

prosinca
o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (u daljnjem tekstu: NEC Direktiva). Sukladno članku
Provedbene odluke PKOZ, države članice obavezne su koristiti zajednički Format kada izvješćuju o nacionalniom programu kontrole onečišćenja zraka Komisiju u skladu s člankom
stavkom
NEC Direktive. Program sadrži više informacija radi boljeg razumijevanja teme i ispunjavanja ugovornih obveza te u numeraciji sadržajnih poglavlja ne prati Format. Tablice Formata dio su sadržajnih poglavlja Programa (poglavlje 1.4.), a zadržan je i njihov originalni broj koji predstavlja pojedino poglavlje obveznog Formata radi lakšeg snalaženja. S obzirom na navedeno, na početku svakog poglavlja navodi se i numeracija odgovarajućeg poglavlja Formata. Potrebno je istaknuti da sve tablice Formata nisu obvezne te ih država proizvoljno može popuniti ako ima raspoložive podatke za traženo. Obvezna polja u Formatu su prikazana podebljanim tekstom (bold) i označena oznakom (M[2](Kratica za eng. Mandatory, hrv. obvezno)). Program obuhvaća: pregled nacionalnog okvira politika i mjera za područje kvalitete zraka i onečišćenja zraka, pregled napretka u smanjenju emisija i poboljšanju kvalitete zraka postignuto postojećim politikama i mjerama (u daljnjem tekstu PaM) i stupanj usklađenosti s nacionalnim obvezama i obvezama Europske unije (u nastavku EU), pregled predviđanja daljnjeg razvoja (projekcije) uz pretpostavku da nema izmjena već donesenih PaM, moguće opcije politika za usklađenje s obvezama smanjenja za 2020.,
i srednja razina emisija za 2025., konzultacije sa zainteresiranom javnošću te s ključnim sektorskim dionicima, odabir PaM za usvajanje po sektorima, uključujući i raspored njihovog usvajanja, provedbe, revizije i odgovorna nadležna tijela, projekcije kombiniranih utjecaja PaM na smanjenje emisija, kvalitetu zraka i okoliš i povezane nesigurnosti te financijska sredstva i vremenski okvir nužni za provedbu PaM. Uvodno se u nastavku ukratko prikazuje zakonski okvir za izradu Programa, svrha i cilj Programa te raspoloživi izvori podataka koji su kao takvi uzeti u obzir pri izradi. 2.
ZAKONSKI OKVIR ZA IZRADU PROGRAMA KONTROLE ONEČIŠĆENJA ZRAKA Zakonska osnova za izradu Programa je Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18), Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) i Uredba NEC. Republika Hrvatska je stranka niza međunarodnih ugovora, odnosno konvencija i protokola uključujući i one koji se odnose na atmosferska onečišćenja. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine (LRTAP Konvencija) je okvirni sporazum kojim su se države obvezale na borbu protiv onečišćenja zraka. Protokoli su ključna sredstva/pravni instrumenti smanjivanja onečišćenosti zraka. LRTAP Konvenciju do danas prati osam protokola kojima se daju konkretne mjere za smanjivanje onečišćenja zraka, odnosno pojedinih onečišćujućih tvari – sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), hlapivih organskih spojeva (HOS), teških metala (TM) i postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs). Spomenute obveze Republika Hrvatska prihvatila je i kao stranka Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine (LRTAP Konvencija) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) i Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona (»Gothenburški protokol«, u daljnjem tekstu: GP) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 07/08). GP promiče pristup kojim se uzimaju u obzir mnogostruki učinci pojedinih onečišćujućih tvari, kako bi se spriječila ili na najmanju mjeru svela prekoračenja kritičnih opterećenja zakiseljavanja, opterećenja hranjivim dušikom i kritičnih razina prizemnog ozona za ljudsko zdravlje i vegetaciju. U tu svrhu Protokolom su definirane nacionalne emisijske kvote, koje svaka stranka mora održavati ispod definirane vrijednosti do
i u godinama nakon nje, za sljedeće onečišćujuće tvari: SO2, NOx, NH3 i HOS. U zakonodavstvo EU, a onda i u nacionalno zakonodavstvo, Protokol je uglavnom prenesen Direktivom 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
listopada
o velikim uređajima za loženje i Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
listopada
o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari (stara NEC Direktiva). S obzirom na to da su usvojene Izmjene i dopune Protokola koje se odnose na nove obveze smanjenja emisija uključujući dodatno uz ranije navedene onečišćujuće tvari i sitne lebdeće čestice (PM2,5). Na EU razini unaprjeđena je postojeća politika zaštite zraka s ciljem postizanja razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika na ljudsko zdravlje i okoliš te je usvojena NEC Direktiva. Novom NEC Direktivom propisane su nove obveze smanjenja određenih onečišćujućih tvari u zraku za HOS-eve, NH3, SO2, PM2,5 i NOx za razdoblja od
do
godine te nakon
godine u određenom postotnom (%) smanjenju u odnosu na
godinu kao baznu godinu na temelju koje se prati ispunjavanje obveza. Također se zahtjeva da u
godini bude vidljivo linearno smanjenje emisija uz određena izuzeća. Novom NEC Direktivnom su također preuzete obveze predložene u dopunjenom i izmijenjenom Protokolu koje su bile definirane za postizanje u
te u godinama nakon nje. Spomenuto je u Uredbi NEC propisano u članku 5., a definirane emisijske kvote za razdoblje do
godine su prikazane u nastavnoj tablici 1-
Tablica 1-1: Emisijske kvote za razdoblje do
g. prema članku
Uredbe NEC Onečišćujuća tvar Emisijska kvota za
g. i u godinama nakon nje sumporov dioksid (SO2) 70 kt dušikovi oksidi (NOx) 87 kt nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS-evi) 90 kt amonijak (NH3) 30 kt Republika Hrvatska je stranka i sljedećih protokola uz LRTAP Konvenciju: Protokola u vezi sa zajedničkim praćenjem i procjenom dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93), Protokola u vezi s daljnjim smanjenjem emisija sumpora
godine (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 17/98 i 3/99), Protokola o teškim metalima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 05/07), Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 05/07), Protokola o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 10/07), Protokola o nadzoru emisija hlapivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja uz konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 10/07). Nacionalne obveze smanjenja emisija i emisijske kvote onečišćujućih tvari propisane su Uredbom NEC. Uredbom NEC propisuju se određene onečišćujuće tvari u zraku koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, njihove emisijske kvote, odnosno nacionalne obveze smanjenja za određeno razdoblje u Republici Hrvatskoj i način izrađivanja izračuna emisija. Uredbom NEC u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene su sljedeće direktive EU: – članci
i
Direktive 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
listopada
o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari (SL L 309,
2001.), kako je dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od
svibnja
o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158,
2013.) i – NEC Direktiva. Osnovni cilj Uredbe NEC je ograničavanje antropogenih emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku, kako bi se ostvario napredak u postizanju razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš. 2.
SVRHA I CILJ PROGRAMA Onečišćenje zraka predstavlja značajan okolišni rizik naročito u područjima koja su izložena povišenim koncentracijama čestica PM10 i PM2,5, prizemnog ozona i drugih onečišćujućih tvari (NH3, NMVOC, SO2 i NOx) u zraku. Onečišćujuće tvari mogu putovati na velike udaljenosti te na taj način mogu utjecati na kvalitetu zraka, zdravlje ljudi i kvalitetu življenja i na mjestu njihovog primarnog izvora ispuštanja kao i daleko od primarnog izvora ispuštanja. Doprinos onečišćenju stoga je vrlo različit za pojedine lokacije i gradove, naime negdje je najveći doprinos lokalnih izvora (onih neposredno uz prijamnika, npr. ulični promet), a negdje doprinos emisija koje nastaju na razini grada ili regije ili onih koje su posljedica prijenosa preko državnih granica. Za poboljšanje kvalitete zraka potrebna je koordinirana primjena PaM na raznim razinama; međunarodno u okviru konvencija i protokola, zatim nacionalnim programima i planovima, na lokalnoj razini akcijskim planovima poboljšanja kvalitete zraka kao i drugim instrumentima. S ciljem poboljšanja kvalitete zraka te ispunjavanja nacionalnih obveza smanjenja određenih onečišćujućih tvari u zraku potrebno je izraditi prvi Program kontrole onečišćenja zraka i dostaviti ga Europskoj komisiji. Program kontrole onečišćenja zraka, po potrebi, izmjenjuje se i dopunjuje najmanje svake četiri godine, a eventuano i ranije ovisno o potrebi ažuriranja s obzirom na ispunjavanje obveza. Obaveza dostave ažuriranog ili novog Programa je do
travnja
godine. Ispunjavanje obveza se prati prilikom godišnjih pregleda izvještaja o emisijama određenih onečišćujućih tvari na području Republike Hrvatske koji se dostavljaju Europskoj komisiji za zaštitu okoliša. Europska komisija u Provedbenoj odluci PKOZ ističe važnosti Nacionalnog program kontrole onečišćenja zraka (u nastavku teksta NAPCP): – glavni je instrument upravljanja u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 koji podupire države članice da planiraju nacionalne PaM potrebne za usklađivanje s nacionalnim obvezama smanjenja emisija koje su postavljene u toj Direktivi do
i
godine, doprinose postizanju ciljeva kakvoće zraka u skladu s člankom
stavkom
te Direktive, kao i osiguravanje usklađenosti s planovima i programima postavljenim u drugim relevantnim područjima politike, uključujući klimu, energiju, poljoprivredu, industriju i promet – olakšava srednjoročno i dugoročno planiranje, čime se povećava predvidljivost zainteresiranih strana, a istovremeno podržava prelazak investicija na čiste i učinkovite tehnologije – doprinosi poboljšanju kvalitete zraka i upravljanju emisijama u zraku u državama članicama zahtijevajući konzultacije nadležnih tijela s odgovornostima na području onečišćenja zraka, kvalitete i upravljanja na svim administrativnim razinama prije usvajanja programa – također treba pridonijeti uspješnoj provedbi planova kvalitete zraka uspostavljenih u skladu s člankom
Direktive 2008/50/EZ o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (CAFE Direktiva). U tu svrhu, države članice trebaju uzeti u obzir potrebu za smanjenjem emisija, naročito dušikovih oksida i sitnih čestica, u zonama i aglomeracijama na koje utječu prekomjerne koncentracije onečišćujućih tvari u zraku i/ili u onim zonama i aglomeracijama koje znatno doprinose onečišćenju zraka u drugim zonama i aglomeracijama, uključujući i susjedne zemlje. Države članice trebale bi, kako je i izdvojeno u Provedbenoj odluci PKOZ i prema dokumentu EK: Drugo izvješće o stanju Energetske unije[3](COM

(2017)53 final – Drugo izvješće o stanju Energetske unije), kad god je to moguće, razvijati svoje nacionalne energetske i klimatske planove, paralelno s njihovim nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka kako bi osigurale sinergije i smanjili troškove provedbe, budući se planovi u velikoj mjeri oslanjaju na slične mjere i akcije. U tu svrhu i u skladu s Prilogom I. Prijedloga Uredbe o upravljanju Energetskom unijom od 30. studenoga 2016.godine [4](COM

(2016)759 final – Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013), kojim se osigurava opći okvir za integrirane nacionalne energetske i klimatske planove, trebalo bi razmotriti i utjecaj PaM koji su sadržani u navedenim planovima, na emisije atmosferskih onečišćujućih tvari i na kvalitetu zraka. Provedbena odluka PKOZ ističe i važnost zajedničkog Formata, kojim se povećava konzistentnost[5](dosljednost) s izvještavanjem o PaM u okviru klimatskih i energetskih politika EU. U tu svrhu je, zajednički format široko usklađen s relevantnim obvezama izvješćivanja prema Uredbi (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

svibnja
o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini EU te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba 525/2013)[6](Regulation (EU) No 525/2013 of the European Parliament and of the Council of 21 May 2013 on a mechanism for monitoring and reporting greenhouse gas emissions and for reporting other information at national and Union level relevant to climate change, OJ L 165, 18.6.2013, p. 13) i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 749/2014 оd
lipnja
o strukturi, formatu, postupcima podnošenja i pregledu informacija koje države članice dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije br. 749/2014). EK izradila je Izvješće »The First Clean Air Outlook[7](COM

(2018)446 final – Prvo izvješće »Izgledi za čisti zrak«)« i prateću analizu koja prikazuje ažurirane izglede za smanjenje emisija u razdoblju do

godine, kao i moguću dodatnu pomoć državama članicama u identificiranju troškovno učinkovitih dodatnih PaM u cilju ispunjenja obveza smanjenja emisija do
i
godine. U »The First Clean Air Outlook« se ističe da, za većinu atmosferskih onečišćujućih tvari koje su regulirane NEC Direktivom, u EU postoji, ili je u postupku donošenja zakon o kontroli onečišćenja zraka na izvoru nastanka, koji bi znatno podržali postizanje nacionalnih obveza smanjenja emisija, međutim amonijak je izuzetak i na EU razini; te je stoga potrebna dodatna nacionalna PaM za postizanje obveza smanjenja amonijaka. Stoga nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka također trebaju uključivati razmjerne mjere koje se primjenjuju na poljoprivredni sektor. Svrha Programa je da omogući ispunjavanje sljedeća dva cilja: – ispunjavanje obveza smanjenja onečišćujućih tvari emisija SO2, NOx, NMHOS, PM2,5 i NH3 (tablica 1-2) – smanjenjem emisije doprinijeti napretku u postizanju razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš (cilj iz članka
stavka
Uredbe NEC). U skladu s člankom
stavkom
Uredbe NEC kao i u skladu s člankom
stavkom
NEC Direktive i Dodatkom I. Direktive 2003/35/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
svibnja
kojom se osigurava sudjelovanje javnosti u vezi s izradom određenih planova i programa koji se odnose na okoliš [8](Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
svibnja
o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu), Ministarstvo (MZOE) je provelo savjetovanje s javnošću o Prijedlogu programa i svim bitnim izmjenama i dopunama prije dovršenja istog i donošenja od strane Vlade Republike Hrvatske. Tablica 1-2: Tablica
iz Priloga I. Uredbe NEC Obveze smanjenja emisija Republike Hrvatske i EU za sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), nemetanske hlapive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5) za razdoblje od
do
godine te od
godine nadalje. Bazna godina za praćenje i kontrolu ispunjavanja obveze smanjenja emisija je
godina, a za cestovni promet primjenjuje se na emisije izračunane na temelju prodanih goriva. Smanjenje SO2 u usporedbi s
godinom Smanjenje NOx u usporedbi s
godinom Smanjenje NMHOS u usporedbi s
godinom Za bilo koju godinu od
do
godine Za bilo koju godinu od
godine Za bilo koju godinu od
do
godine Za bilo koju godinu od
godine Za bilo koju godinu od
do
godine Za bilo koju godinu od
godine Republika Hrvatska 55 % 83 % 31 % 57% 34 % 48 % Europska unija 59 % 79 % 42 % 63% 28 % 40 % Smanjenje NH3 u usporedbi s
godinom Smanjenje PM2,5 u usporedbi s
godinom Za bilo koju godinu od
do
godine Za bilo koju godinu od
godine Za bilo koju godinu od
do
godine Za bilo koju godinu od
godine Republika Hrvatska 1 % 25 % 18 % 55 % Europska unija 6 % 19 % 22 % 49 % 2.
RASPOLOŽIVI IZVORI PODATAKA Raspoloživi izvori podataka za izradu Programa, koje su uzeti u obzir (između ostalih) su sljedeći dokumenti: – Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
do
godine – osvrt na stanje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj na temelju »Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za razdoblje
–
godine« prema Direktivi 2008/50/EZ (DHMZ 2017) – Dvogodišnje Izvješće za razdoblje od
do
godine o ispunjavanju obveza iz Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
do
godine (HAOP) – Akcijski planovi za poboljšanje kvalitete zraka gradova Zagreb, Osijek, Sisak, Kutina, Rijeka, Slavonski Brod – Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja
godine, s projekcijama emisija za razdoblje od
do
godine (»Narodne novine«, broj 152/09) – Izvješća o podacima iz registra onečišćavanja okoliša, HAOP – Plan prijelaza na niskougljično konkurentno gospodarstvo do
godine (COM

(2011)112 final) – Energetski plan za 2050. (COM

(2011)885/2) – Okvir za klimatsko-energetsku politiku do 2030. godine (COM

(2014)15 final), Impact Assesment, Policy summary of UK analysis on EU 2030 targets – Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema UNFCCC-u, 2018 – Treći Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost

(2014)– Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do

godine – najnovija izvješća o inventaru stakleničkih plinova i emisija onečišćujućih tvari na području Republike Hrvatske, MZOE – najnovija izvješća o projekcijama stakleničkih plinova i emisija određenih onečišćujućih tvari za područje Republike Hrvatske, MZOE – Izvješće o efektima PaM – Stručne podloge za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do
s pogledom na
godinu, Zelena knjiga,
/2017.(MZOE) – Stručne podloge za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do
s pogledom na
godinu, Bijela knjiga, 2015./2017 (MZOE) – Upute Međuvladinog panela o promjeni klime iz
godine – Prijelazni nacionalni plan, sukladno Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća 2010/75/EU o industrijskim emisijama, lipanj
Temeljni dokument korišten kao podloga za izradu Programa je Stručna podloga za program kontrole onečišćenja zraka,
(EKONERG). Stručna podloga za izradu Programa obuhvatila je pregled nacionalnog okvira PaM za područje kvalitete zraka i onečišćenja zraka, pregled napretka u smanjenju emisija i poboljšanja kvalitete zraka postignutih postojećim PaM, stupanj usklađenosti nacionalnih obveza s obvezama EU, pregled predviđanja daljnjeg razvoja (projekcije), prijedloge mogućih opcija politika za usklađenje s obvezama smanjenja za 2020.,
i srednja razina emisija za 2025., prijedlog PaM za usvajanje po sektorima, uključujući i raspored njihovog usvajanja, provedbe, revizije i odgovorna nadležna tijela, projekcije kombiniranih utjecaja PaM na smanjenje emisija, kvalitetu zraka i okoliša i povezane nesigurnosti te procjenu financijskih sredstva i i kao vremenskog okvira koji su nužni za provedbu PaM.
NACIONALNI OKVIR POLITIKA ZA PODRUČJE KVALITETE ZRAKA I ONEČIŠĆENJA ZRAKA 3.
KRATKI OSVRT NA PREGLED STANJA U ODNOSU NA VAŽEĆI PROGRAM Vlada Republike Hrvatske je na temelju članka
stavka
Uredbe o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 141/08),
godine donijela Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja
godine, s projekcijama emisija za razdoblje od
do
godine (»Narodne novine«, broj 152/09) (u nastavku: Program 2010.-2020.). Spomenuti Program
–
donesen je na temelju Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 4/08), Protokola o teškim metalima uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 5/07) i Uredbe o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj kojom se propisuju određene onečišćujuće tvari u zraku koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, njihova emisijska kvota za određeno razdoblje u Republici Hrvatskoj i način izrađivanja godišnjih proračuna emisija. U razdoblju od
dogodila su se brojna unapređenja EU zakonodavstva, kao što je revizija Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine iz svibnja
godine. Republika Hrvatska
godine postala je punopravna članica EU čime je preuzela i nove međunarodne obveze. Slijedom toga ukazala se je potreba za nadogradnju Programa 2010.-2020., što je i učinjeno. U
godini pripremljen je Program postupnog smanjenja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj s projekcijama emisija do 2020.,
i
godine s pogledom na 2050 (u daljnjem tekstu: Program
–
+ 2050.), pravni temelj za njegovu izradu bio je članak
Uredbe o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj. Programom
–
+ 2050 izrađene su projekcije emisija onečišćujućih tvari SO2, NOx, NH3, NMHOS, PM10, PM2,5 i CH4 za 2020., 2025.,
s pogledom na
godinu. Projekcije su bile pripremljene u skladu s EMEP/EEA priručnikom
Razine aktivnosti iz
godine proizlaze iz službenog nacionalnog skupa podataka za sve sektore: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske
(
– 2013.) (IIR 2015). Izvori podataka o aktivnostima, polazni parametri i pretpostavke za izradu projekcija onečišćujućih tvari identični su onima korištenih za projekcije stakleničkih plinova. Projekcije su pripremljene za scenarij s mjerama (WM) i za scenarij s dodatnim mjerama (WAM) sukladno kojem su se razmatrala dva scenarija i to scenarij postupne tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu (NU1) i scenarij snažne tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu (NU2). 3.
PRIORITETNE POLITIKE I NJIHOV ODNOS S PRIORITETIMA UTVRĐENIMA U DRUGIM RELEVANTNIM PODRUČJIMA Ovo poglavlje odgovara poglavlju 2.
»The national air quality and pollution policy framework«, Format nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka. Nacionalne obveze smanjenja emisija i emisijske kvote onečišćujućih tvari propisane su Uredbom NEC. Uredbom NEC propisuju se nacionalne obveze smanjenja za određeno razdoblje u Republici Hrvatskoj i način izrađivanja izračuna emisija za određene onečišćujuće tvari u zraku koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, njihove emisijske kvote, odnosno osnovni cilj Uredbe NEC je ograničavanje antropogenih emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku, kako bi se ostvario napredak u postizanju razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš. Uredbom NEC ujedno se dodatno doprinosi: – ciljevima kvalitete zraka utvrđenim pozitivnim nacionalnim propisom kojim se uređuju razine onečišćujućih tvari u zraku i napretku u smjeru dugoročnog cilja EU za postizanje kvalitete zraka u skladu sa smjernicama o kvaliteti zraka koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija – ciljevima EU u području bioraznolikosti i ekosustava u skladu sa Sedmim programom djelovanja za okoliš i – jačanju sinergija između politika EU koje se odnose na kvalitetu zraka i drugih relevantnih politika EU, osobito klimatskih i energetskih politika. Ukupne nacionalne emisijske kvote koje vrijede do
godine navedene u Tablici 1-1 jesu: – sumporov dioksid (SO2): 70 kt – dušikovi oksidi (NOx): 87 kt – nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS-ovi): 90 kt – amonijak (NH3): 30 kt. Spomenute obveze Republika Hrvatska je prihvatila i kao stranka Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz
godine (LRTAP Konvencija) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) i Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona (GP) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 07/08). Obveze smanjenja emisija Republike Hrvatske i EU za određene onečišćujuće tvari sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), nemetanske hlapive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5) za razdoblje od
do
godine te od
godine nadalje dane su u tablici 1-2 kao i dio Nastavne tablice koja je obvezna tablica Formata 2.3.
Prioritetne politike i njihova povezanost s prioritetima postavljenim u drugim relevantnim područjima politika (M). Bazna godina za praćenje i kontrolu ispunjavanja obveze smanjenja emisija je
godina, a za cestovni promet primjenjuje se emisije izračunate na temelju prodanog goriva. U tablici 2.3.
koja je dio obveznog formata izvješćivanja prema Provedbenoj odluci PKOZ, daje prikaz prioritetnih politika i njihova povezanost s prioritetima postavljenim u drugim relevantnim područjima politika. 2.3.1 Prioritetne politike i njihova povezanost s prioritetima postavljenim u drugim relevantnim područjima politika (M) Nacionalne obveze smanjenja emisija u odnosu na baznu godinu 2005 (u %) (M): SO2 NOx NMHOS NH3 PM2,5 2020 – 2029 (M): 55 % 31 % 34 % 1 % 18 % Od 2030 (M): 83 % 57 % 48 % 25 % 55 % Ciljevi kvalitete zraka: nacionalne prioritetne politike povezane s EU ili nacionalnim ciljevima kvalitete zraka (uklj. granične i ciljne vrijednosti i obveze koncentracije izloženosti (M): Nacionalna politika zaštite zraka određena je Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
do
godine (»Narodne novine«, broj 139/13). Relevantni ciljevi nacionalne prioritetne politike vezane za kvalitetu zraka su: • C
Sprječavanje ili postupno smanjenje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša u cjelini. • C
Unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske. Za ciljeve C1 i C2 vezano je niz mjera za praćenje i ocjenjivanje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u skladu sa zahtjevima CAFE Direktive (vidjeti poglavlje 3.2). U nastavku je opisano ispunjenje obveza koje donosi CAFE Direktiva: – utvrđeno je razgraničenje države na zone i aglomeracije – utvrđene su lokacije mjernih mjesta i program praćenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (u skladu s mjerilima CAFE Direktive) – u godišnjim izvješćima o kvaliteti zraka objavljuje se klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, te klasifikacija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu vegetacije. Praćenje kvalitete zraka u RH provodi se sukladno člancima 27., 31.,
i
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) (u daljnjem tekstu: ZOZZ) kroz državnu mrežu za praćenje kvalitete zraka te lokalne mreže gradova, županija i onečišćivača. Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
do
godine (»Narodne novine«, broj 139/13) predložene su sljedeće mjere kojima se postiže usklađenost sa zakonodavstvom EU u pogledu praćenja kvalitete zraka i procjene sukladnosti sa ciljevima kvalitete zraka: • MPR-2 Donošenje nove uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka. • MPR-3 Donošenje nove uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i popisu mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka. • MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. • MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka na postajama iz državne mreže i osiguranje kvalitete mjerenja i podataka • MOZ-1 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari potrebnih za modele kvalitete zraka u procjeni onečišćenja prizemnim ozonom iz koje slijedi MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije. Zone i aglomeracije za praćenje kvalitete zraka Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 1/14)1 utvrđen je obuhvat 5 zona i 4 aglomeracije kako je prikazano na nastavnoj slici i tablicama u kojima se navodi oznaka, naziv i obuhvat zona i aglomeracija: Na temelju Ocjene kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju
–
godine prema EU Direktivi 2008/50/EC, RH je Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH (»Narodne novine«, broj 1/14) podijeljena na 5 zona i 4 aglomeracije za praćenje kvalitete zraka. Procjenjivanje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske potrebno je provoditi najmanje jedanput u pet godina. U studenome 2017 izrađena je Ocjena kvalitete zraka na području Hrvatske
– 2015: (dostupna na poveznici: http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=74786) sukladno kojoj nije predložena promjena prostornog obuhvata zona i aglomeracija. Potvrđivanjem postojeće podjele teritorija na zone i aglomeracije smatra se da je mjera MPR-2 donošenjem, nove uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka realizirana. Popis zona u Republici Hrvatskoj Popis aglomeracija u Republici Hrvatskoj Klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti Na temelju Ocjene kvalitete zraka za razdoblje
–
(DHMZ, 2012.) donesena je važeća Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH s klasifikacijom zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti za svaku onečišćujuću tvar u odnosu na gornji i donji prag procjene/dugoročni cilj s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi i s obzirom na zaštitu vegetacije . Klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi Klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu vegetacije Značenje kratica korištenih u tablicama je sljedeće: – DPP – donji prag procjene, – GPP – gornji prag procjene, – DC – dugoročni cilj za prizemni ozon, – GV – granična vrijednost. Za ocjenu onečišćenosti u područjima gdje su razine onečišćenosti veće od gornjeg praga procjene(>GPP) obavezno je provoditi mjerenja. U područjima gdje su razine onečišćenosti između gornjeg i donjeg praga procjene (<GPP i >DPP) podaci mjerenja mogu se dopunjavati podacima modeliranja ili indikativnim mjerenjima. U područjima gdje su razine onečišćenosti < DPP može se koristiti i tehnika objektivne procjene. Lokacije i program mjerenja u državnoj mreži za praćenje kvalitete zraka Lokacije i program mjerenja u državnoj mreži za praćenje kvalitete zraka propisani su Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 65/16) i Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 73/16)
Državna mreža je u procesu modernizacije te se u nekim zonama u razdoblju
–
opseg mjerenja proširivao kako bi se postigao opseg propisan Uredbom. Ocjena kvalitete zraka na području Hrvatske
–
U
godini izrađena je nova ocjena kvalitete zraka kojom se predlaže veći broj mjernih mjesta i proširenje programa mjerenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. U nastavku se daju zaključci iz Ocjene kvalitete zraka na području Hrvatske
– 2015., DHMZ, studeni 2017.: SO2 – Kriteriji kvalitete zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te zaštitu vegetacije zadovoljeni u svim zonama i aglomeracijama – Gornji prag procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi prekoračen u zoni HR02 – Gornji prag procjene s obzirom na zaštitu vegetacije prekoračen u svim zonama NO2 – Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije prekoračena je na postaji Zagreb-1 te je na toj postaji potrebno nastaviti s mjerenjem dušikovog dioksida – Sve zone su ispod gornjeg praga procjene za zaštitu vegetacije – Gornji prag procjene s obzirom na satne vrijednosti koncentracija prekoračen u aglomeraciji Zagreb (Zagreb-1), a donji prag procjene u aglomeraciji Osijek (Osijek-1) – Gornji prag procjene s obzirom na srednje godišnje vrijednosti koncentracija prekoračen u aglomeraciji Zagreb (Zagreb-1) PM10 – Prekoračena srednja godišnja granična vrijednost u aglomeracijama Zagreb i Osijek te u zoni HR 02 (Sisak-1, Kutina-1, Slavonski Brod-2) – Broj dana s obzirom na srednju dnevnu vrijednost prekoračen u aglomeracijama Zagreb i Osijek, u zoni HR 02 (Sisak-1, Kutina-1, Slavonski Brod-2) te
godine u zoni HR 01 (Zoljan) – Prekoračeni donji i gornji pragovi procjene u zonama HR 01 (Kopački rit) i HR 02 (Kutina, Sisak) te u aglomeracijama Zagreb, Osijek i Rijeka te donji prag u zoni HR 04 PM2,5 – Prekoračene granične vrijednosti i tolerantne vrijednosti u Slavonskom Brodu-1 – Prekoračen gornji prag procjene na postaji Slavonski Brod-1, a donji prag procjene u Kopačkom ritu O3 – Ciljna vrijednost prizemnog ozona (120 μgm-3) prekoračena u zonama HR 01, HR 03, HR 04 i HR 05 i aglomeracijama Zagreb i Rijeka – Parametar AOT40 prekoračen u zonama HR 01, HR 03, HR 04 i HR 05 i aglomeracijama Zagreb i Rijeka C6H6 – Prekoračena granična vrijednost srednje godišnje koncentracije na postaji Sisak-1 – Donji prag procjene srednje godišnje koncentracije prekoračen u zoni HR02 H2S – Prekoračen dozvoljen broj prekoračenja satne granične vrijednosti u Sisku i Slavonskom Brodu te na lokalnoj postaji Zagreb – Jakuševac (narušeni su uvjeti kvalitete života). – Prekoračen dozvoljen broj prekoračenja dnevne granične vrijednošću u Slavonskom Brodu i na lokalnoj postaji Zagreb – Jakuševac (narušeni su uvjeti kvalitete života). NH3 – Prekoračen dozvoljen broj prekoračenja dnevne granične vrijednosti u Kutini (narušeni su uvjeti kvalitete života) B(a)P – Prekoračene srednje godišnje vrijednosti koncentracija na postajama Zagreb-1, Zagreb-3, Slavonski Brod-1 i Sisak-1 – Gornji prag procjene prekoračen na postajama Zagreb-1 i Sisak-1 PPI Pokazatelj prosječne izloženosti koncentracijama PM2,5 Pokazatelj prosječne izloženosti izražen u μg m-3 temelji se na mjerenjima s gradskih pozadinskih lokacija u zonama i aglomeracijama na čitavom teritoriju države, a koristi se kako bi se provjerilo da li je ostvaren cilj smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini. Treba ga procijeniti kao prosjek srednjih vrijednosti godišnjih koncentracija u tri uzastopne godine, na svim točkama uzorkovanja koje su određene prema posebnom propisu. PPI za referentnu godinu
jednak je srednjoj vrijednosti koncentracije za 2013.,
i
godinu i iznosi 20.6 μg m-3 te je viša od zahtijevane razine izloženosti za
godinu koja iznosi 20 μg m-
Zone i aglomeracije Ocjenom kvalitete zraka 2011.-
predloženo je zadržati prostornu raspodjelu zona i aglomeracije sukladno Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske jer se nisu promijenili uvjeti za razgraničenje obzirom na kvalitetu zraka. Najmanji broj mjernih mjesta za trajno praćenje kvalitete zraka Jedan od kriterija za donošenje odluke o potrebi proširenja mjerne mreže je i analiza razine onečišćenosti u odnosu na pragove procjene. Sažeti prikaz analize razina onečišćenosti u odnosu na pragove procjene za razdoblje 2011.-
godine prikazan je po onečišćujućim tvarima u tablicama u nastavku. Ocjena razine onečišćenosti u odnosu na pragove procjene za zdravlje ljudi u razdoblju od
do
godine po mjernim mjestima državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prema važećim zonama i aglomeracijama (u zonama bez mjerenja primijenjeni su rezultati modela). Ocjena razine onečišćenosti prema pragovima procjene za zdravlje ljudi u razdoblju od
do
godine po mjernim mjestima državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prema važećim zonama i aglomeracijama a koja se odnosi na arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke ugljikovodike u vanjskome zraku. Ocjena razine onečišćenosti prema kritičnim razinama za vegetaciju u razdoblju od
do
godine po mjernim mjestima državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prema važećim zonama. Kritične razine za vegetaciju se ne primjenjuju na područja aglomeracija (u zonama bez mjerenja primijenjeni su rezultati modela). Ocjenom je utvrđena potreba povećanje opsega mjerenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. U zoni HR 01 nedostaje jedno mjerno mjesto za PM2,5 i jedno mjesto za PM10 budući da je prekoračena gornja granica procjenjivanja (GGP) u Kopačkom ritu. Iako se ova nesukladnost pojavila samo u
godini mora se povećati broj lokacija mjerenja kako bi se zadovoljili kriteriji Priloga V. Direktive 2008/50/EZ. Ovdje treba napomenuti da u ovoj zoni u razdoblju
–
godine nije bilo prekoračenja GGP te se pojavljuje kao nova obveza za razdoblje
–
godine. U aglomeraciji HR OS također nedostaje jedno mjerno mjesto (gradska pozadinska postaja) koja će biti uspostavljena u razdoblju
–
godine, kroz projekt modernizacije državne mreže. U aglomeraciji HR ZG prekoračena je GGP za benzen iz čega slijedi da je potrebno uspostaviti dvije dodatne lokacije mjerenja benzena u narednom razdoblju
–
godine, što će se osigurati kroz modernizaciju državne mreže. Prema rezultatima mjerenja prizemnog ozona, kriterij broja mjernih mjesta nije zadovoljen. Iako postoje mjerenja na gradskoj pozadinskoj postaji u Velikoj Gorici i na gradskoj pozadinskoj postaji Zagreb-03, podaci mjerenja nemaju zadovoljavajući obuhvat, tako da je ovaj problem potrebno riješiti kako bi se izbjegla nesukladnost. Prema Uredbi o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 65/16) formalni kriterij je zadovoljen (2 mjerna mjesta) ali s obzirom na kriterij obuhvata podataka samo jedna postaja zadovoljava navedeni kriterij. Osim toga, u zoni HR ZG planira se uspostava još jedne gradske pozadinske postaje u razdoblju
–
godine, tako da se očekuje da ova zona u budućnosti neće biti u nesukladnosti s obzirom na prizemni ozon. Nadalje, u zoni HR ZG postoji nesukladnost i s obzirom na benzo(a)piren (BaP). Vrijednosti prekoračuju GGP tako da je u razdoblju
–
godine potrebno analizirati koncentracije lebdećih čestica na još jednoj mjernoj lokaciji. U tablici se daje prikaz minimalnog broja mjernih mjesta za praćenje pojedinih onečišćujućih tvari koje je potrebno uspostaviti sukladno novoj Ocjeni kvalitete zraka: Mjerno mjesto za analizu hlapivih organskih spojeva (HOS) na području Republike Hrvatske do sada još nije uspostavljeno, ali se planira u okviru modernizacije državne mreže (
–
godine). Vezano uz provedbu mjera MPR-3 Donošenje nove uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i popisu mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka i MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kao i mjere MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka na postajama iz državne mreže i osiguranje kvalitete mjerenja i podataka u
godini doneseni su nova Uredba i Program kao preduvjet za dodjelu bespovratnih sredstava iz strukturnih fonodova za provedbu projekta »Unapređenje i modernizacija državne mreže za prećenje kvalitete zraka – AIRQ«. Vezano uz realizaciju mjere MOZ-1 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari potrebnih za modele kvalitete zraka u procjeni onečišćenja prizemnim ozonom iz koje slijedi MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije, izrađen je cjeloviti registar emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije (poglavlje
Plana Preventivne mjere – MPR-11). Rezultati provedbe mjere dostupni su na poveznici: https://emep.haop.hr/. Rezultati daju prostorni prikaz emisija onečišćujućih tvari u na teritoriju RH za zone u rezoluciji 0,1°x0,1° (long-lat), a za aglomeracije u rezoluciji 500 m x 500 m (long-lat). Realizacijom ove mjere osigurani su detaljni podaci o emisijama za modeliranje kvalitete zraka na skali visoke rezolucije. Ciljevi politike o klimatskim promjenama (i energiji) Republika Hrvatska je u prvom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola prihvatila pojedinačnu obvezu smanjenja emisije za 5% i svoju je obvezu ispunila. U drugom obvezujućem razdoblju, od
do
godine, Republika Hrvatska je prihvatila obvezu smanjenja emisije za 20% u odnosu na razinu
godine, ali kao zajedničku obvezu smanjenja EU prema UNFCCC-u (Amandman iz Dohe [1]). Republika Hrvatska prema raspodjeli obveza za smanjenje emisija unutar EU, kako je to utvrđeno Odlukom 406/2009/EZ o podjeli napora (u daljenjem tekstu: ESD) može povećati emisije do
godine u sektorima obuhvaćenim ESD-om za 11% u odnosu na
godinu. Nacionalna politika o klimatskim promjenama određena je Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) u poglavlju VIII. Praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Ublažavanje klimatskih promjena ostvaruje se smanjivanjem emisija stakleničkih plinova koje se osigurava provođenjem Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske, planskih dokumenata, postupnim ograničavanjem emisijskih jedinica gospodarskim subjektima trgovanjem emisijskim jedinicama, mjerama u svim sektorima izvorima emisija, primjenom fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola i drugim mjerama koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena (članak
Zakona o zaštiti zraka). Prilagodba klimatskim promjenama obavlja se provedbom mjera prilagodbe u sektorima koji su izloženi utjecaju klimatskih promjena. Ciljevi i prioriteti za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama predloženi su Nacrtom Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama s akcijskim planom. U okviru politike o klimatskim promjenama izrađeni su: – Nacrt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do
s pogledom na
godinu, Bijela knjiga, svibanj
(MZOE) – Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do
godine s pogledom na
godinu, Bijela knjiga, rujan
(MZOE). Za spomenute nacrte strategija provedene su javne konzultacije koje uključuju stratešku procjenu utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Ciljevi koji se predlažu u Nacrtu strategije niskougljičnog razvoja su sljedeći: – postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika i učinkovitim korištenjem resursa. Povećanje zapošljavanja u rastućim sektorima gospodarstva i 1397967985zelenoj’ ekonomiji, poticanje regionalnog i ruralnog razvoja, poticanje inovacija i tehnološkog razvoja, poticanje obrazovanja, cjeloživotnog školovanja i specijalizacija za niskougljično gospodarstvo, doprinos socijalnom uključivanju – povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti – solidarnost izvršavanjem obveza Republike Hrvatske prema međunarodnim sporazumima u okviru politike EU, kao dio naše povijesne odgovornosti i doprinos globalnim ciljevima – smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje. Ciljevi koji se predlažu u Nacrtu strategije prilagodbe klimatskim promjenama su sljedeći: – smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja (dugoročni cilj) – okupljanje svih relevantnih institucionalnih, političkih, gospodarskih i društvenih dionika radi stvaranja dovoljno jake potpore provedbi zajedničkih akcija na realizaciji mjera prilagodbe – integracija postupka prilagodbe, uključivo i provedbu mjera, u postojeće i nove politike, programe, planove i ostale aktivnosti koje se provode na svim razinama upravljanja – podići razinu svijesti o važnosti klimatskih promjena i neizostavnosti pokretanja postupka prilagodbe u svim društvenim segmentima, koji su i glavni korisnici pozitivnih učinaka procesa prilagodbe klimatskim promjenama. Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
do
godine određen je opći cilj nacionalne politike vezane za klimatske promjene: C
Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine odliva stakleničkih plinova. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09) određuje ciljeve vezano za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Operativna provedba ciljeva utvrđena je kroz akcijske planove za korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, koji se izvještavaju prema Europskoj komisiji. Indikativni cilj za ograničavanje ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj do
godine iznosi 11,15 Mtoe, 7,0 Mtoe za neposrednu potrošnju energije. Za
godinu je na razini EU određeno smanjenje emisije za najmanje 40% u odnosu na
godinu. To će se provesti tako da se emisija u ETS-u smanji za 43% u odnosu na
godinu, a u sektorima izvan ETS-a za 30% u odnosu na
godinu. Pritom je za Republiku Hrvatsku smanjenje emisija u sektorima obuhvaćenim ESD-om -7% u odnosu na
godinu. Relevantni ciljevi politika u drugim područjima, uklj. poljoprivredu, industriju i transport (M): Relevantni ciljevi politika u poljoprivredi Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od
–
godine temeljni je dokument za provedbu politike ruralnog razvoja te sadržava sve programe i mjere potpore ruralnom razvoju i definira relevantne ciljeve politika u poljoprivredi. Drugi važeći dokument koji usklađuje nacionalne s ciljevima EU je Nacionalni akcijski plan Republike Hrvatske za postizanje održive uporabe pesticida
–
Program ruralnog razvitka definira 18 mjera s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Mjere su dodatno podijeljene na podmjere, a podmjere na operacije usmjerena na postizanje točno definiranih ciljeva. Najvažniji opći ciljevi operacija iz Programa ruralnog razvitka relevantni za pitanje kontrole onečišćenja zraka odnosno sa indirektnim učinkom na smanjenje emisija onečišćujućih tvari nastalih poljoprivrednom praksom mogu se sažeti kako slijedi: • Savjetovanje i strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj. • Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz bojna ulaganja u ekološku primarnu poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda (npr. ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila, okrupnjivanje i povećanje prosječne površine poljoprivrednog gospodarstva, ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, skladištenje i pakiranje proizvoda. • Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš (npr. građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva). • Korištenje obnovljivih izvora energije (ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu. • Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša (npr. kontrola erozije tla (ulaganje u izgradnju terasa, podizanje suhozida i živica), izgradnja novih i obnova postojećih nastambi za stoku, ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu), te plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama (npr. obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture, rotacija usjeva, uspostava poljskih traka). • Poticanje ekološkog uzgoja kroz plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja. • Potpora za pilot-projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija. Iz Programa su izdvojene aktivnosti koje svojom primjenom djeluju i na emisije u zrak: • Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu • Ulaganja u fizičku imovinu • Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti • Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja • Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima • Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma • Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija • Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene • Ekološki uzgoj • Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima • Suradnja • Upravljanje rizicima • Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative leader (clld – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) Relevantni ciljevi politika u industriji Relevantni ciljevi politika u industriji objedinjeni su u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske za razdoblje od
do
Industrijska strategija predstavlja svaki oblik intervencije ili državne politike usmjerene ka unaprjeđenju poslovnog okruženja, odnosno promjene strukture ekonomske aktivnosti prema sektorima, tehnologijama ili zadacima od kojih se očekuje veći doprinos ekonomskom rastu ili društvenom blagostanju, nego što bi to bio slučaj kad bi intervencija izostala. Iz strategije su izdvojeni opći i ostali ciljevi koji bi svojom primjenom djelovali na emisije u zrak. Opći ciljevi: • Povećanje udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju zaposlenih u industriji kako bi se postigla veća produktivnost domaće industrije • Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj što je općeprihvaćeno tako da pridonosi inovativnosti • Povećanje investicija u fiksni kapital koje trebaju pratiti nova zapošljavanja i povećanja opremljenosti rada kapitalom te amortizaciju postojećih investicija Ostali ciljevi: • Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85% • Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja
godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih • Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju
–
• Povećanje izvoza u razdoblju
–
za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti U Industrijskoj strategiji u općim i ostalim ciljevima nisu direktno izdvojeni okolišni ciljevi. Razlog nedostatka okolišnih ciljeva je nedostupnost Strategije upravljanja okolišem iako se smatra da će ista imati utjecaj na razvoj industrije. Indirektno se navodi da industrijska politika polazi od važnosti interaktivnosti između moderne visokotehnološke industrije i rastućeg uslužnog sektora, industrije i okoliša. Zakonodavstva razvijenih zapadnih zemalja od industrije zahtijevaju zadovoljavanje visokih standarda zaštite okoliša i zdravlja ljudi u proizvodnim procesima. Takva zakonska regulativa u razvijenim zemljama nametnula je dodatni pritisak na profitabilnost industrije. Relevantni ciljevi politika u prometu Relevantni ciljevi politika u prometu predstavljeni su u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (
– 2030.). Razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj smatra se izuzetno važnim za ekonomski i socijalni rast kao i za međunarodnu povezanost. Prometna infrastruktura je instrument regionalnog razvoja koji pokreće razmjenu dobara te bolju pristupačnost svim ekonomskim, zdravstvenim, turističkim i ostalim sadržajima. Prilikom izrade općih i specifičnih ciljeva Strategija je uzela u obzir već objavljene europske strategije te zahtjeve vezane za zaštitu okoliša i zaštitu klime. Opći ciljevi koji će svojom provedbom izravno i neizravno utjecati na emisije i kvalitetu zraka su: • Promijeniti raspodjelu prometa putnika u prilog javnog prijevoza (JP) te oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova • Promijeniti raspodjelu prometa tereta u prilog željezničkog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima • Razviti prometni sustav (upravljanje, organiziranje i razvoj infrastrukture i održavanja) prema načelu ekonomske održivosti • Smanjiti utjecaj prometnog sustava na klimatske promjene • Smanjiti utjecaj prometnog sustava na okoliš (okolišna održivost) • Povećati sigurnosti prometnog sustava • Povećati interoperabilnosti prometnog sustava (JP, željeznički, cestovni, pomorski i zračni promet te promet unutarnjim plovnim putovima) • Poboljšati integraciju prometnih modova u Hrvatskoj (upravljanje, ITS, VTMIS, P&R itd.) • Dalje razvijati hrvatski dio TEN-T mreže (osnovne i sveobuhvatne). Osim općih ciljeva definirani su i specifični ciljevi za pojedine sektore transporta: • Kvalitetnije usuglasiti upravljanje prometom sa susjednim zemljama (BiH – Luka Ploče, cestovne i željezničke veze s BiH, Slovenijom, Srbijom, Italijom, Crnom Gorom i Mađarskom) • U pojedinim dijelovima Hrvatske upotpuniti, gdje je primjenjivo, razvoj turističkog sektora kao glavnog gospodarskog čimbenika adekvatnim razvojem prometa, osobito u prilog JP-a i zelene mobilnosti • Poboljšati dostupnost udaljenih dijelova Hrvatske (npr. otoka, Južne Dalmacije...) • Razviti potencijal glavnih logističkih središta (Luke Rijeka, luke Split, luke Ploče, luke Vukovar, luke Osijek, luke Slavonski Brod, čvora Zagreb) • Pojačati položaj Hrvatske kao logističkog čvorišta šire regije, uz osobit naglasak na Zagreb • Poboljšati integraciju prometnog sektora u društveno-ekonomska kretanja u regiji (koncept funkcionalnih regija, FR) • Gradski, prigradski i regionalni promet – Razviti potencijal cestovnog javnog prijevoza (regionalnog i državnog) gdje drugi oblici javnog prijevoza nisu isplativi – Povećati konkurentnost tramvajskog prometnog sustava u Zagrebu i Osijeku – Bolje integrirati međunarodni/nacionalni prometni sustav u sustave lokalnog i regionalnog prijevoza (putnička čvorišta, integrirani sustav naplate itd.) – Povećati efikasnost i smanjenje ekonomskog utjecaja od upravljanja i organizacije javnog prijevoza – Povećati privlačnost javnog prijevoza unaprjeđivanjem koncepata upravljanja i modernizacijom voznog parka – Upravljanje prometom i logistikom i informiranje – Pregled/ažuriranje lokalnih/regionalnih glavnih planova (Master-planova) • Željeznički promet – Unaprijediti koridore željezničkog teretnog prometa iz Luke Rijeka prema tržištima s najvećim potencijalom za luku (Mađarskoj, BiH, Slovačkoj, Italiji, južnoj Poljskoj i Srbiji) – Kvalitetnije koristiti hrvatski željeznički sustav u većim hrvatskim aglomeracijama (Zagreb, Rijeka, Split, Varaždin, Osijek) te unutar i između funkcionalnih regija (podregija) – Poboljšati razinu usluge željezničkog voznog parka i njegovog utjecaja na okoliš – Bolje integrirati željeznički sustav u sustave lokalnog prometa (sigurnost i zaštita na stanicama, veze s drugim oblicima prijevoza itd.) – Povećati sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima – Povećati efikasnost hrvatskog željezničkog sustava (upravljanje prometom, poslovanje itd.) – Zajamčiti održavanje infrastrukture uvažavajući aspekte ekonomičnosti. • Cestovni promet – Poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava – Kvalitetnije koristiti hrvatski cestovni sustav u kontekstu javnog prometa (autobusi u lokalnom, regionalnom i državnom sustavu) – Smanjiti utjecaj najstarijih dionica hrvatske mreže autocesta na okoliš – Optimizirati i međusobno uskladiti različite sustave naplate cestarina u Hrvatskoj – Unaprijediti tehničke zahtjeve u projektiranju cesta uz naglasak na ekonomičnija tehnička rješenja, sigurnosne norme, zelenu mobilnost i integraciju vidova prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova – Povećati cestovnu dostupnost područja u kojima je postojeća infrastruktura dosegnula gornju granicu propusne moći, a alternativni oblici prijevoza (javni željeznički i obalni linijski prijevoz) nisu ekonomski opravdani (turistička središta u Jadranskoj Hrvatskoj), uključujući uvođenje održivog prometnog koncepta u prilog javnom prijevozu i oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova – Povećati povezanost sa susjednim zemljama radi podizanja suradnje i teritorijalne integracije na višu razinu – Povećati dostupnost područja u Hrvatskoj u kojima je dosegnuta gornja granica propusne moći i u kojima nema alternativne cestovne infrastrukture (paralelne autoceste itd.) – od Zagreba u smjeru Bjelovara i od Varaždina u smjeru Koprivnice i Krapine. – Smanjiti prometnu zagušenost u visoko opterećenim aglomeracijama uvažavajući posebna pravila koja vrijede za zaštitu nacionalne baštine. • Zračni promet – Podržati razvoj Zračne luke »Franjo Tuđman« s ciljem očuvanja dostupnosti glavnog grada Hrvatske iz inozemstva – Unaprijediti poslovanje i pouzdanost rada Zračne luke Dubrovnik radi očuvanja dostupnosti Južnoj Dalmaciji – Poboljšati dostupnost zračnih luka, osobito javnim prijevozom – Poboljšati standard sigurnosti u zračnim lukama i zračnom prometu – Uskladiti sa zahtjevima za ulazak u šengenski prostor gdje je primjenjiv • Pomorski promet – Potaknuti razvoj i podići konkurentnost luke Rijeka kao glavne hrvatske morske luke – Smanjiti utjecaj pomorskog prometa na okoliš (razvoj flote, zaštite okoliša i mjera prevencije i suzbijanja onečišćenja s pomorskih objekata) – Povećati raspodjelu prijevoza tereta na prekomorskim jadranskim i priobalnim pravcima u korist pomorskog prijevoza – Povećati pouzdanost pomorskog prometa (javnog prijevoza i opskrbnih lanaca) u otežavajućim vremenskim uvjetima – Poboljšati učinkovitost i ekonomičnost pomorskog prometnog sustava – Poboljšati sigurnost pomorskog prometnog sustava – Poboljšati integraciju luka u sustav lokalnog prijevoza (putničkog i teretnog) Strategija propisuje da sve infrastrukturne projekte, koji proizlaze iz mjera treba planirati uzimajući u obzir potencijalne klimatske pojave na području realizacije mjere. Relevantni ciljevi politika u otpadu Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom RH proizlaze iz ocjene stanja gospodarenja otpadom i obveza koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa, transponiranih u nacionalno zakonodavstvo. Provedba i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj omogućena je primjenom i ispunjavanjem ciljeva definiranih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13 i 73/17) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje
–
godine (»Narodne novine«, broj 3/17). Zakon o održivom gospodarenju otpadom glavni je zakon kojim se uređuju pitanja gospodarenja otpadom u RH. Postoji niz pravilnika koji su usvojeni sukladno Zakonu, neki od njih uređuju određene aktivnosti gospodarenja otpadom, a neki uređuju gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Na temelju ocjene postojećeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje RH mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, Planom gospodarenja otpadom definirani su ciljevi koje je potrebno postići do
godine, u odnosu na
godinu:
Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom – Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5% – Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) – Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada – Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada
Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada – Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada – Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda – Unaprijediti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom – Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom – Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu – Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada
Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom
Sanirati lokacije onečišćene otpadom
Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti
Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom
Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom
Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom Paketom o otpadu (»Waste Package«) iz
godine uvode se izmjene propisa EU koji se odnose na gospodarenje otpadom uvođenjem ambicioznijih ciljeva za države članice, u cilju promicanja prelaska na kružno gospodarstvo. Cilj izmjena Direktiva uključenih u Paket o otpadu je postupno u svim državama članicama izjednačiti razine najbolje prakse i potaknuti potrebna ulaganja u gospodarenje otpadom te omogućiti kružno gospodarstvo od proizvodnje do potrošnje, popravka i ponovne proizvodnje, gospodarenja otpadom te vraćanja korisnih sirovina u gospodarstvo. Budući se kružnim gospodarstvom potiče korištenje proizvodnih procesa koji troše manje materijala i energenata, koriste resurse bez otpada i uključuju potpuno recikliranje na kraju životnog vijeka proizvoda, to indirektno utječe na emisiju i kvalitetu zraka – razvija se održivo i konkurentno gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova i ostalih onečišćujućih tvari, doprinosi se smanjenju degradacije okoliša i potrošnje resursa kao i uništavanja bioraznolikosti. Dana
srpnja
godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo. Hrvatska je obvezna transponirati Direktive o otpadu u svoje zakonodavstvo do
srpnja
godine. Neki drugi ciljevi i prioriteti nacionalnih politika relevantni za NAPCP: Program Vlade Republike Hrvatske do
godine Kao važan aktualni dokument koji određuje razvojnu politiku do
godine može se istaknuti Program Vlade Republike Hrvatske za mandat
–
• Temeljni ciljevi su: o ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta o stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta o zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova o društvena pravednost i solidarnost. • U području ekologije, održivog razvoja i zaštite okoliša istaknuti su sljedeći specifični ciljevi: o zaštita hrvatskih prirodnih resursa o integralno upravljanje vodama i zaštita nacionalnih vodnih resursa o prilagodba klimatskim uvjetima o učinkovito gospodarenje otpadom. • U području energetike Strategije energetskog razvoja je u procesu izrade, a istaknuti specifični ciljevi su: o unaprjeđenje sigurnosti opskrbe naftom u Hrvatskoj i EU o unapređenje sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj i EU. • U području demografskog razvitka, populacijske politike i revitalizacije istaknuti ciljevi su: o poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda o stambeno zbrinjavanje obitelji po povoljnim uvjetima. Nacionalna razvojna strategija • U
godini usvojen je Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 123/17). Ovim Zakonom uređuje se sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvještavanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje dokumenata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode tijela javne vlasti. Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši dokument. Nakon nje slijede multi-sektorske i sektorske strategije, zatim planovi pa programi. • Trenutno se strateški razvoj Republike Hrvatske zasniva na nizu multi-sektorskih i sektorskih strategija te planova i programa, a u izradi je prva Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do
godine. Plan je da se usvoji do
godine. Energetska strategija • Aktualna Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09) postavila je tri temeljna energetska cilja: o sigurnost opskrbe energijom; o konkurentnost energetskog sustava; o održivost energetskog razvoja. • S obzirom na promjene u nizu unutarnjih i vanjskih čimbenika od usvajanja Strategije u
godini, prepoznata je potreba za izradom nove Strategije. Nova Strategija je u izradi i njeno usvajanje se očekuje tijekom
godine. Plan zaštite okoliša U izradi je Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske. Plan još nije usvojen, a u nacrtu plana (MZOE, 2016.) prepoznati su sljedeći prioriteti: • I. Zaštita, očuvanje i poboljšanje vrijednosti prirodnih dobara i okoliša • II. Poticanje održive proizvodnje i potrošnje • III. Zaštita građana od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje povezanih s okolišem • IV. Jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira • V. Bolje povezivanje znanja, sustava upravljanja informacijama i politike okoliša; • VI. Razvoj ekonomskih instrumenata i financiranja • VII. Poboljšanje održivosti gradova • VIII. Promicanje održivog razvoja na europskoj i međunarodnoj razini prema Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 30/09). 1 Navedenom Uredbom prestala je važiti Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/2008) kojom je teritorij Republike Hrvatske bio podijeljen na 7 zona i 6 aglomeracija (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Sisak i Kutina). 2 Ranije važeće bile su Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14) i prateći Program mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 103/14, ispr. 117/14). 3.2.
Koherentnost inventara i projekcija Program sukladno članku
stavku
Uredbe NEC mora biti koherentan s drugim relevantnim planovima i programima uspostavljenim na temelju zahtjeva utvrđenih u zakonodavstvu Republike Hrvatske ili zakonodavstvu EU. Budući da su nacionalni inventari emisija i projekcije emisija ujedno i baza podataka, odnosno izvori podataka na kojoj se razvijaju planovi i programi, nužno je da oni međusobno budu koherentni, tj. da inventar emisija onečišćujućih tvari i inventar emisija stakleničkih plinova budu koherentni te da oni budu koherentni i s projekcijama kao i da projekcije onečišćujućih tvari budu koherentne s projekcijama stakleničkih plinova. Koherentnost te vrste se osigurava preko slijedećeg: • istovrsni izvori podataka i podaci o podacima o aktivnostima (npr. upotreba istih energetskih modela, podaci o poljoprivrednoj produktivnosti, kretanju stanovništva, BDP-u, broju kućanstava i sl.) i • istovrsne pretpostavke napravljene na već usvojenim PaM i konzistentne su u svim područjima politike. Osim navedenoga, koherentnost se osigurava provedbom izvješćivanja o inventaru emisija onečišćujućih tvari, projekcijama i kvaliteti zraka prema utvrđenim predlošcima, formatima i smjernicama kako bi se postigla maksimalna dosljednost u izvješćivanju između država članica. Program treba biti u skladu s izvješćivanjem prema drugim obvezama, uključujući: • inventar emisija onečišćujućih tvari i projekcije koje države članice prijavljuju godišnje / svake 4 godine UNECE-u prema CLRTAP-u, • godišnja prijava Komisiji prema E-PRTR, • inventar emisija stakleničkih plinova i projekcije (dvo) godišnje prijavljuju Komisiji i UNFCCC prema Protokolu iz Kyota i MRR, • informacije o kvaliteti zraka koje se razmjenjuju putem e-izvješćivanja u skladu s Provedbenom odlukom IPR. Koherentnost izvora podataka i podataka o aktivnostima u inventarima i projekcijama Podaci o aktivnostima potrebnim za izračun emisija onečišćujućih tvari prikupljaju se iz Informacijskog sustava zaštite okoliša RH, službenih godišnjih publikacija te baza podataka Državnog zavoda za statistiku i mjerodavnih ministarstava i institucija. Za određene pod-sektore i kategorije izvora emisije traže se detaljniji podaci o aktivnostima od onih koji su raspoloživi u službenim publikacijama (npr. energetska bilanca, raspodjela cestovnih vozila po kategorijama i sl.). Za izradu inventara emisija onečišćujućih tvari i inventara emisija stakleničkih plinova uglavnom se koriste isti setovi podataka. Navedeno se provjerava tijekom godišnjih detaljnih pregleda inventara sukladno NEC Direktivi te se po utvrđivanju neusklađenosti, za slijedeći godišnji podnesak, provodi usklađivanje. Prvi takav detaljan tehnički pregled sukladno NEC Direktivi proveden je
godine za inventare emisija sa zadnjom povijesnom godinom
Ranija usklađivanja provodila su se prema izvješću
faze centraliziranog pregleda koordiniranog od EMEP centra za emisije, Centara za emisijske inventare i projekcije (CEIP) koji djeluje kao tajništvo za reviziju sukladno UNECE LRTAP konvenciji i EU NEC Direktivi. Republika Hrvatska je prošla kroz dva takva centralizirana pregleda u
i
godini. Projekcije koje su sastavni dio ovoga Programa izrađene su na temelju EMEP/EEA smjernica u okviru LRTAP konvencije i u skladu sa zadnjim dostupnim godišnjim inventarom za
godinu. Podaci o emisijama i podacima o aktivnostima preuzeti su iz posljednjeg povijesnog podneska inventara Europskoj komisiji i Tajništvu LRTAP Konvencije iz veljače
godine. Time je ispunjen uvjet da proračunate projekcije trebaju biti konzistentne sa zadnjim prijavljenim inventarom. Izrada projekcija obuhvatila je tri osnovna koraka: • Prvi korak: određivanje ključnih izvora emisije pojedine onečišćujuće tvari i udjela istih u ukupnoj emisiji promatrane onečišćujuće tvari • Drugi korak: uključivanje podataka o aktivnosti iz raspoloživih planova razvoja • Treći korak: gdje planovi razvoja nisu bili raspoloživi pristupilo se pretpostavljanju budućih podataka o aktivnosti. Navedeno je razrađeno po promatranim onečišćujućim tvarima i ključnim sektorima. Metodologija korištena za projekcije emisija identična je metodologiji proračuna emisija. Emisija je rezultat produkta podatka o aktivnosti (npr. potrošnja goriva, statistika proizvodnje, broj životinja, obrađeni otpad itd.) i pripadajućeg faktora emisije. Kako bi se omogućilo integrirano modeliranje koje uključuje mogućnost istovremene procjene važnih utjecaja scenarija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske i mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari primijenjeni su mnogobrojni modeli za simulacije i optimiranje, a razvijen je i integralni model nazvan NUSPCRO (Niskougljično strateško planiranje Hrvatske). Kao osnova za izradu integriranog modela NUSPCRO na cjelovit i sustavan način korišten je softverski alat LEAP (engl. Long-range Energy Alternatives Planning system), integrirani alat za modeliranje koji je korišten za analizu energetske politike i procjenu mjera za ublažavanje klimatskih promjena te za modeliranje potrošnje energije, energetske transformacije i ekstrakciju resursa. Korišten je i za obračun energetskih i ne-energetskih emisija u svim sektorima gospodarstva. Scenariji se izrađuju na temelju velikog broja ulaznih podataka te metodologije za proračun utjecaja. Pritom se modeliraju utjecaji ekonomije, PaM te tehnologija i promjena u ponašanju stanovnika. Ovisno o ciljevima koji se žele analizirati, rezultati u određenim scenarijima mogu biti pokazatelj potrebe za simulacijom dodanih mjera kako bi se ostvarili zadani ciljevi za smanjenje emisija ili ispitala optimalna kombinacija mjera za smanjenje emisija. Dodatnim iteracijama ispituje se osjetljivost na promjene u parametrima. Kao rezultat, proizlaze projekcije emisija stakleničkih plinova, projekcije emisija onečišćujućih tvari, troškovi, eksterni troškovi te utjecaj na zapošljavanje koji se potom mogu evaluirati na monetarnoj osnovi kako bi se dobila integrirana analiza troškova i koristi. Konzistentni odnosi i korištene metodologije omogućavaju dosljednu usporedivost scenarija ta procjenu graničnih utjecaja pojedinih PaM. NUSPCRO model je osim za potrebu izrade projekcija ovoga Programa korišten (ili će se koristiti) pri izradi sljedećih dokumenata: – Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova Republike Hrvatske – Izvješće o provedbi PaM za smanjenje emisija i povećanje odliva stakleničkih plinova Republike Hrvatske – Nacrt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske. Koherentnost projekcija emisija onečišćujućih tvari u zrak s drugim obavezama Nacionalni inventar izrađuje se na godišnjoj razini dok se projekcije emisija onečišćujućih tvari iako se prijavljuju svake godine izrađuju svake dvije. Za izradu projekcija uzimaju se podaci iz zadnjeg dostupnog inventara koji je u ovom slučaju inventar za
godinu. te su stoga i proračunate projekcije u potpunosti konzistentne sa emisijama iz zadnjeg prijavljenog inventara. Projekcije su izrađene u skladu s Izvješćem o projekcijama stakleničkih plinova koje se izrađuju prema Uredbi o praćenju emisija stakleničkih plinova, PaM za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj. Podaci o aktivnostima, pretpostavke i ulazni parametri u potpunosti su konzistentni sa zadnje podnesenim Izvješćem o projekcijama stakleničkih plinova[9](HAOP, lipanj 2017.). Uspoređujući projekcije emisija onečišćujućih tvari s projekcijama stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj može se reći da su u potpunosti koherentne. Republika Hrvatska izvještava emisije i projekcije emisija stakleničkih plinova u EU, UNFCCC i emisije i projekcije onečišćujućih tvari u EU i CLRTAP. Posljednje publicirano Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj kao i ono o Provedbi PaM objavljeno je u ožujku
godine. Navedena Izvješća su se koristila i kao podloge prilikom izrade projekcija emisija onečišćujućih tvari. Stoga su svi podaci o aktivnostma koji su potrebni za izradu projekcija emisija onečišćujućih tvari bazirani na identičnim polaznim pretpostavkama i parametrima kao i za proračun emisija staklenički plinova. U okviru dokumenta Stručne podloge za izradu strategije Niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do
s pogledom do
godine s Akcijskim planom definirana su dva scenarija za projekciju stakleničkih plinova, koja su korištena i pri izradi projekcija onečišćujućih tvari. Važno je napomenuti da se pri izradi scenarija vodilo računa o važnosti tehnologija i mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari. Scenarij za dostizanje ciljeva je detaljno opisan u poglavlju
Postojeće PaM za smanjenje ili ograničavanje emisija navedene su u poglavlju 4 i Prilogu 1 Programa. Sve informacije u poglavljima 4 i 5 preuzete su iz dokumenta Stručne podloge za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do
s pogledom do
godine s Akcijskim planom, Zelena knjiga. Koherentnost s godišnjom prijavom Komisiji prema Uredbi E-PRTR Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (u nastavku Uredba E-PRTR) stupila je na snagu
siječnja 2006[10](Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR), REGULATION (EC) No 166/2006 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 18 January 2006 concerning the establishment of a European Pollutant Release and Transfer Register and amending Council Directives 91/689/EEC and 96/61/EC (Text with EEA relevance)), a implementirana je Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (»Narodne novine«, broj 87/15) (u nastavku Pravilnik ROO). Prema članku
Uredbe E-PRTR, operateri postrojenja koja obavljaju jednu ili više djelatnosti na lokaciji iz Dodatka I Uredbe E-PRTR, obvezni su dostavljati informacije o ispuštanjima i prijenosu onečišćujućih tvari u zrak, tlo i otpadne vode ukoliko su premašeni primjenjivi prag(ovi) kapaciteta, i prag(ovi) ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari tablice Dodatka II spomenute uredbe, odnosno informacije o nastanku 2 tone opasnog otpada ili 2.000 tona neopasnog otpada na godišnjoj razini. Uredba E-PRTR je ključni instrument u ispunjavanju zahtjeva Konvencije iz Aarhusa[11](Arhuška konvencija – Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, potpisnica od strane RH
godine i ratifikacija u prosincu
godine) obzirom da javnosti pruža mogućnost da se uključi u daljnji razvoj registra i u pripremu amandmana. Obveznik dostave podataka u ROO sukladno Pravilniku o ROO dužan je provjeriti da li je ujedno i obveznik dostave podataka prema Uredbi E-PRTR. Primjenjivi prag(ovi) kapaciteta i prag(ovi) za prijenos onečišćujućih tvari s mjesta nastanka u otpadne vode, stupac 1b tablice iz Dodatka II Uredbe E-PRTR, ili, kad se radi o otpadu. Prilikom izrade Izvješća onečišćujućih tvari u zrak za velike točkaste izvore koriste se emisije prijavljene u bazu ROO čime je osigurana koherentnost podataka o emisijama prijavljenih u E-PRTR i u inventaru emisija onečišćujućih tvari. Koherentnost s inventarom emisija stakleničkih plinova Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, PaM za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 5/17) propisuje obvezu i postupke praćenje emisija, koji obuhvaćaju procjenu i izvješćivanje o svim antropogenim emisijama i odlivima. Praćenje emisija stakleničkih plinova propisano je člankom
Zakona o zaštiti zraka. NIR se priprema u skladu s UNFCCC smjernicama za izvješćivanje o godišnjim inventarima, koje su prihvaćene odlukom COP-a (Conference of Parties); Odluka 24/CP.
Pri izradi proračuna emisije stakleničkih plinova koristi se metodologija opisana u priručnicima/smjernicama: 2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories (IPCC Guidelines) i IPCC Good Practice Guidance and Uncertainty Management in National Greenhouse Gas Inventories (IPCC Good Practice Guidance) koje je pripremilo Međuvladino tijelo o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC). Institucionalni ustroj za izradu inventara stakleničkih plinova u Hrvatskoj propisan je u Glavi II Uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, PaM za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj, pod nazivom Nacionalni sustav za izračun i izvješćivanje o antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću odliva stakleničkih plinova. Institucionalni ustroj za izradu inventara u Hrvatskoj se može smatrati decentraliziranim, gdje se koriste usluge vanjskih suradnika te u kojem su ovlaštenja za obavljanje pojedinih zadaća podijeljena između suradničkih institucija, uključujući Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) te nadležna tijela državne uprave koja su odgovorna za prikupljanje i dostavu podataka. Izrada inventara povjerena je Ovlašteniku, koji se izabire u postupku javne nabave, na tri godine. Nakon što je Inventar izrađen te odobren od članova Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju nacionalnog sustava, objavljuje se na stranicama Konvencije Ujedinjenih Naroda o promjeni klime te na stranicama Ministarstva. Osim Inventara, o emisijama stakleničkih plinova izvještava Državni zavoda za statistiku u publikaciji Statistički ljetopis te Europska Komisija u sklopu izračuna emisija u zrak. Podloga za izvještavanje u svim gore navedenim publikacijama je Inventar stakleničkih plinova te su stoga emisije u publikacijama u potpunosti usklađene s Inventarom. Tehnički stručni revizijski tim (TERT) Europske komisije provodi godišnji pregled podataka iz nacionalnih Inventara emisija stakleničkih plinova koji su relevantni za praćenje smanjenja ili ograničenja emisija stakleničkih plinova sukladno člancima
i
ESD. Nadalje država je dužna dati kratku procjenu jesu li procjene emisija ugljičnog monoksida (CO), sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx) i hlapivih organskih spojeva u zalihama koje je država članica dostavila prema Direktivi 2001/81 / EZ Europskog Parlamenta i Vijeća i UNECE Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka u skladu s odgovarajućim procjenama emisija u zalihama stakleničkih plinova prema Uredbi 525/
Ukoliko postoje određene nesukladnosti Tehnički stručni revizijski tim može provesti reviziju podataka dostavljenih prema članku
Uredbe 525/
Navedeno osigurava koherentnost s inventarom emisija stakleničkih plinova. Koherentnost s projekcijama emisija stakleničkih plinova Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova čini sastavni dio nacionalnog sustava za praćenje provedbe PaM za smanjenje emisija stakleničkih plinova i projekcija emisija stakleničkih plinova u svezi s ispunjavanjem obveza prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Republika Hrvatska dužna je o praćenju provedbe ovih PaM i projekcijama emisija izvješćivati i Europsku komisiju, na osnovi propisa koji vrijede za države članice EU. Pravna osnova za izradu Izvješća u nacionalnom zakonodavstvu nalazi se u članku
stavku
Zakona o zaštiti zraka. Uredba 525/2013 te Provedbena uredba Komisije br. 749/2014 važeći su propisi EU u kojima su propisane obveze i način izvještavanja država članica. Sadržaj Izvješća propisan je člankom
Provedbene uredbe Komisije br. 749/
Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova po izvorima i njihovo uklanjanje odlivima za
godinu i sadrži: • projekcije u scenariju 'bez mjera', 's mjerama' i 's dodatnim mjerama', po plinovima i sektorima • projekcije emisija ETS i ne-ETS sektora • opis PaM uključenih u projekcije • opis metodologije, modela, pretpostavki i ulaznih podataka za izradu projekcija • analizu osjetljivosti projekcija u ovisnosti o ulaznim podacima. Način i uvjeti provedbe propisa kojim se uređuje praćenje emisija stakleničkih plinova propisani su Provedbenom uredbom koja u članku
dodatno definira obuhvat Izvješća. U Prilogu XII. Provedbene uredbe utvrđeni su parametri u projekcijama koji moraju biti uključeni u Izvješće. Trenutno važeće Izvješće o projekcijama izrađeno je u
godini i obuhvaća projekcije emisija po izvorima i njihovo uklanjanje odlivima za 2015., 2020., 2025.,
i
godinu. Za izradu Izvješća o projekcijama emisija stakleničkih plinova za
godinu korišteni su sljedeći izvori podataka za korištene parametre: CRF SEKTOR VRSTA PODATKA IZVOR PODATAKA Opći parametri BDP – godišnja stopa rasta Broj stanovnika Cijena ugljena Cijena teškog loživog ulja Cijena plina Preporuke Europske komisije Energetika Potrošnja goriva Proizvodnja električne energije Uvoz električne energije Neposredna potrošnja energije Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje
–
Promet Broj putničkih kilometara Prijevoz tereta Potrošnja energije u cestovnom prometu Statistički ljetopis RH Industrija Indeks rasta proizvodnje Sektorske studije (proizvodnja cementa i proizvodnja dušične kiseline) Uporaba otapala Izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske Prema Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) Poljoprivreda Broj i vrsta stoke Ekspertna procjena – Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede Biljna proizvodnja Statistički ljetopis RH Poljoprivredna proizvodnja, Statistička izvješća FAOSTAT baza podataka LULUCF Površina zemljišta svake potkategorije NIR 2014 Pretpostavljeni emisijski faktori po pohraništima CFR 2014 Otpad Količina proizvedenog komunalnog otpada Količina komunalnog otpada odloženog na odlagalište Organski dio komunalnog otpada Strategija gospodarenja otpadom Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj Zakon o održivom gospodarenju otpadom Projekcije su izrađene u skladu s Izvješćem o projekcijama stakleničkih plinova koje se izrađuju prema Uredbi o praćenju emisija stakleničkih plinova, PaM za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj. Podaci o aktivnostima, pretpostavke i ulazni parametri u potpunosti su konzistentni sa zadnje podnesenim Izvješćem o projekcijama stakleničkih plinova[12](HAOP, lipanj 2017.), čime je osigurana koherentnost s projekcijama emisija stakleničkih plinova. Koherentnost s informacijama o kvaliteti zraka koje se razmjenjuju putem e-izvješćivanja u skladu s Provedbenom odlukom IPR Europska komisija je
prosinca
godine donijela provedbenu Odluku 2011/850/EU o utvrđivanju pravila za provedbu Direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (u daljnjem tekstu: Provedbena odluka IPR) o obvezama država članica EU o izvješćivanju o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka i uzajamnoj razmjeni informacija o mrežama i postajama, te mjerenjima kvalitete zraka (stupla na snagu
siječnja 2014.). Tom Odlukom je propisan novi mehanizam izvješćivanja (e-izvješćivanje), ažurniji i moderniji u odnosu na dotadašnje načine izvještavanja. Sve tražene informacije moraju biti pripremljene i dostavljane u standardiziranom strojno čitljivom obliku (XML formatu) i usklađene sa zahtjevima Direktive 2007/2/EZ o uspostavljanju Infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE). Informacije se dostavljaju na EIONET Central Data Repository (CDR) kojem se može pristupiti i putem AQ Portala uspostavljenog od EK, a kojega održava i vodi EEA. Na portalu se nalaze sve novosti, smjernice i upute vezane uz e-reporting. Pravilnikom o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka i obvezama za provedbu Odluke Komisije 2011/850/EU (»Narodne novine«, broj 3/16) propisuju se zadaće Ministarstva i drugih tijela vezano uz način, rokove, sadržaj i format podataka te način prikupljanja podataka radi uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka. Za ispunjenje ciljeva za elektroničko izvještavanje potrebno je prikupiti i ispravno posložiti sve podatke o kvaliteti zraka koji su potrebni za razmjenu. U tu svrhu
godine HAOP je razvila i uspostavila portal »Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj«. Portal se nalazi na sljedećoj poveznici: http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html i sadrži sve podatke o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje su izmjerene na području cijele Republike Hrvatske. Sustav omogućuje dostavljanje informacija o kvaliteti zraka u standardiziranom formatu za razmjenu podataka u repozitorij podataka Europske Komisije i Europske okolišne agencije, u skladu sa zahtjevima CAFE i INSPIRE Direktiva, te su u
godini za
godinu prvi puta dostavljeni podaci o kvaliteti zraka (B – G) u repozitorij podataka EK. Portal u potpunosti zadovoljava zadane kriterije i omogućuje cjelovitu dostavu svih podataka o kvaliteti zraka u EK. Za razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka koriste se podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari dobivenih mjerenjima na mjernim mjestima određenim člancima
do
Uredbe o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 65/16). Osim koncentracija onečišćujućih tvari dobivenih mjerenjima na stalnim mjernim mjestima za izvješćivanje se mogu koristiti i podaci dobiveni indikativnim mjerenjima, modeliranjem i tehnikama objektivne procjene. Država članica je obavezna dostavljati sve tražene informacije u godini izvješćivanja za prethodnu godinu. Za sva dostavljena prekoračenja graničnih vrijednosti GV (podaci G) moraju se u EK dostaviti i informacije o Akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka, dok se za prekoračenja ciljanih vrijednosti CV dostavljaju samo mjere. Program je preuzeo informacije koje su raspoložive na Portalu »Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj« (http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html) te je u tom smislu koherentan s informacijama koje se godišnje izvješćuju Komisiji u skladu s Provedbenom odlukom IPR. 3.2.
Koherentnost s planovima i programima Republika Hrvatska putem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 123/17) propisuje upravljanje javnim politikama, odnosno pripremu, izradu, provedbu javnih politika koje se sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode putem javnih tijela. Srednjoročni akti strateškog planiranja jesu Nacionalan razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije. U nastavku okvirni rokovi donošenja nekih nacionalnih akata koji predstavljaju krovne dokumente strateškog planiranja države i relevantni su za usvajanje i provedbu ovog Programa: – Nacionalna razvojna strategija (do kraja
godine) – Integralni energetsko-klimatski plan (do kraja
godine) – Niskougljična strategija Republike Hrvatske (do
godine) – Energetska strategija Republike Hrvatske (do kraja
godine) – Plan zaštite okoliša (do kraja
godine) Lokalne zajednice su u obvezi donositi svoje Programe zaštite okoliša čiji sastavni dio su i programi zaštite zraka. Lokalni planovi također, integriraju i pitanja prilagodbe klimatskim promjenama. Svaki nacionalni plan i program prolazi i obvezu strateške procjene utjecaja na okoliš i ocjenu utjecaja na ekološku mrežu te se u tim dokumentima ujedno ocjenjuje usklađenost s krovnim i sektorskim strategijama. Koherentnost s akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka Odredbama članka
stavaka
i
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) propisano je da ako u određenoj zoni ili aglomeraciji razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu ili ciljnu vrijednost, u svakom od tih slučajeva predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (u daljenjem tekstu: JLS), odnosno Grada Zagreba, donosi akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu ili aglomeraciju kako bi se, u što je moguće kraćem vremenu, osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. Predstavničko tijelo JLS, odnosno Grada Zagreba, donosi akcijski plan za svoje administrativno područje. Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka može dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu. Obveza Republike Hrvatske je da dostavi podatke o akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama u kojima su ustanovljena prekoračenja graničnih i ciljnih vrijednosti Europskoj agenciji za okoliš/Europskoj komisiji (EEA/EK). U okviru ovog Programa provedena je analiza akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka dostavljenih u EEA/EK koristeći informacije o provedbi akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka dostupne na Portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj (link: http://iszz.azo.hr/iskzl/). Dodatno je za potrebu analize zatraženo očitovanje lokalnih zajednica o statusu provedbe Akcijskih planova odnosno o provedenim mjerama (i eventualno planiranim) aktivnostima vezano uz provedbu mjera iz svih akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka prijavljenih u e-reporting. Pregled akcijskih planova prema izvješćima u e-reporting sustavu (stavka H) dan je u tablici 2-1, a pregled mjera iz akcijskih planova prema izvješćima u e-reporting sustavu (stavka K) u tablici 2-
U tablici 2-2 dan je pregled mjera prema godini izvješćivanja, pri čemu se izvješće za kalendarsku godinu YYYY odnosi na provedbu mjera u godini YYYY-2 (npr. u godini izvješćivanja
opisuje se provedba mjera u
godini). Tablica 2-1: Pregled akcijskih planova prema izvješćima u e-reporting sustavu (stavka H) Naziv akcijskog plana Zona Grad (JLS) Onečišćujuće tvari obuhvaćene planom Mjerne postaje za ocjenu sukladnosti Datum usvajanja Razdoblje obuhvaćeno planom Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod HR 2 Slavonski Brod PM2.5 Slavonski Brod-1
–
Akcijski plan smanjenja emisija PM10 u Gradu Kutini HR 2 Kutina PM10 Kutina-1
–
Akcijski plan smanjenja onečišćenja česticama (PM10) za Grad Osijek HR OS Osijek PM10 Osijek-1
–
Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba* HR ZG Zagreb PM10 BaP(PM10) NO2, PM2.5 O3 Zagreb-1, Zagreb-3
I. faza:
–
II.faza:
–
operativno do
Akcijski plan za smanjivanje razina koncentracija lebdećih čestica PM10 na području Grada Siska HR 2 Sisak PM10 Sisak-1
–
Napomena: Akcijski plan za Grad Zagreb izrađen je na temeljem prekoračenja graničnih vrijednosti na dvije postaje državne mreže i šest postaja lokalne mreže. Tablica 2-2: Pregled mjera iz akcijskih planova prema izvješćima u e-reporting sustavu (stavka K) Aglomeracija Oneč. tvar Godina izvješćivanja Status mjere Učinkovitost mjere
HR ZG, Zagreb PM10 – Promet – Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti – Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav – Promet – Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti – Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav – Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti – Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav Mjere se provode sukladno terminskom planu danom u akcijskom planu. Grad Zagreb izrađuje godišnja izvješća koja sadrže opis provedbe svake od mjera. Učinkovitost mjere nije moguće ocijeniti bez opsežnih istraživanja. Postizanje GV za čestice ovisi o provedbi mjera energetske učinkovitosti usmjerenih na toplinsku zaštitu zgrada i mala kućna ložišta. S obzirom da se većina mjera odnosi na sektor kućanstva planirano je da se one provode kroz duže razdoblje kako bi njihovu učinkovitost bilo moguće ocijeniti kroz poboljšanje kvalitete zraka (npr. manji broj prekoračenja GV dnevnih koncentracija PM10 u sezoni grijanja). – Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva – Mjere usmjerene na praćenje kvalitete zraka – Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010) – Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva – Mjere usmjerene na praćenje kvalitete zraka – Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010) – Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva – Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010) Dinamiku provedbe određuju dostupna financijska sredstva i modeli njihova korištenja. Edukacijske mjere kao i mjere kojima se utječe na životni stil ljudi (npr. biciklizam) treba kontinuirano provoditi godinama da bi imale učinak. Međugodišnja meteorološka varijabilnost značajno utječe na razinu kako lokalnih tako i pozadinskih koncentracija kako u pogledu emisija (hladnija zima, veće emisije od grijanja) tako i u pogledu transporta onečišćenja i lokalnih uvjeta za disperziju (dugotrajna razdoblja stagnacija dovode do akumuliranja lokalnog onečišćenja). HR ZG, Zagreb BaP – Promet – Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti – Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav – Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva – Mjere usmjerene na praćenje kvalitete zraka – Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010) Mjere se provode sukladno terminskom planu danom u Akcijskom planu. Grad Zagreb izrađuje godišnja izvješća koja sadrže opis provedbe svake od mjera. Vidjeti primjedbe za PM10 HR ZG, Zagreb NO2 – – – Uvođenje zona malih emisija cestovnog prometa (tzv. Eko-zone) i proširenja pješačke zone u gradskom središtu – Unaprjeđenje regulacije cestovnog prometa radi rasterećenja četvrti Donji grad, Trnje, Trešnjevka – sjever, Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok – Unaprjeđenje javnog gradskog prijevoza s naglaskom na jačanje uloge gradskog željezničkog prijevoza – Smanjenje emisija autobusnog javnog gradskog prometa na onečišćenjem opterećenijem području grada – Nabava vozila u javnom gradskom prijevozu i vlasništvu gradskih tvrtki (ZET, Čistoća, Zagrebačke ceste) primjenom principa »zelene nabave« i tehnička poboljšanja postojećih vozila Mjere se provode sukladno terminskom planu danom u Akcijskom planu. Grad Zagreb izrađuje godišnja izvješća koja sadrže opis provedbe svake od mjera. Učinkovitost mjere nije moguće ocijeniti bez opsežnih istraživanja koja mogu uključivati i dodatna mjerenja i modeliranja. – Promicanje ekovožnje – Širenje i unaprjeđenje biciklističke infrastrukture – Edukacija javnosti o utjecaju cestovnog prometa na kvalitetu zraka i promoviranje oblika prijevoza najmanje štetnih po okoliš – Subvencioniranje javnog gradskog prijevoza u gradskom središtu – Uspostava i promicanje alternativnih oblika prijevoza vozilima s tzv. »nultom emisijom« – Mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz prometa iz Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu 2009.-
(SGGZ 7/09) HR OS, Osijek PM10 – Mjera unaprjeđenja praćenja kvalitete zraka – Edukacija građana i promicanje pravilnog korištenja ložišta, eko-vožnje, korištenja i unapređenja javnog prometa – Tehničke i ekonomske mjere smanjenja fugitivnih emisija i promicanja tehnologija s niskim emisijama čestica – Mjera unaprjeđenja praćenja kvalitete zraka – Edukacija građana i promicanje pravilnog korištenja ložišta, eko-vožnje, korištenja i unapređenja javnog prometa – Tehničke i ekonomske mjere smanjenja fugitivnih emisija i promicanja tehnologija s niskim emisijama čestica – Nema podataka Mjera unaprjeđenja praćenja kvalitete zraka je u
g. bila u fazi evaluacije dok su ostale dvije mjere bile u provedbi. U 2016, sve su mjere bile u provedbi. Nema podataka. (vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG) HR RI, Rijeka prizemni ozon – Informiranje i edukacija javnosti (Grad Rijeka) – Prijedlog planiranih projekata, studija i istraživanja (Grad Rijeka) – Mjere usmjerene na smanjenje emisija cestovnog prometa (Grad Rijeka) – Mjere usmjerene na smanjenje emisija pomorskog prometa (Grad Rijeka) – Nema podataka Akcijski plan donesen je
godine te su te godine mjere bile u fazi planiranja. Nema podataka. HR 2 Slavonski Brod PM2.5 – – – Izrada katastra emisije za Grad Slavonski Brod za
godinu – Poticanje uspostave sustava modeliranja kvalitete zraka za područje Slavonskog Broda i Broda (BiH) – Primjena receptorskog modela za ocjenu doprinosa izvora onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda U
godini sve su mjere bile u fazi planiranja. Nije moguće dati ocjenu jer su mjere su bile u fazi planiranja. (vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG) – Širenje mreže centralnog toplinskog sustava i plinske mreže na području Slavonskog Broda uz subvenciju priključka kućanstvima – Razvoj biciklističke infrastrukture HR 2 Sisak PM10 – Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša (Grad Sisak) – Mjere smanjenja emisija lebdećih čestica PM10 u sektoru industrije (Grad Sisak) – Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva te malih i srednje velikih uređaja za loženje (Grad Sisak) – Mjere za smanjenje emisija iz prometa (Grad Sisak) – Među-sektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša (Grad Sisak) – Mjere smanjenja emisija lebdećih čestica PM10 u sektoru industrije (Grad Sisak) – Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva te malih i srednje velikih uređaja za loženje (Grad Sisak) – Mjere za smanjenje emisija iz prometa (Grad Sisak) – Nema podataka U
i
godini »Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša (Grad Sisak)« bila je u fazi implementacije dok za ostale mjere nema podataka o njihovom provođenju. Nema podataka. (vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG) HR 2 Kutina PM10 – Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva – Preventivne mjere za smanjenje emisija PM10 – Mjere smanjenja emisija u sektoru industrije – Mjere za smanjenje emisije iz prometa – Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva – Preventivne mjere za smanjenje emisija PM10 -Mjere smanjenja emisija u sektoru industrije – Mjere za smanjenje emisije iz prometa – Nema podataka U
godini sve mjere su bile u fazi planiranja osim »Preventivne mjere za smanjenje emisija PM10 koja je bila u fazi implementacije. U
godini sve su mjere bile u fazi implementacije Nema podataka. (vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG) Analiza je pokazala da su akcijski planovi koherentni s ovim Programom. Koherentnost se očituje u mjerama koje se odnose na kućanstva i promet, a to su sljedeće mjere: MEN-4, MEN-14, MEN-21, MTR-2, MTR-6, MTR-8, MTR-10 (za objašnjenja istih vidjeti Prilog 1). Problemi u provođenju mjera postoje kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, a na provođenje uvelike utječe trenutačno gospodarsko stanje. Republika Hrvatska je u razdoblju od
do
godine imala dugogodišnji pad BDP-a. Unatoč sufinanciranju od strane države, kućanstva moraju podnijeti veći teret investicije što uz postojeće gospodarsko stanje nije ostvarivo velikom broju kućanstava. Provođenje mjera energetske efikasnosti u gradovima s izrađenim akcijskim planovima uvelike ovisi o provođenju nacionalnog Programa energetske obnove obiteljskih kuća (MEN-4). Izvor financiranja predviđen za mjeru MEN-4 je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU). Mjera se trebala na nacionalnoj razini provoditi u razdoblju od
do
na način da FZOEU osigura financijsku konstrukciju za obnovu obiteljskih kuća. »Do
godine, odnosno prije izmjene Programa energetske obnove obiteljskih kuća, građani su sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća mogli o stvariti preko jedinica lokalne i regionalne samouprave (Izvor:http://www.fzoeu.hr/docs/primjeri_dobre_prakse_projekata_energetske_ucinkovitosti_u_hrvatskoj_2015_godine_v1.pdf). Akcijski planovi donošeni su u razdoblju
–
godine, što znači da se neki provode tek godinu dana. Svi akcijski planovi imaju predviđenu mjeru smanjenja emisija iz sektora kućanstva, koje se ne provode zbog više razloga: – FZOEU nije osigurao financijsku potporu za cijelo predviđeno razdoblje – gospodarsko stanje RH. Mjere u prometu koje se odnose na korištenje javnog prijevoza i drugih oblika prijevoza s nultom emisijom zahtijevaju promjene u prometnoj infrastrukturi gradova, što znači da te mjere prvo zahtijevaju višegodišnju pripremu projekata, a onda i njihovu provedbu, dakle kontinuirani, višegodišnji rad i međuresornu/međuinstitucionalnu suradnju. Koherentnost s programima zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Sukladno članku
stavku
Zakona o zaštiti zraka, predstavničko tijelo velikog grada donosi program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša. Svrha program zaštite zraka ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama je definiranje ciljeva i mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka, zaštitu ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjena po sektorima utjecaja s redoslijedom, rokovima i obveznicima provedbe mjera, procjenom sredstava za njegovu provedbu, redoslijedom korištenja sredstava prema utvrđenim prioritetnim mjerama i aktivnostima, a s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka. U njima definirani ciljevi i mjere trebaju biti usklađeni s ciljevima i mjerama Programa zaštite okoliša u dijelu koji se odnosi na sastavnicu zrak. Programi zaštite zraka ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama i programi zaštite okoliša moraju biti usklađeni s Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
do
godine. Spomenuti Plan određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj u petogodišnjem razdoblju. Koherentnost tj. usklađenost strategija, planova i programa s odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti zraka se provjerava strateškim studijama tj. studijama o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš. Postupak strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša (članak 63.) i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (»Narodne novine«, broj 3/17). Ovim postupkom se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. No ipak, malo je Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji su u obvezi provesti postupak ocjene za stratešku procjenu budući da se njima rijetko propisuju mjere koje bi to uvjetovale. Analiza je pokazala da koherentnost s Programima zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama nije ostvarena u potpunosti. Naime kvaliteta tih akcijskih planova trenutno zaostaje za kvalitetom planova na nacionalnoj razini. Glavni nedostatak većine izrađenih programa je loša analiza emisija onečišćujućih tvari, svih izvora emisija koje postoje na području lokalne zajednice kao i indikativna povezanost emisija i koncentracija parametara kvalitete zraka. Trenutno su u većini izrađenih programa emisije prikazane navođenjem emisija iz Registra onečišćavanja okoliša, što nije dovoljno za cjelovitu sliku emisija na promatranom području. Od
godine država je kroz Portal prostorne raspodjele emisija osigurala prostornu raspodjelu emisija za cijeli teritorij RH, 5 zona (HR 1, HR 2, HR 3, HR 4 i HR 5) i 4 aglomeracije (HR ZG, HR OS, HR RI i HR ST) i grad Slavonski Brod, prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH. Prijedlog je da se kvaliteta budućih programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama poboljša na način da sadrže dio, koji osigurava koherentnost s Programom kontrole onečišćenja tj. da sadrže pregled svih emisija koje postoje na promatranom području i koje su dostupne u Portalu prostorne raspodjele emisija za 2014 i
godinu i koje će omogućiti provedbu stručne analize povezanosti izvora emisija, vrijednosti emisija i koncentracija onečišćenja u zraku. U nastavnoj se tablici daje popis 25 aktualnih programa preuzetih s internetskih stranica županija i gradova. R.br. Naziv dokumenta Razdoblje trajanja Izrađivač
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Šibensko-kninske županije
–
Šibensko-kninska, Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Osječko-baranjskoj županiji
–
Osječko-baranjska, Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Šibenika
–
Šibenik, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Zagrebačke županije
–
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša Zagrebačke županije
Program zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena Krapinsko-zagorske županije
–
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorska županija
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Koprivnice
–
Upravno tijelo Grada Koprivnice nadležno za izradu planskih dokumenata vezanih uz zaštitu okoliša
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Sisačko-moslavačke županije
–
Upravi odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Karlovca
–
Nije raspoloživo
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Zadarske županije za četverogodišnje razdoblje
–
Zadarska županija
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagode klimatskim promjenama za područje Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od
do
godine
–
Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Bjelovarsko-bilogorska županije za razdoblje
–
–
Upravni odjel za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj Bjelovarsko-bilogorska županije
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje
–
godine
–
Nije raspoloživo
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Karlovačkoj županiji za razdoblje od
do
godine
–
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Karlovačka županija
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu
–
Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Grad Zagreb
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zadru
–
Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša Grada Zadra
Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Osijeka
–
Upravno Grada Osijeka nadležno za zaštitu okoliša
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Varaždina za razdoblje od
do
godine
–
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Varaždina
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Velike Gorice
–
Ured za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Varaždinske županije za razdoblje od
do
godine
–
Upravni odjel za Poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Kaštela
–
Grad Kaštela, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Brodsko-posavskoj županiji za razdoblje
–
godine
–
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavskoj županiji
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Požeško-slavonske županije
–
Požeško-slavonska županija
Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije
–
Međimurska županija Upravni odjel za prostorno uređenj

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.