Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne ma

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (Model A) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (Model A) NN 93/2019 (1.10.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (Model A) Ministarstvo znanosti i obrazovanja 1828 Na temelju članka

stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET SRPSKI JEZIK ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU S NASTAVOM NA JEZIKU I ĆIRILIČNOM PISMU SRPSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A) I. Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (Model A). II. Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Srpski jezik za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i ćiriličnom pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (Model A). III. Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage: – Odluka o nastavnom planu i programu Srpskog jezika za srednje škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A), (klasa: 016-01/09-01/00699, urbroj: 533-16-09-0001 od
siječnja 2010.), objavljena u »Narodnim novinama«, broj 29/10; – Odluka o nastavnom planu i programu Srpskog jezika za osnovne škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A), (klasa: 016-01/09-01/00663, urbroj: 533-16-09-0001 od
siječnja 2010.), objavljena u »Narodnim novinama«, broj 29/
IV. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3.,
i
razreda osnovne škole te
i
razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike
i
razreda osnovne škole i
razreda srednjih škola od školske godine 2021./
Klasa: 016-01/19-01/00201 Urbroj: 533-09-19-0004 Zagreb,
rujna
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM ZA NASTAVNI PREDMET SRPSKI JEZIK ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU S NASTAVOM NA JEZIKU I ĆIRILIČNOM PISMU SRPSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A) UVOD Kurikulum predmeta Srpski jezik oblikovan je s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o središnjem sudioniku odgojno-obrazovnog procesa. Razvojni je dokument koji je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova, novih znanstvenih spoznaja i spoznaja proizašlih iz prakse. Predmet Srpski jezik uči se i poučava u svim odgojno-obrazovnim ciklusima pa se u kreiranju Prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Srpski jezik vodilo računa o povezivanju svih razina odgojno-obrazovnog procesa. Kurikulum započinje Opisom predmeta; poglavljem u kojem su istaknuti svrha i specifičnosti učenja i poučavanja predmeta Srpski jezik u Modelu A. Na određena očekivanja o tome koja bi znanja, sposobnosti i vještine učenici trebali usvojiti, ukazuje poglavlje Odgojno-obrazovni ciljevi koje daje osnovne smjernice detaljnije razrađene u drugim poglavljima dokumenta. Za razliku od ishoda, ciljevi predstavljaju najšire određena očekivanja od učenika. Naglasak je na njegovanju svijesti o važnosti materinskog jezika i kulturne baštine, ali i na osposobljavanju učenika za život u multikulturalnom društvu. Gradivnu strukturu Kurikuluma Srpskog jezika čine četiri domene koje su međusobno isprepletene i povezane. Unutar svake domene određeni su odgojno-obrazovni ishodi koji su proizašli iz ciljeva. Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu postaju složenijima. Pored same formulacije ishoda nalazi se i njegova razrada koja detaljnije određuje aktivnosti te sadržaji i Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Uz ishod i razradu ishoda nalazi se i razina usvojenosti »dobar« određenog ishoda dok se ostale razine usvojenosti (zadovoljavajući, vrlo dobar i izvrstan) nalaze u Metodičkom priručniku predmeta Srpski jezik. Opisi razina usvojenosti ishoda ne predstavljaju školske ocjene. Oni preciznije određuju dubinu i širinu svakog ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja čime se olakšava planiranje i provođenje vrednovanja. Pomoću njih prati se i koliko je učenik samostalan u ostvarivanju ishoda. Važno je naglasiti da postoje ishodi u kojima je moguće izraziti manje od četiri razine usvojenosti. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik koji nije postigao zadovoljavajuću razinu usvojenosti ima završnu negativnu ocjenu. Nakon tablice ishoda slijedi popis preporučenih književnih djela koja prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za samostalnu interpretaciju učenika, odnosno lektiru, ali učitelj ima mogućnost neka kraća djela obraditi na satu, a neka druga s popisa ponuditi kao lektiru. Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru s učenicima, može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih djela ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitateljske navike. Na kraju dokumenta nalaze se poglavlja u kojima se opisuje povezanost predmeta s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama, okvirne smjernice za učenje i poučavanje te pristupi vrednovanju. Svako poglavlje Kurikuluma ukazuje na bitne odrednice, a svi zajedno čine cjelovit i neodvojiv koncept suvremenog poučavanja predmeta Srpski jezik. Za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje izrađen je kurikulum sa satnicom od 140 sati godišnje. Za srednjoškolski odgoj i obrazovanje izrađena je tablica ishoda za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole (sa satnicama 140 + 140 + 140 + 128; 140 + 140 + 105 + 96 i 105 + 105 + 105 + 96) i tablica ishoda za trogodišnje strukovne škole (105 + 105 + 96). Razlika između gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iskazana je u preporučenom popisu književnih djela smještenih nakon tablice ishoda, a koji su razvrstani po srednjoškolskim programima, odnosno različitim satnicama. A. SVRHA I OPIS PREDMETA Srpska nacionalna manjina najbrojnija je nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj koja je stoljećima izgrađivala svoj kulturni identitet istovremeno obogaćujući njezin multikulturalni prostor svojom bogatom i raznovrsnom kulturom. Materinski jezik najvrjedniji je izraz identiteta jer učeći o svom jeziku i kulturi bolje upoznajemo sebe, svoj narod, svoje nasljeđe, više cijenimo sebe i postajemo sposobniji uvažavati ostale kulture i narode. Pripadnici nacionalnih manjina svoje pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjine ostvaruju na temelju propisanih zakonskih akata, Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Srpski jezik kurikularni je predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu. Srpski jezik u Modelu A ima posebno mjesto jer se cjelokupno učenje i poučavanje odvija na materinskom jeziku. Učenje i poučavanje svih predmeta (izuzev Hrvatskog jezika) odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a u nastavi stranih jezika prijevodi tekstova obvezno se pišu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Svrha je učenja srpskog jezika čuvanje, njegovanje i prenošenje tradicije i kulture o kojoj učenik kritički promišlja, poticanje razvoja integriteta i identiteta, osjećaja nacionalne pripadnosti, ali i pripadnosti europskoj zajednici. Materinski jezik predstavlja bogatstvo u koje je utkano cjelokupno iskustvo, znanje i kultura jednog naroda pa stoga učenje i poučavanje materinskog jezika ima presudni značaj za intelektualni, emocionalni i društveni razvoj učenika. Vladanje materinskim jezikom temeljna je kompetencija koja predstavlja polazište za učenje svih drugih predmeta i zato se uči na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika učenici upoznaju najznačajnije pisce i djela srpske književnosti, osposobljavaju se za samostalnu interpretaciju različitih umjetničkih, ali i neumjetničkih tekstova, postupno proširuju spoznajne vidike, razvijaju kritičko mišljenje, originalna gledišta, kreativnost, samopouzdanje i preuzimaju inicijativu, aktivnu i odgovornu ulogu u svom obrazovanju. Predmetnim kurikulumom Srpskog jezika učenici se odgajaju u duhu općega humanističkog progresa i tolerancije, potiču na razvijanje trajnog interesa za nova saznanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje. Kao predmet, Srpski je jezik usklađen s potrebama suvremenog društva, temelji se na komunikacijskom pristupu, usmjeren je na razvijanje sposobnosti izražavanja učenika, na usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja, razvijanje ljubavi prema čitanju te strategije učenja putem čitanja, kao i na medijsko obrazovanje učenika te postupno i kontinuirano razvijanje čitalačke pismenosti. Predmetni kurikulum učiteljima pruža mogućnost usuglašavanja planiranih nastavnih sadržaja sa sadržajima drugih predmeta kad god je to svrsishodno što učenicima pruža potpunija i trajnija znanja, vještine i sposobnosti. Kurikulum predmeta Srpski jezik uvažava različite razvojne mogućnosti učenika, njihove potrebe i interese. primjenjivanje principa znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz učeničku svjesnu aktivnost, istraživanje i stvaranje, polazišta su u organizaciji nastave materinskog jezika koja će učenike oplemenjivati i odgajati za estetsko i humano. Po uspješnom završetku srednjoškolskog obrazovanja učenici imaju mogućnost opredijeliti se za svijet rada ili nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili, ukoliko to žele, u Republici Srbiji, upravo zahvaljujući školovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK Učenik:
Razvija ljubav prema materinskom jeziku te poštuje, njeguje i unapređuje, kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturalnom društvu.
Usvaja gramatička i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama putem različitih medija i u različite svrhe.
Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja o različitim informacijama i sadržajima, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad. C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK Učenje i poučavanje Srpskog jezika odvija se u četiri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene: • Književnost • Jezik • Kultura izražavanja i stvaralaštvo • Kultura i mediji. U svim domenama razvija se komunikacijska jezična kompetencija, odnosno četiri sposobnosti sporazumijevanja: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Domena Književnost temelji se na čitanju književnog teksta i na estetici recepcije, u skladu s jednim od osnovnih principa moderne nastave usmjerene na učenika. Kako tekst tek u svijesti čitatelja postaje umjetničko djelo, prije rada na književnom tekstu treba stvoriti snažan doživljajni kontekst, a tek nakon recepcije i interpretacije mogu se ostvariti određena književnoteorijska i ostala uopćavanja. Ova domena razvija ljubav prema čitanju, sposobnost da učenik interpretira ono što je pročitao i da uspoređuje razna književna djela. Osim obveznih lektirnih djela vrlo je važno da se učeniku ostavi i mogućnost slobodnog izbora kako bi se poticalo čitanje radi osobnog zadovoljstva i stvaranja čitateljske navike. Domena Jezik temelji se na shvaćanju i obrazlaganju jezičnih pojava koje učenik uočava u njihovoj praktičnoj funkciji ostvarenoj u pisanom tekstu ili živoj govornoj komunikaciji. Veoma je važno jezične zakonitosti svladati prvo na materinskom jeziku što je preduvjet za učenje svih drugih jezika. Ovom domenom učenik usvaja i primjenjuje jezičnu normu standardnog jezika: ortoepska, ortografska, morfološka, sintaksička, leksička i stilistička pravila, njeguje jezičnu kulturu, usvaja pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja te prepoznaje i osuđuje govor mržnje. Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo potiče kreativno stvaralaštvo učenika te razvija sposobnost učenika da se u govoru i pisanju pridržava svih pravila dobre komunikacije, da iskaže interes za sugovornika kao i spremnost na toleranciju. Potiče se intelektualna radoznalost, argumentirano obrazlaganje i raspravljanje, razvija se suradničko učenje, samostalnost i odgovornost. Komunicirajući, učenik ne izražava samo svoje misli i osjećaje, već i stupanj duhovnog razvoja, a učitelj uvažava svakog učenika, njegove ideje i individualne sposobnosti. Domena Kultura i mediji – kultura podrazumijeva sustav vrijednosti, stavova i običaja određene društvene zajednice, a najvažniji je kulturni alat koji oplemenjuje čovjeka i omogućuje mu da se izrazi upravo umjetnost. Ovom domenom učenik se upoznaje s radom kulturnih ustanova, razvija naviku posjećivanja kulturno-umjetničkih događaja te ga se potiče da i sam aktivno sudjeluje u različitim kulturnim manifestacijama. Učenik razvija estetsku kompetenciju, upoznaje kulturu i umjetnost te njeguje tradiciju svog naroda. Ova domena razvija i medijsku pismenost kao vještinu i sposobnost postavljanja pitanja koji su temelj istinske demokracije: Tko je konstruirao ovu poruku i zašto je šalje? Osim što razvija sposobnost analize i vrednovanja medijskih poruka, učenik razvija i sposobnost odašiljanja poruka putem medija. Učenik također uočava razliku između visoke i popularne kulture te proučava popularnu kulturu i njezin utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti. Ovom domenom učenik shvaća značaj i ulogu medija, cenzuru i propagandu, pravo na informaciju i pravo na privatnost te temeljne postulate etike medija. Književnost Ovom domenom učenik se upoznaje s razvojem i reprezentativnim djelima srpske književnosti, procjenjuje njezino mjesto u europskom kontekstu, ali i njezin doprinos europskoj književnosti. Učenik usvaja osnovna znanja iz teorije i povijesti književnosti kako bi njegov doživljaj i razumijevanje problematike djela bili što potpuniji, s vremenom samostalno interpretira i prosuđuje književni tekst te izražava, objašnjava i argumentirano brani svoje stavove. Ova domena obrazuje učenika koji može, na temelju svog čitateljskog iskustva, u mnoštvu knjiga koje su nam danas dostupne, odabrati djela koja vrijedi čitati u skladu s estetskim i etičkim mjerilima. Najvažniji zadatak domene Književnost jest da razvije ljubav prema simpatičkom čitanju i potiče čitanje kao životni stil primjenjujući suvremene metode kako bi učenici čitanje doživjeli kao radost i uživanje, a ne kao napor. Ivo Andrić je rekao: »Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.« Prema tome, domenom Književnost učenik obogaćuje svoj unutarnji svijet, svoj rječnik, spoznaje sebe i druge, razvija sposobnost empatije, kritičko mišljenje i divergentno razmišljanje, a stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama. Jezik Ovom domenom učenik upoznaje razvoj i osnovne zakonitosti srpskoga standardnog jezika te razmatra jezik kao društvenu pojavu i komponentu nacionalnog identiteta. Učenik razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove i zna ih primijeniti u različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama. Usvojena gramatička i pravopisna znanja i vještine učenik uspješno primjenjuje pri analizi i oblikovanju teksta te istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na temelju konteksta. Učenik kreira tekstove koji imaju praktičnu namjenu (pozivnice, molbe, formulare i slično), razumije i upotrebljava javne obavijesti, odnosno, na temelju implicitnih znanja o jeziku, razvija čitalačku pismenost i funkcionalna znanja. Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja jezik je temelj za intelektualni, moralni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj pojedinca te ova domena razvija komunikacijske i socijalizacijske sposobnosti učenika i jezičnu toleranciju. Kultura izražavanja i stvaralaštvo Kultura izražavanja i stvaralaštvo razvija učenika koji pravilno i smisleno izražava vlastite misli, osjećaje i stavove, pridržavajući se svih pravila dobroga govora i pisanja. Kultura izražavanja traži veliku kulturu duha pa je nužno kod učenika poticati asertivan odnos prema sugovorniku. Ova domena njeguje kreativno pisanje, obogaćuje učenikov rječnik, razvija njegov jezični i stilski izraz. Učenik razvija kulturu usmenog i pisanog izražavanja i vještine opisivanja, prepričavanja, izvještavanja, argumentiranog obrazlaganja i raspravljanja, istraživanja i prezentiranja. Potiče se literarno, dramsko-scensko i novinarsko stvaralaštvo. Ova domena njeguje interpretativno, istraživačko, kritičko, izražajno, ali i stvaralačko čitanje i kazivanje pomoću kojega se učenik oslobađa treme, razvija samopoštovanje i samouvjerenost te gradi svoj stil govorenja. Potiče se kreativno stvaralaštvo učenika, individualnost, mašta, otvorenost i hrabrost, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te razvoj divergentnog mišljenja. Da bi se razvio u jedinstvenu osobnost koja će biti sposobna doprinijeti razvoju društva, učeniku se treba omogućiti sloboda izražavanja i izricanja vlastitoga kritičkog stava. Kultura i mediji Suvremena nastava ne smije ignorirati veliki utjecaj i ulogu medija u današnjem društvu. Da bi učenik mogao kritički sagledati medije, mora biti medijski pismen i mora imati razvijeno kritičko mišljenje. Domena Kultura i mediji temelji se na principu istraživanja teksta, odnosno na interpretaciji velikog broja verbalnih i vizualnih simbola koje svakodnevno primamo putem medija. Učenik se osposobljava za komunikaciju s medijima, razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka. Upoznaje klasične i moderne izvore znanja i informacija i osposobljava se za samostalno učenje. Učenik razvija naviku posjećivanja kulturnih događaje i tako razvija svoj kreativni potencijal i estetski senzibilitet te promišlja o utjecaju kulture, popularne kulture i tradicije na vlastiti kulturni identitet. Ova domena kod učenika razvija percepciju, koncentraciju i vizualnu memoriju, kao i samopouzdanje, empatiju, solidarnost i toleranciju. Učenika se potiče na stvaranje medijskih poruka i kreativno izražavanje, a on svojim umjetničkim stvaralaštvom doprinosi oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI Većina odgojno-obrazovnih ishoda razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole pa se pojedine komponente razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim ciklusima koji slijede. Tijekom jednoga nastavnog sata može se ostvariti više ishoda iz jedne ili više domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati. Odgojno-obrazovne ishode čine: formulacija ishoda, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Književnost većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). U ovom dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti »dobar«. Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda. OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE SJ OŠ Srpski jezik, osnovna škola SJ SŠ Srpski jezik, srednja škola A. Domena Književnost B. Domena Jezik C. Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo D. Domena Kultura i mediji A.
Domena Književnost, prvi razred A.1.
Domena Književnost, prvi razred, ishod jedan Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do četvrtog razreda osnovne škole Odgojno- -obrazovni ishod Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred, OŠ, 140 sati DOMENA: KNJIŽEVNOST (A) SJ OŠ A.1.
Učenik prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine. – uočava vezu slike i teksta u slikovnici – prepoznaje pjesmu primjerenu uzrastu te stihove i strofe – prepoznaje osnovni osjećaj u pjesmi – prepoznaje glavni događaj, mjesto i vrijeme događanja radnje u priči – uočava likove i njihove istaknute osobine – razumije sadržaj i odgovara na jednostavna pitanja vezana za tekst – prepoznaje različite oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, razgovor – prepoznaje pitalicu, zagonetku, brzalicu – prepoznaje strofe i stihove u pjesmi, glavni događaj i likove u priči te kratke narodne umotvorine – izvodi jednostavne zaključke vezane za tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički tekstovi (pjesme, kraće priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u Bukvaru, čitanci, zvučnoj čitanci i drugim izvorima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove, kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri odabiru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni se pojmovi samo imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu, bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita četiri lektirna djela. Jedan sat domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom. SJ OŠ A.1.
Učenik prepoznaje dramski tekst. – prepoznaje dramski tekst kao tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici – prepoznaje glavni događaj – uočava likove i njihove istaknute osobine – prepoznaje oblik kazivanja u dramskom tekstu (razgovor) – prepoznaje dramski tekst – izvodi jednostavne zaključke vezane za dramski tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: dramski tekstovi u čitanci i u drugim izvorima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Na primjeru odabranih dramskih tekstova (kratkih, stilski i jezično razumlјivih; primjerenih recepcijskim mogućnostima učenika i njegovom interesu) učitelј treba osmisliti stvaralačke aktivnosti učenika (scenski nastup, čitanje po ulogama). SJ OŠ A.1.
Učenik razvija čitateljsku naviku. – čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice) za razvijanje čitateljske navike – uočava naslov, ime autora, razumije sadržaj i ilustracije u knjizi – po preporuci učitelja ili knjižničara čita kraće književne tekstove primjerene uzrastu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita najmanje dva kraća književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalnom ili po preporuci učitelјa i knjižničara, vodi bilješke o pročitanom i uspoređuje ih s bilješkama drugih učenika u razredu. DOMENA: JEZIK (B) SJ OŠ B.1.
Učenik vlada elementima početnog čitanja i pisanja na materinskom jeziku. – razlikuje glasove, šumove i zvukove – aktivno sluša govorne poruke – uočava glasove u riječima te im određuje mjesto, broj i redoslijed – pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice – prepoznaje jezične elemente (fonem, grafem) – prepoznaje jezične cjeline i usvaja pravilan izgovor (riječ, rečenica), analizira ih i sintetizira – dekodira slova i povezuje ih u riječ – oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i povezuje ih u riječi – prepisuje riječi i rečenice – prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jeziku – samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu dvosložnih i trosložnih riječi – pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova, piše riječi i kraće rečenice – povezuje slova u riječ, čita rečenice i kraći tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: jezične igre, slike, tekstovi (rečenice i riječi); mogu se odabrati premetalјke, rebusi, palindromi, ulančavanje, dopunjaljke, jednostavne križaljke i slično. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tijekom pripremnog perioda različitim aktivnostima (promatranja, slušanja, govorenja, motorička vježbanja) učitelј treba ispitati predznanje učenika na osnovi kojega bira metodu i postupak koji će koristiti u nastavi (monografski, grupni ili njihovu kombinaciju). Posebno treba imati na umu da učenik mora pravilno artikulirati svaki glas (pojedinačno i u glasovnim skupinama) kako bi i znak kojim je obilježen mogao prepoznati i točno pročitati u riječima (za korigiranje grešaka organiziraju se posebne vježbe ili se učenik upućuje logopedu). Pojam riječi i pojam rečenice usvajaju se spontano u svakodnevnim razgovorima. Poučiti učenike da je njihov materinski jezik srpski jezik, a pismo ćirilica. SJ OŠ B.1.
Učenik obogaćuje fond riječi. – poznaje značenje riječi koje upotrebljava u razgovornim situacijama (uloga govornika, slušatelja, sugovornika i čitatelja) – koristi se rječnikom u čitanci – uočava ulogu glasova u razlikovanju značenja riječi i riječi koje znače nešto umanjeno ili uvećano – poznaje značenje riječi koje upotrebljava u svakodnevnim razgovornim situacijama – prepoznaje riječi koje znače nešto umanjeno ili nešto uvećano Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj kontinuirano uvodi nove riječi u rječnički fond učenika, osposoblјava učenike da uočavanju nepoznate ili manje poznate riječi u razgovornim situacijama ili tekstu i ohrabruje ih da samostalno potraže u rječniku (Bukvar ili čitanka) objašnjenje tih riječi kako bi što bolјe sudjelovali u razgovornim situacijama ili razumjeli tekst. SJ OŠ B.1.
Učenik prepoznaje različite vrste rečenica. – prepoznaje prema intonaciji izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu – uočava u tekstu izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu na temelju rečeničnih znakova – prepoznaje, prema izgovoru (intonaciji) i u tekstu (na temelju rečeničnih znakova), izjavne, upitne i usklične rečenice Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: jezične igre (stvarne i zamišlјene situacije), tekstovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Rečenice uočavati unutar teksta. Učitelј treba kontinuirano upućivati učenike pravilnom intoniranju rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilnom akcentiranju riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.1.
Učenik upotrebljava veliko slovo i osnovne rečenične znakove. – označava velikim slovom početak rečenice – upotrebljava veliko slovo u pisanju osobnih imena i prezimena, imena naselja (jednočlana) – označava završetak rečenice točkom, upitnikom i uskličnikom – navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz minimalne pogreške Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: jezične igre, tekstovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poželјno je da učenik uočava rečenice u okviru teksta. Jezične igre mogu biti igre riječima (izostavlјanje početnog slova, anagrami od zadanih slova, izmišlјanje šalјivih imena za određeni pojam npr. jabuka – Rumenka Žutić), igre rečenicama (dopunjavanje započete rečenice na duhovit način, sastavlјanje rečenica od zadanih riječi, ispravlјanje ispremještanih riječi u rečenicama, ispravlјanje pogrešno napisanog interpunkcijskog znaka u rečenicama ili tekstu), igre pogađanja (postavlјanje pitanja o nekom pojmu, izmišlјanje duhovitih odgovora na postavlјeno pitanje) i slično. Diktat u početku vježbanja treba biti jednostavan (jednosložne i dvosložne riječi, jednostavne rečenice). DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C) SJ OŠ C.1.
Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje. – sluša i razumije govor i pročitani tekst uočavajući lijepe riječi -imenuje predmete, poznaje značenje riječi (opći pojmovi) te ih pravilno upotrebljava u razgovoru – odgovara na pitanja i sudjeluje u razgovoru – upotrebljava riječ Vi iz poštovanja i pristojnosti – prepričava kraće i jednostavnije tekstove te na zanimljiv način počinje i završava svoje pričanje – priča o događaju ili doživljaju (iskustveno bliskom) na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika – govori, »glumi« umjesto lutke – kazuje zapamćene tekstove (kraće pjesme, priče), odgoneta zagonetke, rješava rebuse – snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama – sluša i razumije jednostavan strukturiran govor/tekst te točno i punom rečenicom odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravila pristojnog ophođenja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: razgovorne situacije (npr. razgovor s igračkom, kućnim lјubimcem, likom iz književnoumjetničkog teksta, omilјenim sportašem i sl.), situacijske igre, tj. stvarne situacije (npr. razgovor u trgovini, u knjižnici, kod liječnika i sl.), telefonski razgovor s vršnjacima ili odraslom osobom, slike i nizovi slika, aplikacije, tekstovi, kazališna predstava, animirani film. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj razgovornih situacija učitelј bira prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišlјenje, oblikuje pitanja, iskazuje osobni osjećaj i doživlјaj, odnosno, razvija komunikacijsko-jezične vještine. Preporučeni su oblici pričanje, prepričavanje i opisivanje. Kazivanje zapamćenih tekstova ne pretpostavlјa puko memoriranje teksta, već razvijanje govornih vrednota. SJ OŠ C.1.
Učenik razvija vještinu čitanja. – čita riječi, rečenice i kraće tekstove pisane ćirilicom naglas i u sebi – prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji (glasno i tiho, brzo i sporo čitanje) – u čitanju uočava znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik) – čita kraći tekst po ulogama – čita rečenice i jednostavno strukturirane tekstove čineći manji broj grešaka i razumije pročitano Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: slovarica (igre slovima i riječima), različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke) i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi koji trebaju biti kratki, zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Usavršavanje čitanja treba uvježbavati na različitim tekstovima. SJ OŠ C.1.
Učenik razvija vještinu pisanja. – prepisuje riječi i kratke rečenice (rečenice s dopunjavanjem, rečenice od zadanih riječi) pisanim ćiriličnim slovima – piše diktat za primjenu pravopisnih pravila – opisuje predmete i bića (samo bitna obilježja) na temelju zajedničkog promatranja ili po sjećanju – prepoznaje osnovne forme pisane komunikacije – piše odgovore na pitanja pisanim ćiriličnim slovima, poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice – razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas prema danim preporukama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: slovarica, slike, nizovi slika, različite vrste tekstova, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј neposredno pokazuje način pisanja i ispravlјanja pogrešno napisanog te vodi računa o tehničkim elementima koji omogućavaju pravilno pisanje. Učenik uči pisati tiskana i pisana slova, riječi i kraće rečenice. Pojedinačno pisanje slova ne treba biti dulje od dva reda u bilježnici, a opterećenost pisanjem (u kontinuitetu) ne treba biti dulja od 20 minuta. Vježbe pisanje i čitanja ne treba organizirati izdvojeno, već u sklopu aktivnosti za ostvarivanje nekih drugih ishoda ove ili drugih domena predmeta. DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D) SJ OŠ D.1.
Učenik prepoznaje animirani film. – imenuje animirani film kao oživljene i ozvučene slike u pokretu – prepoznaje filmska izražajna sredstva: boju, zvuk i pokret – prepoznaje kratki lutkarski i crtani film primjeren uzrastu – izražava vlastiti doživljaj filma – određuje redoslijed događaja u filmu – priča filmsku priču kratkog crtanog i lutkarskog filma – prepoznaje glavne i sporedne likove filma – uspoređuje osobine likova – objašnjava poruku filma – prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj – izdvaja glavni lik od sporednih likova u filmu – prema poticajnim pitanjima priča filmsku priču – samostalno prikazuje tijek događaja u stripu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: crtani i lutkarski film tematski i sadržajno primjereni su recepcijskim sposobnostima učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanom animiranom filmu kao i na stvaralačke aktivnosti. SJ OŠ D.1.
Učenik prepoznaje kazališnu predstavu. – prepoznaje i imenuje pozornicu i gledalište – prepoznaje lutkarsku predstavu – izražava vlastiti doživljaj predstave – prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave – uočava da glumci pokreću lutke i »posuđuju« im glas – oživljava scensku lutku – izvodi kraći odlomak dramskog teksta – prepoznaje pozornicu kao mjesto izvođenja lutkarske predstave – izražava vlastiti doživljaj – izdvaja glavni lik od sporednih likova – prema poticajnim pitanjima prepoznaje dramsku radnju – oživljava scensku lutku samo pokretom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: kazališna predstava tematski i sadržajno primjerena je recepcijskim sposobnostima učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanoj kazališnoj predstavi kao i na stvaralačke aktivnosti. SJ OŠ D.1.
Učenik upoznaje školsku knjižnicu. – upoznaje se s radom školske knjižnice, pravilima ponašanja u knjižnici i načinom posuđivanja knjiga – pronalazi željenu knjigu – posuđuje, čuva i na vrijeme vraća knjige iz školske knjižnice (lektirne naslove i druge knjige primjerene uzrastu) – razlikuje knjižnicu od knjižare samostalno posjećuje knjižnicu radi posuđivanja lektirnih naslova – prema danim preporukama vodi dnevnik čitanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: slikovnice, pjesme, priče, dječji časopisi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј u suradnji s knjižničarom održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici. Ishod se ne vrednuje sumativno. SJ OŠ D.1.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet. – njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) – posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje – posjećuje i razlikuje kulturne ustanove – razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih – izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije – posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs), manifestacije (npr. Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
razred, OŠ, 140 sati DOMENA: KNJIŽEVNOST (A) SJ OŠ A.2.
Učenik razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine. – prepoznaje osnovni osjećaj i temu teksta – razlikuje književne pojmove prema osnovnim karakteristikama: pjesma, stih, strofa, proza, bajka, basna, dijalog, lik/junak, dramska radnja, dramski sukob – uočava jednostavne pjesničke slike – razlikuje glavne od sporednih likova i uspoređuje njihove osobine – izdvaja i imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta – prepoznaje pouku u basni – otkriva i objašnjava poruku u tekstu – prepoznaje onomatopeju i usporedbu u tekstu – razlikuje obilježja pitalice, zagonetke, brzalice – razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja – razlikuje glavne od sporednih likova – prepoznaje slijed događaja u tekstu – izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u čitanci, zvučnoj čitanci i u drugim izvorima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristi preporučene književnoumjetničke tekstove, kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni pojmovi samo se imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu, bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita pet lektirnih djela s popisa predloženih tekstova. Dva sata domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom. SJ OŠ A.2.
Učenik razvija čitateljsku naviku. – samostalno bira kratko književno djelo za razvijanje čitateljske navike – u sadržaju razlikuje pripovijedanje, opis i dijalog – uz poticaj učitelja čita kratko književno djelo primjereno uzrastu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita najmanje dva kraća književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalno ili po preporuci učitelja ili knjižničara. Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, dojmovi o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama s drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. DOMENA: JEZIK (B) SJ OŠ B.2.
Učenik obogaćuje fond riječi. – pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu – sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku) – razlikuje glasove i slogove (samoglasnike, suglasnike, slogotvorno r) – rastavlja riječi na slogove – razlikuje riječi sličnog i riječi suprotnog značenja – razlikuje materinski jezik od drugih jezika – poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike – prepoznaje ekavski i ijekavski izgovor – prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, te uz poticaj primjenjuje nove riječi u svakodnevnom govoru – samostalno rastavlja dvosložne riječi na slogove Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Uvoditi nove riječi u aktivni rječnički fond učenika. Učitelј treba imati u vidu da je uspješnost u ovladavanju jezičnim znanjima usko povezana s konkretnom situacijom u razredu (odstupanja od književnoga govora, učestalost grešaka koje se javlјaju u usmenoj i pisanoj komunikaciji) pa je vrlo važno kontinuirano praćenje učenika. SJ OŠ B.2.
Učenik prepoznaje imenice i glagole. – prepoznaje imenice kao riječi kojima se imenuju bića, predmete i pojave – prepoznaje glagole kao riječi koje označavaju radnju te potvrdni i niječni oblik glagola – izvodi imenice od glagola i glagole od imenica razlikuje imenice i glagole u jednostavnim primjerima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre (stvarne i zamišlјene situacije). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenici jezične pojave uočavaju u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno javljaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti učenika. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.2.
Učenik razlikuje vrste rečenica po komunikacijskoj funkciji i po obliku. – razlikuje izjavne, upitne, usklične i zapovjedne rečenice – razlikuje potvrdan i niječan sadržaj rečenice na temelju forme – razlikuje u govoru/tekstu rečenice na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika te uz poticaj piše rečenice jednostavne strukture Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre (stvarne i zamišlјene). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Rečenice treba uočavati u okviru tekstova i razgovornih situacija, a učitelj ohrabruje učenika za samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao putokaz za planiranje budućih aktivnosti učenika na satu – stvaralačku primjenu. Učitelј treba kontinuirano upućivati učenika na pravilno intoniranje rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilno akcentiranje riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.2.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila. – upotrebljava veliko slovo u pisanju jednočlanih i višečlanih naziva (naselja, ulica, trgova i praznika) – rastavlja riječi na slogove i rastavlja riječi na kraju retka upotrebljavajući crticu – uočava da se riječce ne i li pišu odvojeno – uočava da se pri nabrajanju pišu zarez i dvije točke – uz manji poticaj primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova uz manji broj grešaka Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: jezične igre, književnoumjetnički tekstovi, učenički rad, školske ili dnevne novine, aplikacije. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј organizira aktivnosti na satu koje potiču radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo u spoznaji i primjeni određene jezične pojavnosti. Prilikom vježbanja treba poći od jednostavnijih zadataka (prepoznavanje, preoblikovanje) ka složenijim (pisano i usmeno stvaranje). DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C) SJ OŠ C.2.
Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove. – pažljivo sluša i razumije jednostavno strukturiran govor/tekst – izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/ne sviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (videozapis) – pravilno izgovara riječi, iskaze, kraće rečenice, poslovice – pristojno razgovara s odraslim sugovornikom u telefonskom razgovoru – prilagođava red riječi govornoj situaciji – komunicira neverbalnim znacima – glumi – prepričava sadržaje kraćih tekstova, filmova, kazališnih predstava (slobodno i po zajedničkom planu) – priča o događaju ili doživljaju po sjećanju na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika koje predstavljaju cjelovit događaj – izvještava o prošlom događaju (sažeto) – odgonetava zagonetke, pitalice – kazuje napamet naučene pjesme – sudjeluje u raspravi uz pomoć učitelja – sluša govor/tekst, točno odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem – sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja poštujući pravila pristojnog ophođenja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi, filmske i kazališne predstave, slike, vlastita iskustva učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture. Učenik na različitim sadržajima razvija smisao za govorni stil koji odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emotivno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. SJ OŠ C.2.
Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog. – čita naglas i u sebi, razumije pročitano – pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja, smiješne riječi i neobične izraze te razgovara o njima – čita tekst po ulogama – usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, dijalog) – čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te na temelju danih preporuka / poticajnih pitanja pronalazi odgovore vezane za tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke), nelinearni tekstovi (tablice, rasporedi), tekstovi s praktičnom namjenom (popisi, upute, pozivnice i sl.). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. SJ OŠ C.2.
Učenik razvija vještinu pisanja. – piše čitko i uredno poštujući usvojena pravopisna pravila – piše diktat za primjenu pravopisnih pravila i autodiktat – opisuje predmete i likove na temelju neposrednog promatranja prema planu opisa (zajednički, individualni) – izvještava o obavljenom zadatku (zajednička akcija, sportski susreti, natjecanja u školi i sl.) – piše odgovore na pitanja punim rečenicama pisanim ćiriličnim slovima poštujući usvojena pravopisna pravila – uz poticaj razlikuje i piše kraće pisane poruke – uz poticaj piše dnevnik čitanja – piše adresu (primatelja i pošiljatelja) – rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (jednostavni primjeri) – samostalno sastavlja kraću priču od zadanih riječi – komunicira putem zapisane poruke (pismo, čestitka, oglas, plakat) – vodi dnevnik čitanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: slike i nizovi slika, različite vrste tekstova (pismo, čestitka, oglas, plakat, izvješće, pisani sastav, diktati), jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј vodi računa o individualnim mogućnostima učenika, potiče ga na samostalan rad i kreativan način izražavanja. Vježbe pisanja (prepisivanje rečenica, povezivanje riječi u rečenice ili rečenica u tekst, dopunjavanje rečenica ili teksta, sastavlјanje rečenica/teksta prema zadanim riječima, postavlјanje pitanja na dane odgovore, sažimanje i proširivanje teksta, opisivanje i sl.), ne treba organizirati izdvojeno, već u sklopu aktivnosti za ostvarivanje nekih drugih ishoda ove ili drugih domena predmeta. Učitelј kontinuirano prati i motivira učenike u području lijepoga pisanja, a povremeno za tu aktivnost organizira i dodatne sate. DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D) SJ OŠ D.2.
Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova. – razlikuje animirane filmove: lutkarski, crtani, kolažni, računalni – prepričava sadržaj animiranog filma – određuje redoslijed događaja u animiranom filmu – razlikuje glavne i sporedne dramske likove – ilustrira sadržaje iz filma (glavne i sporedne likove) – razlikuje glavne i sporedne uloge u predstavi – izvodi odlomak dramskog teksta – samostalno razlikuje animirane filmove od kazališne predstave – prepričava sadržaj kraćeg animiranog filma i kazališne predstave prema redoslijedu događaja – izvodi kraću sporednu ulogu dramskog teksta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: animirani filmovi i kazališne predstave tematski i sadržajno primjereni recepcijskim sposobnostima učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o odgledanom animiranom filmu ili kazališnoj predstavi kao i na stvaralačke aktivnosti. SJ OŠ D.2.
Učenik razlikuje tiskane medije. – samostalno posuđuje i vraća knjige – s obzirom na periodiku objavljivanja razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine (npr. školske) – razlikuje dijelove knjige i dijelove časopisa – stvara »svoje« novine – razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine s obzirom na periodiku objavljivanja i sadržaje – samostalno imenuje dijelove knjige i časopisa – uz poticaj prikazuje jedan događaj u obliku stripa Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječji stripovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј u suradnji s knjižničarom održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici. SJ OŠ D.2.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet. – njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme) – posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje – posjećuje i razlikuje kulturne ustanove – razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih – izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine – uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije – posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs), manifestacije (npr. Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
razred, OŠ 140, sati DOMENA: KNJIŽEVNOST (A) SJ OŠ A.3.
Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost. – identificira obilježja basne – razlikuje u bajci realne i fantastične sadržaje – prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst u kom je prikazan život ili dio života neke ličnosti – razlikuje onomatopeju i poredbu u tekstu i u govoru – uočava i izdvaja temu u poetskom i proznom tekstu – razlikuje lirsku i epsku pjesmu – zapaža ideju u epskom djelu – uočava ritam i rimu u strofi i pjesmi – zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje – uočava osnovne osobine lika prema izgledu, ponašanju i govoru – prepoznaje kronološki redoslijed događaja u epskom djelu – razlikuje opisivanje od dijaloga u tekstu – razlikuje kratke narodne umotvorine – prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu i izdvaja temu teksta – na temelju poticajnih pitanja uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje te njihove osnovne osobine Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web-stranicama digitalnih knjižnica i drugim izvorima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove, kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni se pojmovi samo imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu. Književni pojmovi: pjesnička slika, rima, ritam, poredba, lirska pjesma, epska pjesma, piščev govor, govor likova, dramski lik i glumac, dramska radnja, dramski sukob, scenski prostor. Učenik čita pet lektirnih djela (s popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom. SJ OŠ A.3.
Učenik razvija čitateljsku naviku. – samostalno bira književna djela za razvijanje čitateljske navike – izražava doživljaj književnog teksta (sviđanje/ne sviđanje) i vlastiti stav o pročitanom potkrijepljujući ga navodima iz teksta – uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita najmanje dva književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalno ili po preporuci učitelјa i knjižničara. Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, dojmovi o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama s drugim učenicima u razredu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. DOMENA: JEZIK (B) SJ OŠ B.3.
Učenik obogaćuje fond riječi. – razlikuje riječi različitog oblika, a istog ili sličnog značenja od riječi istog oblika, a različitog značenja – samostalno objašnjava značenje riječi te ih primjenjuje u jednostavnim izrazima i rečenicama svakodnevnog govora – proširuje vlastiti rječnik otkrivajući značenje novih riječi i primjenjujući ih u svakodnevnom govoru – preoblikuje imenice, glagole i pridjeve gradeći nove riječi – razlikuje neknjiževne riječi (zavičajnog govora) od književnih riječi – preoblikuje imenice, glagole i pridjeve Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšega govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi te proširivanja opsega značenja u okviru jedne riječi. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba) zasniva se na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni se pojmovi, također, usvajaju tijekom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno potiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama. SJ OŠ B.3.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve). – razlikuje vlastite i opće imenice – razlikuje rod i broj imenica – razlikuje glagole kao riječi kojima se iskazuje radnja, stanje i zbivanje – prepoznaje lice i broj glagola – prepoznaje glagolske oblike za iskazivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu – razlikuje i grupira prema zadanim kriterijima imenice i glagole – prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica) – prepoznaje pridjeve u jednostavnim primjerima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno javljaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma zanimljiv je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) i slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.3.
Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove. – preoblikuje potvrdne rečenice u niječne i obrnuto – povezuje rečenice u kraći vezani tekst – prepoznaje subjekt i predikat – prepoznaje oblike upravnoga govora u tekstu – preoblikuje upravni govor u neupravni – uočava u govoru/tekstu rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje – u jednostavnim primjerima (jednostavno neproširenim rečenicama) prepoznaje glavne rečenične dijelove – u jednostavnim primjerima razlikuje piščev govor od upravnog govora i preoblikuje ga u neupravni Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija što potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelj ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao putokaz za planiranje narednih aktivnosti na satu – kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o zanimanju učenika ili o kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.3.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila. – upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih vlastitih imenica (gora, voda, mjesta, ustanova, nebeskih tijela) – prepoznaje opće kratice i kratice za mjere – upotrebljava pravilo pisanja riječce ne i li kada stoje uz glagol – upotrebljava pravilo pisanja dvije točke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnika u pisanju upravnoga govora – objašnjava pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca,velikog slova i kratica – na jednostavnim primjerima objašnjava pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: jezične igre, književnoumjetnički tekstovi, učenički radovi, školske ili dnevne novine, aplikacije, diktati. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se potiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo. Pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ona trajno ostane u svijesti učenika. DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C) SJ OŠ C.3.
Učenik sluša i analizira tuđi govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove. – aktivno sluša i analizira govor sugovornika – podešava intonaciju glasa pri izgovoru – komunicira neverbalnim znacima (geste, pantomima, imitacije) – pristojno razgovara s poznatim i nepoznatim ljudima u raznim životnim situacijama – sudjeluje u razgovorima na razne teme – razlikuje samostalni govor (monolog) od razgovora (dijalog) – sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje) – prepričava (detaljno i sažeto) sadržaje tekstova, filmova, kazališnih predstava (po zajedničkom i po samostalno napravljenom planu) – priča o stvarnom ili zamišljenom događaju ili doživljaju po zajedničkom napravljenom planu na temelju stvaralačke mašte – pravilno strukturira pričanje (uvodni, središnji i završni dio) – kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske) i glumi – sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog – sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila pristojnog ophođenja – kazuje napamet naučen tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, filmovi, kazališne predstave. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture, razvijanje govornog stila koji odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi (ah, hm, znaš, kad, ovaj, kako se kaže) u govoru. SJ OŠ C.3.
Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova. – čita naglas i u sebi, razumije pročitano – izražajno čita različite vrste tekstova usklađujući intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, monolog, dijalog) – čitajući pronalazi odgovarajuće podatke o liku (opisu, osjećajima i načinu njihova prikazivanja u tekstu) -izražava vlastiti doživljaj o pročitanom argumentirajući ga navodima iz teksta – izdvaja lijepe i nove riječi, neobične izraze – čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te na temelju poticajnih pitanja pronalazi osnovne podatke Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanje pročitanog. Osobito treba imati na umu da je »čitanje u sebi« najplodonosniji oblik stjecanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke potiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje. SJ OŠ C.3.
Učenik razvija vještinu pisanja. – piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila – opisuje izgled i ponašanje osobe/lika (fizički izgled i osnovne karakterne osobine) – opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja (karakteristične pojedinosti) – oblikuje kraću obavijest (vijest) o prošlom i budućem događaju – oblikuje opširniju obavijest o prošlom događaju (izvještaj) – izvještava o sebi (kratka autobiografija) – razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.) – rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (složeniji primjeri) – piše sastav poštujući kompoziciju (uvod, središnji dio, tj. razrada i završni dio, tj. zaključak) – oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri) – vodi dnevnik čitanja – samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila – piše kraće tekstove na temelju danih preporuka i komunicira putem zapisane poruke – samostalno piše bilješke o pročitanom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, vijest, izvješće, reklama, plakat, pisani sastav, metodički predlošci za pisane vježbe. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј organizira aktivnosti (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS poruke, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Ishod je povezan s međupredmetnim temama Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije). Učenicima isticati odlike pisanja – omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja. DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D) SJ OŠ D.3.
Učenik prepoznaje osnovna obilježja igranog filma za djecu. – razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i kazališne predstave – prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, redatelj, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti) – prepoznaje sadržaje i tijek radnje – analizira glavne i sporedne likove – određuje redoslijed događaja i prepričava sadržaj igranog filma za djecu – razlikuje glavne i sporedne filmske uloge – uočava sličnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojem je film snimljen – razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave prema poticajnim pitanjima – prepoznaje osnovna obilježja igranog filma – uspoređuje redoslijed događaja u književnom djelu s redoslijedom događaja igranog filma Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: igrani film, animirani film, kazališna predstava. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenika na iskazivanje zaključaka i stavova o gledanom igranom filmu za djecu, uspoređivanje navedenih sadržaja kao i na stvaralačke aktivnosti. SJ OŠ D.3.
Učenik razlikuje tiskane od digitalnih medija. – razlikuje tiskane (knjigu, dječju enciklopediju, novine i sl.) od digitalnih medija – prepoznaje put nastanka knjige – uočava dijelove knjižnog bloka (predgovor, pogovor, rječnik nepoznatih riječi, bilješka o autoru i ilustratoru, bibliografija) – pronalazi traženi podatak u dječjoj enciklopediji služeći se registrom – stvara razredne novine – pronalazi potrebne informacije na računalu primjerene uzrastu (Srpska dečja digitalna biblioteka) – upoznaje se s mogućnostima zlouporabe interneta – razlikuje tiskane i digitalne medije i samostalno pronalazi traženi podatak u jednom (tiskanom) izvoru Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija – digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, YouTube i sl.). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenike na uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, dojmovi, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi i sl.), formiranje osobne knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu, u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/videozapisa s umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre i natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u suradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici. SJ OŠ D.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet. – njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme) – posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje – posjećuje i razlikuje kulturne ustanove – razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih – izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine – uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije, a u nekima i sudjeluje – posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kulturni događaji i ustanove: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjet medijskim kućama i sl. – školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl. – običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
razred, OŠ, 140 sati DOMENA: KNJIŽEVNOST (A) SJ OŠ A.4.
Učenik razlikuje književne vrste. – opisuje osnovne karakteristike pjesme, bajke, basne, pripovijetke, dječjeg romana i drame za djecu – tumači kratke narodne umotvorine – uočava značajne pojedinosti u opisu prirode – zapaža izraze i riječi kojima su izazvani pojedini dojmovi u tekstovima – uočava i razlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet) – uočava i tumači izraze, riječi i dijaloge kojima su prikazani sukobi i dramatične situacije – uočava didaskalije – prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku razlikuje književne vrste, dijelove fabule i značajne pojedinosti u opisu prirode na temelju poticajnih pitanja – samostalno izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web-stranicama digitalnih biblioteka i drugim izvorima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni se pojmovi imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu. Književni pojmovi: običajna narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, vidna i zvučna pjesnička slika, personifikacija, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis, didaskalije. Učenik čita šest lektirnih djela (s popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom. SJ OŠ A.4.
Učenik razvija čitateljsku naviku. – samostalno bira književna djela i preporučuje drugima – analizira djelo, izražava svoje mišljenje o pročitanom – uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita najmanje dva književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalno ili po preporuci učitelјa i knjižničara. Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, dojmovi o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama s drugim učenicima u razredu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. DOMENA: JEZIK (B) SJ OŠ B.4.
Učenik razlikuje značenje riječi i izraza. – razlikuje i objašnjava različita značenja riječi i izraza u govornim situacijama – razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi – izvodi nove riječi od drugih riječi, npr. imenice od pridjeva i glagola i obrnuto – uočava naglašene i nenaglašene riječi – zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice – razlikuje značenje riječi, proširuje vlastiti rječnik te ih uz poticaj primjenjuje u svakodnevnom govoru Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšeg govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi, proširivanja opsega značenja u okviru jedne riječi, preoblikovanje riječi u nove riječi (učenik – učiti učenički) i sl. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba, personifikacija) zasniva se na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni se pojmovi, također, usvajaju tijekom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno potiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama. SJ OŠ B.4.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve). – uočava zbirne imenice – razlikuje lice i broj glagola – razlikuje osnovne načine izražavanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – razlikuje opisne i posvojne pridjeve – prepoznaje rod i broj osobnih zamjenica – prepoznaje glavne i redne brojeve – razlikuje vrste riječi i glagolska vremena – uz poticaj pretvara glagolska vremena iz prezenta u perfekt i futur (jednostavni primjeri) Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno javljaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma zanimljiv je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) ili slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili sa interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.4.
Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst. – razlikuje glavne rečenične članove (subjekt i predikat) i prepoznaje jednostavnu rečenicu – prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu) – razlikuje upravni i neupravni govor u rečenicama (sva tri oblika) – razlikuje rečenice po značenju i obliku – uz poticaj oblikuje rečenice te ih povezuje u kraći tekst – razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama – razlikuje i identificira u tekstu upravni i neupravni govor Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija što potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelj treba ohrabrivati učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao putokaz za planiranje budućih aktivnosti na satu – kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o zanimanju učenika ili o kontekstu nastavnog sadržaja. SJ OŠ B.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila. – upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih naziva (imena država i stanovnika država; naslova knjiga, novina i časopisa) te u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena – objašnjava skraćenice višečlanih naziva – primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora – primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora uz poticaj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre, diktati. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se potiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo. Pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ono trajno ostane u svijesti učenika. SJ OŠ B.4.
Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku. – uočava društvenu uvjetovanost jezika – razlikuje govorni i pisani jezik -razlikuje verbalna i neverbalna jezična sredstva – razlikuje pojmove: službeni jezik i jezik u službenoj uporabi – uočava važnost jezika u očuvanju identiteta – prepoznaje pojmove, službeni jezik i jezik u službenoj uporabi te uočava važnost jezika u očuvanju identiteta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre, kazališne i filmske predstave, dječji časopisi i novine na srpskom jeziku i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržajima i aktivnostima postupno se provodi opismenjavanje najmlađih učenika na osnovi ortoepskih i ortografskih standarda srpskoga književnog jezika te razvijanje receptivne i produktivne uporabe jezika u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Neophodno je da učenici koriste srpski jezik u svim aktivnostima u školi. Navedeni sadržaji na materinskom jeziku potiču razvijanje, čuvanje i poštivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnog identiteta. DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C) SJ OŠ C.4.
Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i stavove. – aktivno sluša govor sugovornika – sluša, analizira i vrednuje zvučne zapise, govore i razgovore u emisijama za djecu (televizijske i radioemisije) – u svoje kazivanje unosi dijalog i upravni govor – razlikuje govornu i negovornu poruku i elemente nejezičnog sporazumijevanja – sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje) – opisuje slike koje prikazuju pejzaže, interijere, portrete (na temelju plana opisa) – prepričava tekst u cjelini (s izmjenom početka ili završetka priče) po samostalno napravljenom planu – kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske) – sluša i razumije govor te izražava vlastita zapažanja – sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila pristojnog ophođenja – kazuje kraće tekstove na temelju zajednički napravljenog plana Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture, razvijanje govornog stila koji odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno suzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom) da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi u govoru. SJ OŠ C.4.
Učenik izražajno čita, analizira i uspoređuje različite vrste tekstova. – čita naglas i u sebi s razumijevanjem pročitanog – usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni) – potkrepljuje i objašnjava svoje stavove čitajući odlomke iz teksta – prepričava tekst u cjelini ili po dijelovima (s promjenom gramatičkog lica, izmjenom početka ili završetka priče) po zajednički napravljenom planu – izdvaja nove riječi i neobične izraze – čita tekstove, razumije pročitano, razlikuje dijelove teksta te na temelju danih preporuka/ poticajnih pitanja pronalazi važne podatke i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, dječji časopisi i novine i dr. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj svladanosti tehnike izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanja pročitanog. Treba insistirati na »čitanju u sebi« kao najplodonosnem obliku stjecanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke »čitanje u sebi« potiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje. SJ OŠ C.4.
Učenik razvija vještinu pisanja. – piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila – razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.) – opisuje složenije odnose među predmetima, bićima i pojavama (stvarnim i izmišljenim) – izvještava o obavljenom ili neobavljenom zadatku – sastavlja zagonetke, brzalice, pitalice, rebuse i ukrštene riječi – stvara priču prema ponuđenom sažetom tekstu – oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat) – vodi dnevnik čitanja – prema modelu piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: različiti tekstovi, vijest, izvješće, reklama, plakat, pisani sastav, metodički predlošci za pisane vježbe. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј organizira aktivnosti/strategije (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS poruke, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Učenicima treba isticati značajke pisanja – omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja. Ishod je povezan s međupredmetnim temama Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije. DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D) SJ OŠ D.4.
Učenik razlikuje dokumentarni film od igranog filma i televizijske emisije – prepoznaje osnovna obilježja dokumentarnog filma – uspoređuje dokumentarni film s igranim filmom, televizijskom ili radioemisijom za djecu – raspravlja o televizijskim i radioemisijama – vrednuje kazališnu predstavu/film – prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave prema poticajnim pitanjima – osmišljava i snima kamerom mobilnog telefona kratki dokumentarni film (o obitelji, prijatelju, kućnom ljubimcu, školi i sl.) u trajanju od tri minute – osmišljava kraću kazališnu predstavu – uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: dokumentarni film, igrani film, televizijska emisija, kazališna predstava. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o gledanom igranom filmu za djecu kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlјa o gledanoj predstavi ili filmu, stvara vlastiti kraći dokumentarni film kamerom mobilnog telefona (o obitelji, prijatelju, kućnom lјubimcu, školi i sl.), osmišlјava kazališnu predstavu (scena, kostimi, dramski tekst, gluma). SJ OŠ D.4.
Učenik razlikuje i upotrebljava tiskane i digitalne medije. – pronalazi traženi podatak u referentnoj literaturi (Rječniku srpskog jezika, Pravopisu srpskog jezika, ilustriranoj enciklopediji i sl.) – razlikuje dječje časopise od drugih vrsta časopisa i periodičkih publikacija – pronalazi tražene podatke u časopisima koji su primjereni njegovu uzrastu (npr. Politikin zabavnik, Bijela pčela, Školarac) – uređuje zidne novine – razlikuje zabavnu od obavijesne poruke na internetu – upoznaje se s opasnostima interneta (izloženost elektroničkom nasilju, ovisnost o internetu, preplavljenost sadržajima koji nisu primjereni uzrastu) – pronalazi potrebne podatke u referentnoj literaturi, časopisima ili edukativnim digitalnim medijima na osnovi poticajnih pitanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija – digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, Antologija srpske književnosti, Projekt Rastko, ICDL International Children’ s Digital Library, YouTube i sl.). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј potiče učenike na aktivnije uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu, gradsku), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, dojmovi, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi), formiranje osobne knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/videozapisa s umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre, natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda učitelј planira, u suradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici. SJ OŠ D.4.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet. – njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme) – posjećuje kulturne ustanove i događaje te školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje – razlikuje kulturne ustanove – razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih – izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine – uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije – posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kulturni događaji i ustanove: kazališta, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjet medijskim kućama i sl. – školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl. – običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno. Prijedlog postotne zastupljenosti domena od petog do osmog razreda osnovne škole
razred, OŠ 140, sati DOMENA: KNJIŽEVNOST (A) SJ OŠ A.5.
Učenik razlikuje osnovne značajke književnih rodova (lirika, epika, drama). – razlikuje pojam književnog roda od književne vrste i razlikuje književne vrste – uočava osnovna obilježja lirike (lirski subjekt, pjesničke slike i motivi), epike (u stihu i u prozi, kompozicija) i drame (dramska radnja, dijalog, čin, pojava, lica) – razlikuje književne vrste i uz manju pomoć učitelja razlikuje književne rodove; vođen smjernicama uočava obilježja književnih rodova Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: lirska pjesma, epska pjesma, pripovijetka, roman za djecu i mlade (odlomak), dramski tekst (radiodrama). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke književnih rodova i vrsta koristeći razne metode. SJ OŠ A.5.
Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj. – izražava doživljaj, raspoloženje, zapažanja izazvana čitanjem književnog djela – razvija sposobnost imaginacije i uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja književnog teksta – uočava glavne motive, temu i poruku djela – prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetično ponašanje negativnih likova – uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj, povremeno komunicira s drugim učenicima i učiteljem – uz pomoć smjernica prepoznaje temu, poruku djela, uočava etično i osuđuje neetično ponašanje likova Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), avanturistički roman (lektira), pjesme pretkosovskog ciklusa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovi doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. SJ OŠ A.5.
Učenik karakterizira književni lik i prepoznaje osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima. – karakterizira književni lik na temelju njegova izgleda, postupaka, govora – uočava razliku između povijesnog i književnog lika – uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi – prepoznaje naraciju i uočava razliku između naracije i drugih oblika kazivanja – prema smjernicama karakterizira književni lik na temelju izgleda, postupaka i govora – prepoznaje naraciju i uz pomoć smjernica uočava razliku između drugih oblika kazivanja – uočava razliku između pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi i pomoću smjernica između pripovjedača i pisca Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), epske pjesme. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik karakterizira književni lik i uočava, razlikuje te imenuje oblike kazivanja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka. SJ OŠ A.5.
Učenik razlikuje osnovne značajke lirske i lirsko-epske umjetničke te lirske i epske narodne pjesme. – razlikuje umjetničku od narodne lirike, lirsku od epske pjesme – uočava značajke pejzažne pjesme, mitološke i obredne narodne pjesme – prepoznaje motive i pjesničke slike, vrste stihova prema broju slogova, slobodan i vezani stih – uočava stilska izražajna sredstva: epitet, ustaljeni epitet, poredbu, onomatopeju, personifikaciju – uočava osobine poeme kao lirsko-epske vrste – uz pomoć smjernica razlikuje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih – opisuje osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme te lirsko-epske umjetničke pjesme Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: narodne lirske pjesme, narodne epske pjesme, lirske umjetničke pjesme, poema. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenje i poučavanje o značajkama pjesama povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke narodne i umjetničke poezije, različitih vrsta lirskih pjesama te epske pjesme i poeme koristeći razne metode. SJ OŠ A.5.
Učenik razvija čitateljsku naviku. – predstavlja odabrani književni tekst, obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i eventualne poticaje za čitanje (preporuka knjižničara, prijatelja, roditelja, učitelja, film i drugo) – uočava emocionalni aspekt čitanja vezan uz sudbinu književnog lika; ukoliko postoji analogija uspoređuje književni lik i lik u filmu – ističe najzanimljivije detalje (opise, rečenice, stihove, ideje, probleme) i potiče druge učenike na razgovor, komentar – preporučuje drugim učenicima književni tekst uz obrazloženje – razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje – bira književni tekst prema svom interesu – predstavlja književni tekst uz pomoć učitelja – pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik bira književni tekst prema svom interesu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja. DOMENA: JEZIK (B) SJ OŠ B.5.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije. – određuje značenja nepoznatih riječi i izraza na temelju situacije i teksta/konteksta u kojem su upotrijebljeni – identificira neknjiževne riječi i uočava njihovu funkciju u tekstu/govoru – razlikuje jednoznačnost i višeznačnost – prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi – pronalazi značenja arhaičnih riječi i izraza – proširuje krug riječi koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji – uz poticaj razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu te ih povremeno primjenjuje SJ OŠ B.5.
Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu. – razlikuje vrste promjenjivih riječi: imenice, glagole, pridjeve, brojeve, osobne imeničke zamjenice i neosobne (upitno – odnosne, neodređene, niječne, opće) – razlikuje nepromjenjive riječi – razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike i glasovne promjene koje se javljaju u promjeni oblika riječi – razlikuje kategorije roda, broja, padeža u imenskim riječima – razlikuje osnovne funkcije i značenja padeža – prepoznaje oblike prezenta pomoćnih glagola (jesam, biti i htjeti) u rečenici i jezičnim situacijama – uspoređuje određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu – razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva – uočava komparativ i superlativ pojedinih priloga za način, količinu i mjesto (dobro, lijepo, malo, mnogo, daleko) – uz poticaj prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi SJ OŠ B.5.
Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu. – razlikuje strukturu jednostavne rečenice: nezavisne rečenične članove neproširene rečenice i zavisne rečenične članove proširene rečenice (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apoziciju) te uočava sročnost – razlikuje glagolski i imenski predikat – razlikuje rečenicu bez subjekta ili predikata – prepoznaje rečenicu bez izrečenog subjekta – vlada upravnim i neupravnim govorom – uz poticaj uočava i razlikuje u tekstu upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje i povezuje u jednostavan tekst SJ OŠ B.5.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji. – primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta) – piše zarez uz vokativ i apoziciju – primjenjuje pravopisna pravila u odvojenom i sastavljenom pisanju riječce ne, pisanju pridjeva izvedenih od imenica u čijoj se osnovi nalazi suglasnik j, pisanju posvojnih pridjeva, u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene – primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora – primjenjuje, uz poticaj, pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom SJ OŠ B.5.
Učenik uspoređuje standardni srpski jezik i zavičajni govor. – uspoređuje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor – razvija pravilan stav prema izgovorima srpskoga standardnog jezika (ekavski i ijekavski) – uočava ekavski i ijekavski izgovor u tipičnim primjerima – uočava razlike srpskoga standardnog jezika i zavičajnog govora – uočava važnost učenja srpskoga standardnog jezika Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.5.1 – SJ OŠ B.5.5.: tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.5.1 – SJ OŠ B.5.5: Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima, učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama. DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C) SJ OŠ C. 5.
Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja. – razgovara o tekstu iskazujući svoj doživljaj – izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje kraćeg teksta – priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte) – primjenjuje negovorne poruke kao elemente nejezičnog sporazumijevanja – razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti u izražajnom kazivanju – uočava poštapalice i odstupanje od standardne akcentuacije u govoru (mjesto akcenta) – razgovara i raspravlja o temama iz školskog života i životnog okruženja primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije – aktivno sluša tekst i prema smjernicama izdvaja ključne riječi i ideje – govori, razgovara i raspravlja prema smjernicama držeći se teme i primjenjujući pravila pristojne komunikacije – govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. spontani razgovor, anegdota, opis, prepričavanje. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja prilagođavaju se razradi ishoda. SJ OŠ C.5.
Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja. – čita tekst s razumijevanjem, vodi bilješke tijekom čitanja: izdvaja ključne riječi, glavne ideje, citira, objašnjava radeći na jednostavnijem književnom ili neknjiževnom tekstu – književne tekstove čita s razumijevanjem i izražajno – prepoznaje stilski upečatljive rečenice (u opisima prirode, portretima i slično) – iz teksta izdvaja ključne pojmove i glavne ideje – uočava ključnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta – čita izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: jednostavniji književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik izražajno i istraživački čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. SJ OŠ C.5.
Učenik razvija vještinu pravilnog i kreativnog pisanja. – izražava se pismeno u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno – u skladu s temom prema smjernicama oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura – kreativno piše na teme iz svakodnevnog života, svijeta mašte i kraći pisani tekst o doživljaju književnog djela – uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja) – prepričava kraći tekst vodeći računa o strukturi priče ili dinamičnoj sceni; opisuje prostor (interijer, eksterijer), pojedinosti u prirodi i lik po zajedničkom planu – piše: vijest, privatno pismo prema općim pravilima o pismu kao sastavu i obliku komuniciranja i popunjava formulare poput upitnika, ankete i slično – piše kreativno na različite teme u skladu sa svojim interesima i sposobnostima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. anegdota, stvaralačko prepričavanje, vijest, privatno pismo, e-mail, upitnik, anketa i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik piše tekstove u skladu s razradom ishoda i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:
pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
faza pisanja po planu
faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada). DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D) SJ OŠ D.5.
Učenik pronalazi informacije u skladu sa svojim zadacima. – pronalazi potrebne informacije u različitim izvorima (biografski podatak, pravopisno pravilo i slično) – razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija – služi se referentnom literaturom – poznaje osnovne tehnike pretraživanja interneta – uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i druge negativne društvene pojave) i osuđuje ih – svjestan je mogućih opasnosti na internetu te internet upotrebljava sigurno i odgovorno – pronalazi potrebne informacije u više različitih izvora (tiskanih i digitalnih) koje je predložio učitelj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (Pravopis srpskog jezika, enciklopedije, školski rječnik, gramatika, razni priručnici), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj bira dva do četiri teksta za ostvarenje ovog ishoda. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. S učenicima posebno treba razgovarati o tome što je rasizam i što su predrasude, pomoći im da ih prepoznaju u različitim životnim situacijama. Ishod se može ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom Učiti kako učiti. SJ OŠ D.5.
Učenik razlikuje grafičke elemente i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija. – na primjeru jednostavnijih novinskih vrsta (vijest, izvještaj, intervju, članak) razlikuje grafičke elemente i postupke pomoću kojih se kod primatelja postiže željeni utjecaj (npr. veličina slova, naslov, izbor fotografije) – samostalno otkriva i objašnjava grafičke elemente na primjeru nepoznatoga medijskog teksta i utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta – utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta te smišlja drugi naslov – stvara medijske tekstove jednostavne strukture vodeći računa o grafičkim elementima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tekstovi iz časopisa (npr. sportske vijesti) ili knjige za djecu, strip. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektroničke medije. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda, metoda demonstracije i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelj bira dva do četiri teksta za ostvarenje ovog ishoda. SJ OŠ D.5.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet. – upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje – sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama – njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje koji su bili praćeni obrednim pjesmama (npr. kraljice) – razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja – posjećuje kulturne ustanove i događaje – u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično – školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.5.4.) ili predmetima (pravoslavni vjeronauk, likovna kultura) NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
razred, OŠ, 140 sati DOMENA: KNJIŽEVNOST (A) SJ OŠ A.6.
Učenik uočava i razlikuje određene književne vrste usmene i autorske književnosti. – razlikuje obiteljske i običajne narodne pjesme, rodoljubne i socijalne pjesme; prepoznaje univerzalne poruke i uspoređuje sa suvremenim životom – razlikuje pripovijetku i roman i prepoznaje značajke avanturističkog, povijesnog i znanstveno-fantastičnog romana, biografije i autobiografije – uočava značajke predaja i pronalazi primjere iz svoje sredine – prepoznaje humoristično u drami – vođen smjernicama uočava odlike proznih vrsta i povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama – samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu – vođen smjernicama uočava poruke djela Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: obiteljske narodne pjesme, običajne narodne pjesme, domoljubna pjesma, socijalna pjesma, roman za djecu i mlade (lektira), odlomci različitih vrsta romana, komedija (lektira), narodne pripovijetke. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenje i poučavanje o književnim vrstama povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke književnih vrsta koristeći razne metode. SJ OŠ A.6.
Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima. – tumači pjesničke slike i razlikuje konkretne i apstraktne motive, emocije i razmišljanja (refleksije) – iskazuje doživljaj, svoje dojmove, zapažanja potvrđuje primjerima iz teksta, stvarnog života te imaginacijom – prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetično ponašanje – uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj – uz povremene pogreške razlikuje pjesničke slike, uočava konkretne motive i emocije, a uz pomoć učitelja uočava apstraktne motive i refleksije – razlikuje etično i neetično ponašanje likova koje osuđuje Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: umjetničke lirske pjesme, epske pjesme kosovskog ciklusa i epske pjesme o Marku Kraljeviću. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovi doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka. SJ OŠ A.6.
Učenik karakterizira književni lik s obzirom na različite oblike kazivanja kojima je predočen. – razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju – uočava i tumači funkciju naracije, deskripcije, dijaloga i monologa u oblikovanju lika i stvaranju atmosfere u književnom tekstu – objašnjava razliku između povijesnog i književnog lika – razlikuje kronološko i retrospektivno pripovijedanje – uočava pojam usporavanja (retardacije) radnje -vođen smjernicama razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju -uočava naglašene oblike kazivanja kojima je književni lik predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: pripovijetke (na satu i kao lektira), odlomci iz romana, epske pjesme. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik karakterizira književni lik i uočava te razlikuje i imenuje oblike kazivanja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka. SJ OŠ A.6.
Učenik uočava osnovne oblike stiha i strofe, vrste rime, prepoznaje i objašnjava stilska izražajna sredstva. – uočava i razlikuje monostih, distih, tercet i katren, razlikuje unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu, uočava ulogu rime u oblikovanju stiha – uočava brz i spor ritam, tempo i intonaciju – uočava stilska izražajna sredstva (kontrast, hiperbolu i gradaciju) – uočava osnovne oblike stihova i strofa – uočava različit ritam, tempo i intonaciju – uočava kontrast, hiperbolu i gradaciju – uočava unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: lirske umjetničke pjesme. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenje i poučavanje o značajkama umjetničke lirike povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke umjetničke lirike koristeći razne metode. SJ OŠ A.6.
Učenik razvija čitateljsku naviku. – izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge i eventualne poticaje za čitanje – povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom, navodi sličnosti i razlike – uz pomoć učitelja predstavlja odabrani književni tekst i obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja književnog teksta kao i svoj izbor književnog teksta – ističe najzanimljivije detalje citirajući književni tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar – argumentirano obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja književnog teksta kao i svoj izbor književnog teksta – razvija čitateljsku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse pri izboru književnih tekstova – uz poticaj učitelja i drugih učenika razvija čitateljsku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik bira književni tekst prema svom interesu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književno-teorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja. DOMENA: JEZIK (B) SJ OŠ B.6.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji. – razlikuje jednoznačnost i višeznačnost te sinonime, homonime, antonime – razlikuje jednostavne riječi od tvorenica (izvedenih i složenih), korijen riječi, tvorbenu porodicu – razlikuje tvorbu riječi izvođenjem (tvorbena osnova, sufiks) i slaganjem (prefiks) te prema zadanom modelu tvori nove riječi – prepoznaje naglasak u riječima te razlikuje naglašene i nenaglašene riječi – razlikuje jednostavne primjere sinonima, homonima i antonima koje upotrebljava u komunikaciji – razlikuje jednostavne riječi od tvorenica i prema modelu tvori nove riječi SJ OŠ B.6.
Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu. – razlikuje pridjevske zamjenice (posvojne i posvojna zamjenica svakog lica, pokazne, odnosno-upitne, niječne, neodređene i opće/određene) i mijenja ih kroz padeže – razlikuje glagolski vid i glagolski rod – razlikuje osnovna značenja i tvorbe neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni) te glagolskih imenica (izvedenih od gl. osnove koju čine trpni gl. pridjevi), a glagolske priloge prepoznaje – razlikuje osnovna značenja i tvorbu svih ličnih glagolskih oblika za iskazivanje vremena i načina – razlikuje i opisuje glasovne promjene – na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i tvorbu ličnih i neličnih glagolskih oblika SJ OŠ B.6.
Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju. – vlada glagolskim i imenskim predikatom – vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene) – uočava načine iskazivanja rečeničnih članova (jednom riječju, sintagmom) – na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova SJ OŠ B.6.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji. – primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova) – razlikuje rečenične i pravopisne znakove (apostrof, tri točke, crticu, zagradu) i pravilno ih upotrebljava – razlikuje i pravilno piše riječi u kojima su provedene glasovne promjene – primjenjuje pravopisna pravila vezana za pisanje glagolskih oblika – uz smjernice primjenjuje pravopisna pravila vezana za glasovne alternacije, pisanje velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika SJ OŠ B.6.
Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika. – istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba) ulogu svetog Save u stvaranju prvih književnih djela na srpskoslavenskom jeziku; razvoj glagoljice, ćirilice) – prepoznaje najznačajnije kulturno-povijesne spomenike (Miroslavljevo jevanđelje, Povelja Stefana Prvovenčanog, Dušanov zakonik) – uz poticaj pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici – prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.6.1 – SJ OŠ B.6.5.: Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.6.1 – SJ OŠ B.6.5: Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sistemu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvoju (SJ OŠ B.6.5) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama. DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C) SJ OŠ C.6.
Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije. – sluša tekst, sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje kraćeg teksta – iskazuje svoj doživljaj i objašnjava svoj stav povezujući temu razgovora s pročitanim ili odslušanim tekstom – priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu držeći se teme (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte) – u razgovoru i raspravi ne prekida sugovornika i uvažava tuđe mišljenje – sažima tekst – oblikuje i govori jednostavnije opisne i pripovjedne tekstove – povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom – pažljivo sluša sugovornika i pristojno se uključuje u razgovor Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tekstovi koji su p

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.