Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi

Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi NN 8/2020 (21.1.2020.), Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE 167 Na temelju članka 77. stavka 9. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« br. 181/2004., 76/2007., 146/2008., 61/2011., 56/2013., 26/2015. i 17/2019) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU PUTNIČKIH BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI Članak 1. 1. Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi sadrže tehničke zahtjeve za pojedine vrste putničkih brodova i brzih putničkih plovila koji obavljaju putovanja u nacionalnoj plovidbi kako je definirana propisom koji uređuje kategorije plovidbe pomorskih brodova. 2. Sastavni dio ovih pravila su prilozi:

  1. a)Prilog I.: »Opći zahtjevi«
  2. b)Prilog II.: »Tehnički zahtjevi«
  3. c)Prilog III.: »Pregledi«
  4. d)Prilog IV.: »Svjedodžbe«
  5. e)Prilog V.: »Dodatni sigurnosni zahtjevi, jednakovrijedne zamjene, izuzeća i zaštitne mjere«
  6. f)Prilog VI.: »Dodatak I.: Zahtjevi za sigurnost novih i postojećih brodova u nacionalnoj plovidbi«
  7. g)Prilog VII.: »Dodatak II.: Smjernice o sigurnosnim zahtjevima za putničke brodove i brza putnička plovila za osobe smanjene pokretljivosti«
  8. h)Prilog VIII.: »Dodatak III.: Predložak svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda«. Članak 2. Ovim se Pravilima u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije: – Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL L 163, 6. 5. 2009.); – Direktiva Komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL L 162, 29. 6. 2010.); – Direktiva Komisije (EU) 2016/844 оd 27. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL 141, 28. 5. 2016.); – Direktiva (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (Tekst značajan za EGP) (SL 315, 30. 11. 2017.). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 3. Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju važiti Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi objavljena u »Narodnim novinama« br. 73/2017. Članak 4. Ova Pravila stupaju na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/19-03/137 Urbroj: 530-03-1-1-1-19-5 Zagreb, 19. prosinca 2019. Ministar Oleg Butković, v. r. PRILOG I. OPĆI ZAHTJEVI 1.1 UVOD 1.1.1 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU PUTNIČKIH BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI (u daljnjem tekstu: Pravila) propisuju zahtjeve za sigurnost određenih putničkih brodova i brzih putničkih plovila koji obavljaju putovanja između luka Republike Hrvatske. 1.2 DEFINICIJE 1.2.1 U svrhu ovih Pravila primjenjivi su dolje navedeni izrazi i pojmovi. Za izraze i pojmove koji nisu ovdje obuhvaćeni vidjeti Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog I. .1 Direktiva Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2009/45/EZ od 6. svibnja 2009. godine u svezi zahtjeva za sigurnost putničkih brodova kako je izmijenjena direktivom Europske komisije 2010/36/EU od 1. lipnja 2010. godine i Direktivom Komisije (EU) 2016/844 o izmjeni Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove te kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove. .2 Međunarodne konvencije – sljedeće konvencije; uključujući protokole uz njih i njihove izmjene, u ažuriranim verzijama: i. Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. (Konvencija SOLAS 1974.); i ii. Međunarodna konvencija o teretnim linijama iz 1966. .3 Kodeks stabiliteta neoštećenog broda – »Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a« koji je dio Rezolucije Skupštine IMO-a A.749

(18)od
  1. studenoga
  2. ili »Međunarodni kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju iz 2008.« koji je dio Rezolucije IMO-a MSC.267
(85)od 4. prosinca 2008., u ažuriranim verzijama. .4 HSC Kodeks – Međunarodni kodeks za sigurnost brzih plovila sadržan u rezoluciji IMO Komiteta za pomorsku sigurnost MSC.36
(63)od
  1. svibnja
  2. (1994 HSC Kodeks) ili Međunarodni kodeks za sigurnost brzih plovila, 2000 (2000 HSC Kodeks) sadržan u IMO rezoluciji MSC.97
(73)od
  1. prosinca
  2. godine uključujući i sve izmjene koje su stupile na snagu. .5 GMDSS Svjetski pomorski sustav pogibelji i sigurnosti kako je sadržan u Poglavlju IV, Konvencije SOLAS
  3. .6 Putnički brod – brod koji prevozi više od 12 putnika. .7 Ro-ro putnički brod – brod koji prevozi više od 12 putnika na kojem se nalaze ro-ro teretni prostori ili prostori posebne kategorije kako su definirani u Pravilu II-2/A/2 sadržanom u Dodatku I, ovih Pravila. .8 Brzo putničko plovilo – brzo plovilo kako je definirano Pravilom X/1, Konvencije SOLAS 74, koje prevozi više od 12 putnika s tim da se putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi koji plove u morskim područjima klase B, C ili D ne smatraju brzim putničkim plovilima ako im je: – volumen istisnine do projektne vodne linije manji od 500 m3; i – njihova maksimalna brzina, prema definiciji u pravilu 1.4.
  4. Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz
  5. i pravilu 1.4.
  6. Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000., manja od 20 čvorova. .9 Novi brod – brod čija je kobilica položena ili je bio u sličnoj fazi gradnje od
  7. srpnja 1998 godine nadalje. Slična faza gradnje znači da je: – započela gradnja koja se može identificirati za pojedini brod; ili je – započela montaža trupa broda u količini 50 t ili 1% očekivane mase trupa broda, što je manje. .10 Postojeći brod – brod koji nije novi. .11 Starost broda – brod godina proteklih od isporuke broda. .12 Putnik svaka osoba na brodu ili plovilu osim djece ispod jedne godine života i osoba zaposlenih na brodu ili plovilu u bilo kojem svojstvu. .13 Duljina broda – duljina koja iznosi 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na udaljenosti od 85% najmanje visine broda, iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg ruba pramčane statve do osi osovine kormila na navedenoj vodnoj liniji (ako je ova vrijednost veća). Na brodovima koji su projektirani s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina treba biti paralelna s konstrukcijskom vodnom linijom. .14 Visina pramca – visina pramca definirana pravilom
  8. Međunarodne konvencije o teretnim linijama iz
  9. .15 Brod s cjelovitom palubom – brod s ugrađenom cjelovitom palubom izloženoj moru i vremenskim prilikama na kojoj su svi otvori zatvoreni najmanje vremenski nepropusnim sredstvima zatvaranja, a isto tako i otvori na bokovima broda. .16 Međunarodno putovanje – putovanje iz luka Republike Hrvatske prema lukama drugih država i obratno. .17 Putovanja u nacionalnoj plovidbi – putovanja iz luka ili prema lukama Republike Hrvatske unutar morskih područja definiranih u .
  10. .18 Morsko područje – morsko područje ili morski plovni put utvrđen u skladu s točkom 1.
  11. .19 Lučko područje (područje luke) – područje koje nije morsko područje utvrđeno u skladu s točkom 1.4., koje definira država članica koja nad njim ima nadležnost, a koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim obilježjima koja štite ušće ili slično zaklonjeno područje (vidjeti Prilog I. Naredbe o kategorijama plovidbe pomorskih brodova, »Narodne novine« br. 46/2006). .20 Pomorska uprava države zastave – nadležno tijelo države čiju zastavu brod ili brzo plovilo vije. .21 Država luke – država članica prema čijoj luci odnosno čijim lukama ili iz čije luke odnosno čijih luka brod ili plovilo pod zastavom koja nije zastava te države članice obavlja nacionalnu plovidbu. .22 Priznata organizacija – organizacija koja je priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od
  12. travnja
  13. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova. .23 Značajna valna visina – srednja vrijednost jedne trećine najvećih zamijećenih valnih visina u određenom vremenskom razdoblju. .24 Osobe smanjene pokretljivosti – osobe koje imaju određene teškoće pri upotrebi javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom. .25 Milja iznosi 1.852 metra. .26 Značajna valna visina – prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju. .27 Jedrenjak brod koji se pokreće jedrima, čak i ako ima mehanički pogon koji se upotrebljava kao pomoćno pogonsko sredstvo ili u slučaju nužde. .28 Jednakovrijedni materijal – aluminijska legura ili drugi negorivi materijal koji sam po sebi ili zbog dodane izolacije zadržava strukturu i integritet koji su jednakovrijedni čeliku na kraju odgovarajućeg standardnog ispitivanja vatrootpornosti. .29 Standardno ispitivanje vatrootpornosti – ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura u skladu s metodom ispitivanja određenom u Međunarodnom kodeksu o postupcima ispitivanja vatrootpornosti iz
  14. koji je dio Rezolucije IMO-a MSC.307
(88)od
  1. prosinca 2010., u ažuriranoj verziji. .30 Tradicionalni brod – sve vrste povijesnih putničkih brodova projektirane prije
  2. i njihove replike izgrađene uglavnom od originalnih materijala, uključujući one projektirane za poticanje i promicanje tradicionalnih vještina i pomorstva, koji zajedno služe kao živi spomenici kulture i kojima se upravlja u skladu s tradicionalnim načelima pomorskih vještina i tehnike. .31 Jahta za razonodu ili plovilo za razonodu – plovilo koje se ne upotrebljava u komercijalne svrhe, neovisno o vrsti pogona. .32 Tender plovilo koje se prevozi na brodu i koje se upotrebljava za prijevoz više od 12 putnika od putničkog broda u stanju mirovanja do obale i natrag. .33 Brod za usluge u vezi s odobalnim projektima – brod koji se upotrebljava za prijevoz i smještaj industrijskog osoblja koje na brodu ne obavlja radove koji su ključni za poslovanje broda. .34 Plovilo za usluge u vezi s odobalnim projektima – plovilo koje se upotrebljava za prijevoz i smještaj industrijskog osoblja koje na plovilu ne obavlja radove koji su ključni za poslovanje plovila. .35 Značajni popravci, izmjene i preinake – bilo koje od sljedećeg: – svaka promjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda, kao što je produljenje dodavanjem novog središnjeg dijela trupa, – svaka promjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika, kao što je preinaka palube vozila u prostore za smještaj putnika, – svaka promjena kojom se bitno produljuje radni vijek broda, kao što je obnavljanje prostora za smještaj putnika na jednoj cijeloj palubi, – svaka preinaka bilo koje vrste broda u putnički brod. .36 Ministarstvo Ministarstvo nadležno za pomorstvo u Republici Hrvatskoj. .37 Država članica – Država članica EEA sporazuma. .38 EEA sporazum – Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru potpisan
  3. svibnja
  4. godine u Oportu kako je izmijenjen Protokolom potpisanim
  5. ožujka
  6. godine u Briselu. 1.3 PODRUČJE PRIMJENE 1.3.1 Ova se Pravila primjenjuju na sljedeće putničke brodove i plovila, bez obzira na zastavu pod kojom plove, kada obavljaju nacionalnu plovidbu: (a) nove i postojeće putničke brodove duljine 24 metra i više; (b) brza putnička plovila. Republika Hrvatska, u svojstvu države luke, osigurava da putnički brodovi i brza putnička plovila koji plove pod zastavom države koja nije država članica u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ovog Pravilnika prije nego što mogu obavljati nacionalnu plovidbu u Republici Hrvatskoj. 1.3.2 Ova se Pravila ne primjenjuju na: (a) putničke brodove koji su: i. ratni brodovi i brodovi za prijevoz vojnih trupa; ii. jedrenjaci; iii. brodovi koji nemaju mehanički pogon; iv. plovila izgrađena od materijala koji nije čelik ili jednakovrijedni materijal, a koja nisu obuhvaćena normama za brza plovila (Rezolucija MSC 36
(63)ili MSC.97
(73)) ili dinamički podržavana plovila (Rezolucija A.373 (X)); v. drveni brodovi jednostavne gradnje; vi. tradicionalni brodovi; vii. jahte za razonodu; viii. brodovi koji plove isključivo u područjima luka; ix. brodovi za usluge u vezi s odobalnim projektima; ili x. tenderi; (
  1. b)brza putnička plovila koja su: i. ratna plovila i plovila za prijevoz vojnih trupa; ii. plovila za razonodu; iii. plovila koja plove isključivo u područjima luka; ili iv. plovila za usluge u vezi s odobalnim projektima. 1.4 KATEGORIZACIJA MORSKIH PODRUČJA I KLASE PUTNIČKIH BRODOVA 1.4.1 Morska područja dijele se na slijedeće kategorije: »Područje A« znači morsko područje izvan područja B, C i D »Područje B« znači morsko područje čije zemljopisne koordinate ni na kojoj točki ne sežu dalje od 20 milja od obalne crte, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena, ali koje je izvan morskih područja C i D »Područje C« znači morsko područje čije zemljopisne koordinate ni na kojoj točki ne sežu dalje od 5 milja od obalne crte, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena, ali koje je izvan morskog područja D ako postoji. Usto je vjerojatnost od pojave znatne visine vala koja prelazi 2,5 metra manja od 10 % u razdoblju od godinu dana za plovidbu koja se obavlja cijele godine ili tijekom određenog razdoblja za sezonsku plovidbu, poput plovidbe u ljetnom razdoblju »Područje D« znači morsko područje čije zemljopisne koordinate ni na kojoj točki ne sežu dalje od 3 milje od obalne crte, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena. Usto je vjerojatnost od pojave znatne visine vala koja prelazi 1,5 metra manja od 10 % u razdoblju od godinu dana za plovidbu koja se obavlja cijele godine ili tijekom određenog razdoblja za sezonsku plovidbu, poput plovidbe u ljetnom razdoblju 1.4.2 Ministarstvo: (
  2. a)sastavlja i prema potrebi ažurira popis morskih područja pod nadležnošću Republike Hrvatske; (
  3. b)određuje unutarnju granicu morskog područja najbližeg njezinoj obalnoj crti; (
  4. c)objavljuje popis u javnoj bazi podataka dostupnoj na internetskim stranicama Ministarstva; (
  5. d)obavješćuje Komisiju o mjestu objave tih podataka te kada se u popis unesu izmjene. Granice morskih područja Republike Hrvatske, za putničke brodove, sukladno 1.4.1, utvrđuje Ministarstvo, a iste su raspoložive na internet stranici Ministarstva. 1.4.3 Putnički brodovi dijele se na sljedeće klase prema morskom području u kojemu mogu ploviti: »Klasa A« znači putnički brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u područjima A, B, C i D »Klasa B« znači putnički brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u područjima B, C i D »Klasa C« znači putnički brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u područjima C i D »Klasa D« znači putnički brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u područjima D 1.4.4 Na brza putnička plovila primjenjuju se kategorije definirane u poglavlju 1. (1.4.10) i (1.4.11.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. ili u poglavlju 1. (1.4.12.) i (1.4.13.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000. 1.5 PRIMJENA 1.5.1 Novi i postojeći putnički brodovi i brza putnička plovila, kada obavljaju nacionalnu plovidbu, moraju zadovoljavati odgovarajuće sigurnosne propise i norme propisane ovim Pravilima. 1.5.2 Ministarstvo ne smije obustaviti plovidbu putničkim brodovima ili brzim putničkim plovilima koji obavljaju nacionalnu plovidbu, ako ispunjavaju zahtjeve ovih Pravila. Ministarstvo, kada djeluje u svojstvu administracije države luke, priznaje Svjedodžbu o sigurnosti brzog plovila i dozvolu za rad koje je izdala druga država članica za brzo putničko plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu ili svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda iz članka 13. Direktive koju je izdala druga država članica za putničke brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu. 1.5.3 Brodska oprema, koja je u skladu sa zahtjevima utvrđenim Pravilnikom o pomorskoj opremi (»Narodne novine« broj 82/2016), odnosno Direktivom 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28. 8. 2014., str. 146.), smatra se usklađenom sa zahtjevima utvrđenima u ovom Pravilniku. PRILOG II. TEHNIČKI ZAHTJEVI 1.1 OPĆENITO 1.1.2 Datumom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji zahtjevi iz 2.1 smatraju se zadovoljenim za postojeće putničke brodove ako udovoljavaju zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova koja su u tom trenutku bila na snazi. 2.1 SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA NOVE I POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE KLASE A, B, C i D 2.1.1 Gradnja i održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva te električnih i automatskih postrojenja moraju biti u skladu s normama za klasifikaciju prema pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (SL L 131, 28. 5. 2009., str. 47.). 2.1.2 Odnosni brodovi moraju udovoljavati primjenjivim zahtjevima poglavlja IV, V i VI, Konvencije SOLAS 74 (primjenjuju se odredbe poglavlja IV., uključujući izmjene o GMDSS-u iz 1988., poglavlja V. i VI. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama). 2.1.3 Brodska navigacijska oprema mora udovoljavati zahtjevima Pravila 17, 18, 19, 20 i 21, Poglavlja V. Konvencije SOLAS 74, u ažuriranoj verziji, odnosno kako je navedeno u Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pomagala za navigaciju (primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz poglavlja V., pravila 12. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama). 2.2 SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA NOVE PUTNIČKE BRODOVE OPĆI ZAHTJEVI 2.2.1 Novi putnički brodovi klase A moraju udovoljavati zahtjevima Konvencije SOLAS 74, s izmjenama i primjenjivim zahtjevima iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila, koji se odnose na njih. 2.2.2 Novi putnički brodovi klase B, C i D moraju udovoljavati odnosnim zahtjevima navedenim u Dodatku I, ovih Pravila. ZAHTJEVI U VEZI S TERETNIM LINIJAMA 2.2.3 Svi novi putnički brodovi duljine 24 metara i više moraju udovoljavati zahtjevima Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika isključivo u ljetnom periodu (1. travnja do 31. listopada) te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u ljetnom periodu, a kojima je dodijeljeno nadvođe veće od minimalnog geometrijskog nadvođa traženog Konvencijom, mogu se kao jednakovrijedni primijeniti zahtjevi Odsjeka 6., Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Nadvođe. 2.2.4 Neovisno o točki 2.2.3, novi putnički brodovi klase D izuzimaju se iz zahtjeva za minimalnu visinu pramca utvrđenu u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966. 2.2.5 Za brodove duljine manje od 24 metra zahtjevi iz 2.2.3 će se primjenjivati ovisno o duljini broda i klasi morskog područja, u mjeri koliko se smatra opravdanim u svakom slučaju posebice. 2.3 SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE 2.3.1 Postojeći putnički brodovi klase A moraju udovoljavati zahtjevima za postojeće putničke brodove utvrđene Konvencijom SOLAS 74, s izmjenama. Za pravila čije se tumačenje Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta Administraciji države zastave primjenjuju se tumačenja navedena u Prilogu VI., Dodatku I. ovih Pravila. 2.3.2 Postojeći putnički brodovi klase B moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila. 2.3.3 Postojeći putnički brodovi hrvatske državne pripadnosti klasa C i D moraju zadovoljavati posebne odgovarajuće zahtjeve iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila. Prije uključivanja postojećih putničkih brodova klasa C i D, zastave pripadnosti države članice, u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo će, temeljem zahtjeva administracije države zastave, dati suglasnost u pogledu pravila Administracije države zastave kojima je, u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena zahtjevima Direktive, osigurana jednakovrijedna razina sigurnosti kao što je ona iz poglavlja II-1 i II-2 Priloga I. Direktive, uzimajući pritom u obzir posebne lokalne uvjete plovidbe u vezi s morskim područjima u kojima je brodovima tih klasa dopuštena plovidba. Prije uključivanja postojećih putničkih brodova klasa C i D hrvatske državne pripadnosti u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u drugoj državi članici, Ministarstvo će zatražiti suglasnost države zastave vezano uz primjenu zahtjeve iz Priloga VI., Dodatka I. ovih Pravila. 2.3.4 U slučajevima kada Ministarstvo, kao Administracija države luke, utvrdi da pravila Administracija države zastave za postojeće putničke brodove klase C i D za koje se traži obavljanje redovite nacionalne plovidbe u Republici Hrvatskoj nisu u skladu s 2.3.3, o tome će u što kraćem roku izvijestiti Komisiju. 2.3.5 Postojeći putnički brodovi klasa C i D koji nisu brodovi hrvatske državne pripadnosti, prije početka obavljanja putovanja u nacionalnoj plovidbi, moraju ishodovati odgovarajuću suglasnost Ministarstva sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za obavljanje pomorske kabotaže u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« br. 109/2019). 2.4 SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA BRZA PUTNIČKA PLOVILA 2.4.1 Brza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili poslije, moraju zadovoljavati zahtjeve iz pravila X/2 i X/3. Konvencije SOLAS, 1974., osim: .1 ako im je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje najkasnije u lipnju 1998; i .2 ako su isporučeni i stavljeni u službu najkasnije u prosincu 1998.; i .3 ako u potpunosti ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o sigurnosti dinamički podržavanih plovila (DSC Kodeks) iz Rezolucije IMO-a A.373
(10)u ažuriranoj verziji. 2.4.2 Brza putnička plovila izgrađena prije
  1. siječnja 1996., koja ispujavaju zahtjeve Međunarodnog kodeksa za sigurnost brzih plovila (HSC Kodeks) mogu nastaviti s obavljanjem plovidbe za koju imaju odobrenje prema ovom Kodeksu. Brza putnička plovila izgrađena prije
  2. siječnja 1996., koja ne ispunjavaju zahtjeve HSC Kodeksa, ne mogu obavljati nacionalnu plovidbu, osim ako su
  3. lipnja
  4. već bila uključena u nacionalnu plovidbu u državi članici te im se u tom slučaju može dopustiti da i dalje obavljaju nacionalnu plovidbu u toj državi članici. Takvo plovilo mora zadovoljavati zahtjeve DSC Kodeksa. 2.4.3 Gradnja i održavanje brzih putničkih plovila i njihove opreme moraju biti u skladu s pravilima za klasifikaciju brzih plovila priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje administracija, u skladu s člankom
  5. stavkom
  6. Direktive 2009/15/EZ. 2.4.
  7. Za nove i postojeće brodove značajni popravci, izmjene i preinake te pripadajuća oprema moraju biti u skladu sa zahtjevima za nove brodove navedenima u točki 2.2.
  8. Preinake na brodovima isključivo radi postizanja veće sposobnosti prevladavanja oštećenja ne smatraju se značajnim izmjenama. 2.4.5 Brodovi izgrađeni od jednakovrijednog materijala prije
  9. prosinca
  10. moraju biti usklađeni sa zahtjevima ovih Pravila do
  11. prosinca
  12. 2.5 SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA STABILITET RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA I NJIHOVO ISKLJUČENJE IZ PLOVIDBE 2.5.1 Ro-ro putnički brodovi klase C kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje
  13. listopada
  14. ili nakon tog datuma te svi ro-ro putnički brodovi klasa A i B moraju biti u skladu s člancima 6.,
  15. i
  16. Direktive 2003/25/EZ, odnosno u skladu sa zahtjevima Odsjeka 3., »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje«, u svezi posebnih zahtjeva za stabilitet ro-ro putničkih brodova. 2.6 SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI 2.6.1 Na svim putničkim brodovima klasa A, B, C i D i na svim brzim putničkim plovilima koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu čija je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje na ili nakon
  17. listopada
  18. mora biti osiguran siguran pristup osobama smanjene pokretjivosti prema smjernicama navedenim u Prilogu VIII., Dodatka II. ovih Pravila. 2.6.2 Preinake putničkih brodova klase A, B, C i D i brzih putničkih plovila koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu, kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje prije
  19. listopada 2004., Ministarstvo će primjenjivati smjernice iz Prilogu VIII., Dodatka II. ovih Pravila u mjeri u kojoj je to gospodarski opravdano i izvedivo. 2.6.3 Kod implementacije zahtjeva iz toč. 2.6.1 i 2.6.2 Ministarstvo će surađivati s organizacijama koje predstavljaju osobe s teškoćama u kretanju. 2.6.4 U dijelu koji se odnosi na uvjete za smještaj putnika, uključujući i osobe smanjene pokretljivosti, vidjeti i zahtjeve »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Smještaj putnika«. 2.7 DATUMI PRIMJENE PRAVILA ZA POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE HRVATSKE DRŽAVNE PRIPADNOSTI 2.7.1 Odredbe točke 2.3.1, ako se u Konvenciji SOLAS 74, kako je izmjenjena, ne navode raniji datumi, te odredbe točaka 2.3.2 i 2.3.3, ne primjenjuju se na brodove koji su na datum prvog stupanja na snagu ovih Pravila bili ili upisani u Upisnik brodova Republike Hrvatske ili čija je kobilica bila položena ili u sličnoj fazi gradnje: .1 Na i prije
  20. prosinca 1984., ali ne kasnije od
  21. srpnja
  22. .2 Između
  23. siječnja
  24. i
  25. srpnja 2008., ali ne kasnije od
  26. srpnja
  27. 2.7.2 Na temelju pisanog zahtjeva vlasnika broda ili kompanije, uz suglasnost vlasnika broda, koji sadrži izjavu da će određeni postojeći brod izgrađen od jednakovrijednog materijala biti brisan iz Upisnika brodova Republike Hrvatske najkasnije do
  28. prosinca 2025., priznata organizacija će predmetnom brodu izdati brodske isprave s rokom valjanosti najduže do
  29. prosinca
  30. U slučaju da vlasnik ili kompanija, uz suglasnost vlasnika broda, ne podnese zahtjev za brisanje broda do
  31. prosinca 2025., brod će se brisati temeljem članka 192., stavak 1., točka
  32. Pomorskog zakonika uz udovoljavanje uvjeta iz članka
  33. Pomorskog zakonika. PRILOG III. PREGLEDI 1.1 Svi putnički brodovi podliježu pregledima kako slijedi: (a) Osnovnom pregledu prije puštanja broda u plovidbu; (b) Redovnom (Obnovnom) pregledu svakih 12 mjeseci; (c) Dodatnom (Prigodnom) pregledu, prema potrebi. 1.2 Svako brzo putničko plovilo koje, u skladu s odredbama točke 2.4, mora ispunjavati zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima (HSC Kodeks), podliježe pregledima administracije države zastave koji su propisani u tom Kodeksu. 1.3 Brza putnička plovila koja, u skladu s odredbama točke 2.4, moraju ispunjavati zahtjeve DSC Kodeksa, podliježu pregledima administracije države zastave koji su propisani u DSC Kodeksu. 1.4 Poštuju se odgovarajući postupci i smjernice u vezi s pregledom za izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, navedeni u rezoluciji IMO-a A.997
(25), kako je izmijenjena, »Smjernice za pregled prema usklađenom sustavu pregleda i certifikacije iz 2007.« ili postupci namijenjeni za postizanje istog cilja. Pregledi putničkih brodova i brzih putničkih plovila hrvatske državne pripadnosti, kako su navedeni u 1.1 i 1.2, provode se sukladno Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog II., odnosno »Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi«, Prilog V. 1.5 Preglede putničkih brodova i brzih putničkih plovila hrvatske državne pripadnosti, kako su navedeni u 1.1 i 1.2 obavlja priznata organizacija. PRILOG IV. SVJEDODŽBE NOVI I POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI 1.1 Svi novi i postojeći putnički brodovi koji ispunjavaju zahtjeve ovih Pravila moraju imati Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda u skladu s Prilogom VIII., Dodatak III. ovih Pravila. Ovu svjedodžbu izdaje priznata organizacija nakon obavljenog osnovnog pregleda, kao što je opisano u točki 1.1(
  1. a)Priloga III. ovih Pravila. 1.2 Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda izdaje se za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Priznata organizacija može produžiti razdoblje valjanosti svjedodžbe s odgodom od najviše mjesec dana od datuma prestanka važenja koji je na njoj naveden. Kada se odobri produljenje važenja, novo razdoblje valjanosti svjedodžbe započinje od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe prije njezina produljenja. Obnavljanje važenja Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda izdaje se nakon obavljenog redovitog pregleda, kao što je opisano u točki 1.1(
  2. a)Priloga III. ovih Pravila. 1.3 Za brodove hrvatske državne pripadnosti, pregledi za prvo izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, rokovi za izdavanje Svjedodžbe, uvjeti za produljenje roka valjanosti Svjedodžbe te pregledi za obnovu valjanosti Svjedodžbe, određeni su Prilogom III. ovih Pravila, odnosno »Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi«, Prilog II., odnosno »Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova, Opći propisi«, Prilog V. BRZA PUTNIČKA PLOVILA 1.4 Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima Kodeksa HSC, Svjedodžbu o sigurnosti brzih plovila i Dozvolu za rad brzih plovila izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama HSC Kodeksa. Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima DSC Kodeksa, Svjedodžbu o gradnji i opremi dinamički podržavanog plovila te Dozvolu za rad dinamički podržavanog plovila izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama DSC Kodeksa. 1.5 Prije izdavanja Dozvole za rad brzim putničkim plovilima koja obavljaju nacionalnu plovidbu u državi luke Administracija države zastave mora se suglasiti s državom luke o svim uvjetima obavljanja plovidbe brzih putničkih plovila u toj državi. Administracija država zastave u Dozvoli za rad navodi sve takve uvjete. 1.6 Dodatne sigurnosne mjere, jednakovrijedne zamjene i izuzeća odobrena brodovima ili plovilima na temelju Priloga V. ovih Pravila (članak 9., stavak 1., 2. i 3. Direktive) navode se u svjedodžbi broda ili plovila. PRILOG V. DODATNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI, JEDNAKOVRIJENE ZAMJENE, IZUZEĆA I ZAŠTITNE MJERE 1. OPĆENITO 1.1 Ako Ministarstvo, samostalno ili u suradnji s Administracijama država članica smatra da bi primjenjive sigurnosne zahtjeve trebalo u određenim situacijama poboljšati zbog posebnih lokalnih okolnosti i ako se za to pokaže potreba, može prema postupku utvrđenom točkom 3. ovog Priloga (stavkom 4. Direktive) donijeti mjere za poboljšanje sigurnosnih zahtjeva. 1.2 Ministarstvo može, prema postupku utvrđenom u točki 3. ovog Priloga, donijeti mjere kojima se dopuštaju jednakovrijedne zamjene za određene posebne zahtjeve iz ovih Pravila odnosno Direktive, pod uvjetom da su takve zamjene najmanje jednako učinkovite kao ti zahtjevi. 1.3 U smislu primjene točke 1.1 i 1.2 te ako se smatra potrebitim da bi primjenjive sigurnosne zahtjeve trebalo u određenim situacijama poboljšati, ili da bi trebalo donijeti mjere kojima se dopuštaju jednakovrijedne zamjene za odredbe navedene u Prilogu I. Direktive, Ministarstvo može tako postupiti, ali pri tome uvažavajući postupak naveden u točki 3. 1.4 Mjere donesene sukladno točkama 1.1 i 1.2 neće priječiti nastavak obavljanja putovanja putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske. 2. IZUZEĆA 2.1 Ako se ne smanjuje razina sigurnosti te u skladu s postupkom iz stavka 4. Direktive, država članica može donijeti mjere kojima se brodovi izuzimaju od određenih posebnih zahtjeva ove Direktive u odnosu na nacionalnu plovidbu koja se obavlja u toj državi, uključujući i njezina arhipelaška morska područja zaštićena od utjecaja otvorenog mora u određenim uvjetima plovidbe, kao što su manja značajna visina vala, ograničeno doba godine, plovidba samo danju ili u odgovarajućim klimatskim ili vremenskim uvjetima ili ograničeno trajanje putovanja ili blizina službi za spašavanje. 2.2 U smislu primjene točke 2.1 te pod uvjetom da se time ne umanjuje razina sigurnosti, Ministarstvo može, s obzirom na značajke morskih područja u kojima se obavljaju putovanja u nacionalnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj (arhipelagični tip koji štiti od utjecaja otvorenog mora) i ako se putovanja obavljaju u posebnim uvjetima (ljetni period, putovanja samo danju, kratka putovanja, itd.) osloboditi pojedine klase putničkih brodova ili pojedini brod od određenih zahtjeva ovih Pravila, primjenjujući pri tom postupak naveden u 3. 2.3 Izuzeća dopuštena točkom 2.2 trebaju biti unesena u Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda. 2.4 Usvojene mjere u svezi izuzeća primjenjuju se sve dok pojedini brod ili pojedina klasa putničkih brodova plovi pod uvjetima pod kojim su takva izuzeća odobrena. 3. POSTUPAK KOJI SE PROVODI U SLUČAJU DONOŠENJA MJERA IZ 1. i 2. 3.1 Ako Ministarstvo odluči donijeti mjere navedene u 1. i/ili 2. postupit će se kako slijedi. 3.1.1 Ministarstvo obavješćuje Komisiju o mjerama koje namjerava donijeti i takvoj obavijesti dodaje pojedinosti dostatne za potvrdu održavanja odgovarajuće razine sigurnosti. 3.1.2 Ako u roku od šest mjeseci od te obavijesti Komisija donese provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku da predložene mjere nisu opravdane, od Ministarstva će se zahtijevati da predložene mjere izmijeni ili da ih ne donese. 3.1.3 Ministarstvo donesene mjere prijavljuje Komisiji putem baze podataka. Komisija donesene mjere stavlja na raspolaganje na javno dostupnim internetskim stranicama. 3.1.4 Svaka od tih mjera primjenjuje se na sve putničke brodove iste klase ili na plovila koja plove pod istim navedenim uvjetima, bez diskriminacije na temelju njihove zastave ili državne pripadnosti ili mjesta poslovnog nastana njihova prijevoznika. Navedene mjere primjenjuju se samo dok brod ili plovilo obavljaju plovidbu pod navedenim uvjetima. 4. ZAŠTITNE MJERE 4.1 Ako država članica smatra da putnički brod ili plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu unutar te države, neovisno o tome poštuje li odredbe Direktive, ozbiljno ugrožava sigurnost života ili imovine ili okoliša, tom brodu ili plovilu može se obustaviti plovidba ili se mogu uvesti dodatne sigurnosne mjere, sve dok se ta opasnost ne otkloni. 4.2 U navedenim okolnostima primjenjuje se sljedeći postupak: (
  3. a)država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke; (
  4. b)Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš; (
  5. c)Komisija donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o tome je li odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere opravdana zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, a ako takva obustava ili nametanje dodatnih mjera nisu opravdani, koji sadržavaju njezinu odluku kojom se od dotične države članice zahtijeva da povuče tu obustavu ili mjere. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Direktive. 4.3 U smislu primjene točke 4.1 i 4.2 te ako Ministarstvo smatra da je na nekom putničkom brodu ili brzom putničkom plovilu uposlenom na putovanjima u nacionalnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj, unatoč činjenici da isti udovoljava zahtjevima ovih Pravila, ugrožena sigurnost života ili imovine ili morski okoliš, takvom brodu ili plovilu može se uskratiti dopuštenje da obavlja takva putovanja ili se može zahtijevati udovoljavanje dodatnim sigurnosnim mjerama dokle god se smatra da ugroza postoji. 4.4 U slučaju postupanja iz 4.3, Ministarstvo će o tome, uz odgovarajuće obrazloženje, izvijestiti Komisiju i druge države članice. Komisija nakon toga ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš. Ako Komisija odluči da postupak iz 4.3 nije opravdan, Ministarstvo će povući svoju obustavu ili mjere. 5. JEDNAKOVRIJEDNOST 5.1 Kriterij jednakovrijednosti je općenito primjenjiv u svezi zahtjeva Pravila, i sukladno tome, može se prihvatiti i drugačija oprema, uređaji, materijali, drugačiji postupci ispitivanja i proračuna ili izradbe, ne umanjujući pri tom razinu sigurnosti broda o čemu Ministarstvo odlučuje u svakom slučaju posebice, primjenjujući pri tom postupak naveden u 1.5. 5.2 Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda, Svjedodžba o sigurnosti brzog plovila i Dozvola za rad brzog plovila izdane sukladno Direktivi od strane država članica smatraju se jednakovrijednim dokumentima izdanim sukladno zahtjevima ovih Pravila. 5.3 Putnički brodovi i brza putnička plovila koja obavljaju putovanja u nacionalnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj, bez obzira na njihovu državnu pripadnost, podliježu zahtjevima inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe prema »Pravilniku o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe«. PRILOG VI – DODATAK I POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE 1. Ako je izričito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja. 2. Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, osim ako Pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, ne zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti. 3. Ako se pravila iz ovoga Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, Pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštivanjem nacionalnih propisa. Brodovi klase D duljine manje od 24 metra koji plove samo danju i prevoze na jednodnevnim izletima u periodu od 1. travnja do 31. listopada najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B-2/8.2.3 do II-1/B-2/8.2.6. 4. Postojeći brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1 i II-2 ovoga Priloga, pod uvjetom da Pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti. 5. Osim toga, ako se utvrdi da je neizvedivo i/ili neopravdano, brodovi klase B, C i D čija je duljina manja od 24 metra ne moraju ispunjavati sljedeća pravila iz poglavlja II-1: u dijelu B pravilo 10., u dijelu C pravila 4., 9. i 10., te u dijelu E pravila 1. do 9. Pomorska uprava države zastave moraju osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštivanjem nacionalnih propisa. 6. Bez obzira na odredbe članka 6.1(b), brodovi klase D čije se putovanje ne proteže izvan morskog područja A 1, u skladu s definicijom iz pravila IV/2.12 Konvencije SOLAS 1974., ne moraju ispunjavati zahtjeve o obveznoj pomorskoj opremi iz poglavlja IV. Konvencije SOLAS 1974., ali moraju ispunjavati barem odredbe iz poglavlja IV. ovog Priloga. 7. Odredbe o vidljivosti sa zapovjedničkog mosta iz pravila V/22 Konvencije SOLAS 1974. primjenjuje se, koliko je to izvedivo i opravdano, i na brodove čija je duljina manja od 55 metara, pri čemu je »duljina« u skladu s definicijom iz pravila V/2 Konvencije SOLAS 1974. 8. Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojeće brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgrađeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću(
  6. e)prethodnu(
  7. e)rezoluciju(e), ako postoji(e). 9. Pod značajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer: – svaka izmjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda, primjer: produljenje dodavanjem novoga središnjeg dijela trupa, – svaka izmjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika, primjer: paluba vozila preinačena u nastambe za smještaj putnika, – svaka izmjena kojom se bitno produžava radni vijek broda, primjer: obnavljanje nastambi za smještaj putnika na jednoj cijeloj palubi. 10. Navod »(pravilo ...)« iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila konvencije SOLAS 1974., s izmjenama i dopunama, na kojima se temelje pravila iz ovoga Priloga to jest: .1 Poglavlje II-1: dio A-1, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 2006. .2 Poglavlje II-1: dio A i B, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 96/98. .3 Poglavlje II-2: dio A, pravilo 1. i 2., odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 1999/2000. Pravilo 1.3, odnosi se na dio F (Mogućnost drukčije izvedbe broda i uređaja) izmijenjenog poglavlja II-2 (izmjene i dopune iz amandmana 2000.) Konvencije SOLAS 1974., za nove brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije. Poglavlje II-2: dio A, pravila 3 – 16 i dio B, pravila 1 – 18, odnosi se na Konvenciju SOLAS, uključujući izmjene i dopune iz amandmana 96/98. .4 Poglavlje III: odnosi se na izmjene i dopune Konvencije SOLAS iz amandmana 96/98, te izmjene i dopune iz amandmana 2001. – 2003. POGLAVLJE II-1 KONSTRUKCIJA – PREGRAĐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE DIO A OPĆENITO 1 Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 .1 Pregradna teretna linija je vodna linija koja se koristi za određivanje pregrađivanja broda. .2 Najviša pregradna teretna linija je vodna linija koja odgovara najvećem gazu dopuštenom prema važećim zahtjevima za pregrađivanje, koja su primjenjiva. .2 Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije. .3 Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje. .4 Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije. .5 Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu, i težine praznog broda. .6 Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine. .7 Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade. .8 Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda. .9 Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije. .10 Prostor strojarnice seže od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi, te kotlovi koji služe za pogon broda. .11 Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu. .12 Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju broda. Za moguće izuzeće vidi Dodatak 1. zahtjeva Pravila II-1/B-2/2 i II-1/B-2/13.2.1. .13 Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod. .14 Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2. 2 Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 .1 Sustav upravljanja kormilarskim uređajem je uređaj za prijenos zapovijedi sa zapovjedničkog mosta do kormilarskog uređaja. Sustavi upravljanja kormilarskim uređajem sastoje se od predajnika, prijemnika, hidrauličnih pumpi i njihovih motora, uređaja za upravljanje motorima, cjevovoda i kabela. .2 Glavni kormilarski uređaj sastoji se od postrojenja, pokretača kormila, uređaja za pogon kormilarskog uređaja, ako postoje, te od pomoćne opreme i uređaja kojima se zakretni moment prenosi na struk kormila (npr. rudo kormila ili kvadrant), potrebnih za pokretanje kormila radi upravljanja brodom u redovitim uvjetima rada. .2 Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je: .1 u slučaju električnog kormilarskog uređaja, elektromotor s pripadajućom električnom opremom; .2 u slučaju elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja, elektromotor s pripadajućom električnom opremom i priključenom pumpom; .3 u slučaju ostalih hidrauličnih kormilarskih uređaja, pogonski motor i priključena pumpa. .3 Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu. .4 Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju. .5 Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada glavnog izvora električne energije. .6 Osnovni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima. .7 Stanje broda bez pogona (»mrtvi brod«) je stanje u kojem porivni sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije. .8 Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi osnovni izvor električne energije. .9 Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz osnovnog izvora električne energije, a namijenjena je za razdiobu električne energije brodskim službama. .10 Sklopna ploča u slučaju nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava osnovnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razdiobu električne energije službama za rad u slučaju nužde. .11 Izvor električne energije u nuždi je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara osnovnog izvora električne energije. .12 Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu. .13 Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvećem gazu. .14 (
  8. a)Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne postaje za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabiliteta, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i kanali do tih prostorija. .14 (
  9. b)Prostorije strojeva A kategorije su prostorije i kanali do tih prostorija u kojima se nalaze: .1 motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za poriv; ili .2 motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste u druge svrhe, a kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili .3 kotlovi s pogonom na ulje, ili bilo koji uređaj koji koristi tekuće gorivo. .15 Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe istoj svrsi. .16 Mjesta upravljanja su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uređaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom. DIO A-1 KONSTRUKCIJA BRODOVA 1 Nova ugradnja materijala koji sadrže azbest (pravilo 3-5) SVI BRODOVI .1 Ovo se pravilo primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, električne instalacije i opremu koji su obuhvaćeni pravilima u ovom Prilogu. .2 Za sve brodove, zabranjena je nova ugradnja materijala koji sadrže azbest. 2 Konstrukcijski nacrti koji se drže na brodu i na kopnu (pravilo 3-7) BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE .1 Komplet izvedbenih (»as built«) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2012. ili poslije. .2 Dodatni komplet tih nacrta mora se nalaziti u kompaniji na kopnu, kao što je utvrđeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974. .3 Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o »Izvedbenim (»as built«) konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu«. 3 Oprema za tegljenje i vez (pravilo 3-8) BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE, GRAĐENI 1. SIJEČNJA 2012. ILI POSLIJE .1 Brodovi moraju imati uređaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterećenjem kako bi se omogućilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i veza, koji su povezani s redovitim radom broda. .2 Uređaji, oprema i elementi opreme predviđeni u skladu sa stavkom 1 moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju određene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuju vlasti države zastave u skladu s člankom 14. stavkom 2 Direktive 94/57/EZ. .3 Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o »Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vez«. .4 Na svakom elementu ili dijelu opreme predviđenom u skladu s ovim pravilom, moraju biti jasno označena ograničenja u vezi s njegovom sigurnom upotrebom, pri čemu treba uzeti u obzir čvrstoću kojom je pričvršćen za strukturu broda. 4 Zaštita od buke BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA: .1 Brodovi bruto tonaže 1600 ili veće moraju se izgraditi na način kojim će se smanjiti razina buke na brodu i zaštititi osoblje od buke u skladu s Kodeksom IMO-a o razini buke na brodovima, koji je rezolucijom MSC.337
(91)donio Odbor za pomorsku sigurnost i u skladu s izmjenama koje donese IMO. DIO B STABILITET U NEOŠTEĆENOM STANJU, PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU Dio B-1 Brodovi izgrađeni 1. siječnja 2009. ili poslije – mogućnost primjene Rezolucije MSC.216
(82). Brodovi klase B, C i D kojima je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje
  1. siječnja
  2. ili poslije, primjenjuju zahtjeve iz dijela B-2, ili odgovarajuće odredbe iz dijela B poglavlja II-I Konvencije SOLAS, kao što je utvrđeno u Prilogu
  3. Rezolucije MSC 216
(82). Dio B-2 1. Rezolucija o stabilitetu u neoštećenom stanju A.749
(18), kako je izmijenjena Rezolucijom MSC.75
(69)NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE: Sve klase novih brodova duljine 24 metra i više moraju biti u skladu s odgovarajućim odredbama za putničke brodove iz Kodeksa o stabilitetu u neoštećenom stanju, koji je usvojen Rezolucijom IMO-a A.749
(18), kako je izmijenjena. Ako države članice smatraju neodgovarajućom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749
(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajuća stabilnost. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednakovrijedna razina sigurnosti. POSTOJEĆI BRODOVI KLASE A I B, DULJINE 24 METRA I VIŠE: Svi postojeći brodovi klase A i B moraju u svim stanjima krcanja, nakon ispravka zbog utjecaja slobodnih površina tekućina u tankovima, ispunjavati sljedeće kriterije stabiliteta, u skladu s pretpostavkama iz stavka 3.3. rezolucije IMO-a A.749
(18), kako je izmijenjena, ili jednakovrijednim pretpostavkama. (
  1. a)Površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulje) ne smije biti manja od: i. 0,055 metar-radijana do kuta nagiba od 30°; ii. 0,09 metar-radijana do kuta nagiba od 40° ili kuta naplavljivanja, tj. kuta nagiba pri kojemu su donji rubovi svih otvora na trupu, nadgrađu ili palubnim kućicama, koji se ne mogu vodonepropusno zatvoriti, uronjeni ako je taj kut manji od 40°; iii. 0,03 metar-radijana između kutova nagiba od 30° i 40° ili između kuta nagiba od 30° i kuta naplavljivanja ako je taj kut manji od 40°. (
  2. b)Poluga statičkog stabiliteta GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30° ili većem. (
  3. c)Poželjno je da maksimum poluge statičkog stabiliteta GZ bude pri kutu nagiba većem od 30°, ali ne manjem od 25°. (
  4. d)Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra. Stanja krcanja koja treba uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s navedenim uvjetima stabiliteta, uključuju najmanje one koji se navode u stavku 3.5.1.1. rezolucije IMO-a A.749
(18), kako je izmijenjena. Svi postojeći brodovi klase A i B duljine 24 metra i više, moraju ispunjavati i dodatne kriterije navedene u rezoluciji IMO-a A.749
(18), kako je izmijenjena, stavku 3.1.2.
  1. (dodatni kriteriji za putničke brodove) i stavku 3.
  2. (kriterij jakog vjetra i ljuljanja). Ako države članice smatraju neodgovarajućom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749
(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajući stabilitet. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednaka razina sigurnosti. Brodovi klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu
  1. travnja do
  2. listopada, te brodovi klase D duljine manje od 24 metara koji u periodu od
  3. travnja do
  4. listopada prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, mogu kao jednakovrijedan primijeniti alternativni kriterij vremenskih prilika iz Priloga
  5. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet. 2 Vodonepropusno pregrađivanje NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: Svaki se brod mora pregraditi pregradama, koje moraju biti vodonepropusne do pregradne palube, u vodonepropusne odjeljke čija se najveća duljina izračunava u skladu s posebnim zahtjevima navedenima u daljnjem tekstu. Odstupanje od ovog zahtjeva može se iznimno dopustiti za pregrade na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji su namijenjeni za prijevoz do 36 kabinskih putnika u periodu od
  6. travnja do
  7. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od
  8. travnja do
  9. listopada, uz uvjet da to nije pregrada strojarnice i ako se prihvatljivost takvog izuzeća može potvrditi odobrenom tehničkom dokumentacijom provjere stabiliteta. Umjesto tih zahtjeva, kao jednakovrijedna mogu se upotrijebiti pravila o pregrađivanju i stabilitetu putničkih brodova utvrđena u dijelu B Poglavlja II. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1960., navedena u rezoluciji IMO-a A.265(VIII), ako se primjenjuju u cijelosti. Svaki drugi dio unutarnje strukture koji utječe na učinkovitost pregrađivanja broda mora biti vodonepropusan. 3 Duljina naplavljivanja (pravilo 4) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Duljina naplavljivanja za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku navedenu u daljnjem tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona. .2 Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, duljina naplavljivanja za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene. .3 Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube. 4 Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: Najveća dopuštena duljina odjeljka, sa središtem u bilo kojoj točki duljine broda, dobiva se tako da se duljina naplavljivanja pomnoži s odgovarajućim faktorom, koji se naziva faktor pregrađivanja. 5 Naplavljivost (pravilo 5) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: Konačne pretpostavke navedene u pravilu
  10. odnose se na naplavljivost prostora ispod granične linije urona. Pri određivanju duljine naplavljivanja, primjenjuje se pretpostavka prosječne naplavljivosti prostora ispod granične linije urona iz tablice u pravilu 8.
  11. 6 Faktor pregrađivanja NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B: Faktor pregrađivanja je: 1,0 … za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i 1,0 … za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L < 55 (m), i 0,5 … za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba. Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju ispuniti taj zahtjev najkasnije do datuma usklađivanja utvrđenoga u pravilu II-1/B/8-2, stavak
  12. POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI: Faktor pregrađivanja je: 1,0 7 Posebni zahtjevi u vezi s pregrađivanjem broda (pravilo 7) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom: .1 da se vanjska oplata broda proteže čitavom duljinom broda do palube koja odgovara najvišoj graničnoj liniji urona, a da se svi otvori u vanjskoj oplati ispod te palube duž cijele duljine broda smatraju kao da su, u smislu pravila 15., ispod granične linije urona; i .2 da je svaki od dva susjedna odjeljka uz »stepenicu« pregradne palube unutar dopuštene duljine odjeljka koja odgovara pripadnoj graničnoj liniji urona, te da njihova ukupna duljina nije veća od dvostruke dopuštene duljine izračunate na temelju niže granične linije urona. .2 Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom 4, pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak, nije veća od naplavljive duljine ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja. .3 Glavna poprečna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom .
  13. .4 Ako je neka od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se zamjenska zamišljena ravna pregrada. .5 Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen, te ako Pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda, ili 11,0 metara, ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani broda. Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje ne sprečava usklađenost s pravilom
  14. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D: .6 Glavna poprečna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: .1 da ukupna duljina dvaju odjeljaka odvojenih tom pregradom nije veća od 90 % naplavljive duljine, niti od dvostruke dopuštene duljine odjeljaka, osim na brodovima s faktorom pregrađivanja 1, gdje ukupna duljina tih dvaju odjeljaka ne smije biti veća od dopuštene duljine; .2 da je u predjelu stepenice predviđeno dodatno pregrađivanje kojim se osigurava jednaki stupanj sigurnosti kao kada bi pregrada bila ravna; .3 da odjeljak iznad kojega se proteže stepenica ne prelazi dopuštenu duljinu koja odgovara graničnoj liniji urona, uzetoj na 76 mm ispod stepenice. .7 Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine. .8 Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda. .9 Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od naplavljive duljine. 8 Stabilitet u oštećenom stanju (pravilo 8) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1.1 U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja. .1.2 Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka. .1.3 Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka. .2.1 Zahtjevi podstavka .1 određuju se proračunima u skladu sa stavcima .3, .4 i .6 koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda, te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe (stanjima krcanja koja se mogu očekivati u službi). .2.2 Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti kojima se stvarno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B I POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI, GRAĐENI
  15. TRAVNJA
  16. ILI NAKON TOG DATUMA, OSIM BRODOVA KLASE D DULJINE MANJE OD 45 METARA KOJI PLOVE I PREVOZE NAJVIŠE 36 KABINSKIH PUTNIKA U PERIODU OD
  17. TRAVNJA DO
  18. LISTOPADA TE NA BRODOVIMA KOJI PREVOZE PUTNIKE NA JEDNODNEVNIM IZLETIMA ISKLJUČIVO U PERIODU OD
  19. TRAVNJA DO
  20. LISTOPADA: .2.3 Stabilitet koji se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnavanja broda, ako je isto predviđeno, određuje se na sljedeći način: .2.3.1 Pozitivni dio krivulje poluga stabiliteta nakon oštećenja mora imati opseg od najmanje 15° iznad kuta ravnoteže. Taj se opseg može smanjiti na najmanje 10°, ako je površina ispod krivulje poluga stabiliteta jednaka onoj određenoj u podstavku .2.3.2, pomnoženoj s omjerom 15/opseg, pri čemu je opseg izražen u stupnjevima. .2.3.2 Površina ispod krivulje poluga stabiliteta mora iznositi najmanje 0,015 m-rad, mjereno od kuta ravnoteže do manjeg od sljedećih kutova: .1 kuta kod kojega nastupa progresivno naplavljivanje; .2 22° (mjereno od uspravnog položaja) u slučaju naplavljivanja jednog odjeljka ili 27° (mjereno od uspravnog položaja) u slučaju istovremenog naplavljivanja dvaju susjednih odjeljaka. .2.3.3 Poluga stabiliteta preostalog nakon oštećenja dobit će se unutar opsega pozitivnog stabiliteta, uzimajući u obzir najveći od sljedećih momenata nagibanja: .1 okupljanje svih putnika na jednom boku; .2 spuštanje svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću soha, na jednom boku; .3 pritisak vjetra; a izračunava se prema formuli: GZ (u metrima) = moment nagibanja / istisnina + 0,04 Međutim, ni u kom slučaju poluga stabiliteta ne smije biti manja od 0,10 metara. .2.3.4 Radi izračunavanja momenata nagibanja iz stavka .2.3.3 treba pretpostaviti sljedeće: .1 Moment uslijed okupljanja putnika na jednom boku: .1.1 4 osobe po kvadratnom metru; .1.2 masa od 75 kg po putniku; .1.3 putnici se raspoređuju po raspoloživim površinama palube na jednom boku broda, na palubama na kojima se nalaze mjesta okupljanja tako da se ostvari najnepovoljniji moment poprečnog nagibanja. .2 Moment zbog spuštanja svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću soha, na jednom boku: .2.1 za sve brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje smještene na boku na koji je brod nagnut nakon oštećenja, pretpostavlja se da su potpuno opterećene i izbačene u položaj za spuštanje; .2.2 za brodice za spašavanje koje su predviđene za spuštanje s potpunim opterećenjem s mjesta gdje su smještene, uzima se u obzir maksimalni moment nagibanja koji se razvija tijekom spuštanja; .2.3 za potpuno opterećene splavi za spašavanje koje se spuštaju pomoću soha, ovješene na sohe na boku na koji je brod nagnut nakon oštećenja, pretpostavlja se da su izbačene u položaj za spuštanje; .2.4 osobe koje se ne nalaze u sredstvima za spašavanje koja su dovedena u položaj za spuštanje ne uzrokuju dodatni moment poprečnog nagiba ni moment uspravljanja; .2.5 za sredstva za spašavanje koja se nalaze na suprotnom boku od boka na koji je brod nagnut, pretpostavlja se da su u smještajnom položaju. .3 Momenti zbog pritiska vjetra: .3.1 klasa B: primjenjuje se pritisak vjetra od 120 N/m2; klase C i D: primjenjuje se pritisak vjetra od 80 N/m2; .3.2 kao površina za proračun primjenjuje se projicirana lateralna površina broda iznad vodne linije koja odgovara neoštećenom stanju; .3.3 poluga momenta je vertikalna udaljenost od točke na polovini srednjeg gaza koji odgovara neoštećenom stanju, do težišta lateralne površine. .2.4 Kad nastupi značajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta kod kuta kod kojeg nastupa progresivno naplavljivanje, te se opseg i površina navedeni u .2.3.1 i .2.3.2 mjere do tog kuta. .2.5 Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljen prostor tako naplavljen od početka. .2.6 U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metara, a opseg pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7°. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .3 U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti: Prostor Naplavljivost (%) Predviđen za teret ili zalihe 60 Zauzet nastambama 95 Zauzet strojevima 85 Namijenjen za tekućine 0 ili 95 (*) (*) ovisno o tome što uzrokuje strože zahtjeve. Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajniji broj nastambi ili strojeva, te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha. .4 Pretpostavljeni opseg oštećenja jest: .1 u uzdužnom smjeru: 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda, ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja vrijednost manja; .2 u poprečnom smjeru (mjereno od boka broda prema unutra, okomito na ravninu središnjice broda na visini najviše pregradne teretne linije): udaljenost jednaka petini širine broda; i .3 u vertikalnom smjeru: od osnovice neograničeno prema gore; .4 ako bi bilo koje oštećenje manjih razmjera od onih navedenih u točkama .4.1, .4.2, .4.3 moglo uzrokovati teže uvjete u pogledu poprečnog nagiba ili smanjenja metacentarske visine, takvo oštećenje treba uzeti u obzir prilikom proračuna. .5 Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba ne smije biti veći od 15°. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za upotrebu uređaja za poprečno naplavljivanje. .6 Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje nagiba, mora odgovarati ovim uvjetima: .1 u slučaju simetričnog naplavljivanja, preostala poprečna metacentarska visina mora iznositi najmanje 50 mm, izračunata metodom konstantne istisnine; .2a ako u stavku .6.2b nije određeno drukčije, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, kut nagiba pri naplavljivanju jednog odjeljka ne smije biti veći od 7° za brodove klase B (novi i postojeći) i 12° za brodove klase C i D (novi). Za istodobno naplavljivanje dva susjedna odjeljka, nagib od 12° može se dopustiti za postojeće i nove brodove klase B, pod uvjetom da faktor pregrađivanja ni u kom slučaju nije veći od 0,50 u dijelu broda koji je naplavljen. .2b za postojeće putničke brodove klase B koji nisu ro-ro putnički brodovi, izgrađene prije
  21. travnja 1990., u slučaju nesimetričnog naplavljivanja kut ne smije biti veći od 7°, osim što u iznimnim slučajevima Pomorska uprava može dopustiti dodatni poprečni nagib zbog nesimetričnog momenta, ali konačni nagib ni u kom slučaju ne smije biti veći od 15°; .3 granična linija urona u konačnoj fazi naplavljivanja ni u kom slučaju ne smije biti uronjena. Ako se procijeni da bi u međufazi naplavljivanja granična linija urona mogla biti uronjena, Pomorska uprava države zastave može zahtijevati da se obave ispitivanja i poduzmu mjere koje smatra potrebnima radi sigurnosti broda. .7 Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima službe, takvog da bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba, te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predviđenih mogao u oštećenom stanju poprimiti preveliki nagib. .8 Podaci navedeni u stavku .7 kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet broda u neoštećenom stanju moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM) za opseg gazova ili istisnina, dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir operativna ograničenja. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od
  22. travnja do
  23. listopada, te na brodovima klase D koji prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka. .9 Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u službi teško očitavaju, brod mora imati pouzdani sustav za utvrđivanje gaza kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi. Na brodovima klase D duljine manje od 24 metra koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od
  24. travnja do
  25. listopada, te na brodovima klase D koji prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka. .10 Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim propisima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od
  26. travnja do
  27. listopada, te na brodovima klase D koji prevoze na jednodnevnim izletima najviše 50 putnika, ili najviše 150 putnika na kratkim putovanjima trajanja plovidbe ne više od 1,5 sata putnom brzinom, zapovjednik mora provjeriti da li je brod nakrcan prema u skladu s ograničenjima stanja krcanja iz odobrene knjige stabiliteta. .11 Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, a koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda. .12 Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se Pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i ostale značajke broda, najpovoljnije moguće sa stajališta stabiliteta broda u oštećenom stanju, a koje se realno i objektivno mogu primijeniti u datim okolnostima. 8-1 Stabilitet ro-ro putničkih brodova u oštećenom stanju (pravilo 8-1) POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B: .1 Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom
  28. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu okružnice MSC/Circ.574 »Postupak proračuna za procjenu značajki sposobnosti za prevladavanje oštećenja postojećih ro-ro putničkih brodova, upotrebom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265 (VIII)«: Vrijednost A/Amax Datum usklađivanja manje od 85 %
  29. listopada
  30. 85 % ili više, ali manje od 90 %
  31. listopada
  32. 90 % ili više, ali manje od 95 %
  33. listopada
  34. 95 % ili više, ali manje od 97,5 %
  35. listopada
  36. 97,5 % ili više
  37. listopada
  38. 8-2 Posebni zahtjevi za ro-ro putničke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2) NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B: Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/
  39. i II-1/B/8-1.: .1 novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama stavka .2.3 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i .2 postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka .1 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku .2.1, .2.2 ili .2.3, ovisno o tome koji nastupa najkasnije: .2.1 Vrijednost A/Amax Datum usklađivanja manje od 85 %
  40. listopada
  41. 85 % ili više, ali manje od 90 %
  42. listopada
  43. 90 % ili više, ali manje od 95 %
  44. listopada
  45. 95 % ili više, ali manje od 97,5 %
  46. listopada
  47. 97,5 % ili više
  48. listopada
  49. .2.2 Broj osoba koje brod smije prevoziti: 1500 ili više
  50. listopada
  51. 1000 ili više, ali manje od 1500
  52. listopada
  53. 600 ili više, ali manje od 1000
  54. listopada
  55. 400 ili više, ali manje od 600
  56. listopada
  57. .2.3 Brodovi stari 20 godina ili više: pri čemu se kao starost broda računa vrijeme od datuma polaganja kobilice ili datuma kada je brod bio u sličnoj fazi gradnje, ili od datuma preinake broda u ro-ro putnički brod. 8-3 Posebni zahtjevi za putničke brodove, osim ro-ro putničkih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba BRODOVI KLASE B, C I D GRAĐENI
  58. SIJEČNJA
  59. ILI POSLIJE, OSIM RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8., putnički brodovi osim ro-ro putničkih brodova, koji su ovlašteni prevoziti više od 400 osoba moraju ispunjavati odredbe stavka 2.3 i 2.6 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L. 9 Pregrade pikova i prostora stroja (pravilo 10) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta pregrada mora biti postavljena na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećana za 5 % duljine broda. .2 Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku .1 mjere se od točke: .1 na sredini duljine takvog produžetka; ili .2 na udaljenosti od 1,5 % duljine broda nanesene ispred pramčane okomice; ili .3 na udaljenosti od 3 metra ispred pramčane okomice, ovisno o tome koja je od tih veličina najmanja. .3 Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak mora biti izveden tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata. .4 Produžetak iz stavka .3 ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako se nijedan njegov dio ne nalazi ispred prednjih granica navedenih u stavku .1 ili stavku .
  60. Međutim, na postojećim brodovima klase B: .1 ako je kosa ukrcajna rampa dio produžetka sudarne pregrade iznad pregradne palube, dio rampe koji je više od 2,3 metra iznad pregradne palube može se produžiti za najviše 1,0 metar ispred prednjih granica navedenih u stavku .1 i .2; .2 ako se postojeća rampa ne može prihvatiti kao produžetak sudarne pregrade, a njezin položaj onemogućava postavljanje takvog produžetka unutar granica navedenih u stavku .1 ili stavku .2, produžetak se može postaviti unutar ograničenih udaljenosti iza krmene granice navedene u stavku .1 ili stavku .2 Ograničena udaljenost iza krmene granice ne smije biti veća nego što je potrebno da bi se izbjeglo ometanje rampe. Produžetak sudarne pregrade mora se otvarati prema pramcu i biti u skladu sa zahtjevima iz stavka .3, te mora biti izveden tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja u slučaju oštećenja ili odvajanja rampe. .5 Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade. .6 Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika, te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostora strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja. .7 Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi, te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena. 10 Dvodna (pravilo 12) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se mora protezati od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda. .2 Na brodovima duljine 50 metara i više, ali manje od 61 metra, dvodno se mora postaviti barem od prostora strojarnice do pregrade pramčanog pika, ili što bliže toj pregradi; .3 Na brodovima duljine 61 metar i više, ali manje od 76 metara, dvodno se mora postaviti barem izvan prostora strojarnice i mora se protezati do pregrada pramčanog i krmenog pika, ili što bliže tim pregradama; .4 Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se mora postaviti u sredini broda i mora se protezati do pregrada pramčanog i krmenog pika, ili što bliže tim pregradama. .5 Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu sa standardima priznate organizacije, a unutrašnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda i uzvoj dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25° na osnovicu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda. .6 Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku .
  61. Međutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovinskog voda seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom. .7 Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju Pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena. .8 Bez obzira na stavak .1 ovog pravila 10., Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda. 11 Određivanje, označavanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja, mora se dodijeliti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to brodovlasnik želi, dodijeliti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti za izmjenično korištenje. .2 Dodijeljene i označene pregradne teretne linije upisuju se u Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda, a označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija. Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd.
(1)
(1)Arapski brojevi nakon slova »C« u oznakama pregradne teretne linije mogu se zamijeniti rimskim brojevima ili slovima ako pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno kako bi se razlikovale od međunarodnih oznaka pregradne teretne linije. .3 Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama. .4 Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno, moraju se jasno navesti na Svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda. .5 Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama. .6 Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena. .7 Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena. 12 Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14) NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajuću granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu sa standardima priznate organizacije. .2.1 Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima. .2.2 Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna bez upotrebe drva ili cementa. .3 Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada. .4 Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka .
  1. .5 Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje nepropusnosti zrakom tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara. .6 Ispitivanja navedena u stavcima .4 i .5 namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja, te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućeg goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima. 13 Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15) NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuće naprave za zatvaranje. .2.1 Ako cijevi, izljevni odvodi, električni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, moraju se poduzeti potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada. .2.2 Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava, ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade. Za moguće izuzeće vidi Dodatak 1/ II-1/ 3.1.1 (pravilo 21). .2.3 Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu, ne smiju se upotrebljavati za provodnike koji prolaze kroz vodonepropusne pregrade, ako bi oštećenje tih provodnika u slučaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada. .3.1 Vrata, provlake ili prolazi nisu dopušteni: .1 u sudarnoj pregradi ispod granične linije urona; .2 u vodonepropusnim poprečnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u stavku .10.1 i u pravilu
  2. .3.2 Osim kao što je predviđeno u stavku .3.3, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekućine u tank pramčanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kućište tog ventila pričvršćeno na sudarnu pregradu s unutrašnje strane pramčanog pika. Međutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima službe te da nije smješten u prostor za teret. .3.3 Ako je pramčani pik podijeljen za smještaj dviju različitih vrsta tekućina, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka .3.2, pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajući u obzir dodatno pregrađivanje u pramčanom piku, zadrži sigurnost broda. .4 U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi uključujući i kotlove koji služe za pogon broda, u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata, uz vrata koja vode do tunela osovinskog voda. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomoću prolaza za komunikaciju. Između prostora strojarnice i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, ugrađuju se samo jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što veću visinu pražnica. Naprave za ručno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan prostora strojarnice. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima, u periodu od
  3. travnja do
  4. listopada može se dopustiti tip vrata kako je zahtjevano za brodove duljine manje od 24 metara u pravilu II-1/B-2/13.5.1, uz signalizaciju otvorenosti na zapovjedničkom mostu. Ova se vrata prije isplovljavanja moraju zatvoriti prema zahtjevu točke .5.
  5. .5.1 POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE MANJE OD 24 METRA: Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarnirima, ili neki drugi jednakovrijedni tip vrata. Nisu dozvoljena limena vrata pričvršćena samo vijcima, ni sustavi zatvaranja vrata pomoću vlastite težine ili pomoću utega. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE: Vodonepropusna vrata, osim u slučajevima predviđenim u stavku 10.1 ili u pravilu 14., moraju biti klizna vrata s mehaničkim pogonom u skladu sa zahtjevima iz stavka .7, s mogućnošću istodobnog zatvaranja sa središnjeg mjesta upravljanja na zapovjedničkom mostu za najviše 60 sekundi ako je brod u uspravnom položaju. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima, u periodu od
  6. travnja do
  7. listopada može se dopustiti tip vrata kako je zahtijevano za brodove duljine manje od 24 metara u pravilu II-1/B-2/13.5.1, uz signalizaciju otvorenosti na zapovjedničkom mostu. Ova se vrata prije isplovljavanja moraju zatvoriti prema zahtjevu točke .5.
  8. .5.2 POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA: Klizna vrata mogu biti: – samo s ručnim pogonom; ili – s mehaničkim i ručnim pogonom. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE: Na brodovima na kojima ukupni broj vodonepropusnih vrata nije veći od dva i ako se ta vrata nalaze u prostoru strojeva ili u pregradama koje okružuju takav prostor, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može dopustiti da ta vrata budu samo s ručnim pogonom. Ako su postavljena klizna vrata s ručnim pogonom, ta se vrata moraju zatvoriti prije nego što brod isplovi na putovanje kad prevozi putnika i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .5.3 Uređaj za mehaničko ili ručno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira imaju li mehanički pogon ili ne, mora biti takav da omogući zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog mogućeg prodora vode kroz otvor do visine statičkog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE: .5.4 Uređaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, uključujući hidraulični cjevovod i električne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja u slučaju oštećenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uređaja za upravljanje mora biti takav da u slučaju oštećenja broda unutar jedne petine širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštećenog dijela broda ne bude narušeno. .5.5 Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim i ručnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjedničkom mostu, kao što je određeno stavkom .7.1.5, a mjesta s ručnim upravljanjem iznad pregradne palube, kao što je određeno stavkom .7.1.
  9. POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA: .5.6 Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima .5.1 do .5.5 moraju se zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci te njihovog zatvaranja prije isplovljenja broda upisuje se u brodski dnevnik. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, TE BRODOVI KLASE D DULJINE MANJE OD 45 METARA KOJI PLOVE U PERIODU OD
  10. TRAVNJA DO
  11. LISTOPADA I PREVOZE NAJVIŠE 36 KABINSKIH PUTNIKA, TE NA BRODOVIMA KOJI PREVOZE PUTNIKE NA JEDNODNEVNIM IZLETIMA ISKLJUČIVO U PERIODU OD
  12. TRAVNJA DO
  13. LISTOPADA: .6.1 Klizna vrata s ručnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer pokretanja. Treba omogućiti rukovanje mehanizmom na samim vratima s obje strane, te s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja ručnim uređajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi. POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .6.2 Klizna vrata s mehaničkim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer pokretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uređaj mora biti izveden tako da se vratima može upravljati mehanički i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su ručke za upravljanje povezane s mehaničkim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju imati uređaj za ručno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupačnog mjesta iznad pregradne palube, pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvučne signale upozorenja o početku zatvaranja vrata koji će trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvučni alarm mora biti popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE: .7.1 Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim pogonom: .1 moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja; .2 moraju, u skladu sa stavkom .11, u pravilu imati najveći slobodni otvor širine 1,2 metra. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za učinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, uključujući: .2.1 posebnu pažnju treba obratiti čvrstoći vrata i uređaja za zatvaranje kako bi se spriječilo propuštanje; .2.2 vrata se moraju postaviti izvan zone oštećenja B/5; .2.3 vrata moraju biti zatvorena tijekom plovidbe, osim u ograničenim vremenskim razdobljima kada je to prijeko potrebno, što određuje Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti; .3 moraju biti opremljena potrebnim uređajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem električne energije, hidrauličke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti; .4 moraju imati poseban uređaj za ručno upravljanje. Mora se predvidjeti mogućnost ručnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaća Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti. Smjer okretanja ili drugog načina pokretanja mora biti jasno označen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata ručnim uređajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda; .5 moraju imati uređaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanički pogon s obje strane vrata, te za mehaničko zatvaranje vrata, kojim se upravlja sa središnje upravljačke konzole na zapovjedničkom mostu; .6 moraju imati zvučni alarm različit od svih drugih zvučnih alarma u tom području, koji će se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanički pogon, najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati, te traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slučaju ručnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvučni alarm oglašava samo dok se vrata pomiču. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može zahtijevati da zvučni alarm bude popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i .7 moraju imati približno jednoličnu brzinu zatvaranja pomoću mehaničkog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata počnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti kraće od 20 sekundi, ni duže od 40 sekundi, pri uspravnom položaju broda. .7.2 Klizna vodonepropusna vrata koja se pokreću električnom energijom moraju imati napajanje sa sklopne ploče za slučaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploče za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajući strujni krugovi upravljačkog uređaja, indikatora i alarma imaju napajanje izravno sa sklopne ploče za slučaj nužde ili preko razdjelne ploče za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogućnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora električne energije u nuždi, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi. .7.3 Klizna vodonepropusna vrata na mehanički pogon moraju imati: .1 središnji hidraulički sustav sa dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uređaj moraju postojati hidraulički akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje – otvaranje – zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15°. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predviđa za vrijeme rada uređaja. Sustav upravljanja na mehanički pogon mora biti tako izveden da se smanji mogućnost da jedan kvar u hidrauličnom cjevovodu štetno utječe na rad više od jednih vrata. Hidraulični sustav ima alarm niske razine za spremnike hidrauličke tekućine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanički pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Ti su alarmi zvučni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu; ili .2 samostalni hidraulični sustav za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulički akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15°. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi odabire se s obzirom na temperature koje se predviđaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom mjestu upravljanja; ili .3 samostalni električni sustav i motor za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogućnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje – otvaranje – zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15°. Za sustave navedene u stavcima .7.3.1, .7.3.2 i .7.3.3, treba predvidjeti: Sustavi energije za vodonepropusna klizna vrata s mehaničkim pogonom budu odvojeni od svih drugih brodskih sustava energije. Pojedinačni kvar u električnom ili hidrauličnom sustavu, osim hidrauličnog pokretača, ne smije onemogućiti ručno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata. .7.4 Upravljačke ručke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metra iznad poda, a moraju biti tako raspoređene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja ručki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno označen. Hidraulične upravljačke ručke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pričvršćenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, DULJINE 24 METRA I VIŠE: Sa svake strane vrata nalazi se ploča s uputama za rukovanje sustavom vrata. Na svakim je vratima sa svake strane i ploča s tekstom ili slikama koje upozoravaju na opasnost zadržavanja u prostoru otvora vrata kada započne postupak zatvaranja vrata. Te su ploče izrađene od trajnog materijala i čvrsto su pričvršćene. Tekst na ploči s uputama ili upozorenjem sadrži podatke o vremenu zatvaranja dotičnih vrata. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE: .7.5 Električni uređaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguće, iznad pregradne palube i izvan opasnih područja i prostora. .7.6 Zaštitna kućišta električnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajuću zaštitu od prodora vode. .7.7 Strujni krugovi električne energije, upravljačkih uređaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Moraju se poduzeti mjere kako prodor vode u električni uređaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata. .7.8 Pojedinačni električni kvar mehaničkog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanički pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogućnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u točki strujnog kruga što bliže svakom od motora, koji su određeni stavkom .7.
  14. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu. .8.1 Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati »glavni« prekidač s odabirom dva položaja: »lokalno upravljanje« koje omogućava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon upotrebe bez automatskog zatvaranja, te položaj »zatvorena vrata« kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj »zatvorena vrata« omogućava lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. »Glavni« prekidač obično je u položaju »lokalno upravljanje«. Položaj »zatvorena vrata« koristi se samo u slučaju nužde ili radi ispitivanja. .8.2 Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje međupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora je nezavisan od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata. .8.3 Ne smije postojati mogućnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .9.1 Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima iz stavaka .9.2 i .9.3 kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku .11, mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenima u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moći odmah zatvoriti. .9.2 Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogućio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe prođu kroz vrata ili kad završi posao zbog kojega su morala biti otvorena. .9.3 Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i učinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogućio uobičajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti donosi takvu odluku tek nakon pažljiva razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštećenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena, moraju se jasno označiti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moći odmah zatvoriti. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D: .10.1 Ako Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti odluči da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuće konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u međupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarnirima, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Moraju se postaviti na što većoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to praktično moguće, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije. .10.2 Ta se vrata moraju zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja, unosi se u brodski dnevnik. Ako neka vrata moraju biti dostupna za vrijeme putovanja, moraju imati uređaj za sprečavanje neovlaštena otvaranja. Ako je predviđeno postavljanje takvih vrata, Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti mora posebno razmotriti njihov broj i razmještaj. .11 Skidljive ploče na pregradama nisu dopuštene, osim u prostorima strojeva. Te ploče moraju uvijek biti na svome mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti može odobriti da se te skidljive ploče zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanički pogon u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi, većih dimenzija od onih navedenih u stavku .7.1.2, pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve stavka 7.1.4 u vezi s potpunim zatvaranjem na ručni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik. 14 Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo prateće osoblje (pravilo 16) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Ovo se pravilo primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja. .2 Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila
  15. stavka .10 o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni. .3 Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom. 15 Otvori u vanjskoj oplati ispod granične linije urona (pravilo 17) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda. .2.1 Izvedba i učinkovitost uređaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni. .2.2 U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, bočna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. .2.3 Sva bočna okna čije su pražnice ispod granične linije urona moraju biti izvedena tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda. .2.4 Ako su pražnice bilo kojeg bočnog okna u međupalublju, iz stavka .2.3, ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 1,4 metra uvećana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bočna okna u tom međupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i učvršćena prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuće odstupanje za slatku vodu. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od
  16. travnja do
  17. listopada, te na brodovima koji prevoze putnike na jednodnevnim izletima isključivo u periodu od
  18. travnja do
  19. listopada, ne mora se udovoljiti odredbama ovog stavka. .2.5 Bočna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe, moraju se zatvoriti i osigurati prije isplovljenja. .3 Broj izljeva, sanitarnih ispusta i sličnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajući način. .4 Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati, moraju imati učinkovite i dostupne uređaje za sprečavanje svakog nekontroliranog prodora vode u brod. .4.1 U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku .5 nije drukčije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granične linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uređajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uređaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima službe. Ako je postavljen ventil s uređajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren. .4.2 Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granične linije urona, primjenjuju se zahtjevi važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama. .5 U prostoru stroja, glavni i pomoćni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva, moraju imati lako dostupne ventile postavljene između cijevi i vanjske oplate ili između cijevi i kutija pričvršćenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D: .1 Ručna kola ili ručke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih ručnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu. .2 Ispusni čepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima ali ne ispod oplate palube. Čepovi ili ventili moraju biti tako izvedeni da se lako može utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Čepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podići kad je čep otvoren. .3 Svi ventili i čepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno označene funkcije. .4 Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati običan drenažni ventil. U oba slučaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi način zaštićene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veća od 14 mm. .5 Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uređaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren. .6 Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u prostorima strojeva, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima. .6 Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom moraju biti od čelika, bronce ili drugog odobrenog elastičnog materijala. Ventili od običnog lijevanog željeza ili sličnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo moraju biti izrađene od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri Pomorska uprava države zastave, odnosno Ministarstvo za brodove hrvatske državne pripadnosti. .7 Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granične linije urona moraju biti odgovarajuće čvrstoće. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe. .8 Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža točka bude ispod najviše pregradne teretne linije. 16 Vodonepropusnost putničkih brodova iznad granične linije urona (pravilo 20) NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B: .1 Treba poduzeti sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropusan. .2 Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti vremenski nepropusne. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo vremenski nepropusno zatvaranje. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima. .3 Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 o ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućeg goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbe ovoga stavka ne dovode u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama. .4 Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni, te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju. .5 Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i učinkovito zatvoriti i učiniti vodonepropusnima. Na brodovima klase D duljine manje od 45 metara koji prevoze najviše 36 kabinskih putnika u periodu od
  20. travnja do 31

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.