Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Španjolski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Španjolski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Španjolski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 27/2020 (11.3.2020.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Španjolski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Ministarstvo znanosti i obrazovanja 638 Na temelju članka

  1. stavka
  2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ŠPANJOLSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ I. Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Španjolski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. II. Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Španjolski jezik. III. Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage: – Odluka o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb,
  3. ožujka
  4. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.). IV. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike od 1.,
  5. i
  6. razreda te 5.,
  7. i 7 razreda osnovne škole te za učenike 1.,
  8. i
  9. razreda gimnazije od školske godine 2020./
  10. a za učenike
  11. i
  12. razreda osnovne škole i
  13. razreda gimnazije od školske godine 2021./
  14. Klasa: 602-03/20-10/00001 Urbroj: 533-06-20-0001 Zagreb,
  15. ožujka
  16. Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA ŠPANJOLSKI JEZIK A. SVRHA UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Svrha učenja i poučavanja predmeta U suvremenom društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje pojedinca u društvenom životu. U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost poznavanja stranih jezika, smanjuju se jezične granice i potiče se međunarodna razmjena. Osnovni je cilj nastavnog predmeta Španjolski jezik učenike pripremiti za samostalno razvijanje vještina potrebnih za njihovu primjerenu komunikaciju na španjolskom jeziku u različitim životnim situacijama. U današnje vrijeme je španjolski jezik jedan od najvažnijih jezika u svijetu. Prema podatcima iz
  17. godine Instituta Cervantes, španjolski kao materinski ili nasljedni jezik govori više od 572 milijuna govornika te je drugi materinski jezik po broju govornika i dalje je demografski u porastu. Poznavanje španjolskog jezika omogućuje povezivanje govornika sa zemljama Europe, Sjeverne, Srednje i Južne Amerike i Afrike. Hrvatska je zemlja mnogobrojne dijaspore, posebno na američkom kontinentu i učenje španjolskog jezika od velikog je značaja za utvrđivanje odnosa između Hrvatske i dijaspore. Kurikulum nastavnoga predmeta Španjolski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. Promjena koju kurikulum donosi ponajprije je konceptualna; umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja. Vrijednosti i načela učenja i poučavanja španjolskoga jezika Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor španjolskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja na svim razinama školovanja. Nadalje, važno je poticajno okruženje za učenje jezika u kojem su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja. Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje španjolskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na španjolskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti. Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu Španjolski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa. Španjolski jezik je i materinski jezik pripadnika španjolske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućuje asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske. Slika
  18. Mjesto nastavnoga predmeta Španjolski jezik u cjelokupnome kurikulumu Kratka oznaka nastavnoga predmeta Španjolski jezik je ŠJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Temeljni ciljevi učenja i poučavanja španjolskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
  19. Razvoj komunikacijske kompetencije – razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života – osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u španjolskome jeziku pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama
  20. Upoznavanje kultura – omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i španjolske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju – razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu – poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
  21. Razvoj medijske pismenosti – pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji – osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
  22. Poticanje cjeloživotnoga učenja – pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okružju – poticati učenike na nastavak učenja španjolskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
  23. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje – osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak – poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA Tri su domene predmetnoga kurikuluma španjolskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Španjolski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti španjolskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta Španjolski jezik. Slika
  24. Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik u svim godinama učenja Komunikacijska jezična kompetencija Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima španjolskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja). Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije, kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika. Međukulturna komunikacijska kompetencija Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u nastavi španjolskoga jezika kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti. Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima španjolskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je: – sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika – empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika španjolskoga jezika i njihove kulture – sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima španjolskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa. Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet. Samostalnost u ovladavanju jezikom Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća: – sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje španjolskim jezikom – razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulumom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkome priručniku[1](Metodički priručnici još nisu izrađeni, no predviđa se njihova izrada) predmetnog kurikuluma. Razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova. Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ. Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja vrlo kratki tekst broji 80 – 100 riječi, kratki tekst između 100 i 120 riječi, srednje dugi tekst između 120 i 240 riječi, a dugi tekst više od 240 – 350 riječi. U djelatnostima čitanja vrlo kratki tekst broji 100 – 200 riječi, kratki tekst između 200 – 300 riječi, srednje dugi tekst između 300 – 400 riječi, a dugi tekst 400 – 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 40 do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 200 riječi, a dugi tekst više od 200 riječi. Vrlo kratak tekst Kratak tekst Srednje dugi tekst Dugi tekst Slušanje 80 – 100 riječi 100 – 120 riječi 120 – 240 riječi 240 – 350 riječi Čitanje 100 – 200 riječi 200 – 300 riječi 300 – 400 riječi 400 – 600 riječi Govorenje i pisanje 40 – 60 riječi 60 – 100 riječi 100 – 200 riječi više od 200 riječi Tablica
  25. Vrste tekstova prema dužini Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i preporučene gramatičke strukture, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje španjolskoga jezika. U preporučenim gramatičkim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnom popisu. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe. To ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i proširuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda. Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika. Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni učitelja ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika. Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika. U Tablici
  26. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda. Tablica
  27. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda Primjer 1 OŠ ŠJ

(2)A.1.1. Osnovna škola, Španjolski jezik, drugi strani jezik, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod Primjer 2 SŠ ŠJ
(2)B.2.
  1. Srednja škola, Španjolski jezik, drugi strani jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE: PRVI STRANI JEZIK,
  2. –
  3. RAZRED (70 + 70 + 70 + 70 + 105 + 105 + 105 + 105 sati) Španjolski jezik –
  4. razred osnovne škole 70 sati godišnje na kraju
  5. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.1.1. Učenik reagira verbalno i neverbalno na pojedinačne vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i iskaze pokazujući razumijevanje istih. – reagira verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) na slikovni prikaz – reagira verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) na slušni podražaj (u obliku vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi ili iskaza) pod uvjetom da je izgovoren polako i razgovijetno s dužim pauzama i uz više ponavljanja – prepoznaje i povezuje slikovni prikaz sa razgovijetnim zvučnim podražajem – imenuje prikazane poznate svakodnevne predmete – prepoznaje glasove, ritam i intonaciju španjolskog jezika Učenik reagirajući verbalno i neverbalno na učestale vizualne i polako izgovorene, vrlo kratke i vrlo jednostavne slušne podražaje poznate tematike, uz čestu pomoć, pokazuje razumijevanje istih. OŠ
(1)ŠJ A.1.2. Učenik izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i uvježbane iskaze oponašajući izgovor i intonaciju govornog modela. – izgovara specifične glasove španjolskoga jezika prema zvučnom predlošku – ponavlja vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i i uvježbane iskaze prema zvučnom predlošku – imenuje predmete, osobe, pojave ili radnje u neposrednome okružju jednom riječju ili vrlo kratkim iskazom – reproducira vrlo kratke i vrlo jednostavne brojalice i pjesmice Učenik uz čestu pomoć imenuje učestale predmete, osobe, pojave ili radnje poznate tematike. OŠ
(1)ŠJ A.1.3. Učenik prepisuje vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi ili iskaze prema predlošku. – dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima – povezuje zvučnu sliku pojedinih fonema s njihovim grafijskim oblikom u riječima i vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – preslikava slova i vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i iskaze – piše vrlo kratke iskaze birajući i prepisujući riječi iz nekoliko ponuđenih stupaca (dva do tri) Učenik preslikava slova i poznate riječi uz čestu pomoć. OŠ
(1)ŠJ A 1.
  1. Učenik u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne i uvježbane iskaze. – odgovara na vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja po modelu u vođenom razgovoru (dijalog se sastoji od dva do četiri iskaza) – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja po modelu u vođenom razgovoru (dijalog se sastoji od dva do četiri iskaza) Učenik sudjeluje uz čestu pomoć u vrlo kratkom, vrlo jednostavnom vođenom razgovoru i koristi vrlo kratke, vrlo jednostavne uvježbane riječi i iskaze. Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon
  2. razreda OŠ Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na vrlo mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: susreti, upoznavanja i pozdravi; moja škola; boje; dani u tjednu, moja obitelj; moj dom; igračke i igre; hrana; hobiji i sport; životinje; praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pozdraviti na dolasku i odlasku u skladu s dobom dana; pitati kako se zoveš i prezivaš i reći svoje ime i prezime; pitati i reći koliko imaš godina i kako si; brojati do 10; predstaviti i imenovati članove uže obitelji, npr. na slici; slovkati; izraziti prisutnost i odsutnost; razumjeti osnovne naredbe u razredu i reagirati na njih; nabrojati školske predmete; zamoliti i dati školski pribor; pitati i reći koji je dan u tjednu /boju poznatih predmeta/datum rođenja; izražavanje molbe i zahvaljivanje; prepoznati i imenovati neke dijelove tijela; opisati boju očiju i kose; koristiti izraze vezane uz igru; pitati i reći što dijete voli i zna raditi u slobodno vrijeme; imenovati neke životinje na farmi i kućne ljubimce; reći neko voće i povrće koje dijete voli; izraditi jednostavni plakat; ispuniti riječ slovima koja nedostaju; povezati sliku sa pisanim izrazom; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; imenovati neke blagdane Preporučene jezične strukture: ser, estar, llamarse, tener, saber (aktivno u prvom i drugom licu jednine); me/te gusta; upitne riječi (¿cómo?, ¿cuánto?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿quién?); negacija; neki prilozi (hoy, bien, mal); prijedlog en (en enero); osobne zamjenice (yo, tú, él, ella); u imperativu u licu vosotros glagoli poput leer, escribir, recoger, sentarse, mirar, señalar, tocar, repetir, cerrar, abrir, jugar; određeni i neodređeni član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; posvojne zamjenice (aktivno mi/pasivno tu); osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: pjesmice, brojalice, vrlo kratki i vrlo jednostavni opisni tekst Metodičke preporuke: Jezik se uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Preporuča se uspostaviti rutinu, tj. svakodnevno ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisno je u razredu zalijepiti plakate sa učestalim sadržajima (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi...) U prvom razredu preporuča se gramatičke oblike usvojiti aktivno za prvo i drugo lice jednine, a pasivno za treće lice. To se odnosi na učestale glagole (llamarse, ser, tener, gustar,...); glagole u strukturama s infinitivom (poder, saber, querer); gustar, osobne zamjenice i posvojne pridjeve. Učenici uče aktivno ponavljajući, igrajući se i ostvarujući zadatke. Učenici su u toj dobi motivirani pričati o sebi i svojim iskustvima te se zbog toga strukture posebno uvježbavaju u prvom licu. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i audiovizualna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Međusobnu interakciju učenika treba poticati primjerice radom u parovima, radom u grupi, pjevajući i sl. Strukture i leksički sadržaj se uvode u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, primjerenom dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Svi se sadržaji usmeno ponavljaju i usmeno usvajaju. Nastava se odvija na španjolskome jeziku, a materinski se koristi za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.1.1. Učenik uočava najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. – uočava najjednostavnije elemente: tipična imena i prezimena, nazive zemalja, itd. Uz čestu pomoć učenik uočava najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.1.2. Učenik pokazuje zanimanje za hispanofonske kulture. – pokazuje interes i zanimanje za pjesmice, brojalice, slikovnice, itd Uz poticaj učenik pokazuje zanimanje za hispanofonske kulture. OŠ
(1)ŠJ B.1.3. Učenik uočava i oponaša najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. – primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama – prepoznaje i oponaša načine neformalnoga pozdravljanja, zahvaljivanja, čestitanja, ispričavanja i zamolbi Uz čestu pomoć učenik uočava i oponaša najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Ishodi ove domene se ostvaruju u svim tematskim područjima. Pritom, aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.1.1. Učenik uočava i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. – ponavlja i uvježbava riječi i izraze oponašajući zvukove i intonaciju – koristi se neverbalnim znakovima za komunikaciju – prikuplja svoje radove u portfolio Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.1.2. Učenik uočava i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. – razvija pozitivan stav i zanimanje za učenje španjolskoga jezika kroz aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, itd.) – sudjeluje u jednostavnim zadatcima u paru ili grupi – unatoč nesigurnosti govori na španjolskome jeziku u skladu s postignutom komunikacijskom kompetencijom Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.1.
  1. Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija na španjolskome jeziku i uočava svrhu njihova korištenja. – prepoznaje te uočava svrhu i jednostavne načine korištenja najosnovnijih izvora informacija (udžbenik, razni multimodalni radni i didaktički materijali, slikovni rječnik) Učenik uz čestu pomoć prepoznaje osnovne izvore informacija na španjolskome jeziku i uočava svrhu njihova korištenja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Zbog individualnosti i promjenjivosti uporabe strategija s obzirom na potrebu, dob, jezični i kognitivni razvoj učenika, stilove učenja, osobnosti, vrstu zadatka, itd., ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, već samo primjeri učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Stoga o korištenju strategija nastavnik treba razgovarati s učenicima otvoreno, individualno i grupno, kako bi poticao individualnost učenika ujedno proširujući njihov repertoar strategija. Osvještavanje i poticanje na uporabu strategija kod učenika mora biti kontinuirano, sustavno i integrirano tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Na nastavniku je da upoznaje učenike s različitim strategijama te pokazuje primjere njihove uporabe, dajući tako model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja i stvaraju temelji samoreguliranoga učenja. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju te se predlaže, između ostaloga, da se strategije poučavaju eksplicitno i da nastavnik verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim aktivnostima. Španjolski jezik –
  2. razred osnovne škole 70 sati godišnje na kraju
  3. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.2.1. Učenik reagira verbalno i neverbalno na vrlo kratke i jednostavne riječi i iskaze pokazujući razumijevanje istih. – verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) reagira na pisane i vizualne poticaje poznate tematike – verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) reagira na slušne poticaje, pod uvjetom da se izgovara polako i razgovijetno s dužim pauzama i uz više ponavljanja – povezuje slikovni prikaz sa razgovijetnim zvučnim podražajem – prepoznaje i imenuje jednostavne iskaze u vrlo kratkim i jednostavnim natpisima, katalozima, formularima i sl. – prepoznaje glasove, ritam i intonaciju španjolskog jezika Učenik reagira verbalno i neverbalno na učestale vizualne i polako izgovorene slušne podražaje poznate tematike i prepoznaje, uz čestu pomoć, jednostavne riječi i iskaze u vrlo kratkim i jednostavnim autentičnim izvorima. OŠ
(1)ŠJ A 2.2. Učenik izgovara vrlo kratke i jednostavne riječi i uvježbane iskaze oponašajući izgovor i intonaciju govornog modela. – izgovara specifične glasove španjolskoga jezika prema zvučnom predlošku – ponavlja riječi i vrlo kratke, jednostavne uvježbane iskaze prema zvučnom predlošku – imenuje predmete, osobe, pojave ili radnje u neposrednome okružju jednom riječju ili vrlo kratkim i jednostavnim iskazom – reproducira vrlo kratke brojalice i pjesmice – prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć imenuje učestale predmete, osobe, pojave ili radnje poznate tematike. OŠ
(1)ŠJ A 2.3. Učenik izgovara vrlo kratke i jednostavne riječi i uvježbane iskaze oponašajući izgovor i intonaciju govornog modela. – ponavlja i izgovara vrlo kratke i jednostavne iskaze, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku – imenuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije – oblikuje i izgovara vrlo kratke i jednostavne iskaze prema predlošku – upotrebljava uvježbana osnovna jezična sredstva Učenik uz čestu pomoć govori riječi i vrlo kratke jednostavne iskaze. OŠ
(1)ŠJ A 2.4. Učenik u vrlo kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i jednostavne uvježbane iskaze. – upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce – oblikuje i izgovara vrlo kratke i jednostavne, uvježbane iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja vrlo kratka i jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u uvježbanim vrlo kratkim i jednostavnim dijalozima Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i jednostavne, uvježbane iskaze. OŠ
(1)ŠJ A 2.
  1. Učenik prepisuje vrlo kratke i jednostavne poznate riječi ili iskaze prema predlošku. – prepisuje slovo po slovo vrlo kratkih, jednostavnih i poznatih riječi i iskaza prema predlošku – dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima te riječi koje nedostaju u poznatim iskazima – uočava i prepoznaje osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i španjolskom jeziku Učenik uz čestu pomoć prepisuje vrlo kratke i jednostavne poznate riječi ili iskaze. Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon
  2. razreda OŠ Napomena: drugi razred je ponajprije ponavljanje i učvršćivanje prvog razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji zbog toga se ponavljaju i proširuju te su vrlo slični onima iz prve godine, npr. opet se ponavlja upoznavanje, ali uz nove aktivnosti. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na vrlo mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, rođendan, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji i sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme, mjeseci i godišnja doba); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: predstaviti sebe i člana uže obitelji; postavljati pitanja; reagirati na naredbe nastavnika vezane za komunikaciju u razredu; izraziti ukuse i prednost izbora u odnosu na neki leksik, npr. igre, igračke, hranu, sport, itd.; reći gladan sam, žedan sam; pitati za dopuštenje; pitati i opisati izgled osobe; opisati meteorološki vrijeme; reći vruće mi je, hladno mi je; imenovati godišnja doba i mjesece; brojati do 31 i izraziti dan i mjesec rođenja; prepoznati i imenovati neke odjevne predmet; povezati odjevne predmete s godišnjim dobom i vremenom; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; koristiti u prvom, drugom i trećem licu jednine neke pravilne i nepravilne glagole triju konjugacija u prezentu indikativa; pitati i reći što učenik zna raditi i koristiti pravilne glagole u prvom, drugom i trećem licu (preporuka je da su to glagoli koje su učenici radili prošle godine); imenovati neko voće i povrće; imenovati dijelove dana; govoriti što se radi u koje doba dana; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; povezati sliku sa pisanim izrazom; prepoznati izraze koji se ponavljaju u kratkoj prilagođenoj priči u sadašnjosti popraćenoj slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati ukratko neke blagdane. Preporučene jezične strukture: pravilni i neki učestali nepravilni glagoli u prezentu indikativa (prvo, drugo i treće lice jednine); upitne riječi (¿cómo?, ¿cuántos?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿quién?); prijedlozi (de, en, por); osobne zamjenice; posvojne zamjenice (mi, tu, su); negacija, član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; imperativ učestalih glagola korisnih u komunikaciji u nastavi za vosotros i tú; osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Za osnovnu školu dopušten je manji broj riječi od navedenih. Preporuča se rad s pjesmicama i vrlo kratkim i vrlo jednostavnim tekstovima. Metodičke preporuke: Jezik se uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. I dalje se njeguje rutina, tj. svakodnevno se ponavljaju uvježbani iskazi poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa učestalim prethodno naučenim sadržajima. Učenici uče aktivno ponavljajući, igrajući se i ostvarujući zadatke. Učenici u toj dobi i dalje su motivirani pričati o sebi i svojim iskustvima te se zbog toga strukture posebno uvježbavaju u prvom licu, ali se uvježbavaju i drugo i treće lice jednine. Gramatičke strukture i dalje se uvode samo u jednini. Za više preporuka vidi 1.r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.2.1. Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. – prepoznaje i razlikuje dio osnovnih hispanofonskih nacionalnih simbola Uz čestu pomoć učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.2.2. Učenik razvija zanimanje za hispanofonske kulture. – pozitivno reagira na pjesmice, brojalice, slikovnice, itd. na španjolskome jeziku Uz poticaj učenik razvija zanimanje za hispanofonske kulture. OŠ
(1)ŠJ B.2.
  1. Učenik koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. – učenik razlikuje poželjne od nepoželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije – učenik primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na španjolskome jeziku Uz čestu pomoć učenik koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.2.1. Učenik povezuje i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. – povezuje nove riječi s već naučenima u nove izraze – grupira i povezuje slike, riječi i pokrete – prikuplja svoje radove u portfolio i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.2.2. Učenik povezuje i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. – unatoč nesigurnosti i strahu od nerazumijevanja i pogrešaka govori na španjolskome jeziku – traži pomoć nastavnika ili vršnjaka u rješavanju jednostavnih problema Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.2.
  1. Učenik se prema uputama koristi osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku i prepoznaje njihovu važnost. – upoznaje strukturu te prema uputama traži informacije u osnovnim izvorima informacija – prepoznaje važnost korištenja osnovnih izvora informacija Učenik se uz čestu pomoć prema uputama koristi osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku i prepoznaje njihovu važnost. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.3.1. Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. – globalno razumije konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne, autentične ali prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima – uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim tekstovima – verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja Učenik pokazuje razumijevanje vrlo kratkih i vrlo jednostavnih iskaza i tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. OŠ
(1)ŠJ A 3.2. Učenik naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. – čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima – oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. OŠ
(1)ŠJ A 3.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. – ponavlja kratke iskaze prema zvučnome predlošku – izgovara riječi i rečenice, brojalice i pjesmice – nizom vrlo kratkih, vrlo jednostavnih rečenica opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja prema predlošku – upotrebljava vrlo kratka i vrlo jednostavna jezična sredstva Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. OŠ
(1)ŠJ A 3.4. Učenik u vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. – oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u uvježbanim kratkim dijalozima i igranju uloga Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. OŠ
(1)ŠJ A 3.
  1. Učenik piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. – piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – dopunjava tekstove riječima koje nedostaju pod uvjetom da su te riječi ranije uvježbane i tekstovi poznati – dopunjava različite jednostavne formulare (prenosi informacije) poznatim riječima – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon
  2. razreda OŠ Napomena: u trećem razredu se ponavlja gradivo prvog i drugog razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); koliko je sati (samo za pune sate); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pitati i dati osobne informacije pri upoznavanju; predstaviti obitelj i prijatelje po izgledu i naravi; pitati i reći gdje se govori španjolski; pitati i reći narodnost; izraziti kretanje u prostoru tj. reći kako učenik ide u školu i na put; pitati i reći svoju adresu; imenovati neke životinje; opisati neke radnje koje izvode životinje; pitati i reći koliko je sati (puni sati); govoriti što se radi u koje doba dana; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; pitati i reći položaj komada namještaja; zatražiti i ponuditi hranu; reći gladan sam, žedan sam i sl.; brojati do 100; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču napisanu u sadašnjosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati što učenik radi za praznike i blagdane. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prvog i drugog razreda): konjugacija nekih učestalih pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu u jednini. Receptivno se uči i množina. Preporuča se aktivno usvojiti samo jedno lice množine. Preporučene tekstne vrste: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Za osnovnu školu dopušten je manji broj riječi od navedenih. Preporuča se rad sa sljedećim vrstama tekstova: čestitke, pozivnice, razglednice, priče, formulari, natpisi, posteri, popisi, katalozi i sl.* Metodičke preporuke: Jezik se i dalje uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Njeguje se rutina, tj. svakodnevno se ponavljaju uvježbani iskazi poput pozdrava, naredbi i slično. U razredu se nalaze plakati sa gradivom iz prethodnih godina (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi, prezent glagola...) Gramatičke strukture uvode se polako i u množini. Za više preporuka vidi
  3. r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.3.1. Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike jednostavnih obilježja vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnog života. – prepoznaje sličnosti i razlike u običajima, tradicijama i igrama svoje i hispanofonskih kultura – uočava i pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike sa svojom kulturom Uz čestu pomoć učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.3.2. Učenik reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive bliske sadržaje hispanofonskih kultura. – postavlja pitanja o autentičnim materijalima koje ne razumije – uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života hispanofonskih kultura Uz poticaj učenik reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive bliske sadržaje hispanofonskih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.3.
  1. Učenik razlikuje i koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. – uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u bliskim situacijama iz svakodnevnoga života Uz čestu pomoć učenik razlikuje i koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.3.1. Učenik izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. – postupno usvaja temeljne strategije pamćenja značenja riječi uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.) – uočava i primjenjuje korake koji vode do izvršenja zadatka Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.3.2. Učenik izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. – usvaja pozitivan stav prema učenju španjolskoga jezika putem pjesmica, dramatizacija, jezikolomki, itd. – slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje – traži pomoć prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja – uvažava pravila rada i izvršava zadatke u aktivnostima u skupini Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.3.
  1. Učenik se prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. – koristi se popisom riječi u udžbeniku i rječnikom te u njima traži objašnjenja novih i nepoznatih riječi – uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija te prema potrebi, sljedeći upute, odabire odgovarajući izvor informacija Učenik se uz čestu pomoć prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ * Ove se tekstne vrste odnose dalje na čitavu osnovnu školu Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.4.
  1. Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove. – razumije vrlo kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima – uočava osnovnu poruku u vrlo kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – povezuje informacije iz vrlo kratkog i jednostavnog teksta s osobnim iskustvom – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja A.4.
  2. Učenik razumije, uz čestu pomoć, vrlo kratke i jednostavne tekstove. OŠ
(1)ŠJ A.4.
  1. Učenik naglas čita vrlo kratke i jednostavne tekstove. – naglas čita vrlo kratke i jednostavne tekstove s poznatim jezičnim sredstvima i o poznatim temama i – oponaša izgovor i intonaciju španjolskoga jezika A.4.
  2. Učenik uz čestu pomoć naglas čita vrlo kratke i jednostavne tekstove. OŠ
(1)ŠJ A.4.
  1. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. – recitira ili pjeva kratke brojalice i pjesmice poznate tematike – oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica – opisuje, prema predlošku, s par vrlo jednostavnih rečenica svoje okružje i jednostavne radnje – prepričava vrlo kratke i vrlo jednostavne obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima A.4.
  2. Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. OŠ
(1)ŠJ A.4.
  1. Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj vođenoj govornoj interakciji. – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga A.4.
  2. Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj vođenoj govornoj interakciji. OŠ
(1)ŠJ A. 4.
  1. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i koherentne kratke tekstove. – piše kratke i jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – jednostavnim i kratkim iskazima opisuje slikovne predloške – dopunjava različite jednostavne obrasce poznatim riječima A. 4.
  2. Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon
  3. razreda OŠ Napomena: u četvrtom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); koliko je sati i u koliko sati; praznici i blagdani. Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pitati i dati osobne informacije pri upoznavanju; opisati svoju i tuđu obitelj; izraziti i pitati za fizičko stanje; govoriti što se radi u koje doba dana i u koliko sati; izraziti učestalost vršenja radnje, npr. kućanskih poslova; izraziti sviđanje/nesviđanje i želju; razumjeti razliku u uporabi između određenog i neodređenog člana; pitati i izraziti mišljenje i prednost izbora vezano za neku temu (odjeća, muzika, muzički instrumenti, hrana, kućanski poslovi itd.); izraziti planiranje i namjere u bliskoj budućnosti; imenovati dijelove tijela i izraziti bol i simptome; opisati predmete; izraditi plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati kratki tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): cijela konjugacija osnovnih učestalih pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, imperativ za tú i vosotros, ir +a + infinitivo; upitne riječi (¿cómo?, ¿cuánto?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿quién?, ¿dónde?, ¿adónde?); prijedlozi (a, de, en, por, PARA); osobne zamjenice; posvojne zamjenice; pokazne zamjenice; negacija, član i množina učestalih imenica Metodičke preporuke: Jezik se i dalje uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. U razredu se njeguje rutina u obliku pozdrava i naredbi te se izrađuju plakati sa gradivom prethodnih razreda. Gramatičke strukture uče se u jednini i množini. Za više preporuka vidi
  4. r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.4.1. Učenik opisuje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnoga života. – opisuje i uspoređuje pojedine karakteristike hispanofonskih zemalja s vlastitima – opisuje navike i aktivnosti iz svoje svakodnevnice – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije Uz čestu pomoć učenik opisuje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnoga života. OŠ
(1)ŠJ B.4.2. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa. – pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međuljudskih i međukulturnih odnosa – postupno razvija razumijevanje i toleranciju za hispanofonske kulture i običaje – na jednostavnim primjerima pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje novina Uz poticaj učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa. OŠ
(1)ŠJ B.4.
  1. Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za hispanofonske kulture te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. – ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih – primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi Uz čestu pomoć učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za hispanofonske kulture te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.4.1. Učenik koristi i prilagođava najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. – proširuje aktivni vokabular koristeći se mnemotehnikama te stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja – povezuje nove sadržaje s već naučenim – uočava pravilnosti i razvrstava jezične elemente – prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka i priprema se za njegovo rješavanje Učenik uz čestu pomoć koristi i prilagođava najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. OŠ
(1)ŠJ C.4.2. Učenik koristi i prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. – razvija zanimanje za učenje španjolskoga jezika kreativno se izražavajući – koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti Učenik uz čestu pomoć koristi i prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. OŠ
(1)ŠJ C.4.
  1. Učenik se koristi različitim izvorima informacija na španjolskome jeziku, povezuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema predlošku. – služi se popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnim tiskanim ili elektroničkim rječnikom – pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora (uz prethodne, i razne multimodalne izvore, školska knjižnica itd.) radi njihova korištenja, usmene ili pismene prezentacije – izrađuje dodatna nastavna vizualna sredstva (plakat, strip i sl.) Učenik uz čestu pomoć koristi se različitim izvorima informacija na španjolskome jeziku, povezuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema predlošku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.5.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. – razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. OŠ
(1)ŠJ A.5.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. – naglas čita poznate kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. OŠ
(1)ŠJ A.5.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. – oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza Učenik uz čestu pomoć proizvodi vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. OŠ
(1)ŠJ A.5.4. Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. – Postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih, u uvježbanim situacijama Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. OŠ
(1)ŠJ A.5.
  1. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. – oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja vrlo kratkih čestitki, razglednica i osobnih poruka – stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi Učenik uz čestu pomoć piše uvježbane tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju
  2. razreda OŠ Napomena: u petom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; opisati sebe, obitelj, prijatelje fizički i karakterno; koristiti redne brojeve od 1 do 10; pitati i govoriti o svakodnevnim radnjama; izraziti vrijeme i doba dana kada se obavljaju svakodnevne radnje; pitati i govoriti o hrani; zatražiti hranu u blagovaonici i predmete za stolom u vrijeme obroka; govoriti o neposrednoj prošlosti npr. nabrojivši što su učenici danas radili ili jeli ili koje predmete su imali u školi, i sl.; pitati što se trenutno radi; opisati životinje i govoriti o njima; razumjeti vokabular vezan za grad; izraziti obvezu; izraziti i pitati za slaganje ili neslaganje; govoriti o slobodnom vremenu; dogovoriti aktivnost s prijateljima; izraditi plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati kratki tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, pr. perfecto, estar + gerundio, tener que + inf; posvojne i pokazne zamjenice Metodičke preporuke: Jezik se i dalje djelomično uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, a u petom se razredu vrlo postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup jeziku. Za više preporuka vidi
  3. r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.5.1. Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i hispanofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. – prepoznaje, imenuje i opisuje vlastitu i hispanofonske kulture – povezuje svoja znanja i životna iskustva s hispanofonskim kulturama – na temelju raznih multimodalnih izvora istražuje informacije o hispanfonskim kulturama Uz povremenu pomoć učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i hispanofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. OŠ
(1)ŠJ B.5.2. Učenik poštuje različitosti međuljudskih i međukulturnih odnosa. – uočava kako jednako ponašanje u različitim kulturama može imati različito značenje – uočava postojanje stereotipa – uvaža potrebu za učenjem više stranih jezika Uz poticaj učenik poštuje različitosti međuljudskih i međukulturnih odnosa. OŠ
(1)ŠJ B.5.
  1. Učenik koristi tipične hispanofonske obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama te prihvaća druge i drugačije. – uspoređuje načine ponašanja hispanofonskih i hrvatskih govornika u poznatim situacijama – prepoznaje i prihvaća pozitivne obrasce ophođenja prema drugima i drugačijima Uz povremenu pomoć učenik koristi tipične hispanofonske obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama te prihvaća druge i drugačije. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.5.1. Učenik uočava, povezuje i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. – koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja – prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem – razvija svijest o postojanju veze među jezicima – prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka – prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja i stil učenja Učenik uz povremenu pomoć uočava, povezuje i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.5.2. Učenik uočava, povezuje i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. – samostalno bira jezične aktivnosti koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja – radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti – prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika – nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak Učenik uz povremenu pomoć uočava, povezuje i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.5.
  1. Učenik izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema smjernicama. – prema potrebi pronalazi, odabire, razvrstava i uspoređuje jednostavne, osnovne informacije iz različitih izvora, uključujući i elektroničke medije, radi njihove uporabe, usmene ili pismene prezentacije Učenik se uz povremenu pomoć izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema smjernicama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.6.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. – globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. – uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima OŠ
(1)ŠJ A.6.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. – naglas čita kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama i prikladno ih izgovara – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. OŠ
(1)ŠJ A.6.3. Učenik govori kratke i vrlo jednostavne tekstove. – oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za izradu novih, neuvježbanih iskaza Učenik uz čestu pomoć stvara kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. OŠ
(1)ŠJ A.6.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. – postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima Učenik uz čestu pomoć stvara kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. OŠ
(1)ŠJ A.6.
  1. Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove. – oblikuje kratke i vrlo jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, vrlo kratkih osobnih poruka i sl. – stvara kratke i vrlo jednostavne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce (npr. prijave za sportski klub, školsku grupu i sl.) – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi Učenik uz čestu pomoć stvara kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju
  2. razreda OŠ Napomena: u šestom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; prepoznati i nabrojiti neke narodnosti; pitati i nabrojiti jezike koje učenik zna; povezati jezike s narodnostima; pitati i reći zanimanje; razlikovati muški, ženski rod i množinu (nastavci za pridjeve i imenice); govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima i hobijima; govoriti o svojim nedavnim praznicima; govoriti o svojoj neposrednoj svršenoj prošlosti; izraziti posvojnost npr. uz odjevne, školske predmete, itd.; nabrojati i opisati namještaj i njegov položaj u prostoriji, školi i kod kuće; pitati za proizvod (odjeća, hrana, školski predmeti itd.) i njegovu cijenu i količinu; izraziti objekt u akuzativu; opisati predmet; opisati put do škole; opisati i usporediti neke pojave iz prirode, životinje itd.; govoriti o onome što je učenik radio jučer; izraziti naredbu u pozitivnom obliku; izraditi plakat; odgovarati na pitanja u bilježnicu; izraditi popis za kupovinu; izraditi kratki dijalog; razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje u prošlosti. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa; proširivanje pr. perfecto; pr. indefinido učestalih pravilnih i nepravilnih glagola; estar + gerundio, complemento directo, comparativo Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi
  3. r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.6.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i hispanofonskih kultura. – iznosi i objašnjava posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja – izvještava o običajima hispanofonskih kultura – na temelju multimodalnih izvora pokazuje informacije o hispanfonskim kulturama – prenosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave i sporta – uspoređuje svoja iskustva s iskustvima hispanfonskih vršnjaka Uz povremenu pomoć učenik prikazuje specifičnosti vlastite i hispanofonskih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.6.2. Učenik prepoznaje vrijednost različitih kultura i uočava moguće kulturološke nesporazume. – prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i hispanofonskih građana – izražava interes za međukulturne odnose – izbjegava negativni stav prema različitim kulturama – uočava i procjenjuje situacije raznih predrasuda – opisuje ponašanja s raznih stajališta – poštuje običaje različitih kultura Uz poticaj učenik prepoznaje vrijednosti različitih kultura i uočava moguće kulturološke nesporazume. OŠ
(1)ŠJ B.6.
  1. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u u poznatim međukulturnim susretima. – prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju u poznatim situacijama Uz povremenu pomoć učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja međukulturalnim susretima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.6.1. Učenik izabire i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. – koristi se grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka – isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje za njega nisu učinkovite – postavlja si ciljeve i planira vlastito učenje – organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje – prati napredak u učenju jednostavnim tekstom Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.6.2. Učenik izabire i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. – surađuje s drugim učenicima kako bi riješio zadatke – koristi se društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. OŠ
(1)ŠJ C.6.
  1. Učenik pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. – u skladu s potrebom pronalazi, odabire, sažima, kombinira i organizira informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne uporabe, predstavljanja u različitim kratkim tekstovima ili prezentacijama jednostavnih sadržaja Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te priprema te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.7.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. – globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama – vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima Učenik uz čestu pomoć razumije srednje duge i jednostavne tekstove. OŠ
(1)ŠJ A.7.2. Učenik naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. – naglas čita poznate srednje duge i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. OŠ
(1)ŠJ A.7.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. – oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza Učenik uz čestu pomoć govori kratke i jednostavne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. OŠ
(1)ŠJ A.7.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. – postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. OŠ
(1)ŠJ A.7.
  1. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. – oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, osobnih poruka, mailova i sl. – stvara kratke i jednostavne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi Učenik uz čestu pomoć piše kratke i jednostavne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju
  2. razreda OŠ Napomena: u sedmom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); praznici i blagdani. Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; razlikovati tú i usted; razlikovati muški, ženski rod i množinu (nastavci za pridjeve i imenice); razlikovati uporabu određenog i neodređenog člana; uspoređivati predmete, osobe ili pojave u prirodi; izražavati i pitati za potrebe, želje i prednost izbora; izraziti postojanje i nepostojanje nečega; govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima i hobijima; koristiti pokazne pridjeve; pitati i smjestiti gradske ustanove i uputiti kako doći do njih; brojati do 1000; kupiti kartu za vlak ili drugo prijevozno sredstvo; govoriti o meteorološkom vremenu; govoriti o svojim praznicima ili prošlom putovanju; govoriti o događajima iz svoje bliske i svršene prošlosti; opisati život neke poznate osobe u prošlosti; izraziti i tražiti mišljenje, sviđanje i nesviđanje; izraditi plakat; odgovarati na pitanja u bilježnicu; izraditi popise kao podsjetnik; izraditi kratki dijalog; napisati kratku i jednostavnu poruku ili mail; izraditi kratki opisni tekst na određenu temu (škola, osobe i njihov fizički izgled i narav); izraditi kratki pripovjedački tekst (osobe, mjesto, vrijeme); razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti; opisati obiteljske blagdanske običaje u prošlosti. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, pr. perfecto, posvojni i pokazni pridjevi i zamjenice, neodređene zamjenice i pridjevi, pr. indefinido pravilnih glagola i nekih učestalih nepravilnih glagola, objekti u akuzativu i dativu, stupnjevanje pridjeva tj. comparativo i superlativo relativo Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi
  3. r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.7.1. Učenik uočava vrijednost vlastite i hispanofonskih kultura. – povezuje činjenice o vlastitoj i hispanofonskim kulturama s njihovim vrijednostima – objašnjava važnost posebnih datuma karakterističnih za hispanofonske kulture Uz povremenu pomoć učenik uočava vrijednost vlastite i hispanofonskih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.7.2. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika različitih kultura. – promatra i uočava nesporazume na međukulturnim razlikama – koristi se neverbalnom komunikacijom za rješavanje jednostavnih međukulturnih nesporazuma – traži pojašnjenja i dodatne informacije – provjerava nerazumijevanje – opisuje situaciju iz gledišta više osoba, kao vanjski promatrač Uz poticaj učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika različitih kultura. OŠ
(1)ŠJ B.7.
  1. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. – učenik se prilagođava autentičnim i simuliranim međukulturnim susretima Uz povremenu pomoć učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja različitim međukulturnim susretima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.7.1. Učenik koristi i prilagođava osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. – spreman je isprobati nove zadatke i načine učenja – bilježi i grupira ključne činjenice u svrhu globalnoga razumijevanja – koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi – planira i priprema jezične aktivnosti – organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena – prati napredak u učenju kratkim tekstom Učenik uz povremenu pomoć koristi i prilagođava osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. OŠ
(1)ŠJ C.7.2. Učenik koristi i prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. – razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja – sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini – postavlja osobne ciljeve kako bi pridonio skupini Učenik uz povremenu pomoć koristi i prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. OŠ
(1)ŠJ C.7.
  1. Učenik izabire i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. – prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija – iz različitih izvora izabire i prema unaprijed izrađenim kriterijima vrednuje informacije radi njihovog korištenja i usmenog ili pismenog prenošenja prema smjernicama Učenik uz povremenu pomoć izabire i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(1)ŠJ A.8.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. – globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama – vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. OŠ
(1)ŠJ A.8.2. Učenik naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. – naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć točno čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. OŠ
(1)ŠJ A.8.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. – oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. OŠ
(1)ŠJ A.8.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. – postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. OŠ
(1)ŠJ A.8.
  1. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. – oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta – prenosi informacije iz poznatih tekstova – upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova – planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavne veznike za povezivanje rečenica unutar teksta – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove Učenik uz čestu pomoć piše uvježbane tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju
  2. razreda OŠ Napomena: u osmom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet, zaštita okoliša); mail; internet i nove tehnologije; praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih te razlikovajući i upotrebljavajući tú, usted, ustedes y vosotros u dijalogu upoznavanja; izraziti namjeru i razlog; razgovarati o svakodnevnim aktivnosti u sadašnjosti, bliskoj i daljnjoj prošlosti; opisati, definirati i lokalizirati osobe, predmete i mjesta; pitati i govoriti o osobnom iskustvu; pitati i reći kada se nešto dogodilo; izražavati opise u prošlosti; prepričati kratku i poznatu bajku; izraziti postojanje i nepostojanje nekoga ili nečega; naručiti hranu u restoranu; kupiti odjevni predmet; pitati i odgovoriti koliko nešto košta; opisati i pitati za vremenske prilike; izraziti i pitati za vrijeme i dogovoriti sastanak (kino, koncert, sl.); tražiti dopuštenje; prihvatiti i odbiti poziv; izraziti reakcije na neke informacije (usklici, izrazi iznenađenja, veselja, žalosti, brige); govoriti o budućim planovima; govoriti o zaštiti okoliša; potvrditi ili zanijekati neku informaciju; izraditi kratki mail; izraditi tekst u obliku dijaloga; izraditi kratki tekst s ciljem izražavanja mišljenja (vjerujem/mislim/čini mi se i sl..); izraditi jednostavnu prezentaciju na računalu; razumjeti i ispričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti i popraćenu slikama; opisati obiteljske blagdanske običaje u budućnosti. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): prezent pravilnih i nepravilnih glagola, glagoli encantar, molestar, parecer, importar; pr.indefinido pravilnih glagola i nepravilnih glagola, objekti u akuzativu i dativu u kombinaciji; neodređeni pridjevi i zamjenice; para + infinitivo, porque + verbo conjugado; kontrast između glagola ser i estar, pr.imperfecto, futuro imperfecto, superlativo absoluto Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati s raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi
  3. r. OŠ B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(1)ŠJ B.8.1. Učenik procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. – svjestan je utjecaja hispanofonskih kultura na vlastiti život Uz povremenu pomoć učenik procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. OŠ
(1)ŠJ B.8.2. Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. – prepoznaje važnost prijateljstva i prihvaćanje različitosti – prepoznaje vrijednosti u različitostima – razumije tuđe potrebe i suosjeća s njima – razvija razumijevanje za novo i drukčije – trudi se odbaciti predrasude – opisuje i objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda – zalaže se za sve plurikulturalne obrasce Uz poticaj učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. OŠ
(1)ŠJ B.8.
  1. Učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. – navodi primjere neuspješnih međukulturnih susreta – uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma Uz poticaj učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(1)ŠJ C.8.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. – pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi – dedukcijom dolazi do pravila za uporabu jezika – međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči – raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja – procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja – sustavno prati i vrednuje vlastito učenje i napredak jednostavnim tekstom srednje dužine Učenik uz povremenu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. OŠ
(1)ŠJ C.8.2. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. – samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje – voljan je upustiti se u jezičnu komunikaciju unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama – pokreće interakciju s drugim učenicima – otvoreno prihvaća prilike za korištenje španjolskoga jezika izvan nastave – aktivno sluša i uvažava tuđa mišljenja empatično prihvaćajući različitost Učenik uz povremenu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. OŠ
(1)ŠJ C.8.
  1. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. – uspoređuje i vrednuje informacije u različitim izvorima – raspoznaje namjeru autora i različita stajališta – kritički analizira i vrednuje informacije radi uporabe u tekstovima i prezentacijama Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi
  2. r. OŠ Španjolski jezik –
  3. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju
  4. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(2)ŠJ A.4.1. Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove poznate tematike. – razumije iskaze u vrlo kratkim tekstovima poznate tematike povezanim s neposrednim okružjem i popraćenim vizualnim sadržajima – razumije iskaze izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja – verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje (npr. upute, naredbe i dr.) – uočava najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije španjolskoga jezika Učenik pokazuje razumijevanje vrlo kratkih kratkih i vrlo jednostavnih iskaza i tekstova poznate tematike izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. OŠ
(2)ŠJ A 4.2. Učenik naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. – čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima – oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika Učenik uz čestu pomoć naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. OŠ
(2)ŠJ A 4.3. Učenik govori riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. – ponavlja vrlo kratke iskaze prema zvučnome predlošku – izgovara riječi, brojalice i pjesmice – imenuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije – oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne uvježbane iskaze prema predlošku – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. OŠ
(2)ŠJ A 4.4. Učenik u vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne uvježbane iskaze. – oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim kratkim dijalozima Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. OŠ
(2)ŠJ A 4.
  1. Učenik piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. – piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – dopunjava tekstove riječima koje nedostaju pod uvjetom da su te riječi ranije uvježbane i tekstovi poznati – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju
  2. razreda OŠ Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na vrlo mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, rođendan, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji i sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme, mjeseci i godišnja doba); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: predstaviti sebe i člana uže obitelji; postavljati pitanja; brojati do 31; reagirati na naredbe nastavnika vezane za komunikaciju u razredu; upotrebljavati važne izraze za komunikaciju u razredu; izraziti ukuse i prednost izbora u odnosu na neki leksik, npr.igre, igračke, hranu, sport, itd.; reći gladan sam, žedan sam; pitati za dopuštenje; pitati i opisati izgled osobe; opisati meteorološki vrijeme; reći vruće mi je, hladno mi je; imenovati godišnja doba i mjesece; prepoznati i imenovati neke odjevne predmet); povezati odjevne predmete s godišnjim dobom i vremenom; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; koristiti u prvom, drugom i trećem licu jednine neke pravilne i nepravilne glagole triju konjugacija u prezentu indikativa; pitati i reći što učenik zna raditi i koristiti pravilne glagole u prvom, drugom i trećem licu (preporuka je da su to glagoli koje su učenici radili prošle godine); imenovati neko voće i povrće; imenovati dijelove dana; govoriti što se radi u koje doba dana; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; povezati sliku sa pisanim izrazom; prepoznati izraze koji se ponavljaju u kratkoj prilagođenoj priči u sadašnjosti popraćenoj slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati ukratko neke blagdane. Preporučene jezične strukture: ser, estar, llamarse, tener, saber, buscar, escribir, leer, contestar, dibujar, describir, colorear, fijarse, mirar, elegir, completar, señalar, sumar, unir, preguntar, contestar, numerar, observar (prvo, drugo i treće lice jednine); pravilni i neki učestali nepravilni glagoli u prezentu indikativa (prvo, drugo i treće lice jednine); hay; me/te gusta; upitne riječi (¿cómo?, ¿cuántos/as?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿dónde?, ¿quién?, ¿cuándo?); prijedlozi (de, en, por); prilozi (hoy, bien/mal); osobne zamjenice; posvojne zamjenice (mi, tu, su); negacija, član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; imperativ učestalih glagola korisnih u komunikaciji u nastavi za vosotros i tú; osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: pjesmice i vrlo kratak i vrlo jednostavan opisni tekst Metodičke preporuke: Jezik se uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Preporuča se uspostaviti rutinu, tj. svakodnevno ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisno je u razredu zalijepiti plakate s učestalim sadržajima (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi...) Za razumijevanje teksta i za uvježbavanje pisane kompetencije preporuča se rad sa jednostavnim formularima, natpisima, kratkim popisima, kino posterima, katalozima, reklamama, natpisima na autentičnim proizvodima i sl. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja više puta usmeno ponavljaju i usmeno usvajaju. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i audiovizualna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Učenici uče aktivno ponavljajući, igrajući se i ostvarujući zadatke. Međusobnu interakciju učenika treba poticati primjerice radom u parovima, radom u grupi, pjevajući i sl. Po mogućnosti učenici mogu sa nastavnikom napraviti zajednički projekt (primjerice izrada plakata, izrada knjige sa rođendanima i slikama svih polaznika, i sl.). Strukture i leksički sadržaj se uvode u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, primjerenom dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Gramatičke strukture uvode se polako i u množini na receptivnoj razini. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Nastava se odvija na španjolskome jeziku, a materinski se koristi za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. B. Međukulturna komunikacijska kompetencija OŠ
(2)ŠJ B.4.1. Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. – prepoznaje i razlikuje najpoznatija obilježja hispanofonskih nacionalnih simbole – razvija interes za hispanofonske kulture pomoću autentičnih materijala Uz povremenu pomoć učenik procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. OŠ
(2)ŠJ B.4.2. Učenik pokazuje zanimanje za te reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive bliske sadržaje hispanofonskih kultura. – pozitivno reagira na autentične sadržaje na španjolskome jeziku – postavlja pitanja o autentičnim materijalima koje ne razumije – zanima se za svakodnevnicu vršnjaka u hispanofonskim kulturama, te pozitivno reagira na uočene razlike među kulturama Uz poticaj učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. OŠ
(2)ŠJ B.4.3. Učenik uočava, razlikuje i koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. – primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama – prepoznaje i oponaša načine primjerene neformalne komunikacije – učenik razlikuje poželjne od nepoželjnih oblika komunikacije, te primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama – učenik se koristi uljudnim ophođenjem tipičnim za hispanofonske kulture Uz poticaj učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Ishodi ove domene se ostvaruju u svim tematskim područjima. Pritom, aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. C. Samostalnost u ovladavanju jezikom OŠ
(2)ŠJ C.4.1. Učenik uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. – ponavlja i uvježbava riječi i izraze oponašajući zvukove i intonaciju – grupira i povezuje slike, riječi i pokrete – postupno usvaja temeljne strategije pamćenja – uočava i primjenjuje korake koji vode do izvršenja zadatka – prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama Učenik uz čestu pomoć uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. OŠ
(2)ŠJ C.4.2. Učenik uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. – usvaja i razvija pozitivan stav prema učenju španjolskoga sudjelujući u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, dramatizacija...) – traži pomoć nastavnika ili vršnjaka u rješavanju jednostavnih problema – sudjeluje u jednostavnim zadatcima u paru ili grupi uvažavajući pravila rada – prevladava strah od komunikacije na stranom jeziku te razumije da su pogreške sastavni dio učenja Učenik uz čestu pomoć uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. OŠ
(2)ŠJ C.4.
  1. Učenik se prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. – koristi se popisom riječi u udžbeniku i rječnikom te u njima traži objašnjenja novih i nepoznatih riječi – uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija te prema potrebi, sljedeći upute, odabire odgovarajući izvor informacija Učenik se uz čestu pomoć prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Zbog individualnosti i promjenjivosti uporabe strategija s obzirom na potrebu, dob, jezični i kognitivni razvoj učenika, stilove učenja, osobnosti, vrstu zadatka, itd., ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, već samo primjeri učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Stoga o korištenju strategija nastavnik treba razgovarati s učenicima otvoreno, individualno i grupno, kako bi poticao individualnost učenika ujedno proširujući njihov repertoar strategija. Osvještavanje i poticanje na uporabu strategija kod učenika mora biti kontinuirano, sustavno i integrirano tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Na nastavniku je da upoznaje učenike s različitim strategijama te pokazuje primjere njihove uporabe, dajući tako model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja i stvaraju temelji samoreguliranoga učenja. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju te se predlaže, između ostaloga, da se strategije poučavaju eksplicitno i da nastavnik verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim aktivnostima. Španjolski jezik –
  2. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju
  3. godine učenja i poučavanja predmeta: A. Komunikacijska jezična kompetencija odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ
(2)ŠJ A.5.1. Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove. – globalno razumije konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne, autentične ali prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima – uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim tekstovima – verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja – uočava vezu grafem – fonem u španjolskome jeziku Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. OŠ
(2)ŠJ A 5.2. Učenik naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove. – čita kratke i vrlo

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.