Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa (140324) u obrazovnom sektoru Promet i logistika

(140324)u obrazovnom sektoru Promet i logistika Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa

(140324)u obrazovnom sektoru Promet i logistika NN 41/2020 (3.4.2020.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa

(140324)u obrazovnom sektoru Promet i logistika Ministarstvo znanosti i obrazovanja 877 Na temelju članka

1. stavka
2. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/2009., 24/2010., 22/
3. i 25/2018.), ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA

(140324)U OBRAZOVNOM SEKTORU PROMET I LOGISTIKA I. Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA u obrazovnom sektoru PROMET I LOGISTIKA, koji je sastavni dio ove Odluke. II.

(1)U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa počevši od školske godine 2020./2021.

(2)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole u školskoj godini 2019./

1. i ranije, sukladno Odluci o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada CESTOVNI PROMET za zanimanje TEHNIČAR CESTOVNOG PORMETA (klasa: 602-03/05¬05/0008; urbroj: 0533-09-05-09 od
2. ožujka
3. godine) i Odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa (šifra: 140204), u obrazovnom sektoru PROMET I LOGISTIKA, (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0008 od
4. lipnja
5. godine), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

(3)Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole u školskoj godini 2019./2020. i ranije, u skladu s eksperimentalnim programom za stjecanje strukovne kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa

(140304), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali. III. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada CESTOVNI PROMET za zanimanje TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA (klasa: 602-03/05-05/0008; urbroj: 0533-09-05-09 od

1. ožujka
2. godine) i Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o Izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa (šifra: 140204), u obrazovnom sektoru PROMET I LOGISTIKA, (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0008 od
3. lipnja
4. godine), osim za učenike iz stavka
5. točke II. ove Odluke. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-03/17-05/00164 Urbroj: 533-05-20-0004 Zagreb,
6. ožujka
7. Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA POPIS KRATICA ABS – anti-block braking system, elektronički sustav kočenja ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ASR – anti slip reulation. Sustav protiv proklizavanja pogonskih kotača AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje CMR – Convention relative au con, Međunarodni sporazum o prijevozničkim ugovorima u cestovnom prometu DZS – Državni zavod za statistiku DGU – Držvna geodetska uprava ESP – Electronical Stability Program, elektronički program stabilnosti EU – Europska unija FPZ – Fakultet prometnih znanosti GPS – Global Positioning System, globalni pozicijski sustav HAK – Hrvatski autoklub ITS – inteligentni transportni sustavi IUPAC nomenklatura – pravila Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (International Union of Pure and Applied Chemistry) LCD – Liquid Crystal Display, zaslon s tekućim kristalima MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja »Narodne novine« br. – »Narodne novine« PSE – Periodni sustav elemenata RH – Republika Hrvatska TIR – Transport International per la Rout, karnet za prelazak granice, Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
8. OPĆI DIO 1.
9. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa 1.
10. Cilj strukovnog kurikuluma Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje kompetencija propisanih standardom kvalifikacije Tehničar cestovnog prometa. 1.
11. Trajanje obrazovanja Četiri godine 1.
12. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja Završena osnovna škola
13. NASTAVNI PLAN I PROGRAM 2.
14. Nastavni plan * Napomena: U prvom razredu polaznik bira jedan od dva ponuđena izborna nastavna predmeta. U drugom razredu polaznik bira jedan od tri ponuđena izborna nastavna predmeta. U trećem razredu polaznik bira jedan od tri ponuđena izborna nastavna predmeta. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od tri ponuđena izborna nastavna predmeta. 2.
15. Nastavni program 2.1.
16. Općeobrazovni dio Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK Prema Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2 u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« br. 10/
17. i 24/2019.) Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK Prema Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2 u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« br. 10/2019.) Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK Prema Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2 u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« br. 10/2019.) Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Cilj predmeta: ■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja ■ vrjednovati dokaze ■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize ■ interpretirati povijesne podatke ■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive Opis predmeta: U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja. Standard
18. Temeljna povijesna znanja čine: a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba b)razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda ■ o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom. Standard
19. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina: ■ vještina kronološkog razmišljanja ■ vještina razumijevanja povijesne naracije ■ vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa ■ vještina povijesnog istraživanja ■ vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova. Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore. Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina su kumulativnog karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini. Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti je strukturirano tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane. Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba – sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturalna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine i da se ujedno osjećaju i građanima Europe i svijeta. NASTAVNI PREDMET PO RAZREDIMA I ISHODIMA UČENJA Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada
20. opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova
21. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju
22. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike
23. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova
24. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija
25. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi
26. razlikovati povijesne procese na današnjem hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja
27. tisućljeća prije Krista Uspon i pad staroga svijeta
28. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja
29. tisućljeća prije Krista
30. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja
31. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet
32. ispitati najznačajnija postignuća helenske i helenističke kulture
33. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću
34. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa
35. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske Srednjovjekovne civilizacije
36. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
37. do
38. stoljeća
39. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između
40. i
41. godine
42. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima
43. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe
44. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
45. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od
46. do
47. stoljeća
48. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima
49. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku
50. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do
51. stoljeća Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba Pojava i razvoj prvih ljudi Materijalna kultura i način života Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti Neolitska i urbana revolucija Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika Kulturne grupe i nastanak prvih naroda Od stanovnika sela do stanovnika grada Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija Stari istok Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija Današnji hrvatski prostor u prapovijesti Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija Iliri i njihova kultura Prijelomna vremena -inovacije i velika seoba Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji Uspon i pad starih i novih država Pojava judaizma i Židovska država Pojava i razvoj egejske civilizacije Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana Najpoznatije religije staroga svijeta Helenska i helenistička kultura Doba velikih carstava Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe Indija i Kina Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana Susret i suživot tri svijeta na Sredozemlju Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva Pojava i uspon islamske civilizacije Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju Oporavak Zapada Nova carstva, kraljevstva i komune Gospodarski i kulturni oporavak Kršćanstvo i društvo Prvi svjetski sustav trgovine (
52. – 1350.) Slavenski svijet u Europi Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet Hrvatska između sredozemnog i srednjoeuropskog svijeta Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti »Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja Napomene: U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do
53. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od
54. g. pr. Kr. do 300.g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od
55. g. do
56. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja
57. tisućljeća prije Krista do
58. godine te pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima te kako su te nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecala na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad, grupni rad (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Temelji modernog svijeta
59. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u
60. i
61. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj
62. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u
63. i
64. stoljeću doveli do promjena
65. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama
66. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u
67. i
68. stoljeću
69. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo
70. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
71. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja
72. stoljeća Doba građanskih revolucija
73. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem
74. i u prvoj polovici
75. stoljeća
76. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije
77. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj
78. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u
79. stoljeću
80. identificirati promjene euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći
81. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka
82. stoljeća
83. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici
84. Stoljeća
85. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma« Dvadeseto stoljeće
86. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzrok svjetskih ratova
87. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
88. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
89. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj
90. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
91. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi
92. protumačiti raspad komunizma u Europi, socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države
93. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici
94. Stoljeća
95. raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u
96. stoljeću Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Rađanje moderne Europe Crna smrt i njezine posljedice Pojava nacionalnih država, gradovi i komune Temelji humanizma i renesanse Velika geografska otkrića i europska ekspanzija Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva Kolonijalizam i europeizacija svijeta Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija Izazovi s Istoka – Uspon Osmanlijskog Carstva i kraj Bizanta Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi Nastanak modernih europskih država Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju« Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanlijskog Carstva – teritorijalne promjene krajem
97. stoljeća Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem
98. i početkom
99. stoljeća Doba razuma Američka i Francuska revolucija Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije
100. i
101. stoljeća Industrijalizacija i modernizacija Uspon SAD-a do svjetske sile Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći Osmanlijsko Carstvo i Rusija u
102. stoljeću Kina i Japan u
103. stoljeću Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od
104. do
105. godine Europa između restauracije i revolucije Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta »Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država 1850.-
106. godine i važniji globalni trendovi Svijet u razdoblju imperijalizma Porast stanovništva i prekooceanske migracije Građanska kultura od romantizma do moderne Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije Hrvatski narodni preporod Hrvatska između Austrije i Ugarske Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika Prvi svjetski rat Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama Uzroci i posljedice ruske revolucije
107. godine Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata Tri oblika političke scene u svijetu od
108. do
109. godine Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi Drugi svjetski rat Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugom svjetskom ratu Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici
110. stoljeća Hladni rat i internacionalne krize Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici
111. stoljeća Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji Kriza konfederacije i samoupravljanja Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države Napomene: U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Temelji modernog svijeta (od
112. do
113. g.), Doba građanskih revolucija (od
114. do
115. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine. Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva kao i ratne sukobe u
116. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Ostalo Metode i oblici rada: Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izrada plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad, grupni rad (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Cilj predmeta: ■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju ■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici Opis predmeta: Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina, kao što je filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama. Osnovni smisao poduke u ovom području jest razviti kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pri tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom. Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest
117. razlikovati osnovne etičke pojmove
118. ispitati različite perspektive samospoznaje
119. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike
120. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja
121. identificirati granične situacije
122. procijeniti različita moralna načela djelovanja
123. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme U potrazi za identitetom Različite perspektive samospoznaje Uloge, uzori, idoli Osjećanje, htijenje, mišljenje Prepreke u potrazi Granične situacije Borba sa zlom ili s moći Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći Orijentacija i zamke na putu Životni izbor Zlouporaba moći Ispravnost/neispravnost individualnog puta Ciljevi: lažni, prividni, istinski Potraga za nedostižnim Logika srca i logika uma Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života Savjest Moralni razvitak kroz konfliktne situacije Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima Etika kao svijest o moralu Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni i grupni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Etika socijalnog života
124. analizirati značaj individualne slobode u ljudskome društvu
125. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva
126. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa
127. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije
128. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija
129. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji
130. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost) Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba Temelji kulturnog pluralizma Feministički pokret i ravnopravnost žena Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje) Platonova utopija pravednosti Temelji Aristotelove teorije djelovanja Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike Ćudoređe kao temelj zajedništva. Etičke krjeposti i načelo sredine Vrste pravednosti (komutativna i distributivna) Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasništva (T. More) Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau) Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham). Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa. Račun užitka. Hedonizam i pravednost Pojam ljudskog dostojanstva Ljudska prava i njihovo podrijetlo Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant) Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls) Izazovi suvremenog društva Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije Imperativ beskonačnog napretka Tehnologija i znanost u službi moći Konzumerizam kao stil života Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zlouporabe Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni i grupni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Primijenjena etika
131. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike
132. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode
133. razlikovati različite ekološke teorije
134. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja
135. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi
136. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Čovjek, priroda, etika Čovjek i priroda Pojam i predmet bioetike Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam Čovjek i životinjski svijet Čovjek i svijet biljaka Kvaliteta života Opstanak i preživljavanje Poboljšanje kvalitete života Održivi razvoj Smisao i granice tehnološkog razvoja Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji Tehnološka izvedivost i etička dopustivost Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije Ekologija i zaštita okoliša Ekološki pokret i ekološka etika Ekološka odgovornost Ekosustavi Ekološka svijest i osobna angažiranost Bioetika i biologijske znanosti Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam Eugenika Genetika i biotehnologija Medicinska bioetika Etika humanih reproduktivnih tehnologija Pobačaj Etika transplantacije organa i trgovina organima Etika umiranja i smrti Eutanazija Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni i grupni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: ETIKA Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Etika kao filozofija morala
137. ispitati odnos morala i etike
138. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo
139. razlučiti pojmove morala i ćudoređa
140. procijeniti idealni zahtjev važenja morala
141. raščlaniti strukturu etike
142. izdvojiti osnovne etičke pojmove Etička argumentacija i etičke teorije
143. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
144. razlučiti strategije opravdanja važenja etike
145. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike
146. suprotstaviti različite etičke argumentacije
147. analizirati etičke tekstove Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Moral i etika Moral kao predmet i sadržaj etike Moral kao predrefleksivno iskustvo Moral i ćudoređe Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje Etika kao filozofija morala Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika Temeljni etički pojmovi Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike Razdioba etičkih teorija Etika pravila i etika dobrog života Aristotelovo utemeljenje etike vrline Kantova deontološka etika Utilitaristička etika (Bentham, Mill) Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam Habermasova etika diskursa Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls) Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam) Metafizičko opravdanje etike (teološka etika) Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe) Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni i grupni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Cilj predmeta: ■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije ■ osposobiti ih za zanimanja u određenom strukovnom području Opis predmeta: Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja. Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju. NASTAVNI PREDMET PO RAZREDIMA I ISHODIMA UČENJA Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Geografski pristup
148. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje
149. opisati razvoj geografije
150. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina
151. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja
152. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe
153. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unapređenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva
154. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru
155. opisati postanak svemira
156. razlikovati svemirska tijela
157. objasniti strukturu i odnose u Sunčevom sustavu
158. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
159. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
160. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti Orijentacija i geografske karte
161. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata
162. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
163. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru
164. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju
165. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
166. izdvojiti posebnosti među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini i na slijepoj karti imenovati primjere
167. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
168. prepoznati interakcije među prirodnim pojavama pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje
169. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora
170. predstaviti rezultate samostalnog istraživanja stanja okoliša (zraka, vode obližnjeg vodenog toka, tla)
171. navesti primjere mogućeg povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu
172. navesti primjere racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava
173. objasniti koncept održivog razvoja i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Geografski pristup Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru Svemir – postanak i struktura Sunčev sustav Gibanja Zemlje Orijentacija i geografske karte Orijentacija u prostoru i određivanja položaja na Zemlji Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata Geografski informacijski sustavi Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora Elementi i oblici reljefa na Zemlji Geološka prošlost Zemlje Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere Globalna tektonika ploča Endogeni procesi i oblici reljefa Egzogeni procesi i oblici reljefa Vrijeme i klima te promjene klime Klasifikacija klima Povezanost klime, vegetacije i tla Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja) Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare) Led na Zemlji Prirodna bogatstva Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima Onečišćenje zraka, voda i tla Zaštićena područja Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Društveno-geografski procesi i organizacija prostora
174. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu
175. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu
176. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života
177. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu
178. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu
179. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove
180. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini
181. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo
182. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje
183. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja nasljeđa i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih građana i građana svijeta Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Društveno-geografski procesi i organizacija prostora Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu Gospodarski sustavi Povezanost demografskih i ekonomskih procesa Opći pokazatelji gospodarskog razvoja Gospodarska razvijenost i stanovništvo Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj Prostor i položaj Republike Hrvatske Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama Europska unija Globalizacija i identitet Ostalo Metode i oblici rada: Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave). Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastavni nastavnog predmet: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Cilj predmeta: ■ stjecati optimalnu količinu kineziološkog teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vježbanja ■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe ■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapređenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti Opis predmeta: Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela. Preporučuje se da postupci unapređenja kinantopoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju. Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice. Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporučuje posebnu pozornost usmjeriti ka razvoju aerobnih kapaciteta. Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti. Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje. NASTAVNI PREDMET PO RAZREDIMA I ISHODIMA UČENJA Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Razred: prvi (1.) U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Kineziološka teorijska znanja
184. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture
185. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju
186. navesti značaj i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
187. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)
188. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unapređenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja Kineziološke aktivnosti
189. isplanirati monostrukturalne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj
190. uskladiti polistrukturalne acikličke aktivnosti koje su međupovezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
191. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su međupovezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
192. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su međupovezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja
193. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturalne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interesa za njom Transformacija kinantropoloških obilježja
194. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)
195. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i održavanje jakosti)
196. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)
197. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
198. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja
199. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
200. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
201. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
202. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem
203. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kineziološka teorijska znanja Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen fond do 10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Naravno da je u različitim uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukčijih teorijskih tema. Takav pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.
204. Značaj tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva
205. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)
206. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja
207. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
208. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine
209. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetnosti tjelesne neaktivnosti)
210. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnoga tkiva Kineziološke aktivnosti U ovom skupu ishoda učenja je naveden veliki broj nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz činjenice da se uvjeti rada za nastavu u srednjim strukovnom školstvu izrazito razlikuju. Zato ovakav način omogućuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program. I. ATLETIKA
211. kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min.
212. »leteće« trčanje do 40 m.
213. trčanje do 100 m.
214. trčanja – motoričko postignuće
215. skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)
216. skokovi odrazom svaki četvrti korak
217. skok udalj tehnikom 2 ½ koraka
218. bacanje Vortex-a u dalj
219. atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI
220. različite varijante premeta strance
221. stoj na glavi
222. stoj na rukama, kolut naprijed
223. odbočka III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
224. ljuljanje na karikama
225. pomicanje u visu
226. njihom strance premah odnožno
227. klimom premah zgrčeno
228. okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
229. valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
230. galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA
231. kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju
232. poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču
233. bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima
234. skok »kadet«
235. skok »jelenji« V. PLES I AEROBIKA
236. engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
237. disco fox plesovi
238. aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI
239. bočno bacanje tsuri goshi
240. nožno bacanje de ashi braai
241. kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
242. polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki) VII. KOŠARKA
243. dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge
244. promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom
245. ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon okreta
246. obrana »čovjek na čovjeka« (1:1; 2:2; 3:3)
247. igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET
248. vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)
249. promjene mjesta vođenjem lopte, te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika
250. promjene mjesta vođenjem lopte, te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata
251. igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4:2, 4:4, 5:5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
252. igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđene) IX. ODBOJKA
253. pojedinačni blok smeča visoke lopte
254. odbijanje podlakticama preko glave
255. vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
256. igra 6:6, zaštita od protivničkog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku,
257. polaznik u prednjoj zoni iza bloka,
258. polaznik u stražnjoj zoni)
259. igra (taktika i suđenje) X. RUKOMET
260. razne igre s loptom
261. šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visne boka »jensen«
262. jednostruka križanja
263. prizemljenje do skleka nakon šuta s crte
264. osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprečavanje napadača sportskim prekršajem
265. igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON
266. bekend servis
267. vodoravni (drive) udarac
268. osnove taktike igre u paru
269. igra (taktika i suđenje) XII. TENIS
270. privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)
271. forhend (spužvasta loptica)
272. bekend (spužvasta loptica)
273. igra (taktika i suđenje) Transformacija kinantropoloških obilježja U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (opći razvoj i održavanje)
274. primjena vijače (redukcija potkožnog masnog tkiva)
275. primjena medicinke (razvoj mišićne mase)
276. primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)
277. primjena bučica (razvoj mišićne mase) II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje fleksibilnosti)
278. statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)
279. statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)
280. dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)
281. pnf istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
282. balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju) (razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)
283. biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)
284. biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)
285. biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)
286. biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)
287. vježbe pravovremenosti – timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)
288. vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)
289. standardna metoda (trčanje 20’ intenzitetom 50%)
290. varijabilna metoda (trčanje 20’ s izmjenama intenziteta 2’ 40% i 2’ 60%)
291. intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6x20’’ s odmorom 10’’) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni u poglavlju »Ostalo« koji se nalazi na na kraju programa četvrtoga razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Napomene: Opće napomene Program za srednje strukovne škole izrađen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog područja i njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropoloških obilježja, s naglaskom na unaprjeđenje kinantropoloških obilježja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito različitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih škola Republike Hrvatske. Upravo zbog različitih materijalnih uvjeta u programu je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a treći na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće provesti u većem broju srednjih strukovnih škola. Nadalje, rasterećen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadržava četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su

(1)kineziološka teorijska znanja,

(2)kineziološke aktivnosti,

(3)transformacija kinantropoloških obilježja i

(4)kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u

1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti između polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim strukovnim školama kako sa znanstvenih tako i sa stručnih spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba međupovezano uvrstiti nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja. ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća u polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima ■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati. Ostalo Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPREĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice
2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor
3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor
4. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor
5. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice
6. glavom izvoditi pokret naprijed – natrag
7. glavom rotirati u desnu, pa u lijevu stranu
8. podizati ramena gore i polako ih spuštati
9. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):
10. stopala pogrčiti i zadržati položaj
11. koljena pogrčiti, pa leđima pritiskati podlogu
12. koljena pogrčiti, pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor
13. koljena pogrčiti, pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor
14. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo, te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): Upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opružanja koljena
15. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
16. s rukama u uzručenju istovremeno po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge
17. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):
18. plantarna fleksija
19. pogrčiti lijevo stopalo, pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom
20. pogrčiti istovremeno oba stopala, pa privlačiti pete po podlozi k sebi
21. koljena pogrčiti, te polako podizati i spuštati zdjelicu
22. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):
23. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja
24. pogrčiti stopalo, pa odizati ispruženu nogu
25. pogrčiti stopalo, pa ispruženom nogom napraviti krug Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):
26. nožnim prstima se upirati u podlogu do opružanja koljena
27. naizmjenična fleksija potkoljenica
28. istovremena fleksija potkoljenica
29. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja
30. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu, pa desnu ruku i lijevu nogu II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
31. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
32. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu, te s drugom rukom u drugu stranuđ
33. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati šakama o podlogu
34. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutem uz pritiskanje o podlogu
35. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore
36. s rukama u uzručenju, naizmjenično izvoditi opružanja rukama Ležeći na trbuhu, (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice)
37. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
38. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE
39. stisnuti prste šake te opružiti.
40. raširiti ispružene prste, pa zatvoriti šaku stišćući prste.
41. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu što većeg kruga.
42. istegnuti palac što dalje od šake, te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
43. ruku koja je položena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje.
44. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat.
45. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući.
46. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore, te savijati šaku prema gore uz pružanje otpora suprotnom šakom
47. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje, te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima
48. rukama u priručenju, ispruženih nogu sa pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja.
49. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružanje nogu sa pogrčenim stopalom, gurajući jastuk u pod
50. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
51. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju
52. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati je u odignutom položaju. gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu.
53. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju.
54. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj
55. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuku, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj
56. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala
57. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
58. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti u sredinu
59. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
60. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno, pa istovremeno obje
61. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna pa druga noga, pa istovremeno obje
62. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
63. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. Metode i oblici rada: Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) ■ složeniji (paralelno-izmjenični, sukcesivno-izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Razred: drugi (2.) U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kineziološka teorijska znanja Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen fond do 10% ukupnog fonda sati (6 – 7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Naravno da je u različitim uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukčijih teorijskih tema. Takav pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.
64. Olimpizam
65. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja
66. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja
67. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase
68. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja
69. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji
70. Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali,voda – postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodaci prehrani) Kineziološke aktivnosti U ovom skupu ishoda učenja naveden je veliki broj nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz činjenice da se uvjeti rada za nastavu u srednjim strukovnim školama izrazito razlikuju. Zato ovakav način omogućuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program. I. ATLETIKA
71. tehnika brzog hodanja
72. kros ili standardna cikllička kretanja različitim tempom do 10 min.
73. trčanje dionica 150 – 200 m
74. trčanja – motoričko postignuće
75. skokovi odrazom svaki treći korak
76. skok uvis prekoračnom tehnikom l i d nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće
77. sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm)
78. bacanje vortex-a u cilj na tlu
79. atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI
80. leteći kolut
81. raznoška uzduž sprave (kozlić)
82. salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
83. stoj na rukama u kolut naprijed
84. ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju
85. klimom premah raznožni
86. upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed
87. naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji« IV. RITMIČKA GIMNASTIKA
88. skokovi s udarcem noge o nogu
89. kotrljanje lopte po tlu i tijelu
90. bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
91. otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
92. preskakivanje vijače naprijed i nazad križanjem ruku
93. »leteći« skok vijačom
94. skok »škare« povezano naprijed – nazad V. PLES I AEROBIKA
95. rock plesovi
96. rumba (okreti, wisq, promenada)
97. samba (okreti, wisq, promenada)
98. »new body« aerobika (aerobika s bučicama) VI. BORILAČKI SPORTOVI
99. okreti za bacanja – mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
100. bočno bacanje tsuri goshi
101. nožno bacanje de ashi braai u kretanju
102. poluga juji gatame i gušenje hadaka jime VII. KOŠARKA
103. ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu)
104. obrambeni skok i zagrađivanje
105. oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
106. slobodna bacanja
107. zonska obrana
108. igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET
109. dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
110. udarci na vrata nakon dodane lopte
111. dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
112. dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( + vratar)
113. slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suđenje) IX. ODBOJKA
114. vršno odbijanje preko glave
115. niski odbojkaški stav i obrana »oštrih« lopti poluupijačem
116. povaljka u stranu i odbijanje čekićem
117. obrana u prednjoj liniji – pojedinačni i grupni blok
118. igra 6:6, zaštita vlastitog smeča 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje) X. RUKOMET
119. zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama
120. šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku « polueret«
121. povratna lopta – dupli pas
122. poučavanje zonske obrane 5:1
123. igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON
124. smeč udarac
125. obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
126. forhend i bekend visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka)
127. igra (taktika i suđenje) XII. TENIS
128. forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin,…)
129. ravni servis Transformacija kinantropoloških obilježja U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA Razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava:
130. vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju)
131. vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku)
132. vježbe torakalne mobilnosti (zasuci)
133. vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja)
134. primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava
135. pilates s malim loptama II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI Razvoj i održavanje jakosti
136. vježbe relativne jakosti (sklek):
137. vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 – 10 ponavljanja)
138. vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3 ponavljanja)
139. vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze)
140. vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI Sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti:
141. intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50m, maksimalni intenzitet, odmor 2’)
142. intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2’)
143. intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6 x 400m, intenzitet 80-90 %, odmor 4’)
144. intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3 x 6’, 30’’ maksimalni intenzitet, 30’’ 50 %, odmor 5’)
145. kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12’, 1’ maksimalni intenzitet, 1’ 50 %) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unapređenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Napomene: Opće napomene Program za srednje strukovne škole izrađen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog područja i njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropoloških obilježja, s naglaskom na unaprjeđenje kinantropoloških obilježja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito različitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih škola Republike Hrvatske. Upravo zbog različitih materijalnih uvjeta u programu je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a treći na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rasterećen od nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće provesti u većem broju srednjih strukovnih škola. Nadalje, rasterećen je i od onih nastavnih tema koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su

(1)Kineziološka teorijska znanja,

(2)Kineziološke aktivnosti,

(3)Transformacija kinantropoloških obilježja i

(4)Kineziološki postupci za unapređenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u

1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim strukovnim školama kako sa znanstvenih tako i sa stručnih spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba međupovezano uvrstiti nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. Ostalo Primjeri nastavnih tema za skupove ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPREĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:
2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor
3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor
4. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor
5. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:
6. glavom izvoditi pokret naprijed – natrag
7. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
8. podizati ramena gore i polako ih spuštati
9. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):
10. stopala pogrčiti i zadržati položaj
11. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu
12. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor
13. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor
14. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):
15. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opružanja koljena
16. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
17. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge
18. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):
19. plantarna fleksija
20. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom
21. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi
22. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu
23. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):
24. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja
25. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu
26. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):
27. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena
28. naizmjenična fleksija potkoljenica
29. istovremena fleksija potkoljenica
30. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja
31. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
32. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
33. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu
34. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu
35. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutem uz pritiskanje o podlogu
36. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore
37. s rukama u uzručenju, naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):
38. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
39. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE Vježbe su sljedeće:
40. stisnuti prste šake te opružiti
41. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste
42. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu što većeg kruga
43. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
44. ruku koja je položena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje
45. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
46. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući
47. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore uz pružanje otpora suprotnom šakom
48. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima:
49. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja
50. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružanje nogu s pogrčenim stopalom, gurajući jastuk u pod
51. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
52. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju
53. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati je u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu
54. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju
55. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj
56. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuku, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj:
57. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala
58. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
59. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti u sredinu
60. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
61. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
62. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna pa druga noga pa istovremeno obje
63. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
64. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. Metode i oblici rada: Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) ■ složeniji (paralelno-izmjenični, sukcesivno-izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Razred: treći (3.) U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kineziološka teorijska znanja Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen fond do 10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Naravno da je u različitim uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukčijih teorijskih tema. Takav pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.
65. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj
66. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju
67. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja
68. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja
69. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje
70. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
71. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika Kineziološke aktivnosti U ovom skupu ishoda učenja naveden je veliki broj nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz činjenice da se uvjeti rada za nastavu u srednjim strukovnim školama izrazito razlikuju. Zato ovakav način omogućuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program. I. ATLETIKA
72. kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 minuta
73. trčanje dionica 40, 60, 80 m
74. trčanje dionica 200 – 300 m
75. trčanja – motoričko postignuće
76. troskok s mjesta
77. jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču)
78. skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće
79. atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI
80. sastav po izboru polaznika (tlo) III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
81. sastav po izboru polaznika (tlo)
82. sastav po izboru polaznika (greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA
83. »jelenji« skok
84. vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela
85. kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
86. bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima
87. vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju
88. preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno
89. preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka)
90. sastav (vijača) – sastav prema izboru polaznica
91. sastav (obruč) – sastav prema izboru polaznica V. PLES I AEROBIKA
92. cha-cha-cha
93. salsa
94. polka, western polka (okreti, wisq, promenada)
95. step aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI
96. poluga ude garami
97. udarac rukom naprijed pravocrtni
98. udarac nogom naprijed pravocrtni
99. donji, unutarnji i vanjski blok VII. KOŠARKA
100. otvaranje za prijem lopte
101. razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija
102. presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu
103. napad na presing čovjek na čovjeka
104. igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET
105. driblinzi i fintiranja 1:1
106. driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
107. oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
108. suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte
109. igra 4+1 : 4+1 (taktika i suđenje) IX. ODBOJKA
110. smeč iz zaleta varkom »kuhanjem« iza bloka
111. povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
112. vršno odbijanje u skoku
113. taktika igre (napad trećom loptom) X. RUKOMET
114. finta – varka s presvlačenjem
115. skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret«
116. kombinirani sustav obrane – varijanta 5+1
117. igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON
118. Rezani forhend drop
119. Bekend dugi udarac (clear)
120. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka)
121. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS
122. Forhend volej (spužvasta loptica)
123. Bekend volej (spužvasta loptica)
124. Smeč (spužvasta loptica)
125. Igra (taktika i suđenje) Transformacija kinantropoloških obilježja U ovom skupu ishoda učenja svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA Razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava
126. vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
127. vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak)
128. vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40’’)
129. vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom)
130. primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja
131. pilates s velikim loptama II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI Razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava
132. vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj)
133. vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed – natraške 6 x 5m)
134. vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe)
135. vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5m, odmor 30’’)
136. vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkožnog masnog tkiva)
137. metode aerobnog vježbanja (trčanje 30’ niskim intenzitetom)
138. metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20’, 2’ visoki intenzitet, 2’ 50%)
139. metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60’’, a oporavak 20’’) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Napomene: Opće napomene Program za srednje strukovne škole izrađen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog područja i njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropoloških obilježja, s naglaskom na unaprjeđenje kinantropoloških obilježja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito različitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih škola Republike Hrvatske. Upravo zbog različitih materijalnih uvjeta u programu je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a treći na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rasterećen od nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće provesti u većem broju srednjih strukovnih škola. Nadalje, rasterećen je i od onih nastavnih tema koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su

(1)Kineziološka teorijska znanja,

(2)Kineziološke aktivnosti,

(3)Transformacija kinantropoloških obilježja i

(4)Kineziološki postupci za unapređenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim strukovnim školama jer su određenih mjerljivih skupova ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u

1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim strukovnim školama sa znanstvenih i sa stručnih spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba međupovezano uvrstiti nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima ■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. Ostalo Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI ZA UNAPREĐENJE ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:
2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor
3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor
4. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor
5. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:
6. glavom izvoditi pokret naprijed – natrag
7. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
8. podizati ramena gore i polako ih spuštati
9. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):
10. stopala pogrčiti i zadržati položaj
11. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu
12. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor
13. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor
14. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):
15. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opružanja koljena
16. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu
17. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge
18. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):
19. plantarna fleksija
20. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom
21. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi
22. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu
23. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):
24. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja
25. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu
26. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):
27. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena
28. naizmjenična fleksija potkoljenica
29. istovremena fleksija potkoljenica
30. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja
31. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
32. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag
33. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu, te s drugom rukom u drugu stranu
34. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati šakama o podlogu
35. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutem uz pritiskanje o podlogu
36. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore
37. s rukama u uzručenju, naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):
38. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
39. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE Vježbe su sljedeće:
40. stisnuti prste šake te opružiti
41. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste
42. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu što većega kruga
43. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
44. ruku koja je položena na rukohvat stolice ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje
45. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
46. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući
47. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore uz pružanje otpora suprotnom šakom
48. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima:
49. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja
50. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružanje nogu s pogrčenim stopalom, gurajući jastuk u pod
51. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
52. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju
53. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati je u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu
54. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju
55. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj
56. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuku, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj:
57. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala
58. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
59. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti u sredinu
60. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
61. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
62. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna pa druga noga pa istovremeno obje
63. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku
64. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. Metode i oblici rada: Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavnije (pojedinačna, dvojke, trojke, četvorke i paralelna) ■ složenije (paralelno-izmjenična, sukcesivno-izmjenična, izmjenična, kružna, stanična, stazna i poligonska). Napomena: Iizbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. Literatura Literatura za polaznike: Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Razred: četvrti (4.) U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. Razrada Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme Kineziološka teorijska znanja Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen fond do 10 % ukupnog fonda sati (6 – 7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Naravno da je u različitim uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukčijih teorijskih tema. Takav pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.
65. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja
66. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
67. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata)
68. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
69. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
70. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije – Polar, Omron ili Tanita vage…) Kineziološke aktivnosti U ovom skupu ishoda učenja hotimično je naveden veliki broj nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz činjenice da se uvjeti rada za nastavu u srednjim strukovnim školama izrazito razlikuju. Zato ovakav način omogućuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program. I. ATLETIKA
71. kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min. i više
72. trčanje dionica 300-400 m
73. trčanja – motoričko postignuće
74. troskok s mjesta – motoričko postignuće
75. skok udalj individualno odabranim tehnikom – motoričko postignuće
76. skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće
77. atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. RITMIČKA GIMNASTIKA
78. individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem III. PLES I AEROBIKA
79. bečki valcer (koreografija)
80. quadrilla (koreografija)
81. tae-bo aerobika IV. BORILAČKI SPORTOVI
82. obrana od pljuske (udarca rukom)
83. obrana od obuhvata
84. obrana od hvata za kosu
85. sprovođenje ključem na ruci
86. obrana od napada nožem V. KOŠARKA
87. dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
88. suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama
89. obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
90. igra (primjena timske taktike 5:5) VI. NOGOMET
91. žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela
92. igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4:2 i 5:2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
93. igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4:4 i 5:5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
94. igra 4+1: 4+1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira) VII. ODBOJKA
95. tenis servis
96. tradicionalni sustav 4-2 (dizač u prednjoj zoni)
97. povezivanje sustava obrane polja vi-naprijed u
98. povezivanje zaštite 1:2:3 (
99. polaznik u bloku,
100. polaznik u prednjoj zoni iza bloka,
101. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2:3 (
102. polaznik u prednjoj zoni,
103. polaznik u stražnjoj zoni)
104. igra (taktika i suđenje) VIII. RUKOMET
105. blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
106. utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom
107. fintiranje u vođenju i dodavanju (r)
108. igra (taktika i suđenje) IX. BADMINTON
109. igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
110. igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
111. igra (osnovne taktike u mješovitim parovima) X. TENIS
112. spin servis
113. igra mali tenis (Taktička primjena osnovnih udaraca u igri) Transformacija kinantropoloških obilježja U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. LOKOMOTORNI SUSTAV Prevencija lokomotornih ozljeda:
114. primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj)
115. primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora)
116. primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže)
117. primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA Optimizacija sastava tijela (povećanje mišićne mase):
118. vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)
119. vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama)
120. vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku)
121. sustavi vježbanja i. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)
122. sustavi vježbanja ii. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Napom