Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) NN 52/2020 (29.4.2020.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) Ministarstvo znanosti i obrazovanja 1046 Na temelju članka

stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) I. Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (Model C). II. Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (Model C). III. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se od školske godine 2020./
Klasa: 016-01/19-01/00201 Urbroj: 533-09-20-0013 Zagreb,
travnja
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) UVOD Suvremeni položaj Roma u Republici Hrvatskoj temelji se na dva karakteristična oblika suživota. Romske zajednice koje žive u razmjerno izoliranim naseljima očuvale su svoju nacionalnu i kulturnu samosvijest, a životni standard dijela romske zajednice koji ne živi u izoliranim naseljima jest bolji, ali uz cijenu gubitka odrednica nacionalnoga identiteta. Prema Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma
– 2020., pripadnici romske nacionalne manjine jedna su od socijalno najisključenijih skupina s vrlo visokom stopom ispadanja iz školskoga sustava. Jedan od uzroka takva stanja svakako je i diskriminacija koju Romi trpe te vrlo slaba uključenost u život šire društvene zajednice. Kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine potrebno je prilagoditi specifičnim potrebama svih učenika pripadnika romske nacionalne manjine koji žive u Republici Hrvatskoj i učiniti ga otvorenim za sve druge učenike koji imaju interes učiti jezik romske nacionalne manjine i upoznati se s kulturom Roma. Pripadnici romske nacionalne manjine u Hrvatskoj uglavnom govore bajaškim rumunjskim (ljimba dă băjaš – rumuneašte) i romskim (romani čhib) te brojnim lokalnim varijetetima tih dvaju jezika, stoga u kurikulumu rabimo generički termin »materinski jezik« koji se odnosi na sve varijetete. S obzirom na višejezičnost i bogatstvo lokalnih jezičnih varijeteta romske zajednice u Republici Hrvatskoj, u provedbi školskih kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine bitno je uvažiti lokalni jezični varijetet kojim dijete govori u roditeljskome domu, odnosno prvi jezik njegove obitelji. Treba naglasiti da dio odgojno-obrazovne zajednice, pa čak i onaj dio koji izravno sudjeluje u odgoju i obrazovanju djece romske nacionalne manjine, nije svjestan heterogenosti romske zajednice o pitanju jezika te je nužno da se prije provedbe identificira lokalni jezični varijetet. A. Opis predmeta Svrha predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine jest razviti komunikacijske, interkulturne i građanske kompetencije koje će učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine pomoći osvijestiti vlastiti identitet u multikulturnom okružju učeći materinski jezik i povijest te njegujući kulturu kao dinamičan koncept. Kratka oznaka predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine jest JKR. Načela kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine su sljedeća: Fleksibilnost. Kurikulum učiteljima omogućuje oblikovanje nastavnoga sadržaja koji će odgovarati jezičnim, povijesnim i kulturološkim obilježjima zajednica kojima pripadaju djeca koja pohađaju predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u skladu s interesima, obrazovnim potrebama i mogućnostima učenika. Kurikulumom se okvirno definiraju osnovni elementi koji učiteljima služe za vođenje procesa učenja i poučavanja. Učitelju ostaje sloboda da u suradnji s učenicima kreira način na koji će ostvariti ishode zadane kurikulumom. Interkulturnost. Kurikulum potiče upoznavanje, razumijevanje i poštivanje različitih životnih stilova i kultura te razvoj interkulturne osjetljivosti. Interkulturnost podrazumijeva stavljanje naglaska na važnost različitih kultura, na sagledavanje različitih pitanja iz perspektive drugoga, što pridonosi otvorenosti prema drugim kulturama i konstruktivnome dijalogu, a osim kurikuluma tiče se i uređenja učionica, izvannastavnih aktivnosti i primjenjivo je u svim aspektima školskoga iskustva. Taj se pristup temelji na uzimanju u obzir iskustva i podrijetla učenika, na razvoju kritičkoga mišljenja, suradničkoga učenja i na razbijanju stereotipa. Učeniku usmjeren pristup. Kurikulum se temelji na pristupu usmjerenomu na učenika i to je odrednica koja bitno određuje sve njegove komponente. U nastavi valja polaziti od potreba i interesa djeteta, a sadržaj, oblike i metode nastave treba temeljiti na iskustvu (životnim situacijama) učenika. Učenici su aktivni sudionici u nastavnome procesu, a poseban naglasak u planiranju nastavnih sadržaja i procesa treba staviti i na suradnju s roditeljima i sa zajednicom. Sadržaji predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine usvajat će se od prvoga do petoga ciklusa obrazovanja, pri čemu će se provoditi načelo po kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima proširuje i produbljuje na višim. B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine Ciljevi ovoga kurikuluma teže izgradnji školske kulture koja poštuje različitost i teži interkulturnosti i inkluzivnosti, stoga će njegova provedba biti u potpunosti uspješna jedino ako se elementi kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine integriraju u školske kurikulume kako bi pojedino školsko okružje doživjelo pozitivne promjene u situaciji u kojoj su pripadnici romske nacionalne manjine u riziku od isključenosti. Učenik:
ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ili romskoga jezika (romani čhib) ili bajaškoga rumunjskog jezika (ljimba dă băjaš – rumuneašte) radi sporazumijevanja, izražavanja i prenošenja misli u različitim komunikacijskim situacijama i u različite svrhe
razvija i njeguje jezično-kulturni identitet, interkulturne kompetencije te osjećaj pripadnosti i poštivanja vlastitoga jezičnog identiteta, kulture i tradicije uz istodobno poštivanje drugih zajednica i njihovih vrijednosti
izgrađuje estetske vrijednosti i upoznaje se s doprinosom romske nacionalne manjine i Roma u svijetu u kulturno-umjetničkome području
razvija sposobnost kritičkoga mišljenja, rješavanja problema, donošenja odluka i svijest o osobnim identitetima te odgovorno sudjeluje u zajednici temeljenoj na zajedničkim vrijednostima zaštite ljudskih prava i promicanju društvene pravde
poznaje i razumije bitne događaje, pojedince i pojave iz povijesti Roma uvažavajući kronološki okvir i razumijevajući uzročno-posljedične procese koji su utjecali na današnji položaj Roma. C. Organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Organizacijska područja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine su sljedeća: – jezik i komunikacija – vrijeme i prostor – stvaralaštvo i tradicija – identiteti i ljudska prava. JEZIK I KOMUNIKACIJA Organizacijsko područje Jezik i komunikacija obuhvaća jezik kao sredstvo komunikacije radi ovladavanja recepcijskim i produkcijskim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u okviru ovoga organizacijskog područja oblikuju se i razvijaju lingvističke i sociolingvističke kompetencije učenika te stvaralaštvo i kreativnost, što znači da učenik usvaja jezik kojim izražava i razmjenjuje ideje, mišljenja, iskustva, osjećaje, interpretira značenja, koristi se medijima i snalazi u različitim komunikacijskim situacijama. Učenik stječe kompetencije za razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura. Upotrebljava kritičko mišljenje radi osobnoga razvoja i cjeloživotnoga učenja. U okviru ovoga organizacijskog područja njeguje se jezično-kulturni identitet i poštivanje drugih. VRIJEME I PROSTOR Organizacijsko područje Vrijeme i prostor podrazumijeva da učenik razumije uzroke i posljedice pojava, procesa, događaja povezanih s poviješću Roma. Učenik je sposoban objektivno sagledati djelovanje romske nacionalne manjine u prostoru i vremenu. Razumije utjecaj prošlosti i sadašnjosti na budućnost, stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama, donosi odluke i aktivno se suočava s promjenama, rješava probleme i sudjeluje u osmišljavanju vlastite budućnosti. Učenik je sposoban objektivno spoznati interakciju čovjeka i zajednica s prostorom na temelju prošlih i sadašnjih iskustava. STVARALAŠTVO I TRADICIJA Temelj je ovoga organizacijskog područja upoznavanje s vrijednostima stvaralaštva i tradicije romske nacionalne manjine. Pritom dolazi do stvaranja novih odnosa i interakcije. To se prije svega odnosi na sposobnost apstraktnoga i kritičkoga mišljenja te na razvoj kompetencija koje će učeniku omogućiti bolje razumijevanje stvaralaštva i tradicije romske nacionalne manjine te objektivno razumijevanje sadašnjosti i svijeta u kojemu živi. Učenik istražuje, proučava, predstavlja i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji romske nacionalne manjine i o svome doprinosu u svijetu unutar kulturno-umjetničkoga područja. IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA Ovo organizacijsko područje otvara mogućnost za promišljanje o kulturi kao dinamičnome konceptu u kojemu se, polazeći od osobnoga identiteta, prvenstveno razvija svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje i izražava osobni identitet, poštuje identitet drugih, poštuje svoju kulturu i njeguje otvorenost prema drugim kulturama i različitostima unutar vlastite kulture. S obzirom na to da se kulturi Roma često pripisuju način života i ponašanja koja zapravo proizlaze iz socioekonomskoga položaja i društvene marginalizacije, poučavanju o kulturi Roma bitno je pristupiti i s aspekta društvene pravde i ljudskih prava. U okviru ovoga organizacijskog područja otvara se prostor za stjecanje društvenih kompetencija koje uključuju osobne, interpersonalne i interkulturne kompetencije koje osposobljavaju pojedinca za učinkovito i konstruktivno sudjelovanje u raznolikome društvu. S druge strane, bitno je poticati i razvoj građanskih kompetencija koje osposobljavaju pojedinca za punopravno aktivno građanstvo kako bi dao svoj doprinos izgradnji skladnih međukulturnih društvenih odnosa i borbi protiv diskriminacije i govora mržnje. Pitanju stereotipa i predrasuda tijekom poučavanja treba pristupiti s gledišta osobnoga identiteta pojedinca kako bi se učenicima dala prilika da osvijeste proces njihova nastajanja. Ishodi povezani s ovim organizacijskim područjem izravno se nadovezuju na Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskoga odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Grafički prikaz organizacije predmetnoga kurikuluma D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima Model C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina ustrojen je prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine« 51/2000), Državnome pedagoškom standardu osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« 63/2008) i Državnome pedagoškom standardu srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« 63/2008). Navedeni dokumenti predviđaju 5 tjednih sati dodatne nastave materinskoga jezika i kulture u osnovnoj školi te od 2 do 5 tjednih sati dodatne nastave materinskoga jezika i kulture u srednjoj školi. Predmetni prijedlog kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine izrađen je za tri sata nastave tjedno, što odgovara 105 sati godišnje, a broj sati može se proširiti do najviše pet tjedno, ovisno o potrebi romske nacionalne manjine i o mogućnosti financiranja osnivača. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 1.1 Učenik komunicira na materinskome jeziku o temama iz okružja u kojemu živi, uči i prema iskustvu koje ima. – jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života sukladno svojim potrebama i interesima – sluša s razumijevanjem – postavlja pitanja – usmeno opisuje na temelju promatranja Učenik uz poticaj jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskome jeziku. Uz poticaj sluša i opisuje. JKR OŠ A. 1.
Učenik nakon slušanja teksta izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom. – iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o tekstu koji mu je pročitan – opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo – crtežom ili usmeno izražava osobno mišljenje o tekstu Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje. Uz čestu pomoć opisuje događaje i likove. Uz poticaj razgovara o tekstu i izražava osobno mišljenje o istome. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: priče i pjesme poznate u zajednici, obitelj, razred, učenik, škola i učionica, zajednica, zavičaj, brojevi, boje, godišnja doba, domaće životinje, nazivi dana u tjednu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pretpostavlja se da će učenici biti različitoga predznanja u poznavanju materinskoga jezika. Učitelj treba prilagoditi i uskladiti dinamiku poučavanja s jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i na učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) --- --- --- ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 1.
Učenik primjereno svojoj dobi upoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice. – upoznaje se s romskom tradicijom razgovorom i slušanjem lokalne autohtone romske glazbe i romskih priča koje su poznate u zajednici Učenik uz poticaj prepoznaje usmeno i glazbeno stvaralaštvo lokalne romske zajednice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: lokalna autohtona romska glazba i romske priče poznate u zajednici. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik na ovoj razini samo doživljava lokalno tradicijsko stvaralaštvo i prepoznaje ga drukčijim od tradicijskoga stvaralaštva većinskoga naroda i drugih naroda. Ujedno prepoznaje važnost očuvanja tradicije pretežno na razini opservacije, a manje na razini reprodukcije. Potiče se razvoj motivacije i privrženosti učenika za aktivnosti očuvanja tradicije koju prepoznaje bitnom i vrijednom poštovanja, a onda i čuvanja i održavanja u generacijama. Nije obuhvaćeno likovno stvaralaštvo u reprodukciji, jer ono zahtijeva usvojene grafomotoričke vještine koje se tek stječu. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su u ranoj dobi u kojoj djeca još nisu razvila pojam tradicije i zašto je njezino očuvanje bitno. Zato ih treba samo senzibilizirati što je ona i zašto je bitna kako bi razvili dublji interes za tu baštinu. Budući da se radi o razdoblju imprintinga temeljnih vrijednosti, rabe se najintenzivniji, a djeci razumljivi sadržaji usmenoga i glazbenoga stvaralaštva kao što su brojilice, jednostavne pjevne pjesme, jednostavne priče (legende, bajke) i poezija jednostavnih melodija i strukture teksta. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 1.
Učenik prepoznaje elemente raznolikosti obilježja osobnih identiteta. – prepoznaje svoje sposobnosti, obilježja i uloge, opisuje u čemu se sastoje i potkrepljuje primjerima iz vlastitoga iskustva u školi, obitelji i društvenoj zajednici – prepoznaje da na neka stajališta o svome identitetu može utjecati, a na neke ne može – prepoznaje različitosti i razvija senzibilitet prema različitostima Učenik svjesno i samostalno nabraja i opisuje nekoliko svojih obilježja i uloga u obitelji i razredu te uz pomoć razlikuje na koje može utjecati, a na koje ne može. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: prepoznavanje vlastitih sposobnosti, obilježja i uloga, prepoznavanje različitosti i razvijanje senzibiliteta prema različitostima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik na ovoj razini samo zamjećuje različitosti u školi i okolini, primjećuje različitosti na koje može utjecati i na koje ne može utjecati. Učenika se navodi da nabraja i opisuje obilježja svoje okoline te da imenuje one na koje može utjecati i one na koje ne može utjecati. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 2.
Učenik vođenim pisanjem piše riječi, rečenice i tekstove jednostavne strukture na zadanu temu i sukladno jezičnomu razvoju. – uči abecedu materinskoga jezika – prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice primjerene dobi, iskustvu, interesu i znanju materinskoga jezika – piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskome jeziku Učenik uz povremenu pomoć prepisuje i piše tiskanim slovima riječi i jednostavne rečenice na zadanu temu. JKR OŠ A. 2.
Učenik komunicira na materinskome jeziku o temama iz okružja u kojemu živi, uči i iskustvu koje ima. – jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života sukladno svojim potrebama i interesima – usvaja nove riječi i širi vlastiti rječnik – sluša i čita s razumijevanjem – postavlja pitanja – opisuje na temelju promatranja – priča o vlastitim doživljajima Učenik uz poticaj jednostavnim rečenicama u govorenoj formi komunicira na materinskome jeziku koristeći se novousvojenim rječnikom. Prema smjernicama sluša/čita, opisuje i postavlja pitanja. JKR OŠ A. 2.
Učenik nakon rada na tekstu izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom. – iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o pročitanome – opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo – povezuje postupke likova sa svojim postupcima – na osnovi predloška stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnoga života ili mašte – riječima/crtežom izražava osobno mišljenje o tekstu Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje, opisuje događaje i likove. Prema smjernicama stvara priču prema predlošku. Uz poticaj razgovara i izražava mišljenje o tekstu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: priče i pjesme poznate u zajednici, obitelj, razred, učenik, škola, zajednica, zavičaj, brojevi, životinje, godišnja doba, igračke, doba dana, tijelo, odjeća i obuća, hrana i piće, posebni datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pretpostavlja se da će učenici biti različitoga predznanja u poznavanju materinskoga jezika. Učitelj treba prilagoditi i uskladiti dinamiku poučavanja u govoru i pismu s jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Također se pretpostavlja da će učenici na satu hrvatskoga jezika usvojiti postupke početnoga opismenjavanja u smislu izvođenja predvježbi, povezivanja glasa s odgovarajućim slovom/grafemom, povezivanje glasova i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenice te osnovna pravopisna pravila. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava, a posebna pažnja pridaje se razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) --- --- --- ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 2.
Učenik reproducira romsko usmeno i glazbeno stvaralaštvo te rabi likovne tehnike za prikazivanje doživljaja. – recitira, pjeva – prepričava sadržaj priča i pjesama – likovno izražava svoj doživljaj pjesme i priče Učenik uz poticaj prepričava i pjeva/recitira jednu pjesmu ili je likovno prikazuje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: lokalna autohtona romska glazba i romske priče poznate u zajednici, likovno izražavanje doživljaja pjesme ili priče. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
razredu osnovne škole već je savladao osnove čitanja i pisanja, stoga može dublje procesuirati i romsko glazbeno i jezično stvaralaštvo općenito (ne samo svoje lokalne sredine), a uz razvijenu grafomotoriku konačno i likovno se izraziti na razini doživljaja pjesme ili priče. Usvajanjem jezičnih vještina izražavanja u stanju je dati jednostavne usmene ili pisane iskaze o tome kako doživljava jezično i glazbeno stvaralaštvo. Ne očekuje se da samostalno kreira potpuno nove jezične, glazbene ili likovne sadržaje, nego da samo prepričava svoj doživljaj, ali se u tome učenika ohrabruje. U
razredu vrednuje se izvedba reprodukcije: kvaliteta recitacije, prepričavanja, pjevanja. U likovnim radovima u kojima učenici izražavaju svoj doživljaj jezika i glazbe, vrednuje se i kvaliteta (kako prenosi svoje duboke osjećaje u likovno stvaralaštvo, koliko kreativno) i kvantiteta (koliko učenik ustrajava u tome). Upotrebljavaju se likovne tehnike na razini plošnoga prikazivanja (crtanje, bojenje), a samo iznimno složenije likovne tehnike (u tri dimenzije), kao što je izrada jednostavnih oblika plastelinom, instalacija, maski i sl. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodno stvorenomu interesu za ponuđene sadržaje i prethodnomu obrazovanju (
razred). Sadržaji se povećavaju po broju i složenosti: učenicima se nudi veći broj recitacija, priča i pjesama različite složenosti, stoga svako dijete prepoznaje sebe u onome što može savladati. Učenici se koriste različitim sadržajima kako analognima, tako digitalnima, te razred počinje stvarati svoju kolekciju zadataka i izvedbi. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 2.
Učenik prepoznaje različitost potreba i osjećaja svih učenika u razredu i počinje razvijati osnovne elemente asertivne komunikacije. – prepoznaje svoje potrebe i osjećaje – prepoznaje potrebe i osjećaje drugih učenika u razredu – prepoznaje različitosti i razvija senzibilitet prema različitostima – prepoznaje primjere najčešćih ponašanja koje dovode do nesporazuma i sukoba u razrednome odjelu – prepoznaje primjere uspješnoga i neuspješnoga rješavanja jednostavnih vršnjačkih sukoba Učenik svjesno i samostalno verbalizira svoje potrebe i osjećaje, prepoznaje potrebe i osjećaje drugih učenika. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: prepoznavanje vlastitih potreba i osjećaja, prepoznavanje tuđih potreba i osjećaja, prepoznavanje različitosti i razvijanje senzibiliteta, prepoznavanje ponašanja koje dovodi do nesporazuma i sukoba, rješavanje jednostavnih vršnjačkih sukoba. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik prepoznaje različitosti te sukladno tomu prepoznaje i osjećaje i potrebe drugih. Razvija senzibilitet prema drugima s drukčijim potrebama i osjećajima te razvija vještine komunikacije kojima može riješiti sukobe, odnosno različite potrebe u danome trenutku. Učenika se navodi da jasno iznosi svoje potrebe i osjećaje te da sluša i pokuša razumjeti osjećaje i potrebe drugih i drukčijih. Preporučene metode su igrokazi ili rješavanje stvarnih situacija među vršnjacima uz pomoć učitelja. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 3.
Učenik vođenim pisanjem piše rečenice i tekstove jednostavne strukture na zadanu temu i sukladno jezičnomu razvoju. – piše rečenice i tekstove jednostavne strukture prema predlošku, primjerene dobi, iskustvu, interesu i znanju materinskoga jezika – piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskome jeziku Učenik prema smjernicama piše kratke tekstove jednostavnih struktura na zadanu temu. JKR OŠ A. 3.
Učenik komunicira na materinskome jeziku o temama iz okružja u kojemu živi, uči i iskustvu koje ima. – jednostavnim rečenicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom – usvaja nove riječi i širi vlastiti rječnik – sluša s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura – čita jednostavne riječi – postavlja pitanja – izdvaja glavnu ideju teksta – usmeno opisuje i prepričava – priča o vlastitim doživljajima Učenik uz poticaj komunicira na materinskome jeziku izražavajući se jednostavnim rečenicama u pisanoj i govorenoj formi. Uz čestu pomoć upotrebljava nove riječi i širi vlastiti rječnik. Uz vođenje sluša/čita s razumijevanjem. JKR OŠ A. 3.
Učenik nakon rada na tekstu izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom. – iznosi svojim riječima osjećaje i zapažanja o pročitanome – opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo – povezuje postupke likova sa svojima postupcima – na osnovi predloška stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnoga života ili mašte – riječima/crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa Učenik uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje. Uz povremenu pomoć opisuje događaje i likove. Prema smjernicama stvara priču prema predlošku. Uz povremenu pomoć razgovara i iskazuje vlastito mišljenje o tekstu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: romske narodne priče, tradicionalni zanati i zanimanja u zajednici, tradicijski običaji, prava učenika i učitelja, razredna zajednica, učenikov zavičaj, brojevi, godišnja doba, priroda, kalendar, nazivi mjeseci, strane svijeta, dom, kupovina, koliko je sati, sport, slobodno vrijeme, briga o zdravlju, promet, posebni datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava, a posebna pažnja pridaje se razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR OŠ B. 3.
Učenik prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti, ali i tradicije (služeći se romskom narodnom pričom). – uspoređuje iskustvo u prošlosti i sadašnjosti proučavajući osobnu povijest i povijest svoje uže lokalne zajednice, komentira sličnosti i razlike – razvija svijest o protjecanju vremena i o promjenama – učenik se upoznaje s romskim narodnim pričama – razumije ideju narodne priče – prepričava narodne priče Učenik uz poticaj prepričava događaje i opisuje osobe iz vlastite prošlosti i tradicije. Učenik uz poticaj prepričava narodnu priču. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: romske narodne priče, tradicijski zanati i zanimanja zajednice, tradicijski običaji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika potičući ga da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Preporučeni su oblici pričanje, prepričavanje i opisivanje. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 3.
Učenik upoznaje i razlikuje specifičnosti kulture i tradicijskih običaja Roma. – učenik upoznaje, razlikuje i nabraja tradicijske i aktualne zanate i zanimanja lokalne i šire romske zajednice – učenik upoznaje tradicijske običaje povezane s rođenjem Učenik uz poticaj nabraja nekoliko tradicijskih i aktualnih zanata i zanimanja zajednice i neke običaje povezane s rođenjem. JKR OŠ C. 3.
Učenik sluša i uči o romskoj glazbi, folkloru i širemu aspektu tradicijske romske glazbe i o folkloru na europskoj i svjetskoj razini. – učenik upoznaje romsku glazbu i folklor u širemu aspektu – upoznaje se s tradicijskom romskom glazbom i folklorom na europskoj i svjetskoj razini Učenik samostalno prepoznaje glazbeno i folklorno stvaralaštvo. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: tradicijski i aktualni alati i zanimanja, tradicijski običaji povezani s rođenjem, romska glazba i folklor (prikupljanje sadržaja iz neposrednoga okružja). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
razredu osnovne škole iskazuje sve veću razinu samostalnosti (čitanje, pisanje, likovno izražavanje). Središnje su teme u
razredu tradicijski i aktualni alati i zanimanja, tradicijski običaji povezani s rođenjem, romska glazba i folklor, stoga su mogućnosti njihova ostvarivanja mnogobrojni, kako pojedinačno, tako i u korelaciji. Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o svim trima temama, pri čemu je naglasak na prikupljanju sadržaja iz neposrednoga okružja, rasprava o njima i provođenje različitih tematskih zadataka u suradnji sa zajednicom (primjerice, razgovor s najstarijim članovima obitelji). U
razredu vrednuje se količina prikupljenih informacija o trima temama iz lokalne zajednice i njihovo predstavljanje razrednomu kolektivu. Pritom se koriste složenijim narativnim i književnim tehnikama (prepričavanjem, sastavcima, jednostavnim stihom na zadanu temu), složenijim likovnim tehnikama (u dvije i tri dimenzije), kao što je izrada kolaža, izrada plakata, izrada jednostavnih oblika plastelinom, instalacija, jednostavnih izložbi, maski, repliciranje odjevnih ili uporabnih predmeta i sl. Posebno se vrednuje prikupljanje građe iz zajednice o zanatima, zanimanjima, alatima, običajima uz rođenje, o folkloru (nošnje, pjesme, plesovi, običaji), materijalnoj baštini (odjeća, uporabni predmeti), ali i prikupljanje građe o nematerijalnoj baštini (izreke, poslovice, čak i vicevi) te o glazbi. Poseban je naglasak na poznavanju romskoga stvaralaštva iz susjednih zemalja i iz drugih europskih zemalja. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodno stvorenomu interesu za ponuđene sadržaje i prethodnomu obrazovanju (
razred), a posebno su uvjetovani sposobnošću učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra. Sadržaji se višestruko povećavaju po broju i složenosti: osim reprodukcije učenicima se nudi još i samostalna produkcija novih jezičnih i likovnih sadržaja te istraživački rad na prepoznavanju i prikupljanju tradicijske obrtničke i folklorne baštine. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 3.
Učenik produbljuje znanja o dječjim pravima i pravima učenika, počinje graditi svoje stavove o pravima učenika i učitelja u razrednoj zajednici te promiče zaštitu svojih i tuđih prava u razrednome odjelu. – razumije da u razrednoj zajednici svaki učenik ima svoje jedinstvene potrebe, mišljenja, stavove i osjećaje koji zaslužuju poštovanje – razmatra svoja prava i prava drugih u razredu i školi – prepoznaje situacije u kojima su njegova prava i prava drugih ugrožena u razredu – sudjeluje u donošenju razrednih pravila koja definiraju i uzimaju u obzir prava svih učenika u razrednoj zajednici – u situacijama kad se neka prava definirana razrednim pravilima ne poštuju, reagira i verbalizira koje je pravo iz razrednih pravila prekršeno Učenik samostalno navodi neka temeljna prava učenika i učitelja koja je bitno poštivati u razrednoj zajednici. JKR OŠ D. 3.
Učenik prepoznaje vlastite osjećaje i potrebe te različitost potreba i osjećaja svih učenika u razredu i počinje razvijati vještine asertivne komunikacije. – počinje stjecati osnovne vještine timskoga rada – analizira najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i školi te predlaže načine njihova sprječavanja – prepoznaje načine nenasilnoga rješavanja sukoba – prepoznaje primarne emocije kod sebe i drugih (radost, žalost, strah, gađenje, srdžba, iznenađenje) – sposoban je verbalizirati svoje potrebe u situacijama kad doživljava pojedine emocije – pokazuje interes za potrebe drugih učenika u situacijama kad prepozna pojedine emocije kod drugih – prepoznaje ponašanja zbog kojih smatra da su mu ugrožena prava ili da su prava ugrožena drugima Učenik uz pomoć aktivno sudjeluje u timskome radu, uz pomoć prepoznaje i navodi najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu te samostalno navodi ponašanja i postupke učitelja i drugih učenika koja čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim članom razredne zajednice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: dječja prava i prava učenika, razredna pravila, timski rad, nesporazumi i sukobi u razredu, nenasilno rješavanje sukoba, prepoznavanje primarnih emocija, verbaliziranje vlastitih potreba, asertivno komuniciranje. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija vještine timskoga rada. Razumije potrebe tima, odnosno zajednice i različitosti potreba svakoga člana zajednice. Sudjeluje u stvaranju pravila i u njihovu prihvaćanju i poštivanju, a ta su pravila namijenjena na korist zajednici, odnosno timu. Učenik prepoznaje svoja i tuđa prava, ali i primarne emocije kod sebe i drugih. Učenika se potiče na timski rad i na aktivno sudjelovanje. Učenika se potiče na rad u manjim i većim skupinama u donošenju općih pravila skupine, ali i na iskazivanje svojih emocija i potreba tijekom rada te na uvažavanje emocija i potreba drugih. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 4.
Učenik vođenim pisanjem piše tekstove jednostavne strukture na slobodnu ili zadanu temu sukladno jezičnomu razvoju. – oblikuje i piše sastavak prema predlošku, primjeren dobi, iskustvu, interesu i poznavanju materinskoga jezika – piše prema predlošcima i kompozicijskome planu – piše kratke tekstove o predmetima ili stvarnosti – piše da bi izrazio misli i osjećaje na materinskome jeziku Učenik prema modelu piše kratke tekstove jednostavnih struktura na zadanu temu. JKR OŠ A. 4.
Učenik komunicira na materinskome jeziku o temama iz okružja u kojemu živi i uči te prema iskustvu koje ima. – na materinskome jeziku razgovara o temama iz svakodnevnoga života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom – usvaja nove riječi – sluša i čita s razumijevanjem tekstove jednostavnih struktura – postavlja pitanja – izdvaja glavnu ideju teksta – opisuje i prepričava – priča o vlastitim doživljajima – piše sastavak prema kompozicijskome planu – prikladno se izražava pisano/usmeno u svakodnevnim komunikacijskim situacijama – organizira razgovor prema jednostavnoj strukturi Učenik uz poticaj na materinskome jeziku razgovara o temama iz svakodnevnoga života sukladno svojim potrebama i interesima te izražava svoje misli u skladu s komunikacijskom situacijom te širi svoj rječnik. Uz poticaj sluša/čita, opisuje, postavlja pitanja i pronalazi glavnu ideju teksta te govori o vlastitim doživljajima teksta. JKR OŠ A. 4.
Učenik nakon rada na tekstu izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom. – razgovara o vlastitom doživljaju teksta izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje – iskazuje svoje mišljenje s obzirom na vrijednosti u tekstu – razgovara o vrijednostima teksta i porukama te o postupcima likova s drugim učenicima – opisuje događaje i likove s obzirom na vlastito iskustvo – povezuje postupke likova sa svojim postupcima – na osnovi teksta stvara svoju priču prema iskustvu iz svakodnevnoga života ili mašte razvijajući vlastiti potencijal – izražajno čita na materinskome jeziku Učenik uz poticaj razgovara o vlastitome doživljaju teksta izražavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje. Uz poticaj razgovara o porukama teksta i postupcima likova koje opisuje primjerom iz teksta. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: povijesne i suvremene ličnosti iz romske zajednice, tradicijski običaji i smjena godišnjih doba, dječja prava i Konvencija o pravima djeteta, učenikov zavičaj, priroda, vremenske prilike, zanimanja, slobodno vrijeme, glazba, sport, zdravlje, grad, drugi i drukčiji, posebni datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava, a posebna se pažnja pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR OŠ B. 4.
Učenik otkriva, opaža i opisuje bitne događaje, osobe i postignuća Roma u prostoru i vremenu u kojemu živi. – prepoznaje značajne povijesne, ali i suvremene ličnosti iz romske zajednice (književnici, političari, aktivisti, istraživači i znanstvenici, umjetnici u filmskom, likovnom i glazbenom stvaralaštvu, sportaši) i dostignuća te ih stavlja u povijesni slijed – samostalno izlaže i piše tekst na zadanu temu Učenik uz poticaj otkriva, opaža i opisuje bitne događaje, osobe i dostignuća Roma. Uz učiteljevu pomoć oblikuje kratki tekst o bitnome događaju ili osobi prema vlastitome izboru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: povijesne i suvremene ličnosti iz romske zajednice: književnici, političari, aktivisti, istraživači i znanstvenici, umjetnici u filmskom, likovnom i glazbenom stvaralaštvu, sportaši. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika potičući ga da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Osim izlaganja i pisanja teksta na zadanu temu, preporučeni su oblici pričanje, prepričavanje i opisivanje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 4.
Učenik upoznaje i razlikuje specifičnosti romske kulture i tradicijskih običaja. – učenik upoznaje tradicijske običaje povezane s proslavom smjene godišnjih doba Učenik samostalno prepoznaje tradicijske običaje lokalne zajednice povezane sa smjenom godišnjih doba. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: tradicijski običaji povezani sa smjenom godišnjih doba. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
razredu osnovne škole iskazuje visoku razinu samostalnosti (čitanje, pisanje, likovno izražavanje) te je osposobljen (iz prethodnoga razreda) za suradnju sa zajednicom. Središnja tema u
razredu tijekom cijele godine jesu tradicijski običaji povezani sa smjenom godišnjih doba. Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, a glavni je naglasak, kao i u prethodnome razredu, na prikupljanju sadržaja iz neposrednoga okružja, raspravi o njima i provođenju različitih tematskih zadataka u suradnji sa zajednicom (primjerice, razgovor s najstarijim članovima obitelji, obilježavanje različitih tradicijskih svetkovina u godini). I dalje se vrednuje količina prikupljenih informacija o zadanim temama iz lokalne zajednice i njihovo predstavljanje razrednomu kolektivu. Pritom se i dalje koriste složenijim književnim i likovnim tehnikama, s naglaskom na samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti, a i dalje se posebno vrednuje prikupljanje građe iz zajednice na temu jeseni, zime, proljeća i ljeta. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodno stvorenomu interesu za ponuđene sadržaje i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra. Sadržaji se iznova višestruko povećavaju po broju i složenosti: učenicima se osim reprodukcije nudi još i samostalna produkcija novih jezičnih i likovnih sadržaja te jednostavan istraživački rad na prepoznavanju i prikupljanju tradicijske baštine. Na kraju
razreda već je toliko prikupljenoga materijala da se može organizirati izložba ili čak smotra ili priredba koja slavi tradicijsku baštinu. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 4.
Učenik se upoznaje s pravima djeteta, pojmom društvene nejednakosti, razmatra pojam ljudskoga dostojanstva i upoznaje se s pojmom predrasuda. – objašnjava osnovna dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta – raspravlja o posljedicama ponašanja koje proistječe iz stereotipa i predrasuda – prepoznaje i navodi ponašanja i postupke osoba iz šire zavičajne zajednice koje on poznaje, a koji čine da se on osjeća poštovanim, dobrodošlim i ravnopravnim Učenik samostalno navodi i opisuje neka dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta i uz pomoć navodi neke primjere kad društvena nejednakost utječe na nastanak predrasuda odnosno kako predrasude utječu na društvenu nejednakost. JKR OŠ D. 4.
Učenik prepoznaje vrijednost različitosti potreba, osjećaja i mišljenja svih učenika u razredu i razvija vještine asertivne komunikacije. – samostalno i otvoreno iznosi svoje ideje i stavove – prepoznaje i opisuje svoje osjećaje i iskustva povezana s pripadnošću romskoj nacionalnoj manjini u zavičaju u kojemu živi – izražava poštovanje prema iskustvima drugih učenika – sudjeluje u raspravama poštujući pravo drugih učenika na različito mišljenje Uz poticaj sudjeluje u raspravi o osjećajima i iskustvima povezanima s pripadnošću romskoj nacionalnoj manjini te samostalno iznosi svoje ideje i stavove u okružju s poznatim sugovornicima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: Konvencija o pravima djeteta (osnovna prava), društvena nejednakost, ljudsko dostojanstvo, stereotipi i predrasude, prepoznavanje različitosti potreba, osjećaja i mišljenja, asertivna komunikacija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija znanje o temeljnim dokumentima koji govore o ljudskim pravima i pravima djeteta. Prepoznaje postupke i ponašanja uže i šire zajednice te opisuje kako oni utječu na njega i njegove osjećaje te to jasno iznosi. Vrednuje različitosti šire i uže zajednice, ali istovremeno govori o svojim vrijednostima i identitetima u »ja govoru«. Prepoznaje temelje stereotipa i predrasuda te o njihovim posljedicama jasno komunicira. Učenike se navodi na »ja govor« da iskažu svoja obilježja u smislu roda, nacionalne pripadnosti, obitelji i slično. Prepoznaju sličnosti i različitosti s drugima s pomoću kojih definiraju svoje identitete. Učenike se navodi na oblikovanje stavova koji nisu obilježeni stereotipima te ih se diskusijom potiče na prihvaćanje različitosti i nediskriminaciju. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 5.
Učenik komunicira na materinskome jeziku o temama iz okružja u kojemu živi i uči. – razgovara na materinskome jeziku o vrijednostima teksta i porukama te o postupcima likova – opisuje događaje i likove s obzirom na okružje u kojemu živi – povezuje postupke likova sa svojim postupcima i objašnjava ih – poštuje pravila uljudnoga komuniciranja izbjegavajući nasilnost – uočava jezičnu raznolikost u komunikacijskim situacijama – primjenjuje odgovarajuću formu i vrednote materinskoga jezika Učenik prema smjernicama razgovara na materinskome jeziku o temama iz svakodnevnoga života. Prema smjernicama opisuje likove i njihove postupke u tekstovima jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura. JKR OŠ A. 5.
Učenik na temelju uočenih ideja teksta izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje sa svojim osobnim iskustvom. – izdvaja ključne riječi i glavne ideje – razgovara o uočenim idejama teksta – razgovara radi podjele iskustva – iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome Učenik na poticaj izdvaja glavnu ideju teksta. Na poticaj izražava svoja zapažanja i misli. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posebni dani i datumi za romsku zajednicu, nacionalne manjine, identitet, zemlje i nacionalnosti, zavičaj i domovina, drugi i drukčiji, svijet oko mene, moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U
i
razredu nije posebnim ishodom istaknut proces opismenjavanja, već će se ostvarivati ukomponiran u ostale ishode. Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji te na učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom i s pomoću različitih zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR OŠ B. 5.
Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskoga identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine. – opisuje značenje boja i simbola na romskoj zastavi – objašnjava zašto se obilježava Svjetski dan Roma, pritom imenuje bitne odluke Prvoga kongresa Roma u Londonu
godine – postavlja pitanja povezana s povijesti vlastitoga naroda – razgovara o načinima obilježavanja događaja i praznika – uspoređuje obilježavanje Svjetskoga dana Roma u svojoj lokalnoj zajednici s obilježavanjem u drugim zajednicama, na nacionalnoj razini i u drugim državama Učenik opisuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj romskoga identiteta te važnost očuvanje baštine. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: simboli na romskoj zastavi, Svjetski dan Roma, Prvi kongres Roma u Londonu, praznici u mojoj zajednici, posebni dani i datumi za romsku zajednicu, nacionalne manjine, identitet, zemlje i nacionalnosti, zavičaj i domovina. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnoga sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Poučavanje nastavnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 5.
Učenik, koristeći se različitim umjetničkim tehnikama, na pozitivan način izražava relevantne nacionalne simbole. – učenik razvija vještine u likovnim, glazbenim ili recitatorskim i stvaralačkim aktivnostima u kojima budi svoje osjećaje o nacionalnoj pripadnosti Učenik samostalno reproducira (likovno, glazbeno ili recitatorski) jedan nacionalni simbol (romsku zastavu ili himnu). Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: lokalni, nacionalni i internacionalni simboli romske zajednice (zastava, himna itd.). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nakon što je
–
razreda učenik stekao cjelovitu sliku što je tradicijsko stvaralaštvo i baština te kako je prikupljati i osnaživati, u
razredu učenik prelazi na predmetnu nastavu uz visoku razinu samostalnosti te shodno tomu razvija vještine u likovnim, glazbenim ili recitatorskim i stvaralačkim aktivnostima u kojima budi svoje osjećaje o nacionalnoj pripadnosti. Učenici prepoznaju nacionalne i internacionalne simbole romske zajednice te se počinju upoznavati s različitim ustanovama koje služe zaštiti tradicije i identiteta (udruge, županije, država). Budući da se radi o apstraktnoj temi, rabe se različite tehnike za pojednostavljivanje i približavanje teme identiteta učenicima, stoga oni, primjerice, sami mogu stvarati grb, zastavu ili slogan zajednice kojoj pripadaju. O institucijama koje služe zaštiti i promicanju tradicije te prava Roma počinje se govoriti već u ovoj dobi kako bi usvojili temeljne vještine očuvanja svoje baštine, ali i zagovaranja svojih prava i ako ne nastave školovanje nakon završetka osnovne škole. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodnom obrazovanju, usvojenim vještinama te očekivanjima da doznaju što više o sebi i svojoj povijesti, jeziku, kulturi, običajima, stvaralaštvu iz svakoga pojedinoga predmeta u predmetnoj nastavi. Tomu se prilagođava nastava nastavnih predmeta Povijesti, Geografije, jezika, ali i drugih predmeta kao što su Tehnička kultura i Likovna kultura (oblikovanje predmeta koji se odnose na identitet). Posebna pažnja se posvećuje upoznavanju učenika s njihovim pravima i obvezama ne samo u zaštiti tradicije i identiteta nego u zaštiti prava općenito, s naglaskom na suradnji s udrugama i korištenjem usluga u zajednici (zdravstvene, socijalne, obrazovne). Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro ovladali informatičkim i prezentacijskim vještinama. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 5.
Učenik razvija osobna mišljenja i stavove povezane s pripadnošću romskoj nacionalnoj manjini, razvija pozitivni kulturni identitet te promiče zaštitu svojih i tuđih prava u razrednome odjelu, školi i široj zajednici. – navodi kulturna obilježja romske nacionalne manjine iz svoga zavičaja na koje je ponosan – opisuje svoje osjećaje i iskustva povezane s pripadnošću zavičaju u kojemu živi – navodi kulturne razlike koje postoje u razredu, školi, lokalnoj zajednici prema spolnoj, jezičnoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti, povezuje te razlike s identitetom – prepoznaje ponašanja koja su posljedica predrasuda većinske nacije prema nacionalnim manjinama i nacionalne manjine prema većinskoj naciji Učenik uz poticaj istražuje i imenuje neke kulturne razlike koje postoje u lokalnoj zajednici, određuje svoj identitet i argumentirano raspravlja o njegovim obilježjima te zaključuje o važnosti poštivanja različitosti u zajednici. JKR OŠ D. 5.
Učenik uvažava različitost mišljenja svih učenika u razredu i razvija vještine asertivne komunikacije. – analizira i izvodi zaključke poštujući mišljenje drugih – određuje koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje i donošenje zajedničkih zaključaka u ostvarenju prava svih učenika u razrednome odjelu – razvija vještine timskoga rada i sudjeluje u radu skupine u različitim ulogama Učenik samostalno sudjeluje i doprinosi radu skupine, samostalno sudjeluje u većini razrednih rasprava, slobodno i argumentirano izražava svoje misli i zaključke poštujući prava drugih na drukčije mišljenje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: kulturna obilježja romske nacionalne manjine iz zavičaja; opisivanje vlastitih osjećaja i iskustva povezanih s pripadnošću zavičaju; kulturne razlike u razredu, školi, lokalnoj zajednici prema spolnoj, jezičnoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti; predrasude većine prema manjini i manjine prema većini; asertivna komunikacija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija stavove i osobna mišljenja povezana sa svojim identitetima, ali s fokusom na svoj romski identitet. Prepoznaje različitosti i sličnosti s drugima i njih poštuje. Razumije manjinski identitet s fokusom na etnički, religijski i jezični identitet u odnosu na većinski identitet. Prepoznaje predrasude većinskih identiteta prema manjinskim, ali i manjinskih prema većinskim. Dodatno razvija sposobnost rada u timu i zajednici s pozicije većine i manjine u timu i zajednici. Učenike se potiče na iskazivanje svojih kulturnih obilježja etniciteta s fokusom na lokalnu zajednicu. Rade zadatke timski te ih se dovodi u prilike da rade s pozicije većine i manjine. Definiraju obilježja većinskih identiteta, ali i manjinskih. Potiču se da iznose svoja mišljenja i stavove oko različitih obilježja te o njima raspravljaju u timu. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 6.
Učenik komunicira na materinskome jeziku o temama iz okružja u kojemu živi i uči. – na materinskome jeziku razgovara o temama iz svakodnevnoga života – raspravlja uspoređujući vlastito mišljenje s onim iz teksta ili mišljenjima drugih učenika – prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta – aktivno sluša i postavlja pitanja o onome što ne razumije Učenik prema smjernicama aktivno sluša i razgovara o temama iz svakodnevnoga života uočavajući glavnu misao teksta i primjenjujući vještine uljudnoga komuniciranja. JKR OŠ A. 6.
Učenik na temelju uočenih ideja u tekstu izražava svoje misli i osjećaje te ih povezuje s osobnim iskustvom. – tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku – oblikuje bilješke da bi razumio tekst i objasnio vlastiti literarni doživljaj – objašnjava vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima iz teksta – pronalazi pozitivne ideje teksta i ponašanja likova te ih uspoređuje sa svojom okolinom Učenik prema smjernicama izražava i objašnjava vlastito mišljenje o tekstu potvrđujući ga primjerima iz teksta. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: migracije Roma, romski običaji povezani sa životnim ciklusom, posebni dani i datumi, nacionalne manjine, lokalna zajednica, dječja prava, obitelj i zajednica, svijet oko mene, drugi i drukčiji, obrazovanje, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, planiranje vremena. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U
i
razredu nije posebnim ishodom istaknut proces opismenjavanja, već će se ostvarivati ukomponiran u ostale ishode. Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju igrom, pjesmom i dramatizacijom te s pomoću različitih zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR OŠ B. 6.
Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu. – upoznaje se s uzrocima migracija Roma u prošlosti te određuje uzroke i posljedice migracija – na geografskoj karti prepoznaje glavne smjerove migracije Roma iz Indije u Europu i na europskome prostoru Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Europi i svijetu uzimajući u obzir prostorni kontekst. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: migracije Roma, uzroci i smjerovi migracija, migracije na geografskoj karti. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnoga sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Poučavanje nastavnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 6.
Učenik istražuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja povezanih sa životnim ciklusom. – učenik se upoznaje s raznolikošću i bogatstvom romskih običaja i vjerovanja povezanih sa životnim ciklusom – opisuje, analizira, povezuje i kritički raspravlja o njima i propituje ih – u svome istraživačkome radu koristi se različitim izvorima podataka, medijima, knjigama, časopisima, mrežnim stranicama i istraživanjima unutar romske zajednice Učenik opisuje lokalne običaje povezane sa životnim ciklusom, a za koje je doznao iz različitih medija. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: tradicijski običaji povezani sa životnim ciklusom (rođenje, djetinjstvo, mladost, brak, zrelost, starost, smrt). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
razredu osnovne škole ima kao središnju temu tradicijske običaje povezane sa životnim ciklusom (rođenje, djetinjstvo, mladost, brak, zrelost, starost, smrt). Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, a glavni je naglasak na prikupljanju sadržaja iz neposrednoga okružja (običaji, rituali, prakse…), na raspravi o njima i provođenju različitih tematskih zadataka u suradnji sa zajednicom. Zbog složenosti teme učenik je upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice, ali i na jednostavna istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina prikupljenih informacija o zadanim temama te se koriste složenijim književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za školu ili lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Nastavlja se s približavanjem institucijama koje služe zaštiti i promicanju tradicije, ali i prava Roma. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi, prethodnomu obrazovanju, usvojenim vještinama te očekivanjima da doznaju što više o sebi i o svojoj povijesti, jeziku, kulturi, običajima, stvaralaštvu iz svakoga pojedinoga predmeta u predmetnoj nastavi. Tomu se prilagođava nastava nastavnih predmeta Povijesti, Geografije, jezika, ali i drugih predmeta kao što su Tehnička kultura i Likovna kultura (oblikovanje predmeta koji se odnose na identitet). Posebna pažnja posvećuje se upoznavanju učenika s njihovim pravima i obvezama ne samo u zaštiti tradicije i identiteta nego i u zaštiti prava općenito, s naglaskom na suradnju s udrugama i korištenje usluga u zajednici (zdravstvene, socijalne, obrazovne). Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro ovladali informatičkim i prezentacijskim vještinama. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 6.
Učenik razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet. – imenuje nacionalne manjine u svojoj sredini i opisuje njihove kulturne značajke – zna da školu i lokalnu zajednicu čini više kultura koje se nalaze u stalnoj interakciji – iskazuje privrženost očuvanju narodnih običaja i kulturnih znamenitosti romske nacionalne manjine na način koji uvažava prava i potrebe svakoga pojedinca i grupe Učenik samostalno opisuje kulturna obilježja romske nacionalne manjine koja doprinose kulturnomu bogatstvu lokalne zajednice i uz poticaj raspravlja o uključenosti romske nacionalne manjine u život lokalne zajednice. JKR OŠ D 6.
Učenik se upoznaje sa sustavom zaštite dječjih prava u Republici Hrvatskoj. – opisuje i kritički promišlja o poveznici između dječjih prava i roditeljstva – prepoznaje situacije i namjere koje dovode do ugrožavanja sigurnosti djeteta (trgovanje djecom, spolno iskorištavanje i zlostavljanje) Učenik samostalno imenuje društvena i pravna pravila koja štite prava djece te uz poticaj raspravlja o društvenim i pravnim pravilima koja štite prava djece, dječjim pravima i sigurnosti djece u obitelji i zajednici. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: nacionalne manjine u lokalnoj sredini, narodni običaji i kulturna obilježja romske nacionalne manjine, prava i potrebe pojedinca i grupe, sustav zaštite dječjih prava u Republici Hrvatskoj (dječja prava i roditeljstvo, ugrožavanje sigurnosti djeteta). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija i povećava svoja znanja o pravima i obvezama društva u svome mikrookružju i zavičaju iz kojega dolazi. Razvija pozitivne stavove prema svome etnicitetu, ali i etnicitetu drugih. Učenik prepoznaje situacije koje dovode do ugroze drugih i nje/njega. Učenike se potiče na istraživanje i prikazivanje običaja i kulture romske nacionalne manjine. Učenik s pomoću običaja i kulture objašnjava utjecaj većinske zajednice na romsku nacionalnu manjinu i manjinske zajednice na većinsku zajednicu. Učenik uspoređuje ljudska i dječja prava te prava nacionalnih manjina. U razgovoru identificira u kojim bi slučajevima ostvarenje nečijih prava ugrožavalo ostvarivanje prava druge osobe te kako možemo ostvariti prava ne ugrožavajući prava drugih. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 7.
Učenik stvara pozitivne prilike za komunikaciju i suradnju s osobama drukčijih kulturnih perspektiva, otvoreno i znatiželjno usvaja jezičnu različitost s voljom da nauči od drugih i o drugima. – usvaja jezičnu različitost, razvija toleranciju i jezičnu komunikaciju – razumije da se u komunikaciji ljudi služe različitim jezicima, objašnjava dvojezičnost i višejezičnost zauzimajući pozitivan stav prema različitosti – komunicira otvoreno, poštujući uljudnost, dokazujući svoje ideje – proširuje svoja znanja – prepoznaje općeljudske vrijednosti i ideje koje donosi jezična različitost – obrazlaže odnos jezika i nacionalnoga identiteta Učenik uz poticaj usvaja jezičnu različitost te razvija otvorenu komunikaciju u različitim komunikacijskim situacijama. JKR OŠ A. 7.
Učenik na materinskome jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svoga života. – uz pomoć učitelja i samostalno stvara vlastite uratke na materinskome jeziku u kojima iskazuje svoje stvaralačko mišljenje te govori o svojoj nacionalnoj manjini – povezuje jezičnu djelatnost, aktivnu uporabu materinskoga jezika i osnovna znanja u oblikovanju tekstova jednostavne strukture – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: dvojezičnost i višejezičnost, jezik i nacionalni identitet, zavičajni, većinski i manjinski identitet, Romi u Hrvatskoj i u svijetu, ženska prava, stereotipi i predrasude, svijet oko mene, zbilja i mašta, kultura i zabava, interesi mladih, drugi i drukčiji, posebni dani i datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR OŠ B. 7.
Učenik objašnjava ključne povijesne događaje koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj. – opisuje proces doseljavanja Roma na područje današnje Republike Hrvatske od početaka do danas i utjecaj toga procesa na današnji razmještaj Roma – spoznaje složenost/raznolikost romske zajednice u Hrvatskoj i u svijetu te povezuje tu složenost s migracijama Roma u prošlosti – uči o ropstvu u kontekstu povijesti Roma – uspoređuje naseljenost, prostorni razmještaj i društveni položaj Roma u Hrvatskoj s položajem Roma u susjednim i drugim državama Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj uzimajući u obzir prostorni kontekst. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: proces doseljavanja Roma u Hrvatsku, Romi u Hrvatskoj i svijetu, migracije Roma, ropstvo i povijest Roma, naseljenost, prostorni i društveni razmještaj i položaj Roma. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnoga sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 7.
Učenik istražuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja povezanih s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima. – učenik se upoznaje s raznolikošću i bogatstvom romskih običaja i vjerovanja povezanih s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima – opisuje, analizira, povezuje, kritički raspravlja o njima i propituje ih – u svome istraživačkom radu koristi se različitim izvorima podataka, medijima, knjigama, časopisima, mrežnim stranicama i istraživanjima unutar romske zajednice Učenik opisuje romske običaje povezane s pravom i pravdom, moralom i s time povezanim vjerovanjima u lokalnoj zajednici. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: romski običaji i vjerovanja povezana s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
i
razredu u osnovnoj školi kao središnju temu obrađuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja povezanih s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima. Budući da se radi o apstraktnoj temi, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, prikupljaju sadržaje iz neposrednoga okružja (običaji i vjerovanja, religioznost, moral…). Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice i na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina prikupljenih informacija o zadanim temama te se koriste složenijim književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za školu ili lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Budući da se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom, primjerice, usporedbom tradicionalnoga romskog i konvencionalnog morala većinskoga naroda u pojedinim područjima (školovanje, zasnivanje braka, brojnost djece, uljuđena komunikacija, životni stilovi…). Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskoga i većinskoga naroda. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 7.
Učenik upoznaje višestrukost identiteta i razmatra osnovna načela / demokratske procese koji doprinose zaštiti ljudskih prava i prava manjina u društvu te razvija pozitivan kulturni i nacionalni identitet. – razlikuje zavičajni, većinski i manjinski nacionalni identitet te hrvatski domovinski identitet – opisuje što za njega/nju znači osobno dostojanstvo i objašnjava zašto pravo na osobno dostojanstvo jednako pripada svakomu čovjeku – prepoznaje ponašanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda – kritički promišlja i verbalizira mogućnosti vlastitoga utjecaja na razvoj i obilježja svoga osobnog identiteta – objašnjava značenje kulturnoga identiteta – poznaje osnovna načela koja su temelj zaštite prava nacionalnih manjina u Europi i Hrvatskoj – objašnjava značenje pojave društvene isključenosti, predrasuda, diskriminacije – opisuje značenje pojma demokracije i razlikuje demokratski oblik upravljanja od nedemokratskoga te navodi neke primjere iz zajednice, škole, obitelji – poznaje značenje slobode mišljenja i izražavanja te važnost prihvaćanja mišljenja sugovornika Učenik samostalno razlikuje i povezuje obilježja zavičajnoga, domovinskoga, većinskoga i manjinskoga nacionalnog identiteta te samostalno raspravlja o razvoju osobnoga i kulturnoga identiteta služeći se predočenim informacijama o osnovnim načelima i demokratskim procesima koji doprinose zaštiti prava manjina u društvu. JKR OŠ D. 7.
Učenik razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu te razmatra pozitivne i negativne implikacije ranoga zasnivanja braka i obitelji. – učenik se upoznaje s načinom na koji se položaj žena mijenjao u povijesti – iznosi svoja mišljenja i stavove o ravnopravnosti spolova – opisuje i kritički promišlja način na koji poštivanje ženskih prava utječe na odnose u obitelji – upoznaje se s institucijama i pravnim pravilima koja promiču ravnopravnost spolova u Republici Hrvatskoj – navodi imena i zasluge Romkinja koje poznaje – uspoređuje prednosti i nedostatke zasnivanja braka i obitelji u maloljetnoj dobi u usporedbi sa zasnivanjem braka i obitelj u punoljetnoj dobi nakon završetka školovanja – kritički razmatra sve aspekte dogovorenih, odnosno prisilnih brakova Učenik, rabeći predočene informacije, razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu. Učenik argumentira razloge zašto je bitno poštivanje prava učenica i učenika na samostalnu odluku o ulasku u brak, slobodan izbor (bračnoga) partnera, prava na neulazak u brak prije
godine starosti i slobodno odlučivanje o rađanju djece te kako ta problematika utječe na životne mogućnosti i integraciju. – učenik razmatra uzročno-posljedičnu povezanost običaja ranoga zasnivanja braka i obitelji s mogućnostima za obrazovanje i zapošljavanje Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: zavičajni, većinski i manjinski identitet i hrvatski domovinski identitet, osobno dostojanstvo, stereotipi i predrasude, kulturni identitet, zaštita prava nacionalnih manjina u Europi i Hrvatskoj, društvena isključenost i diskriminacija, demokratski i nedemokratski oblici upravljanja, sloboda mišljenja i izražavanja, položaj žena u povijesti, ravnopravnost spolova, ženska prava, zasnivanje braka (dogovoreni i prisilni brakovi), maloljetnička trudnoća, zasnivanje braka i obitelji te mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija znanje o demokraciji i odnosu većine i manjine. Učenik promišlja o situacijama koje su uzrokovane predrasudama i stereotipima. Promišlja o odnosu većine prema manjini. Razvija znanja o drugim skupinama koje su bile ili jesu u nepovoljnome položaju. Promišlja o potrebi afirmativnih mjera uz opća pravila kako bi se postigla jednakost. Učenik prepoznaje svoje nejednake mogućnosti u odnosu na druge po specifičnome obilježju, iznosi ih te preporučuje mjere i aktivnosti kako bi se situacija izjednačila. Uči o položaju žena u povijesti i položaju drugih manjinskih skupina u povijesti, zaključuje i daje preporuke u odnosu na trenutačnu situaciju i poboljšanje položaja. Uspoređuje sebe u odnosu na druge. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred OŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR OŠ A. 8.
Učenik stvara pozitivne prilike za komunikaciju i suradnju s osobama drukčijih kulturnih perspektiva, otvoreno i znatiželjno usvaja jezičnu različitost s voljom da nauči od drugih i o drugima. – otvoreno, poštujući uljudnost, raspravlja u pripremljenoj raspravi dokazujući svoje ideje – usvaja jezičnu različitost zauzimajući pozitivan stav – proširuje svoja znanja – prepoznaje općeljudske vrijednosti i ideje koje donosi jezična različitost – obrazlaže odnos jezika i nacionalnoga identiteta Učenik prema smjernicama sudjeluje u raspravi i raspravlja. Aktivno usvaja odnos jezika i nacionalnoga identiteta. JKR OŠ A. 8.
Učenik na materinskome jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom, ističući vrijednosti svoga života. – stvara vlastite uratke na materinskome jeziku u kojima iskazuje svoje mišljenje te govori o svojoj nacionalnoj manjini u odnosu na druge – povezuje jezičnu djelatnost, aktivnu uporabu materinskoga jezika i osnovna znanja u oblikovanju tekstova složene strukture – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: jezik i nacionalni identitet, Drugi svjetski rat i genocid nad Romima, običaji povezani s pravom, pravdom i moralom, predrasude i diskriminacija, svijet oko mene, drugi i drukčiji, zdrav život, planovi za budućnost, tradicionalno i moderno, posebni dani i datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR OŠ B. 8.
Učenik objašnjava ključne povijesne događaje i društvene procese koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu. – opisuje ključne događaje u modernoj i suvremenoj povijesti Roma – opisuje povijesne događaje i procese koji se tiču međunarodnoga romskoga pokreta i genocida nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj – procjenjuje utjecaj rasne netrpeljivosti, anticiganizma, ksenofobije i kritički promišlja o tim društvenim pojavama u kontekstu Drugoga svjetskog rata i u suvremenome kontekstu – razvija analitičke vještine i vještine kritičkoga mišljenja radeći na slikovnim, pisanim i audiovizualnim materijalima, uključujući povijesne izvore Učenik navodi i povezuje uzroke, posljedice i tijek ključnih povijesnih događaja i društvenih procesa koji su utjecali na položaj Roma u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: moderna i suvremena povijest Roma, međunarodni romski pokret, genocid nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj, Romi u Drugome svjetskom ratu, rasna netrpeljivost i anticiganizam. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaj učitelj prilagođava interesu učenika u kontekstu nastavnoga sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišljenje i oblikuje pitanja, sam zapaža, prosuđuje i zaključuje. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR OŠ C. 8.
Učenik tumači različitost romskih tradicijskih običaja povezanih s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima. – učenik razumije i razvija sposobnost uočavanja i tumačenja različitosti romskih tradicijskih običaja povezanih s pravom i pravdom, moralom, međuljudskim odnosima i vjerovanjima te kritički raspravlja o njima Učenik opisuje romske običaje povezane s pravom i pravdom, moralom i s time povezana vjerovanja u lokalnoj i široj zajednici. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: romski tradicijski običaji povezani s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
i
razredu osnovne škole kao središnju temu obrađuje raznolikost i bogatstvo romskih običaja i vjerovanja povezanih s pravom i pravdom, moralom i vjerovanjima. Budući da se radi o apstraktnoj temi, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi prikupljajući sadržaje iz neposrednoga okružja (običaji i vjerovanja, religioznost, moral…). Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice, ali i na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina prikupljenih informacija o zadanim temama te se koriste složenijim književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za školu ili lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Budući da se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom, primjerice usporedbom tradicionalnoga romskog i konvencionalnoga morala većinskoga naroda u pojedinim područjima (školovanje, zasnivanje braka, brojnost djece, uljuđena komunikacija, životni stilovi…). Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskoga i većinskoga naroda. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR OŠ D. 8.
Učenik razvija pozitivni kulturni i nacionalni identitet, razmatra društvene procese i odnose koji doprinose potrebi za zaštitom prava nacionalnih manjina te navodi temeljne dokumente o zaštiti prava nacionalnih manjina te pronalazi i povezuje sadržaj dokumenata o zaštiti ljudskih prava s primjerima iz svakodnevnice. – opisuje odnos između nejednakosti, isključenosti i nepravde – raspravlja o tome kako nastaju predrasude većinske nacije prema nacionalnim manjinama i nacionalne manjine prema većinskoj naciji – objašnjava značenje pojave društvene isključenosti, predrasuda, diskriminacije, predlaže i konstruktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se doprinosi suzbijanju predrasuda i diskriminacije prema Romima u lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi – prepoznaje i navodi koja se prava štite Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o jeziku i pismu nacionalnih manjina, Zakonom o suzbijanju diskriminacije Učenik, služeći se predočenim informacijama, navodi glavne institucije i strateške dokumente koji promiču zaštitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, posebice romske nacionalne manjine, i raspravlja o tome kako se prava manjina promiču u svakodnevnome životu. – navodi osnovna područja i ciljeve Nacionalne strategije za uključivanje Roma Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: nejednakost, isključenost i nepravda; predrasude većine prema manjini i manjine prema većini; društvena isključenost, diskriminacija, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o jeziku i pismu nacionalnih manjina, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Nacionalna strategija za uključivanje Roma. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razvija znanje o položaju romske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Europi, navodi temeljna obilježja i podatke o Romima u Hrvatskoj i Europi. Imenuje dokumente koji štite prava Roma na razini Europe i na razini Hrvatske: opće konvencije, ustav, zakone i specifične dokumente koji se odnose na Rome, odnosno na romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Učenik uči o institucijama i glavnim dionicima na europskoj i nacionalnoj razini. Kritički se osvrće na zakone i mjere te definira njihov utjecaj na položaj Roma u Europi, odnosno na položaj romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Argumentirano zastupa svoje stavove, uviđa manjkavosti i predlaže mjere. Uzima u obzir stavove drugih i primjere iz svoje zajednice. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred SŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR SŠ A. 1.
Učenik istražuje rasprostranjenost materinskoga jezika i raspravlja o njemu kao o sastavnome dijelu svoga identiteta. – svojim riječima obrazlaže i objašnjava jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju svijeta – opisuje podrijetlo materinskoga jezika – oblikuje vrijednosne tvrdnje, uspoređuje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih kultura Učenik prema smjernicama obrazlaže i raspravlja o materinskome jeziku kao o sastavnome dijelu svoga identiteta. JKR SŠ A. 1.
Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce. – posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama – posjet kinu, festivalima, izložbama – aktivno sudjeluje u radionicama i raznim projektima – uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta Učenik uz poticaj izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima. JKR SŠ A. 1.
Učenik na materinskome jeziku piše tekstove složene strukture u skladu sa svojim interesom ističući vrijednosti svoga života. – samostalno stvara vlastite uratke na materinskome jeziku u kojima iskazuje svoje stavove i razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo Učenik uz poticaj piše tekst složene strukture na zadanu temu i prema planu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, međunarodni romski pokret, lokalno romsko stvaralaštvo i tradicija, zaštita ljudskih i manjinskih prava, integracija, ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda i ekologija, sport, glazba, identitet, aktualne društvene teme. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR SŠ B. 1.
Učenik analizira postignuća međunarodnoga romskog pokreta od početaka do danas. – analizira različite faze međunarodnoga romskoga pokreta – uspoređuje uloge različitih romskih organizacija i pojedinaca unutar međunarodnoga romskog pokreta – raspravlja o postignućima međunarodnoga romskog pokreta i kritički procjenjuje osobe i događaje unutar pokreta – objašnjava stav Indije prema Romima u svijetu i odnos između Indije i međunarodnoga romskog pokreta Učenik navodi faze međunarodnoga romskog pokreta, uspoređuje uloge različitih romskih organizacija i pojedinaca unutar pokreta te uz poticaj analizira postignuća pokreta od početaka do danas. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: međunarodni romski pokret, romske organizacije, odnos Indije prema Romima i odnosi Indije i međunarodnoga romskog pokreta. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje nastavnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR SŠ C. 1.
Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i o tradiciji Roma. – učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj te analizira, povezuje, raspravlja i kritički razmišlja o tome – u svome istraživačkom radu i analiziranju koristi se različitim izvorima podataka, medijima, knjigama, časopisima, mrežnim stranicama te istraživanjima unutar romske zajednice Učenik navodi više elemenata lokalnoga romskog stvaralaštva i tradicije koristeći se različitim izvorima podataka. JKR SŠ C. 1.
Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi te oblikuje svoje osobno iskustvo. – učenik spontano iznosi vlastite stavove o svojoj kulturi i argumentira ih – kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima Učenik uz poticaj argumentirano iznosi vlastito mišljenje o svojoj kulturi te se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: stvaralaštvo i tradicija Roma u Hrvatskoj (glazba, ples, književnost, drama, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film, strip); istraživanje unutar romske zajednice (prikupljanje priča, mitova, legendi, rituala, rutina, običaja, umjetničkoga stvaralaštva). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik se u
i
razredu srednje škole upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj te ga vrednuje za sebe (analizira, povezuje, raspravlja i kritički razmišlja, iznosi vlastite stavove), uspoređuje sa stvaralaštvom drugih zajednica te sa životom vršnjaka u tim zajednicama. Budući da se radi o višoj razini procesuiranja koja uključuje kritičko promišljanje, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, prikupljaju različite sadržaje o stvaralaštvu Roma (glazba, ples, književnost, drama, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film, strip) i drugih zajednica za usporedbu. Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice i na istraživanja unutar romske zajednice (prikupljanje priča, mitova, legendi, rituala, rutina, običaja, umjetničkoga stvaralaštva). Koriste se složenijim književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu ili školu o prikupljenim sadržajima. Vrednuje se količina prikupljenih informacija o zadanim temama, a posebno se vrednuje kritičko promišljanje o prikupljenim sadržajima. Budući da se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskoga i većinskoga naroda, ali i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…). ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR SŠ D. 1.
Učenik se upoznaje s osnovnim strateškim i institucionalnim i zakonskim okvirom koji promiče zaštitu manjinskih prava u Republici Hrvatskoj i integraciju Roma u društvo te izgradnju interkulturnoga dijaloga. – navodi međunarodni i nacionalni strateški i institucijski okvir za zaštitu prava i poticanje integracije Roma u društvo – opisuje sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj – opisuje što čini interkulturni dijalog i zašto je bitan za izgradnju demokratske zajednice – istražuje, opisuje i dokumentira primjere uspješne suradnje u izgradnji interkulturnoga dijaloga Učenik, rabeći predočene informacije, navodi glavne institucije i opisuje međunarodni i nacionalni sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na prava romske nacionalne manjine. Uz poticaj sudjeluje u raspravi o interkulturnome dijalogu. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: međunarodni i nacionalni strateški i institucijski okvir za zaštitu prava i poticanje integracije Roma u društvo, sustav zaštite ljudskih i manjinskih prava u Republici Hrvatskoj, interkulturni dijalog. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik produbljuje znanje o međunarodnome i nacionalnome strateškom i institucionalnom okviru za zaštitu prava i o uključivanju Roma u društvo. Razumije interkulturni dijalog i dokumentira primjere uspješne prakse izgradnje interkulturnoga dijaloga. Učenik navodi glavne institucije za zaštitu ljudskih i manjinskih prava, navodi uspješne primjere interkulturnoga dijaloga i omogućuje mu se primjena pozitivne prakse. Učenik se potiče na razvoj metoda i prakse kojima je cilj interkulturni dijalog. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred SŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR SŠ A. 2.
Učenik istražuje rasprostranjenost materinskoga jezika i raspravlja o njemu kao o sastavnome dijelu svoga identiteta. – upotrebljava riječi materinskoga jezika prikladne temi, željenomu učinku razgovora i komunikacijskoj situaciji – prepoznaje i razlikuje leksičke slojeve materinskoga i hrvatskoga jezika, standarda i narječja – pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskome jeziku Učenik prema smjernicama pretražuje, prikuplja i analizira podatke o materinskome jeziku. JKR SŠ A. 2.
Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce. – posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama – posjet kinu, festivalima, izložbama – aktivno sudjeluje u radionicama i raznim projektima – uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta Učenik uz poticaj izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, moj materinski jezik, standard i narječja, migracije Roma, stereotipi i predrasude, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR SŠ B. 2.
Učenik argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma. – navodi glavne valove migracija Roma u prošlosti – analizira uzroke i posljedice migracija Roma u prošlosti – analizira suvremene migracije Roma i stavlja ih u kontekst – prepoznaje značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma – navodi funkcije putovanja – istražuje motiv putovanja u filmskome i likovnome portretiranju Roma Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma te migracije Roma. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: valovi migracija Roma u prošlosti, suvremene migracije Roma, značaj putovanja u povijesti i tradiciji Roma, putovanje u filmskome i likovnome portretiranju Roma. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR SŠ C. 2.
Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma. – učenik prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te u svojoj svakodnevici i svakodnevici vršnjaka u drugim kulturama – opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u drugim kulturama i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zajednici Učenik uz čestu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja svoje zajednice i drugih kultura te uz čestu pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku. JKR SŠ C. 2.
Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi te oblikuje svoje osobno iskustvo. – učenik iznosi i argumentira vlastite stavove o svojoj kulturi u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl. – nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima Učenik uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove povezane sa svojom kulturom i redovito sudjeluje u aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: stvaralaštvo i tradicija Roma u Hrvatskoj (glazba, ples, književnost, drama, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film, strip), svakodnevica i život mladih u vlastitoj kulturi i drugim kulturama, istraživanje unutar romske zajednice (prikupljanje priča, mitova, legendi, rituala, rutina, običaja, umjetničkoga stvaralaštva). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik se u
i
razredu srednje škole upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj te ga vrednuje za sebe (analizira, povezuje, raspravlja i kritički razmišlja, iznosi vlastite stavove), ali i uspoređuje sa stvaralaštvom drugih zajednica te sa životom vršnjaka u tim zajednicama. Budući da se radi o višoj razini procesuiranja koja uključuje kritičko promišljanje, učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, prikupljaju različite sadržaje o stvaralaštvu Roma (glazba, ples, književnost, drama, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film, strip) i drugih zajednica za usporedbu. Učenik je podjednako upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice i na istraživanja unutar romske zajednice (prikupljanje priča, mitova, legendi, rituala, rutina, običaja, umjetničkoga stvaralaštva). Koriste se složenijim književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu ili školu o prikupljenim sadržajima. Vrednuje se količina prikupljenih informacija o zadanim temama, a posebno se vrednuje kritičko promišljanje o prikupljenim sadržajima. Budući da se radi o komparativnim analizama, nužna je suradnja i s većinskom zajednicom. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskoga i većinskoga naroda, ali i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…). ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR SŠ D. 2.
Učenik upoznaje i u raspravama rabi osnovne pojmove povezane s uključivanjem etničkih manjina u društvo te razmatra pravni okvir koji omogućuje aktivnu ulogu građana Republike Hrvatske u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije. – objašnjava i primjerima potkrepljuje što su stereotipi, predrasude i diskriminacija – razumije i opisuje pojam integracija – razumije i opisuje pojam inkluzija – razumije i opisuje pojam asimilacija – razumije i opisuje pojam akulturacija – razumije i opisuje pojam segregacija – opisuje ustavna prava i odgovornosti građana – opisuje kako Zakon o suzbijanju diskriminacije štiti prava pripadnika nacionalnih manjina – objašnjava razliku između govora mržnje i zločina iz mržnje – istražuje i primjerima potkrepljuje primjere borbe za zaštitu prava Roma u Republici Hrvatskoj (presude ESLJP-a i domaćih sudova, kampanje, projekti udruga, obrazovnih institucija, lokalnih samouprava, itd.) Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje osnovne pojmove povezane s uključivanjem etničkih manjina u društvo. Uz pomoć navodi najznačajnija obilježja zakonskoga okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana u Republici Hrvatskoj u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te samostalno navodi neke primjere uspješnih građanskih inicijativa u borbi za zaštitu manjinskih prava Roma i sudjeluje u razrednim raspravama o načinima suzbijanja diskriminacije. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik razumije osnovne pojmove korištene u zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava i u zaštiti njihova nasljeđa i kulture. Učenik proučava pravni okvir Republike Hrvatske o uključivanju manjina u hrvatsko društvo. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik s pomoću primjera iz prošlosti i trenutačne situacije objašnjava pojmove i zakonski okvir povezane s kršenjem manjinskih, odnosno ljudskih prava kao i za njihovo ostvarivanje. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred SŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR SŠ A. 3.
Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi na temelju konteksta i stečenoga znanja. – raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje – primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja podržavajućim komentarima, upućivanjem sugovornika i pregovaranjem radi problematiziranja teme i zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke – kritički se osvrće na temu na temelju čitalačkoga iskustva i znanja o svijetu Učenik uz smjernice sudjeluje u raspravi i obrazlaže svoje mišljenje. JKR SŠ A. 3.
Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce. – posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama – posjet kinu, festivalima, izložbama – aktivno sudjeluje u radionicama i raznim projektima – uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima. JKR SŠ A. 3.
Učenik samostalno odabire tekst za čitanje i komentira svoje stavove te se stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima. – obrazlaže svoj odabir teksta – promišlja o svojim mislima, doživljajima i stavovima – oblikuje svoje misli, usmeno ili pisano, o temeljnim društvenim vrijednosti koje je uočio u odabranome tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, tolerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost) Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, demokracija, ravnopravnost, tolerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost, politike usmjerene prema Romima u prošlosti, tradiciji i stvaralaštvu Roma, Europska unija, Vijeće Europe i ljudska prava, različiti životni stilovi, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR SŠ B. 3.
Učenik argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima u prošlosti. – uspoređuje različite politike usmjerene prema Romima u prošlosti – objašnjava diskriminaciju, socijalnu isključenost, progone, ropstvo, asimilaciju i integraciju na povijesnim primjerima Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava politike usmjerene prema Romima u prošlosti. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: politike prema Romima u Hrvatskoj i u svijetu, diskriminacija, socijalna isključenost, progoni, ropstvo, asimilacija i integracija Roma. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskoga područja Identiteti i ljudska prava. Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR SŠ C. 3.
Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi te oblikuje svoje osobno iskustvo. – učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj i svijetu, analizira ih, povezuje i kritički raspravlja o njima – u svome istraživačkom radu i analiziranju koristi se različitim izvorima podataka, medijima, knjigama, časopisima, mrežnim stranicama i istraživanjima unutar romske zajednice Učenik navodi neke elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura za koje je doznao služeći se različitim izvorima. JKR SŠ C. 3.
Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma. – učenik sudjeluje u nizu aktivnosti smještenih u kontekstu tradicije i stvaralaštva Roma te pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje Učenik uz poticaj argumentirano raspravlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma i samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: stvaralaštvo i tradicija Roma u Hrvatskoj, zaštita i promoviranje romske tradicije i stvaralaštva (udruge, izložbe, promocije) te prikupljanje sadržaja iz neposrednoga okružja, put prema zrelosti (tradicionalan i nov način), financijska pismenost (tradicionalan i nov način), građanska pismenost (tradicionalan i nov način). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
i
razredu srednje škole kao središnju temu obrađuje stvaralaštvo i tradiciju Roma u Hrvatskoj te treba pratiti ili uključiti se u aktivnosti zaštite i promoviranja romske tradicije i stvaralaštva (udruge, izložbe, promocije). Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, prikupljaju sadržaje iz neposrednoga okružja, a naglasak je upravo na istraživanju i kritičkome promišljanju. Učenik je manje upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice, a više na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina informacija prikupljenih takvim istraživanjima (terensko opažanje, prikupljanje, sistematizacija…). Složenijim književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti učenik se koristi za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Poseban je naglasak na temama koje obilježavaju put prema zrelosti kao što su roditeljstvo (sličnosti i razlike u odnosu na druge zajednice i vršnjake), financijska pismenost (kako upravljati svojim financijama na tradicionalan i na nov način) i građanska pismenost (kako se zalagati za svoja prava na tradicionalan i na nov način). Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskoga i većinskoga naroda, ali i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…). ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR SŠ D. 3.
Učenik se upoznaje sa sustavom zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i Europske unije te razmatra mogućnost utjecaja građana na kreiranje i provedbu politika namijenjenih zaštiti ljudskih prava i uključivanju Roma u društvo. – opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i Europske unije – objašnjava i dokumentira položaj Republike Hrvatske i hrvatskih građana u Europskoj uniji te kako se to odnosi na zastupanje položaja Roma u Europi – opisuje mogućnosti utjecanja građana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih politika – opisuje i dokumentira primjere uspješne suradnje u izgradnji zajedničke hrvatske kulture i dobrih odnosa između većinskoga naroda i pripadnika nacionalnih manjina – objašnjava i primjerima potkrepljuje neke pozitivne i negativne utjecaje medija (tiskani i elektronički, internet), na položaj Roma u zavičaju i Hrvatskoj – objašnjava ulogu međunarodnih i hrvatskih nevladinih organizacija u zaštiti prava Roma i rješavanju globalnih i europskih problema – navodi neke najvažnije međunarodne i europske civilne organizacije te opisuje područja njihova djelovanja Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje sustav zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i Europske unije te navodi najznačajnija obilježja zakonskoga okvira koji omogućuje aktivnu ulogu građana Republike Hrvatske u kreiranju i utjecanju na oblikovanje europskih politika namijenjenih zaštiti prava Roma te samostalno navodi neke primjere uspješnih međunarodnih inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija u borbi za zaštitu prava Roma i uz poticaj sudjeluje u razrednim raspravama o utjecaju medija na položaj Roma u zavičaju, Hrvatskoj i Europi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: sustav zaštite ljudskih prava u okviru Vijeća Europe i Europske unije, Europska unija i zastupanje položaja Roma u Europi, utjecaj građana Republike Hrvatske na europske javne politike, primjeri uspješne suradnje i dobrih odnosa većinskoga naroda i nacionalnih manjina, pozitivni i negativni utjecaj medija na položaj Roma u zavičaju i u Hrvatskoj, međunarodne i hrvatske nevladine organizacije i zaštita prava Roma te globalni i europski problemi, međunarodne i europske civilne organizacije. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik stječe znanje o europskim institucijama i o njihovoj ulozi, o korelaciji europskih institucija i hrvatskih institucija, procesima donošenja odluka, o aktivnim ulogama hrvatskoga društva na europsko društvo i europskoga društva na hrvatsko društvo. Učenik razumije položaj manjine i mogućnost aktivnoga sudjelovanja u kreiranju politika na nacionalnoj i europskoj razini. Učenik opisuje ulogu europskih institucija u europskome i hrvatskome društvu te njihov utjecaj na položaj manjina. Raspravlja o medijskome utjecaju na manjinski položaj, argumentirano zastupa svoje stavove, navodi prakse i primjere te uvažava mišljenja drugih. odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
razred SŠ 105 sati ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: JEZIK I KOMUNIKACIJA (A) JKR SŠ A. 4.
Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi na temelju konteksta i stečenoga znanja. – oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje citatima – procjenjuje tuđa mišljenja i spreman je na kompromise radi zajedničkoga rješavanja problemske situacije – proširuje temu razgovora koristeći se postojećim znanjem – prilagođava vlastite stavove na temelju novih spoznaja Učenik prema smjernicama uvjerava sugovornika u svoje stavove i ideje te ih potkrjepljuje primjerima. JKR SŠ A. 4.
Učenik samostalno odabire tekst za čitanje i komentira svoje stavove te se stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima. – obrazlaže svoj odabir teksta – promišlja o svojim mislima, doživljajima i stavovima – oblikuje usmeno ili pisano svoje misli o temeljnim društvenim vrijednosti koje je uočio u odabranome tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, tolerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost) Učenik samostalno izabire tekst za čitanje, kritički ga vrednuje i objašnjava vlastite stavove, misli i doživljaje. JKR SŠ A. 4.
Učenik oblikuje svoje kulturne obrasce. – posjet kazalištu, knjižnici, muzeju i drugim kulturnim ustanovama – posjet kinu, festivalima, izložbama – aktivno sudjeluje u radionicama i raznim projektima – uočava emocionalni aspekt kulturnih događaja i čitanja različitih tipova teksta Učenik samostalno izabire i posjećuje kulturne ustanove, događanja i čita različite vrste tekstova te obrazlaže uspoređujući ih s vlastitim stavovima i vrijednostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ishodi se ostvaruju usporedno s ostvarivanjem ishoda organizacijskih područja Stvaralaštvo i tradicija, Vrijeme i prostor te Identiteti i ljudska prava. Preporučene teme: posjet kulturnim ustanovama i festivalima, demokracija, ravnopravnost, tolerancija, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost, Romi za vrijeme Drugoga svjetskog rata, izvorni materijali usmenoga stvaralaštva, lokalna zajednica i uključivanje romske zajednice, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje) u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: VRIJEME I PROSTOR (B) JKR SŠ B. 4.
Učenik argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata. – analizira položaj Roma uoči Drugoga svjetskog rata, za vrijeme njegova trajanja i nakon njegova završetka na području Hrvatske i Europe – prepoznaje temeljna obilježja politike prema Romima koja se provodila u NDH, nacističkoj Njemačkoj i drugim zemljama saveznicama te razumije političke i društvene okolnosti u kojima je nastala – analizira izvore uključujući svjedočanstva preživjelih osoba – razumije posljedice stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata na današnji položaj Roma u Hrvatskoj – uspoređuje proces priznanja genocida nad Romima u Hrvatskoj i na razini europskih i međunarodnih institucija Učenik uz poticaj argumentirano objašnjava položaj Roma na području Hrvatske i Europe za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: genocid nad Romima u NDH i nacističkoj Njemačkoj, rasna netrpeljivost i anticiganizam, Romi u Drugome svjetskom ratu i nakon rata na području Republike Hrvatske i Europe, današnji položaj Roma, proces priznanja genocida nad Romima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučuju se sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost, analitičke vještine i kritičko mišljenje. ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: STVARALAŠTVO I TRADICIJA (C) JKR SŠ C. 4.
Učenik analizira i kritički promišlja o stvaralaštvu i tradiciji Roma. – učenik se upoznaje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj i svijetu, analizira ih, povezuje, raspravlja o njima i kritizira ih – u svome istraživačkom radu i analiziranju koristi se različitim izvorima podataka, medijima, knjigama, časopisima, mrežnim stranicama i načinima istraživanja unutar romske zajednice Učenik navodi neke elemente vlastite kulture i smješta ih u kontekst drugih kultura za koje je doznao služeći se različitim izvorima. JKR SŠ C. 4.
Učenik izražava svoje misli i osjećaje o svojoj kulturi i oblikuje svoje osobno iskustvo. – učenik pokazuje i razvija interes i radoznalost za vlastitu kulturu prikupljajući i radeći na izvornim materijalima usmenoga stvaralaštva vlastite zajednice (pjesme, brojilice, priče, legende, bajke) Učenik se samostalno uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: stvaralaštvo i tradicija Roma u Hrvatskoj, zaštita i promoviranje romske tradicije i stvaralaštva (udruge, izložbe, promocije) te prikupljanje sadržaja iz neposrednoga okružja, put prema zrelosti (tradicionalan i nov način), financijska pismenost (tradicionalan i nov način), građanska pismenost (tradicionalan i nov način). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik u
i
razredu srednje škole kao središnju temu obrađuje upoznavanje sa stvaralaštvom i tradicijom Roma u Hrvatskoj te treba pratiti ili uključiti se u aktivnosti zaštite i promoviranja tradicije i stvaralaštva Roma (udruge, izložbe, promocije). Učenici dobivaju zadatke za usmeno, pisano i likovno izražavanje o toj temi, prikupljaju sadržaje iz neposrednoga okružja, a naglasak je upravo na istraživanju i kritičkome promišljanju. Učenik je manje upućen na različite izvore podataka, medije, knjige, časopise, mrežne stranice, a više na istraživanja unutar romske zajednice. Vrednuje se količina spoznaja prikupljenih takvim istraživanjima (terensko opažanje, prikupljanje, sistematizacija…). Složenijim se književnim i likovnim tehnikama uz visoku razinu samostalnosti, kreativnosti i inovativnosti učenik koristi za izradu plakata, prezentacija, izložbi, multimedije (kratkih filmova), predavanja za lokalnu zajednicu o prikupljenim sadržajima. Poseban je naglasak na temama koje obilježavaju put prema zrelosti kao što su roditeljstvo (sličnosti i razlike u odnosu na druge zajednice i vršnjake), financijska pismenost (kako upravljati svojim financijama na tradicionalan i na nov način) i građanska pismenost (kako se zalagati za svoja prava na tradicionalan i na nov način). Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su dobi i prethodnom obrazovanju, a posebno su uvjetovani usvojenim vještinama učenika da komunicira s lokalnom zajednicom i prikuplja njezina materijalna i nematerijalna dobra te ih oblikuje i povratno komunicira. Učenicima je nužan timski rad kako bi samostalno integrirali i producirali brojne sadržaje te dobro vladanje informatičkim i prezentacijskim vještinama. Također je nužno razvijanje suradnje s pojedincima i organizacijama (udruge) romskoga i većinskoga naroda, ali i s institucijama koje mogu dati građu za istraživanje (knjižnice, muzeji, visoka učilišta…). ORGANIZACIJSKO PODRUČJE: IDENTITETI I LJUDSKA PRAVA (D) JKR SŠ D. 4.
Učenik se upoznaje sa svim ciljevima i Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma i mogućnostima sudjelovanja Roma u praćenju njene provedbe. – navodi osnovni sadržaj Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskoga plana za provedbu te strategije – objašnjava i primjerima potkrepljuje mogućnost uključivanja Roma u kreiranje i praćenje provedbe strategije – analizira uspješnost provedbe strategije u svojoj lokalnoj zajednici – stječe iskustvo u komunikaciji s lokalnim vlastima i predstavnicima VRNM-a, nevladinoga sektora, i medijima Učenik, rabeći predočene informacije, opisuje ciljeve i mjere Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskoga plana za provedbu strategije. Uz pomoć analizira provedbu strategije u lokanoj zajednici i mogućnost uključivanja romske zajednice u kreiranje mjera lokalnih akcijskih planova. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: Nacionalna strategija za uključivanje Roma i Akcijski plan za provedbu te strategije, mogućnosti uključivanja Roma u kreiranje i praćenje provedbe strategije, provedba strategije u lokalnoj zajednici, komunikacija s lokalnim vlastima i predstavnicima VRNM-a, nevladina sektora i medijima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik upoznaje sve specifične dokumente koji se odnose na prava romske nacionalne manjine u Hrvatskoj i na njezino uključivanje u hrvatsko društvo. Navodi pozitivne, odnosno afirmativne mjere za uključivanje romske nacionalne manjine i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Razvija kompetencije za praćenje provedbe mjera iz strateških dokumenta i stječe praksu u komunikaciji s glavnim dionicima koji utječu na položaj romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Učenici samostalno definiraju mjere koje bi pozitivno utjecale na položaj romske nacionalne manjine sukladno njihovu iskustvu. Uspoređuju mjere s aktualnim mjerama te donose zaključke i preporuke. Učenici obavljaju praktični rad komunicirajući s glavnim dionicima za provedbu nacionalnih mjera, sposobni su argumentirano dati preporuke za poboljšanje provedbe strateških ciljeva na razini Hrvatske. E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama Kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine, koji se ostvaruje u organizacijskim područjima Jezik i komunikacija, Vrijeme i prostor, Stvaralaštvo i tradicija te Identiteti i ljudska prava, proizlazi iz Okvira nacionalnoga kurikuluma i sastavni je dio jezično-komunikacijskoga, društveno-humanističkog i umjetničkog područja. Kurikulumom se razvija jezično-komunikacijska kompetencija kao jedna od ključnih kompetencija za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti. Izgrađuje se i odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno i kulturno nasljeđe te nacionalni identitet. Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje probl

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.