Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti)

Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) NN 65/2020 (3.6.2020.), Odluka o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) Hrvatska revizorska komora 1304 Na temelju članka 106. stavka 2. točke 6. i točke 8. i članka 108. stavka 1. točke 4. Zakona o reviziji (»Narodne novine«, broj 127/17) i članka 17. točke 8. Statuta Hrvatske revizorske komore (»Narodne novine«, broj 58/18), Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore na sjednici održanoj 21. svibnja 2020., donijelo je ODLUKU O OBJAVLJIVANJU KODEKSA ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE (S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA NEOVISNOSTI) Objavljuje se Kodeks etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti), izdanje 2018., koji je pripremio Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants, IESBA), u izvorniku objavila Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants, IFAC), a Hrvatska revizorska komora uz odobrenje IFAC-a prevela na hrvatski jezik. Klasa: 011-01/20-01/1 Urbroj: 251-442-01-20-01 Zagreb, 21. svibnja 2020. Hrvatska revizorska komora Joško George Džida, v. r. KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE (S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA NEOVISNOSTI) (IZDANJE 2018.) UVODNO O ODBORU ZA MEĐUNARODNE STANDARDE ETIKE ZA RAČUNOVOĐE® Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (engl. International Ethics Standards Board for Accountants® – IESBA®) je neovisno tijelo za donošenje standarda koje razvija međunarodno primjeren International Code of Ethics for Professional AccountantsTM (including International Independence StandardsTM) (hrv. Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) (Kodeks). Kao što to navodi njegov opis djelatnosti, cilj IESBA je služenje javnom interesu donošenjem visokokvalitetnih standarda etike za profesionalne računovođe. Njegov dugoročni cilj je usklađivanje standarda etike za profesionalne računovođe uređenih Kodeksom, uključujući standarde neovisnosti revizora sa standardima etike koje donose regulatori i tijela za propisivanje standarda pojedinačnih država. Konvergencija u jedan skup standarda može unaprijediti kvalitetu i dosljednost usluga koje pružaju profesionalni računovođe u cijelom svijetu, te povećati učinkovitost globalnih tržišta kapitala. IESBA čini 18 članova iz cijelog svijeta od kojih su najviše devet iz prakse a najmanje troje predstavnici javnosti (osobe od kojih se očekuje i koje djeluju na način da odražavaju širi javni interes). Članove IESBA imenuje Odbor IFAC-a na temelju preporuka Komisije za imenovanja IFAC-a i uz odobrenje Odbora za nadzor javnog interesa (engl. skr. PIOB) koji nadzire aktivnosti IESBA. U postupak donošenja standarda IESBA uključeni su i PIOB i Konzultativna savjetodavna grupa (engl. skr. CAG) koja u razvoju standarda i smjernica daje ulazne komentare iz pozicije javnog interesa. U razvijanju vlastitih standarda IESBA mora biti transparentan u svojim aktivnostima i pridržavati se postupka koji je odobrio PIOB. Sastanci Odbora, uključujući sastanke koji se realiziraju posredstvom suvremenih komunikacijskih tehnologija, tzv telekonferencije, otvoreni su za javnost a dnevni red i prateća dokumentacija dostupni su na njegovoj internet stranici. Za više informacija posjetite: www.ethicsboard.org. ULOGA MEĐUNARODNE FEDERACIJE RAČUNOVOĐA Međunarodna federacija računovođa (engl. skr. IFAC) služi javnom interesu doprinošenjem razvoju snažnih i održivih organizacija, tržišta i ekonomija. Zalaže se za transparentnost, odgovornost i usporedivost financijskog izvještavanja, pomaže razvoju računovodstvene profesije i komunicira važnost i vrijednost računovođa za globalnu financijsku infrastrukturu. Osnovana 1977. godine, IFAC trenutno obuhvaća više od 175 članica i pridruženih članica u preko 130 država i jurisdikcija, te predstavlja gotovo tri milijuna računovođa u javnoj praksi, sektoru obrazovanja, državnim službama, gospodarskim granama i trgovini. Kao dio svojeg mandata služenja javnom interesu, IFAC doprinosi razvoju, usvajanju i uvođenju visokokvalitetnih međunarodnih standarda etike za računovođe, i to prvenstveno tako što podržava rad IESBA. IFAC osigurava ljudske resurse, upravljanje kapacitetima, komunikacijsku podršku i financiranje tog neovisnog odbora za donošenje standarda. Pored toga, IFAC omogućava provođenje postupka nominacije i odabira članova Odbora. IESBA donosi svoje programe rada i odobrava svoje publikacije u skladu sa za to propisanim postupkom, bez uključivanja IFAC-a. IFAC nema mogućnost utjecanja na programe rada i publikacije Odbora već isključivo objavljuje priručnike, standarde i druge publikacije i ima autorska prava na njima. Nezavisnost IESBA je zaštićena na više načina: • propisanim, neovisnim javnim nadzorom nad donošenjem standarda koji provodi PIOB (za više informacija vidjeti: www.ipiob.org), što uključuje rigorozan propisani postupak s javnom raspravom; • javnim pozivom za nominiranje i propisanim neovisnim nadzorom koji provodi PIOB nad postupkom nominiranja/selekcije; • potpunom transparentnošću, kako u smislu propisanog postupka donošenja standarda tako i u smislu javne dostupnosti materijala za točke dnevnog reda, sastanaka i publiciranje osnova za zaključke uz svaki konačni standard; • uključivanjem Konzultativno savjetodavne grupe (eng. CAG) i promatrača u postupak donošenja; i • zahtjevom da članovi IESBA, kao i nominirajuće/poslodavne organizacije budu privrženi ostvarivanju misije Odbora vezano uz neovisnost, integritet i javni interes. Za daljnje informacije posjetite internet stranicu IFAC-a www.ifac.org. DJELOKRUG KODEKSA IZDANJE 2018. Za potrebe kontinuiranog referenciranja, ovaj Priručnik objedinjava informacije o ulozi IFAC-a i službeni tekst Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) (Kodeks) koji je izdao IESBA. ZNAČAJNE PROMJENE U ODNOSU NA IZDANJE IZ 2016. Ovaj Priručnik zamjenjuje izdanje Priručnika s kodeksom etike za profesionalne računovođe iz 2016. godine s izmjenama i dopunama koje su proizašle iz donošenja: • NOCLAR Objava – Reagiranje na nepridržavanje zakona i regulative; • konačnog dokumenta – Izmjene Kodeksa vezano za dugu povezanost osoblja s klijentom revizije ili s klijentom za kojega se izražava uvjerenje; i • konačnog dokumenta – Izmjene dijela C. Kodeksa u vezi s pripremanjem i prikazivanjem informacija i pritiskom radi povrede temeljnih načela. Izmjene Izdanje Priručnika iz 2018. godine je potpuno prerađeno u skladu s novom strukturom i konvencijom sastavljanja nacrta koja omogućava lakše snalaženje, uporabu i primjenu Kodeksa. Preimenovan u Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti), Kodeks sadrži nekoliko značajnih dopuna i izmjena, uključujući: • poboljšani i istaknutiji konceptualni okvir; • jasnije i opsežnije odredbe o mjerama zaštite koje bolje odgovaraju na prijetnje pridržavanju temeljnih načela i prijetnje neovisnosti; • pojačane odredbe o neovisnosti koje su vezane uz dugu povezanost osoblja s klijentom usluga revizije ili izražavanja uvjerenja; • nove i izmijenjene odjeljke posvećene profesionalnim računovođama u gospodarstvu (engl. skr. PAIB) a koje se odnose na ■ pripremanje i prikazivanje informacija; i ■ pritisak radi povrede temeljnih načela; • jasnu smjernicu za profesionalne računovođe u javnoj praksi (engl. skr. PAPP) o tome da se i na njih primjenjuju relevantne odredbe o PAIB-ima iz dijela 2.; • pojačane odredbe za PAIB-e i PAPP-ove u vezi s nuđenjem i primanjem poticaja, uključujući darove i ugošćivanja; • nove materijale za primjenu koji naglašavaju značaj razumijevanja činjenica i okolnosti kod profesionalne prosudbe; • nove materijale za primjenu koji objašnjavaju kako pridržavanje temeljnih načela podupire profesionalni skepticizam kod angažmana revizije ili angažmana s izražavanjem uvjerenja. Datum stupanja na snagu Dijelovi 1. – 3. • Dijelovi 1., 2. i 3. stupaju na snagu 15. lipnja 2019. godine. Međunarodni standardi neovisnosti (dijelovi 4A. i 4B.) • Dio 4A., koji se odnosi na neovisnost kod angažmana revizije i uvida, stupa na snagu i primjenjuje se na revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju na ili nakon 15. lipnja 2019. godine. • Dio 4B., koji se odnosi na neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja, kada je riječ o razdobljima koja obuhvaća predmet angažmana stupa na snagu za razdoblja koja počinju na ili nakon 15. lipnja 2019. godine, dok za sve ostalo stupa na snagu 15. lipnja 2019. godine. Dopušteno je ranije usvajanje. Odredbe o dugoj povezanosti Datum stupanja na snagu restrukturiranog Kodeksa nema prednost u odnosu na datum stupanja na snagu izmijenjenih odredbi o dugoj povezanosti važećih odjeljaka 290. i 291. (kako su dani u samostalnom dokumentu o dugoj povezanosti iz siječnja 2017. godine), a koji je sljedeći: (

a)podložno prijelaznoj odredbi pod (
c)u nastavku teksta, točke od 290.148. do 290.168. stupaju na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju na ili nakon 15. prosinca 2018. godine; (
b)u odnosu na razdoblja obuhvaćena angažmanima s izražavanjem uvjerenja, točke od 291.137. do 291.141. stupaju na snagu za razdoblja koji počinju na ili nakon 15. prosinca 2018. godine, a za sve ostalo 15. prosinca 2018. godine; (
c)točka 290.163. stupa na snagu samo za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju prije 15. prosinca 2023. godine. Ovo će olakšati prijelaz na obvezno razdoblje mirovanja od pet uzastopnih godina za partnere na angažmanu u jurisdikcijama u kojima su zakonodavna ili regulatorna tijela (odnosno organizacije koju su ovlastila ili priznala takva zakonodavna ili regulatorna tijela) odredila razdoblje mirovanja kraće od pet uzastopnih godina. Izmjene Kodeksa donesene nakon srpnja 2018. i nacrti Za informacije o najnovijim promjenama i radi pribavljanja konačnih objava nakon srpnja 2018. godine ili nacrta koji su u postupku donošenja posjetite internet stranicu IESBA www.ethicsboard.org. VODIČ KROZ KODEKS (Ovaj vodič služi kao pomoć kod primjene Kodeksa i nije obvezujuće prirode.) Svrha Kodeksa 1. Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (i Međunarodni standardi neovisnosti) (u daljnjem tekstu: Kodeks) propisuje temeljna načela etike za profesionalne računovođe, odražavajući prihvaćanje odgovornosti za zaštitu javnog interesa od strane profesije. Načela određuju standard ponašanja kakvo se očekuje od svakog profesionalnog računovođe i uključuju načela integriteta, objektivnosti, profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, povjerljivosti, te profesionalnog ponašanja. 2. Kodeks daje konceptualni okvir koji su profesionalni računovođe dužni primjenjivati kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama pridržavanju navedenih temeljnih načela. Kodeks sadrži zahtjeve i materijale za primjenu u vezi s različitim pitanjima radi pomaganja računovođama kod primjene konceptualnog okvira u odnosu na ta pitanja. 3. Ako je riječ o angažmanima revizije i uvida ili angažmanima s izražavanjem uvjerenja, Kodeks propisuje Međunarodne standarde neovisnosti koji su uspostavljeni primjenom konceptualnog okvira na prijetnje neovisnosti kod obavljanja tih angažmana. Kako je Kodeks strukturiran 4. Kodeks sadrži sljedeće: • Dio 1. – Pridržavanje Kodeksa, temeljnih načela i konceptualnog okvira, koji uključuje temeljna načela i konceptualni okvir i primjenjuje se na sve profesionalne računovođe; • Dio 2. – Profesionalni računovođe u gospodarstvu, koji sadrži dodatne materijale za profesionalne računovođe u gospodarstvu ako obavljaju profesionalne aktivnosti. Profesionalni računovođe u gospodarstvu uključuju profesionalne računovođe koji su zaposleni, angažirani ili s kojima je ugovoreno obavljanje izvršnih i drugih funkcija u, na primjer: ■ trgovini, industriji ili uslužnim djelatnostima; ■ javnom sektoru; ■ sektoru obrazovanja; ■ neprofitnom sektoru; ■ regulatornim ili profesionalnim tijelima. Dio 2. se također primjenjuje na osobe koje su profesionalni računovođe u javnoj praksi ako profesionalne poslove obavljaju na osnovi odnosa s društvom bilo kao vanjski ugovaratelji, zaposlenici ili vlasnici; • Dio 3. – Profesionalni računovođe u javnoj praksi, koji sadrži dodatne materijale za profesionalne računovođe u javnoj praksi kada pružaju profesionalne usluge; • Međunarodni standardi neovisnosti, koji sadrže dodatne materijale koji se primjenjuju na profesionalne računovođe u javnoj praksi kada pružaju usluge izražavanja uvjerenja, kako slijedi: ■ Dio 4A. – Neovisnost kod angažmana revizije i uvida, koji se primjenjuje na angažmane revizije i uvida; ■ Dio 4B. – Neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida, koji se primjenjuje na angažmane s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida; • Pojmovnik koji sadrži definirane pojmove (zajedno s dodatnim objašnjenjima, ako je primjereno) i opisane pojmove koji imaju posebno značenje u pojedinim dijelovima Kodeksa. Na primjer, kao što je to navedeno u Pojmovniku, u dijelu 4A. pojam ‘angažman revizije’ odnosi se jednako na angažmane revizije i na angažmane uvida u financijske izvještaje. Osim toga Pojmovnik sadrži i popis kratica koje su korištene u Kodeksu i drugim standardima na koje se Kodeks poziva. 5. Kodeks sadrži odjeljke koji pokrivaju određena tematska područja. Neki od tih odjeljaka su dalje podijeljeni na pododjeljke koji obrađuju određene aspekte tih tematskih područja. Svaki odjeljak Kodeksa, ako je primjereno, ima sljedeću strukturu: • uvod – sadrži predmet odjeljka i uvodi zahtjeve i materijale za primjenu u kontekstu konceptualnog okvira. Uvodni dio sadrži informacije koje su važne za razumijevanje i primjenu svakog dijela i njegovih odjeljaka, uključujući objašnjenja korištenih pojmova; • zahtjevi – propisuju opće i posebne obveze u vezi s predmetom odjeljka; • materijali za primjenu – daju kontekst, objašnjenja, sugestije za postupanje ili navode pitanja koja treba razmotriti, ilustracije i druge upute koje pomažu kod ispunjavanja zahtjeva. Kako koristiti Kodeks Temeljna načela, neovisnost i konceptualni okvir 6. Kodeks zahtijeva od profesionalnih računovođa da se pridržavaju temeljnih načela etike. Kodeks također zahtijeva od njih korištenje konceptualnog okvira kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. Primjena konceptualnog okvira zahtijeva profesionalnu prosudbu, stalnu opreznost spram novih informacija i promjena činjenica i okolnosti te primjenu testa razumne i informirane treće strane. 7. Konceptualni okvir uvažava činjenicu da bi postojanje uvjeta, politika i postupaka koje su uspostavili profesija, zakoni i regulativa, društvo ili poslodavna organizacija mogli utjecati na identificiranje prijetnji. Ti uvjeti, politike i postupci također bi mogli biti relevantan čimbenik kod procjene profesionalnog računovođe je li prijetnja na prihvatljivoj razini. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj razini, konceptualni okvir zahtijeva od računovođe postupanje s prijetnjama. Poduzimanje mjera zaštite je jedan od načina na koji bi se moglo postupati s prijetnjama. Mjere zaštite su radnje koje računovođa poduzima, pojedinačno ili skupno, s ciljem učinkovitog reduciranja prijetnji pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivu razinu. 8. Dodatno, Kodeks od profesionalnih računovođa zahtijeva da kod obavljanja revizije, uvida i drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja budu neovisni. Konceptualni okvir se na isti način primjenjuje na identificiranje, procjenu i postupanje s prijetnjama nezavisnosti kao što se primjenjuje na prijetnje pridržavanju temeljnih načela. 9. Pridržavanje Kodeksa zahtijeva poznavanje, razumijevanje i primjenu: • svih relevantnih odredbi konkretnog odjeljka u kontekstu dijela 1., zajedno s dodatnim materijalima sadržanim u odjeljcima 200., 300., 400. i 900., kako je primjenjivo; • svih relevantnih odredbi konkretnog odjeljka kao što je, na primjer, primjena odredbi koje su sadržane u podnaslovima ‘opće odredbe’ ili ‘svi klijenti revizije’ u kombinaciji sa svim posebnim odredbama, uključujući odredbe dane u podnaslovima ‘klijenti revizije koji nisu subjekti od javnog interesa’ ili ‘klijenti usluga koji su subjekti od javnog interesa’; • svih relevantnih odredbi sadržanih u određenim odjeljcima u kombinaciji sa svim dodatnim odredbama koje su sadržane u bilo kojem relevantnom pododjeljku. Zahtjevi i materijali za primjenu 10. Zahtjeve i materijale za primjenu treba tumačiti i primjenjivati na način koji je usmjeren na pridržavanje temeljnih načela, primjenu konceptualnog okvira i na očuvanje neovisnosti kod obavljanja angažmana revizije, uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja. Zahtjevi 11. Zahtjevi su označeni slovom 1397967985Z’ i u većini slučajeva uključuju izrazi ‘će/treba(ju)/dužan je/dužni su’ kojim se u Kodeksu profesionalnom računovođi ili društvu nameće obveza pridržavanja odredbe u kojoj je takav izraz korišten. 12. U nekim situacijama, Kodeks sadrži posebno izuzeće od zahtjeva. U tim situacijama, odredba je označena slovom 1397967985Z’, ali se služi glagolom 1397967985mogu’ ili kondicionalnom formulacijom. 13. Izraz 1397967985mogu’ se u Kodeksu koristi za davanje dopuštenja za poduzimanje konkretne radnje u određenim okolnostima, uključujući izuzeća od postupanja po zahtjevu. Ovaj izraz se ne koristi da bi se izrazila mogućnost. 14. Izraz ‘moglo bi’ se u Kodeksu koristi za izražavanje mogućnosti pojave određenog pitanja, nastanka događaja ili poduzimanja neke radnje. Pojam ne pripisuje poseban stupanj mogućnosti ili vjerojatnosti kada se koristi u vezi s prijetnjom, s obzirom da procjena razine prijetnje ovisi o činjenicama i okolnostima konkretnog pitanja, događaja ili radnje. Materijali za primjenu 15. Osim zahtjeva, Kodeks sadrži i materijale za primjenu koji daju relevantan kontekst za ispravno razumijevanje Kodeksa. Osobito, svrha materijala za primjenu je da profesionalnom računovođi pomognu razumjeti na koji način primijeniti konceptualni okvir u konkretnim okolnostima te kako razumjeti i ispuniti određeni zahtjev. Iako se samim materijalima za primjenu ne propisuju zahtjevi, potrebno ih je razmotriti kako bi se ispravno primijenili zahtjevi Kodeksa, uključujući primjenu konceptualnog okvira. Materijali za primjenu označeni su slovom 1397967985P’. 16. Popisi primjera koji su uključeni u materijale za primjenu nisu konačni. Dodatak Vodiču kroz Kodeks 17. Dodatak ovom Vodiču daje pregled Kodeksa. PREGLED KODEKSA MEĐUNARODNI KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE (UKLJUČUJUĆI MEĐUNARODNE STANDARDE NEOVISNOSTI) PREDGOVOR IESBA razvija i izdaje, u okviru svojih vlastitih ovlasti za donošenje standarda, Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) (Kodeks). Kodeks je namijenjen korištenju od strane profesionalnih računovođa u cijelom svijetu. IESBA utvrđuje Kodeks za međunarodnu uporabu pridržavajući se propisanog postupka. Međunarodna federacija računovođa (IFAC) donosi zasebne zahtjeve u vezi s Kodeksom za tijela svojih članica. DIO 1. PRIDRŽAVANJE KODEKSA, TEMELJNIH NAČELA I KONCEPTUALNOG OKVIRA ODJELJAK 100. PRIDRŽAVANJE KODEKSA Opće odredbe 100.1. P1. Karakteristično obilježje računovodstvene profesije je prihvaćanje odgovornosti djelovanja u javnom interesu. Odgovornost profesionalnog računovođe ne obuhvaća samo zadovoljavanje potreba pojedinačnog klijenta ili poslodavne organizacije. Stoga, ovaj Kodeks sadrži zahtjeve i materijale za primjenu kako bi profesionalnim računovođama omogućio ispuniti svoju obvezu djelovanja u javnom interesu. 100.2. P1. Zahtjevi u Kodeksu, koji su označeni slovom 1397967985Z’, nameću obveze. 100.2. P2. Materijali za primjenu, označeni su slovom 1397967985P’, daju kontekst, objašnjenja, sugestije za razmatranje radnji ili pitanja, ilustracije i druge upute koje su relevantne za ispravno razumijevanje Kodeksa. Materijali za primjenu osobito su namijenjeni za pomoć profesionalnom računovođi pri razumijevanju na koji način primijeniti konceptualni okvir na konkretne okolnosti i pri razumijevanju i pridržavanju određenog zahtjeva. Iako se samim materijalima za primjenu ne propisuju zahtjevi, potrebno ih je razmotriti kako bi se ispravno primijenili zahtjevi Kodeksa, uključujući primjenu konceptualnog okvira. Z100.3. Profesionalni računovođa će se pridržavati Kodeksa. Moguće je postojanje okolnosti u kojima zakoni ili regulativa profesionalnom računovođi zabranjuju postupati u skladu s određenim dijelovima Kodeksa. U tim slučajevima, takvi zakoni i regulativa imaju prednost te će računovođa postupati u skladu s preostalim dijelovima Kodeksa. 100.3. P1. Načelo profesionalnog ponašanja profesionalnom računovođi nalaže pridržavati se relevantnih zakona i regulative. Neke jurisdikcije mogle bi imati odredbe koje se razlikuju ili su šire od odredbi Kodeksa. Računovođe u tim jurisdikcijama moraju biti svjesni tih razlika i pridržavati se strožih odredbi osim ako to zabranjuje zakon ili regulativa. 100.3. P2. Profesionalni računovođa mogao bi se susresti s neuobičajenim okolnostima u kojima vjeruje da je rezultat primjene određenog zahtjeva Kodeksa u nesrazmjeru ili bi mogao biti u suprotnosti s javnim interesom. U takvim okolnostima računovođa se potiče na konzultiranje s profesionalnim ili regulatornim tijelom. Povrede Kodeksa Z100.4 Točke od Z400.80. do Z400.89., te od Z900.50. do Z900.55. uređuju povrede Međunarodnih standarda neovisnosti. Profesionalni računovođa koji identificira povredu bilo koje druge odredbe Kodeksa će procijeniti značajnost te povrede i u kojoj mjeri povreda utječe na sposobnost računovođe da se pridržava temeljnih načela. Profesionalni računovođa će također: (
a)što je prije moguće, poduzeti sve raspoložive radnje kako bi na zadovoljavajući način postupio s posljedicama povrede; i (
b)utvrditi je li povredu potrebno prijaviti relevantnim subjektima. 100.4. P1. Relevantni subjekti kojima bi se mogla prijaviti ovakva povreda uključuju one koje bi povreda mogla pogoditi, profesionalno ili regulatorno ili nadzorno tijelo. ODJELJAK 110. TEMELJNA NAČELA Opće odredbe 110.1. P1. Postoji pet temeljnih načela kojih se profesionalni računovođa treba pridržavati: (
a)integritet – biti iskren i pošten u svim profesionalnim i poslovnim odnosima; (
b)objektivnost – ne dopustiti da pristranost, sukob interesa ili neprimjeren utjecaj drugih kompromitiraju profesionalne ili poslovne prosudbe; (
c)profesionalna kompetentnost i dužna pažnja – (
i)stjecati i održavati stručno znanje i vještinu na razini koja je potrebna kako bi se osiguralo da klijent ili poslodavna organizacija dobije kompetentnu profesionalnu uslugu, temeljenu na najnovijim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim pravnim propisima; i (
ii)pažljivo obavljati svoje poslove, u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima; (
d)povjerljivost – poštovati povjerljivost podataka koji su stečeni kao posljedica profesionalnih i poslovnih odnosa; (
e)profesionalno ponašanje – pridržavati se relevantnih zakona i regulativa, te izbjegavati bilo kakvo ponašanje za koje profesionalni računovođa zna ili bi trebao znati da bi moglo diskreditirati profesiju. Z110.2. Profesionalni računovođa će se pridržavati svakog temeljnog načela. 110.2. P1. Temeljna načela etike uspostavljaju standard ponašanja kakvo se očekuje od profesionalnog računovođe. Konceptualnim okvirom utvrđuje se pristup koji je računovođa dužan primijeniti kao pomoć pri pridržavanju tih temeljnih načela. Pododjeljci od 111. do 115. sadrže zahtjeve i materijale za primjenu u odnosu na svako od temeljnih načela. 110.2. P2. Profesionalni računovođa bi se mogao susresti sa situacijom u kojoj bi pridržavanje jednog temeljnog načela moglo biti u suprotnosti s drugim ili više ostalih temeljnih načela. U takvoj situaciji, računovođa bi mogao razmotriti mogućnost, po potrebi anonimnog, konzultiranja s: • drugim osobama unutar svog društva ili poslodavne organizacije; • onima koji su nadležni za upravljanje; • profesionalnim tijelom; • regulatornim tijelom; • pravnim savjetnikom. Te konzultacije, međutim, ne oslobađaju računovođu od obveze primjene profesionalne prosudbe kako bi razriješio sukob ili se, ako je potrebno, i ako to ne zabranjuju zakoni ili regulativa, distancirao od pitanja koje stvara sukob. 110.2. P3. Profesionalni računovođa se potiče dokumentirati bit pitanja, pojedinosti svih vođenih razgovora, donesene odluke i osnove za njihovo donošenje. PODODJELJAK 111. – INTEGRITET Z111.1 Profesionalni računovođa će se pridržavati načela integriteta koje mu nameće obvezu biti pošten i iskren u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. 111.1. P1. Integritet podrazumijeva pošteno poslovanje i istinoljubivost. Z111.2. Profesionalni računovođa se neće svjesno dovesti u vezu s izvještajima, poreznim prijavama, obavještenjima ili drugim informacijama ako vjeruje da one: (
a)sadrže značajno netočnu ili izjavu koja dovodi u zabludu; (
b)sadrže nepromišljeno iznesene izjave ili informacije; ili (
c)izostavljaju ili prikrivaju neophodne informacije, pri čemu bi to izostavljanje ili prikrivanje moglo dovoditi u zabludu. 111.2. P1. Profesionalni računovođa koji modificira izvješće u odnosu na takav izvještaj, poreznu prijavu, obavještenje ili druge informacije ne čini povredu točke Z111.2. Z111.3. Ako profesionalni računovođa postane svjestan da je doveden u vezu s informacijama iz točke Z111.2., poduzet će korake radi distanciranja od takvih informacija. PODODJELJAK 112. – OBJEKTIVNOST Z112.1. Profesionalni računovođa će se pridržavati načela objektivnosti koje od njega zahtijeva da ne kompromitira svoje profesionalne i poslovne prosudbe zbog predrasuda, sukoba interesa ili neprimjerenog utjecaja drugih. Z112.2. Profesionalni računovođa neće preuzeti profesionalnu aktivnost ako neka okolnost ili odnos neprimjereno utječu na njegovu profesionalnu prosudbu u vezi s tom aktivnošću. PODODJELJAK 113. – PROFESIONALNA KOMPETENTNOST I DUŽNA PAŽNJA Z113.1. Profesionalni računovođa će se pridržavati načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje koje zahtijeva: (
a)stjecanje i održavanje razine profesionalnog znanja i vještina koja je potrebna da bi klijent ili poslodavna organizacija dobili kompetentnu profesionalnu uslugu utemeljenu na važećim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim propisima; i (
b)pažljivo obavljanje svojih poslova u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima. 113.1. P1. Kompetentno pružanje usluga klijentima i poslodavnim organizacijama zahtijeva ispravnu prosudbu u primjeni stručnog znanja i vještina pri obavljanju profesionalnih aktivnosti. 113.1. P2. Održavanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva neprekidno praćenje i razumijevanje relevantnih stručnih, profesionalnih i poslovnih promjena. Stalni profesionalni razvoj omogućava profesionalnom računovođi razvijanje i održavanje svoje sposobnosti kompetentnog rada u profesionalnom okruženju. 113.1. P3. Pažljivost podrazumijeva obvezu djelovanja u skladu sa zahtjevima angažmana, promišljeno, temeljito i pravovremeno. Z113.2. Sukladno načelu profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, profesionalni računovođa će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da oni koji kao pripadnici profesije rade pod njegovim vodstvom budu odgovarajuće osposobljeni i nadzirani. Z113.3. Ako je primjereno, profesionalni računovođa će upoznati klijente, poslodavnu organizaciju i ostale korisnike svojih profesionalnih usluga ili aktivnosti s ograničenjima koja su svojstvena tim uslugama ili aktivnostima. PODODJELJAK 114. – POVJERLJIVOST Z114.1. Profesionalni računovođa će se pridržavati načela povjerljivosti koje od njega zahtijeva poštivanje povjerljivosti informacija koje je stekao u profesionalnim i poslovnim odnosima. Profesionalni računovođa je dužan: (
a)biti na oprezu, čak i u društvenom okruženju, spram nehotičnog otkrivanja povjerljivih informacija i to osobito bliskim poslovnim suradnicima ili članovima uže ili najuže obitelji; (
b)održavati povjerljivost informacija unutar društva ili poslodavne organizacije; (
c)održavati povjerljivost informacija koje mu je otkrio budući klijent ili poslodavna organizacija; (
d)ne otkrivati povjerljive informacije koje je stekao na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa izvan društva ili poslodavne organizacije bez odgovarajućeg i izričitog odobrenja, osim ako postoji zakonsko ili profesionalno pravo ili obveza otkrivanja; (
e)ne koristiti povjerljive informacije koje su stečene na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa radi sjecanja osobne koristi ili koristi za treću stranu; (
f)ne koristiti ili otkrivati povjerljive informacije koje su stečene na temelju profesionalnog ili poslovnog odnosa nakon prestanka tog odnosa; i (
g)poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da osoblje pod njegovim nadzorom, te osobe od kojih prima savjete i pomoć poštuju njegovu obvezu čuvanja povjerljivosti. 114.1. P1. Povjerljivost je u javnom interesu jer olakšava slobodan protok informacija između klijenta profesionalnog računovođe ili poslodavne organizacije i profesionalnog računovođe zbog spoznaje da pri tome te informacije neće biti otkrivene trećoj strani. Bez obzira na to, profesionalni računovođe su dužni ili bi mogli biti dužni otkriti povjerljive informacije ili bi takvo otkrivanje moglo biti primjereno u sljedećim okolnostima: (
a)zakon zahtijeva otkrivanje informacija za potrebe, na primjer: (
i)pripremanja dokumentacije ili drugih dokaza tijekom sudskog postupka; ili (
ii)prijavljivanja uočenih povreda zakona nadležnim javnim tijelima; (
b)zakon dopušta i klijent ili poslodavna organizacija je dopustila otkrivanje informacija; i (
c)postoji profesionalna obveza ili pravo na otkrivanje informacija, ako to zakon ne zabranjuje: (
i)radi provjere kvalitete od strane profesionalnog tijela; (
ii)radi odgovora na upit ili istragu profesionalnog ili regulatornog tijela; (iii) radi zaštite profesionalnih interesa profesionalnog računovođe u sudskim postupcima; ili (
iv)radi pridržavanja stručnih i profesionalnih standarda, uključujući i pridržavanje etičkih zahtjeva. 114.1. P2. Čimbenici koji se, ovisno o okolnostima, moraju razmotriti kod odlučivanja o tome treba li otkriti povjerljive informacije uključuju: • bi li interesi bilo kojih strana, uključujući treće strane čiji interesi bi mogli biti pogođeni, mogli biti oštećeni ako klijent ili poslodavna organizacija odobri profesionalnom računovođi otkrivanje informacije; • jesu li su sve relevantne informacije poznate i onoliko koliko je to izvedivo potvrđene. Čimbenici koji utiču na odluku o otkrivanju uključuju: ■ nepotkrijepljene činjenice; ■ nepotpune informacije; ■ neutemeljene zaključke; • predložena vrsta priopćivanja i kome je upućena; • jesu li primjerni primatelji oni kojima se upućuje priopćenje. Z114.2. Profesionalni računovođa će nastaviti pridržavati se načela povjerljivosti i nakon prestanka njegovog odnosa s klijentom ili poslodavnom organizacijom. Kod promjene poslodavca ili stjecanja novog klijenta, računovođa ima pravo koristiti ranije iskustvo, ali neće koristiti niti otkriti ni jednu povjerljivu informaciju stečenu ili primljenu u sklopu profesionalnog ili poslovnog odnosa. PODODJELJAK 115. – PROFESIONALNO PONAŠANJE Z115.1. Profesionalni računovođa će se pridržavati načela profesionalnog ponašanja koje od njega zahtijeva postupanje u skladu s relevantnim zakonima i regulativom, te izbjegavanje ponašanja za koje zna ili bi trebao znati da bi moglo diskreditirati profesiju. Profesionalni računovođa se neće svjesno uključivati u poslovanje, zanimanje ili aktivnost koja narušava ili bi mogla narušiti integritet, objektivnost i ugled profesije i posljedično tome biti u suprotnosti s temeljnim načelima. 15.1. P1. Ponašanje koje bi moglo diskreditirati profesiju uključuje ponašanje za koje bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da negativno utječe na dobar ugled profesije. Z115.2. Profesionalni računovođa neće narušiti ugled profesije prilikom provođenja marketinških ili promotivnih aktivnosti. Profesionalni računovođa će biti pošten i istinoljubiv i neće: (
a)iznositi preuveličane tvrdnje o uslugama koje nudi, kvalifikacijama ili iskustvu koje ima; ili (
b)omalovažavati ili stvarati neutemeljene usporedbe s radom drugih osoba. 115.2. P1. Ako je profesionalni računovođa u dvojbi o tome služi li se primjerenim marketingom ili promocijom, takav računovođa se potiče na konzultiranje s relevantnim profesionalnim tijelom. ODJELJAK 120. KONCEPTUALNI OKVIR Uvod 120.1. Okolnosti u kojima djeluju profesionalni računovođe mogle bi stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Odjeljak 120. sadrži zahtjeve i materijale za primjenu, uključujući konceptualni okvir, kako bi računovođama pomogao kod pridržavanja temeljnih načela i ispunjavanja svojih obveza djelovanja u javnom interesu. Ti zahtjevi i materijali za primjenu obuhvaćaju širok spektar činjenica i okolnosti, uključujući različite profesionalne aktivnosti, interese i odnose koji stvaraju prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Nadalje, oni odvraćaju profesionalne računovođe od zaključivanja da je neka situacija dozvoljena samo zato što je Kodeks izričito ne zabranjuje. 120.2. Konceptualni okvir određuje pristup koji profesionalni računovođa treba primijeniti kako bi: (
a)identificirao prijetnje pridržavanju temeljnih načela; (
b)procijenio identificirane prijetnje; i (
c)postupao s prijetnjama radi njihovog uklanjanja ili dovođenja na prihvatljivu razinu. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z120.3. Profesionalni računovođa će koristiti konceptualni okvir kako bi identificirao, procijenio i postupio s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela iz odjeljka 110. 120.3. P1. Dodatni zahtjevi i materijali za primjenu koji su relevantni za korištenje konceptualnog okvira sadržani su u: (
a)Dijelu 2. – Profesionalni računovođe u gospodarstvu; (
b)Dijelu 3. – Profesionalni računovođe u javnoj praksi; i (
c)Međunarodnim standardima neovisnosti, kako slijedi: (
i)Dio 4A. – Neovisnost kod angažmana revizije i uvida; i (
ii)Dio 4B. – Neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida. Z120.4. Ako postupa s etičkim problemom, profesionalni računovođa će razmotriti kontekst u kojem je problem nastao ili bi mogao nastati. Ako osoba koja je profesionalni računovođa u javnoj praksi profesionalne aktivnosti obavlja u skladu sa svojim odnosom s društvom, bilo u svojstvu vanjskog ugovaratelja, zaposlenika ili člana društva, takva osoba će se pridržavati odredbi dijela 2 koje se primjenjuju na te okolnosti. Z120.5. Kod primjene konceptualnog okvira, profesionalni računovođa će: (
a)primijeniti profesionalnu prosudbu; (
b)ostati na oprezu spram najnovijih informacija i promjena činjenica i okolnosti; (
c)i primjenjivati test razumne i informirane treće strane iz točke 120.5. P4. Primjena profesionalne prosudbe 120.5. P1. Profesionalna prosudba uključuje primjenu relevantne stručne osposobljenosti, profesionalnog znanja, vještina i iskustva koji su razmjerni činjenicama i okolnostima, uključujući vrstu i opseg konkretnih profesionalnih aktivnosti, te zahvaćene interese i odnose. Ako je riječ o obavljanju profesionalnih aktivnosti, primjena profesionalne prosudbe je potrebna onda kada profesionalni računovođa primjenjuje konceptualni okvir radi donošenja informiranih odluka o mogućim pravcima daljnjeg postupanja i radi utvrđenja jesu li te odluke primjerene u danim okolnostima. 120.5. P2. Razumijevanje poznatih činjenica i okolnosti je preduvjet za ispravnu primjenu konceptualnog okvira. Određivanje radnji koje je potrebno poduzeti radi stjecanja tog razumijevanja i radi donošenja zaključaka o tome je li se postupilo u skladu s temeljnim načelima također zahtijeva primjenu profesionalne prosudbe. 120.5. P3. Primjenjujući profesionalnu prosudbu u svrhu stjecanja navedenog razumijevanja, profesionalni računovođa bi mogao, između ostalog, razmotriti: • postoji li razlog za zabrinutost o tome da činjenice i okolnosti koje su mu poznate ne uključuju neku potencijalno relevantnu informaciju; • postoji li nedosljednost između poznatih činjenica i okolnosti i očekivanja računovođe; • jesu li stručno znanje i iskustvo profesionalnog računovođe dovoljni za donošenje zaključka; • postoji li potreba za konzultacijom s drugim osobama koje posjeduju relevantnu stručnost ili iskustvo; • jesu li informacije dovoljne za formiranje zaključka; • utječu li pristranost ili predrasude profesionalnog računovođe na njegovu profesionalnu prosudbu, • postoje li i drugi razumni zaključci koje je moguće donijeti na temelju dostupnih informacija. Razumna i informirana treća strana 120.5. P4. Test razumne i informirane treće strane se odnosi na situaciju u kojoj profesionalni računovođa razmatra bi li vjerojatno neka druga osoba donijela iste zaključke kao i on. Ovo razmatranje obavlja se iz perspektive razumne i informirane treće strane koja odvaguje sve relevantne činjenice i okolnosti koje su u trenutku donošenja zaključaka bile poznate ili bi se razumno moglo očekivati da budu poznate profesionalnom računovođi. Razumna i informirana treća strana ne mora biti računovođa, ali u pravilu treba imati relevantno znanje i iskustvo za razumijevanje i nepristranu prosudbu primjerenosti zaključaka do kojih je došao računovođa. Identificiranje prijetnji Z120.6. Profesionalni računovođa će identificirati prijetnje pridržavanju temeljnih načela. 120.6. P1. Razumijevanje činjenica i okolnosti, uključujući sve profesionalne aktivnosti, interese i odnose koji bi mogli kompromitirati pridržavanje temeljnih načela, je preduvjet da bi profesionalni računovođa mogao identificirati prijetnje tom pridržavanju. Postojanje uvjeta, politika i postupaka koje su uspostavili profesija, pravni propisi, regulatorna tijela, društvo ili poslodavna organizacija a koji mogu unaprijediti etično djelovanje računovođe također bi mogli biti od koristi kod identificiranja prijetnji pridržavanju temeljnih načela. Točka 120.8. P2. uključuje opće primjere takvih uvjeta, politika i postupaka koji su također relevantni čimbenici kod procjene razine prijetnji. 120.6. P2. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi biti stvorene od strane čitavog niza činjenica i okolnosti. Nemoguće je definirati svaku situaciju koja dovodi do nastanka prijetnji. Pored toga, i vrste angažmana i radnih zadataka mogle bi biti različite te bi, posljedično tome, mogle stvoriti različite vrste prijetnji. 120.6. P3. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela spadaju u jednu ili više sljedećih kategorija: (
a)prijetnja temeljem osobnog interesa – prijetnja da će financijski ili drugi interes neprimjereno utjecati na prosudbu ili ponašanje profesionalnog računovođe; (
b)prijetnja temeljem samoprovjere – prijetnja da profesionalni računovođa neće primjereno ocijeniti rezultate prethodne prosudbe koju je donio ili aktivnosti koju je obavio on ili druga fizička osoba iz društva ili poslodavne organizacije a na koju će se računovođa oslanjati kod formiranja zaključaka u sklopu obavljanja tekućih aktivnosti; (
c)prijetnja temeljem zagovaranja – prijetnja da će profesionalni računovođa promovirati poziciju klijenta ili poslodavca do mjere koja ugrožava objektivnost računovođe; (
d)prijetnja uslijed zbliženosti – prijetnja da će zbog dugotrajnog ili bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem profesionalni računovođa biti previše blagonaklon u odnosu na njihove interese ili olako prihvaćati ono što rade; i (
e)prijetnja uslijed zastrašenosti – prijetnja da će se profesionalni računovođa ustručavati djelovati na objektivan način zbog stvarnih ili percipiranih pritisaka, uključujući pokušaje neprimjerenog utjecanja na računovođu. 120.6. P4. Neka okolnost mogla bi stvoriti više od jedne prijetnje a jedna prijetnja bi mogla utjecati na pridržavanje više od jednog temeljnog načela. Procjenjivanje prijetnji Z120.7. Ako profesionalni računovođa identificira prijetnju pridržavanju temeljnih načela, procijenit će je li prijetnja na prihvatljivoj razini. Prihvatljiva razina 120.7. P1. Prihvatljiva razina je razina na kojoj bi profesionalni računovođa primjenjujući test razumne i informirane treće strane vjerojatno zaključio da se pridržava temeljnih načela. Relevantni čimbenici za procjenjivanje razine prijetnji 120.8. P1. Razmatranje kvalitativnih kao i kvantitativnih čimbenika je relevantno za procjenu prijetnji koju obavlja profesionalni računovođa, kao i razmatranje skupnog učinka više prijetnji, ako je primjenjivo. 120.8. P2. Postojanje uvjeta, politika i postupaka iz točke 120.6. P1. također bi moglo predstavljati bitan čimbenik kod procjenjivanja razine prijetnji pridržavanju temeljnih načela. Primjeri takvih uvjeta, politika i postupaka uključuju: • zahtjeve u vezi s korporativnim upravljanjem; • zahtjeve u pogledu razine stručne spreme, osposobljenosti i iskustva za bavljenje profesijom; • postojanje učinkovitih sustava za podnošenje žalbi koji profesionalnom računovođi i široj javnosti omogućavaju skretanje pozornosti na neetično ponašanje; • postojanje izričito propisane obveze prijavljivanja povrede zahtjeva iz područja etike; • nadzor koji provodi profesija ili regulator i stegovni postupci. Razmatranje novih informacija ili promjena činjenica i okolnosti Z120.9. Ako postane svjestan novih informacija ili promjena činjenica i okolnosti koje bi mogle utjecati na to je li prijetnja uklonjena ili reducirana na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će ponovo procijeniti i postupiti s tom prijetnjom u skladu s nalazima procjene. 120.9. P1. Stalna opreznost tijekom cjelokupnog obavljanja profesionalnih aktivnosti pomaže profesionalnom računovođi utvrditi jesu li se pojavile nove informacije ili su nastale promjene činjenica i okolnosti koje: (
a)utječu na razinu prijetnje; ili (
b)utječu na zaključke računovođe u vezi s tim jesu li primijenjene mjere zaštite i dalje primjerene za razrješavanje identificiranih prijetnji. 120.9. P2. Ako nova informacija ima za posljedicu identifikaciju nove prijetnje, profesionalni računovođa je dužan procijeniti i, po potrebi, razriješiti prijetnju (vidjeti točke Z120.7. i Z120.10.). Postupanje s prijetnjama Z120.10. Ako profesionalni računovođa utvrdi da identificirane prijetnje pridržavanju temeljnih načela nisu na prihvatljivoj razini, razriješit će prijetnje tako što će ih ukloniti ili reducirati na prihvatljivu razinu. Računovođa će to postići: (
a)uklanjanjem okolnosti, uključujući interese ili odnose, koji uzrokuju prijetnje; (
b)primjenom mjera zaštite, tamo gdje postoje i gdje ih je moguće primijeniti, kako bi prijetnje reducirao na prihvatljivu razinu; ili (
c)odbijanjem obavljanja ili prekidanjem obavljanja konkretne profesionalne aktivnosti. Radnje na uklanjanju prijetnji 120.10. P1. Ovisno o činjenicama i okolnostima, prijetnja bi se mogla ukloniti kroz uklanjanje okolnosti koje je uzrokuju, ali postoje i određene situacije kada je prijetnju moguće razriješiti isključivo odbijanjem obavljanja ili prekidanjem obavljanja konkretne profesionalne aktivnosti. To stoga što nije moguće ukloniti okolnosti koje su uzrokovale prijetnju, niti primijeniti mjere zaštite kako bi se prijetnja reducirala na prihvatljivu razinu. Mjere zaštite 120.10. P2. Mjere zaštite su radnje koje profesionalni računovođa poduzima, pojedinačno ili skupno, kako bi prijetnje pridržavanju temeljnih načela učinkovito reducirao na prihvatljivu razinu. Razmatranje bitnih donesenih prosudbi i općih zaključaka Z120.11. Profesionalni računovođa će formirati opći zaključak o tome hoće li radnje koje poduzima ili namjerava poduzeti radi postupanja s nastalim prijetnjama zaista ukloniti te prijetnje ili ih reducirati na prihvatljivu razinu. Kod formiranja tog općeg zaključka, računovođa će: (
a)razmotriti sve donesene prosudbe ili zaključke; i (
b)primijeniti test razumne i informirane treće strane. Razmatranja kod revizije, uvida i drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja Neovisnost 120.12. P1. Međunarodni standardi neovisnosti zahtijevaju od profesionalnih računovođa u javnoj praksi da kod provođenja revizija, uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja budu neovisni. Neovisnost je povezana s temeljnim načelima objektivnosti i integriteta. Neovisnost obuhvaća: (
a)neovisnost mišljenja – stanje svijesti koje dopušta izražavanje zaključaka bez da na njega djeluju utjecaji koji kompromitiraju profesionalnu prosudbu, čime se osobi omogućuje djelovanje s integritetom, objektivno i s profesionalnim skepticizmom; (
b)neovisnost u nastupu – izbjegavanje činjenica i okolnosti koje su toliko važne da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da je kompromitiran integritet, objektivnost ili profesionalni skepticizam društva ili člana revizijskog tima ili tima koji radi na angažmanu s izražavanjem uvjerenja. 120.12. P2. Međunarodni standardi neovisnosti sadrže zahtjeve i materijale za primjenu koji objašnjavaju na koji način treba koristiti konceptualni okvir kako bi se očuvala neovisnost kod obavljanja revizija, uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja. Profesionalni računovođe i društva dužni su se pridržavati tih standarda kako bi kod obavljanja takvih angažmana bili neovisni. Konceptualni okvir za identificiranje, procjenjivanje i postupanje s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela se jednako može primijeniti i na pridržavanje zahtjeva u vezi s neovisnošću. Kategorije prijetnji pridržavanju temeljnih načela iz točke 120.6. P3. ujedno su i kategorije prijetnji pridržavanju zahtjeva u pogledu neovisnosti. Profesionalni skepticizam 120.13. P1. Standardi u vezi s revizijom, uvidom i izražavanjem uvjerenja, uključujući standarde koje izdaje IAASB, od profesionalnih računovođa u javnoj praksi zahtijevaju uporabu profesionalnog skepticizma kod planiranja i obavljanja revizija, uvida i drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja. Profesionalni skepticizam i temeljna načela iz odjeljka 110. su međusobno povezani koncepti. 120.13. P2. Kod revizije financijskih izvještaja, pridržavanje temeljnih načela, pojedinačno ili skupno, podupire uporabu profesionalnog skepticizma, kao što je pokazano u sljedećim primjerima. • Integritet zahtijeva od profesionalnog računovođe iskrenost i poštenje. Na primjer, računovođa se pridržava načela integriteta ako: (
a)iskreno i pošteno izražava zabrinutost u odnosu na stav klijenta; i (
b)nastavlja istraživati nedosljedne informacije i traži dodatne revizorske dokaze kako bi našao odgovore na pitanja koja ga zabrinjavaju a u vezi su s izjavama koje bi mogle biti materijalno netočne ili dovoditi u zabludu, kako bi donio informirane odluke o odgovarajućem pravcu postupanja u danim okolnostima. Kod činjenja navedenog, profesionalni računovođa pokazuje kritičko ocjenjivanje revizorskih dokaza što doprinosi uporabi profesionalnog skepticizma. • Objektivnost od profesionalnog računovođe zahtijeva da ne kompromitira profesionalne ili poslovne prosudbe zbog predrasuda, sukoba interesa ili neprimjerenog utjecaja drugih. Računovođa se pridržava načela objektivnosti ako, na primjer: (
a)identificira okolnosti ili odnose, kao što je bliskost s klijentom, koji bi mogli kompromitirati njegove profesionalne ili poslovne prosudbe; i (
b)razmatra utjecaj takvih okolnosti i odnosa na svoju prosudbu kod ocjenjivanja jesu li su revizorski dokazi dovoljni i primjereni u odnosu na pitanje koje je značajno za financijske izvještaje klijenta. Kod činjenja navedenog, računovođa se ponaša na način koji doprinosi uporabi profesionalnog skepticizma. • Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja od profesionalnog računovođe zahtijevaju da ima razinu stručnog znanja i vještina koja je potrebna za kompetentno pružanje profesionalnih usluga, te da radi pažljivo i u skladu s primjenjivim standardima, zakonima i regulativom. Računovođa se pridržava načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje ako: (
a)primjenjuje znanje koje je relevantno za specifičnu gospodarsku granu i poslovnu djelatnost klijenta kako bi ispravno identificirao rizike davanja materijalno netočnih izjava; (
b)oblikuje i provodi odgovarajuće revizijske postupke; i (
c)koristi relevantno znanje kod kritičke procjene jesu li revizorski dokazi dovoljni i odgovarajući u danim okolnostima. Kod činjenja navedenog, računovođa se ponaša na način koji doprinosi uporabi profesionalnog skepticizma. DIO 2. PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU ODJELJAK 200. PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU Uvod 200.1. Ovaj dio Kodeksa sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koje profesionalni računovođe u gospodarstvu koriste kada primjenjuju konceptualni okvir iz odjeljka 120. On ne opisuje sve moguće činjenice i okolnosti, uključujući profesionalne aktivnosti, interese i odnose s kojima se profesionalni računovođe u gospodarstvu mogu susresti a koji bi mogli stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Stoga, konceptualni okvir od profesionalnih računovođa u gospodarstvu zahtijeva opreznost spram tih činjenica i okolnosti. 200.2. Ulagatelji, vjerovnici, poslodavne organizacije i drugi dijelovi poslovne zajednice, kao i vlasti i šira javnost, mogli bi se oslanjati na rad profesionalnih računovođa u gospodarstvu. Profesionalni računovođe u gospodarstvu mogli bi, pojedinačno ili zajedno, biti odgovorni za pripremanje i izvještavanje o financijskim i drugim informacijama na koje bi se mogli osloniti i njihove poslodavne organizacije i treće strane. Također bi mogli biti odgovorni i za učinkovito upravljanje financijama i davanje kompetentnih savjeta o nizu poslovnih pitanja. 200.3. Profesionalni računovođa u gospodarstvu mogao bi biti zaposlenik, vanjski ugovaratelj, partner, direktor (bilo izvršni ili drugi), direktor-vlasnik ili volonter u poslodavnoj organizaciji. Pravni oblik odnosa računovođe s poslodavnom organizacijom nema utjecaja na njegove etičke odgovornosti. 200.4 U ovom dijelu, pojam ‘profesionalni računovođa’ odnosi se na: (
a)profesionalnog računovođu u gospodarstvu; i (
b)fizičku osobu koja je profesionalni računovođa u javnoj praksi onda kada obavlja profesionalne aktivnosti u skladu s odnosom računovođe s društvom, bez obzira da li u svojstvu vanjskog ugovaratelja, zaposlenika ili vlasnika. Više informacija o tome kada se dio 2. primjenjuje na profesionalne računovođe u javnoj praksi sadržano je u točkama Z120.4., Z300.5. i 300.5. P1 Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z200.5. Profesionalni računovođa će se pridržavati temeljnih načela iz odjeljka 110. i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirao, procijenio i postupao s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. 200.5. P1. Profesionalni računovođa je odgovoran za promicanje zakonitih ciljeva poslodavne organizacije. Namjera Kodeksa nije otežati računovođama obavljanje te dužnosti već obuhvati okolnosti u kojima bi pridržavanje temeljnih načela moglo biti kompromitirano. 200.5. P2. Profesionalni računovođe mogu promovirati stav poslodavne organizacije ako na taj način doprinose postizanju zakonitih ciljeva te organizacije, pod uvjetom da ne daju lažne izjave ili izjave koje bi mogle dovesti u zabludu. Takvo postupanje u pravilu ne stvara prijetnju temeljem zagovaranja. 200.5. P3. Što je profesionalni računovođa višeg ranga, to je više u prilici i u mogućnosti pristupati informacijama, te utjecati na politike i odluke koje donose ili radnje koje poduzimaju druge osobe iz poslodavne organizacije. U onoj mjeri u kojoj su to u mogućnosti napraviti s obzirom na njihovu poziciju i rang u organizaciji, od računovođa se očekuje da u okviru organizacije potiču i promoviraju kulturu utemeljenu na etici. Primjeri radnji koje bi mogli poduzeti uključuju uvođenje, implementaciju i nadziranje: • programa edukacije i vježbi o etičkim pitanjima; • politika u pogledu etike i zviždača; • politika i postupaka koji su oblikovani u cilju prevencije nepridržavanja zakona i regulative. Identificiranje prijetnji 200.6. P1. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi biti stvorene temeljem čitavog niza činjenica i okolnosti. Različite kategorije prijetnji opisane su u točki 120.6. P3. U nastavku teksta navodimo primjere činjenica i okolnosti iz svake od tih kategorija koje bi mogle stvoriti prijetnje s kojima se profesionalni računovođa susreće kod obavljanja profesionalne aktivnosti: (
a)prijetnje temeljem osobnih interesa • profesionalni računovođa ima financijski interes ili je korisnik zajma ili garancije koju mu je dala poslodavna organizacija; • profesionalni računovođa sudjeluje u programu nagrađivanja poslodavne organizacije; • profesionalni računovođa može koristiti imovinu organizacije za osobne potrebe; • profesionalnom računovođi je dobavljač poslodavne organizacije ponudio dar ili poseban tretman; (
b)prijetnje temeljem samoprovjere • profesionalni računovođa određuje odgovarajuće računovodstveno postupanje s poslovnom kombinacijom nakon što je izradio studiju izvodivosti koja potkrjepljuje odluku o kupnji; (
c)prijetnje temeljem zagovaranja • profesionalni računovođa ima priliku manipulirati informacijama iz prospekta kako bi dobio financijska sredstva pod povoljnijim uvjetima; (
d)prijetnje temeljem zbliženosti • profesionalni računovođa odgovara za izradu financijskih izvještaja poslodavne organizacije u trenutku kada član njegove najuže ili uže obitelji zaposlen u istoj organizaciji donosi odluke koje utječu na financijske izvještaje te organizacije; • profesionalni računovođa ima dugotrajno poznanstvo s osobama koje utječu na poslovne odluke; (
e)prijetnje temeljem zastrašivanja • profesionalni računovođa ili član njegove najuže ili uže obitelji suočavaju se s prijetnjom otkaza ili smjenjivanja s dužnosti zbog neslaganja s: ■ primjenom nekog računovodstvenog načela; ■ načinom izvještavanja o financijskim informacijama; • neka fizička osoba pokušava utjecati na postupak donošenja odluke profesionalnog računovođe o, primjerice, dodjeli ugovora ili primjeni nekog računovodstvenog načela. Procjenjivanje prijetnji 200.7. P1. Uvjeti, politike i postupci opisani u točkama 120.6. P1. i 120.8. P2. mogli bi utjecati na procjenu toga je li prijetnja pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivoj razini. 200.7. P2. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa utječu vrsta i opseg profesionalne aktivnosti. 200.7. P3. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa moglo bi utjecati radno okruženje u poslodavnoj organizaciji i njeno poslovno okruženje. Na primjer: • vodstvo koje naglašava značaj etičkog ponašanja i očekivanje da zaposlenici postupaju na etičan način; • politike i postupci koji ovlašćuju zaposlenike i potiču ih da o pitanjima etike koja ih zabrinjavaju razgovaraju s višim menadžmentom bez straha od osvete; • politike i postupci za implementaciju i praćenje kvalitete rada zaposlenika; • sustav za korporativni nadzor ili druge nadzorne strukture i jake unutrašnje kontrole; • postupci zapošljavanja koji naglašavaju značaj angažiranja kompetentnog visokokvalificiranog osoblja, • pravovremeno obavještavanje svih zaposlenih o politikama i postupcima, uključujući sve izmjene i dopune istih, te odgovarajuće stručno osposobljavanje i edukacija u vezi s tim politikama i postupcima; • politike u vezi s etikom i kodeksom ponašanja. 200.7. P4. Profesionalni računovođe mogli bi razmotriti traženje pravnog savjeta ako vjeruju da su se druge osobe u okviru poslodavne organizacije ponašale neetično ili poduzimale neetične radnje ili da će nastaviti s takvim ponašanjem ili postupanjem. Postupanje s prijetnjama 200.8. P1. Odjeljci od 210. do 270. opisuju određene prijetnje koje bi mogle nastati tijekom obavljanja profesionalnih aktivnosti i uključuju primjere radnji kojima bi se mogle razriješiti takve prijetnje. 200.8. P2. U ekstremnim situacijama, ako nije moguće ukloniti okolnosti koje su stvorile prijetnje a mjere zaštite nisu raspoložive ili dovoljne za reduciranje prijetnje na prihvatljivu razinu, moglo bi se pokazati primjerenim da profesionalni računovođa da otkaz poslodavnoj organizaciji. Komunikacija s osobama nadležnim za upravljanje Z200.9. Ako komunicira s osobama nadležnim za upravljanje u skladu s Kodeksom, profesionalni računovođa će utvrditi tko je odgovarajuća osoba ili osobe u okviru upravne strukture poslodavne organizacije s kojom se treba komunicirati. Ako profesionalni računovođa komunicira s podgrupom osoba nadležnih za upravljanje, odlučit će je li potrebno komunicirati sa svima koji su nadležni za upravljanje kako bi svi bili adekvatno informirani. 200.9. P1. Kod odlučivanja o tome s kim treba komunicirati, profesionalni računovođa bi mogao razmotriti: (
a)prirodu i važnost konkretnih okolnosti; i (
b)pitanje o kojem treba komunicirati. 200.9. P2. Primjeri podgrupa osoba nadležnih za upravljanje su odbor za reviziju ili pojedinačni član grupe osoba nadležnih za upravljanje. Z200.10. Ako profesionalni računovođa komunicira s osobama koje imaju i odgovornosti menadžmenta i odgovornosti za upravljanje, računovođa se mora uvjeriti da je komunikacija s tim osobama adekvatno informirala sve osobe koje imaju upravljačku ulogu s kojima bi uobičajeno komunicirao. 200.10. P1. U nekim okolnostima, sve osobe nadležne za upravljanje su uključene i u menadžment poslodavne organizacije, na primjer, u malom poduzeću gdje jedini vlasnik vodi društvo i ni jedna druga osoba nema upravljačku ulogu. U takvim slučajevima, ako se o pitanjima komunicira s osobom ili osobama koje imaju odgovornosti menadžmenta a ta osoba/osobe su zadužene i za upravljanje, profesionalni računovođa je zadovoljio zahtjev za komuniciranjem s osobama nadležnim za upravljanje. ODJELJAK 210. SUKOBI INTERESA Uvod 210.1. Profesionalni računovođa je dužan pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirao, procijenio i razriješio prijetnje. 210.2. Sukob interesa stvara prijetnje pridržavanju načela objektivnosti a mogao bi stvoriti i prijetnje pridržavanju drugih temeljnih načela. Takve prijetnje mogle bi nastati ako: (
a)profesionalni računovođa obavlja profesionalnu aktivnost u vezi s određenim pitanjem za dvije ili više strana koje imaju suprotstavljene interese u odnosu na to pitanje; (
b)su interes profesionalnog računovođe u vezi s određenim pitanjem i interes strane za koju obavlja profesionalnu aktivnost u odnosu na to pitanje suprotstavljeni. Strana bi mogla uključivati poslodavnu organizaciju računovođe, dobavljača, kupca, zajmodavca, dioničara ili neku drugu stranu. 210.3. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira na sukobe interesa. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z210.4. Profesionalni računovođa neće dopustiti da sukob interesa kompromitira njegovu profesionalnu ili poslovnu prosudbu. 210.4. P1. Primjeri okolnosti koje bi mogle stvoriti sukob interesa uključuju: • obavljanje dužnosti menadžmenta ili upravljanja kod dvije poslodavne organizacije i dobivanje povjerljivih informacija od jedne organizacije koje bi profesionalni računovođa mogao iskoristiti u korist ili na štetu druge organizacije; • obavljanje profesionalne aktivnosti za svaku od strana u partnerskom odnosu, pri čemu su obje angažirale računovođu da im pomogne kod raskida partnerskog odnosa; • pripremanje financijskih informacija za određene članove menadžmenta poslodavne organizacije koji žele otkupiti interes u društvu; • odgovornost za odabir dobavljača za poslovodnu organizaciju kada bi član najuže obitelji računovođe mogao steći financijsku korist od te transakcije; • obavljanje dužnosti osobe zadužene za upravljanje poslodavne organizacije koja odobrava određena ulaganja u ime kompanije ako će jedno od tih ulaganja povećati vrijednost portfelja ulaganja profesionalnog računovođe ili člana njegove najuže obitelji. Identificiranje sukoba Z210.5. Profesionalni računovođa će poduzeti razumne korake kako bi identificirao okolnosti koje bi mogle stvoriti sukob interesa, te stoga i prijetnje pridržavanju jednog ili više temeljnih načela. Takvi koraci uključuju identificiranje: (
a)vrste relevantnih interesa i odnosa između uključenih strana; i (
b)aktivnosti i njezinih implikacija za relevantne strane. Z210.6. Tijekom obavljanja profesionalne aktivnosti, profesionalni računovođa će stalno biti na oprezu spram promjena prirode aktivnosti, interesa i odnosa koje bi mogle izazvati sukob interesa. Prijetnje temeljem sukoba interesa 210.7. P1. Općenito, što je izravnija veza između profesionalne aktivnosti i pitanja u odnosu na koje strane imaju suprotstavljene interese, to je veći stupanj vjerojatnosti da prijetnja nije na prihvatljivoj razini. 210.7. P2. Primjer radnje koju bi se moglo poduzeti radi uklanjanja prijetnje temeljem sukoba interesa je povlačenje iz postupka donošenja odluka o pitanju iz kojega proizlazi sukob interesa. 210.7. P3. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao mjere zaštite kod razrješavanja prijetnji izazvanih sukobom interesa uključuju: • restrukturiranje ili razdvajanje određenih aktivnosti i dužnosti; • osiguravanje odgovarajućeg nadzora, primjerice, obavljanje aktivnosti pod nadzorom izvršnog ili neizvršnog direktora. Objavljivanje i suglasnost Opće odredbe 210.8. P1. U pravilu je potrebno: (
a)objaviti vrstu sukoba interesa i na koji način su razriješene sve nastale prijetnje relevantnim stranama, uključujući odgovarajuće razine u okviru poslodavne organizacije na koje se sukob odrazio; i (
b)pribaviti suglasnost relevantnih strana s time da profesionalni računovođa obavi profesionalnu aktivnost onda kada su primijenjene mjere zaštite kojima se razrješava prijetnja. 210.8. P2. Suglasnost bi se mogla podrazumijevati iz načina na koji se strana ponaša u okolnostima u kojima profesionalni računovođa raspolaže s dovoljno dokaza za zaključak da su strane okvirno upoznate s tim okolnostima i prihvaćaju sukob interesa ako ne iznesu prigovor vezan uz postojanje sukoba. 210.8. P3. Ako navedeno objavljivanje ili suglasnost nisu dani u pisanom obliku, profesionalni računovođa se potiče na dokumentiranje: (
a)vrste okolnosti iz kojih proizlazi sukob interesa; (
b)mjere zaštite koje su, po potrebi, primijenjene kako bi se razriješile prijetnje; i (
c)pribavljenu suglasnost. Ostala razmatranja 210.9. P1. Kod postupanja sa sukobom interesa, profesionalni računovođa se potiče na traženje uputa od osoba iz poslodavne organizacije i izvan nje, na primjer od profesionalnih tijela, pravnika ili drugog računovođe. Kod objavljivanja ili dijeljenja informacija unutar poslodavne organizacije i traženja uputa od trećih strana, primjenjuje se načelo povjerljivosti. ODJELJAK 220. PRIPREMANJE I PREZENTACIJA INFORMACIJA Uvod 220.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se osnovnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama. 220.2 Pripremanje ili prikazivanje informacija moglo bi stvoriti prijetnje temeljem osobnih interesa, zastrašenosti ili druge prijetnje pridržavanju jednog ili više temeljnih načela. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe 220.3. P1. Profesionalni računovođe na svim razinama poslodavne organizacije uključeni su u pripremanje ili u prikazivanje informacija unutar same organizacije i izvan nje. 220.3. P2. Zainteresirane strane kojima ili za koje se takve informacije pripremaju i prikazuju uključuju: • menadžment i osobe nadležne za upravljanje; • ulagatelje i zajmodavce ili druge vjerovnike; • regulatorna tijela. Ove informacije mogle bi pomoći zainteresiranim stranama u razumijevanju i procjenjivanju različitih aspekata stanja u poslodavnoj organizaciji, te u donošenju odluka koje se odnose na organizaciju. Informacije mogu uključivati financijske i nefinancijske informacije koje bi se mogle objaviti za javnost ili koristiti za interne potrebe. Primjeri uključuju: • izvještaje o poslovanju i uspješnosti; • analize za potrebe donošenja odluka; • budžete i predviđanja; • informacije za potrebe unutrašnje i vanjske revizije; • analize rizika; • financijske izvještaje opće i posebne namjene; • porezne prijave; • izvještaje koji se podnose regulatornim tijelima u svrhu pridržavanja zakona i drugih akata. 220.3. P3. Za potrebe ovog odjeljka, pripremanje ili prikazivanje informacija uključuje evidentiranje, održavanje i odobravanje informacija. Z220.4. Kod pripremanja ili prikazivanja informacija, profesionalni računovođa je dužan: (
a)informacije pripremiti ili prezentirati u skladu s relevantnim okvirom za izvještavanje, gdje je to primjenjivo; (
b)informacije pripremiti ili prezentirati na način čija namjera nije dovođenje u zabludu ili neprimjereno utjecanje na ugovorne ili regulatorne ishode; (
c)koristiti profesionalnu prosudbu kako bi: (
i)točno i potpuno predstavio činjenice u svim značajnim aspektima; (
ii)jasno opisao istinitu vrstu poslovnih transakcija ili aktivnosti; i (iii) pravovremeno i ispravno klasificirao i evidentirao informacije; i (
d)ne izostavljati bilo što s namjerom da informacije učini takvima da dovode u zabludu ili neprimjereno utječu na ugovorne ili regulatorne ishode. 220.4. P1. Primjer neprimjerenog utjecanja na ugovorne ili regulatorne ishode je uporaba nerealnih procjena s namjerom izbjegavanja kršenja odredbi ugovora, kao što je ugovor o kreditu ili regulatornog zahtjeva kao što je zahtjev u pogledu minimalnog iznosa kapitala kojim mora raspolagati financijska institucija. Primjena diskrecije kod pripremanja ili prezentiranja informacija Z220.5. Pripremanje ili prezentiranje informacija moglo bi zahtijevati primjenu diskrecije kod donošenja profesionalnih prosudbi. Profesionalni računovođa neće primjenjivati takvu diskreciju s namjerom dovođenja drugih osoba u zabludu ili neprimjerenog utjecanja na ugovorne ili regulatorne ishode. 220.5. P1. Primjeri zlouporabe diskrecije u funkciji ostvarivanja neprimjerenih ishoda uključuju: • određivanje procjena, kao što je procjena fer vrijednosti, tako da se pogrešno prikaže dobit ili gubitak; • odabir ili mijenjanje računovodstvene politike ili metode između dvije ili više alternativa koje dopušta primjenjivi okvir financijskog izvještavanja, kao što je odabir neke računovodstvene politike za dugoročne ugovore kako bi se pogrešno prikazali dobit ili gubitak; • tempiranje transakcije, na primjer, prodaja imovine pred kraj fiskalne godine u cilju dovođenja u zabludu; • strukturiranje transakcija, na primjer strukturiranje financijske transakcije u cilju pogrešnog prikazivanja stanja imovine i obveza ili klasifikacije novčanih tokova; • odabir objavljivanja, na primjer, izostavljanje ili prikrivanje informacija koji se odnose na financijski ili operativni rizik u cilju dovođenja u zabludu. Z220.6. Kod obavljanja profesionalnih aktivnosti, osobito aktivnosti koje ne zahtijevaju pridržavanje relevantnog okvira za izvještavanje, profesionalni računovođa će koristiti profesionalnu prosudbu kako bi identificirao i razmotrio: (
a)svrhu za koju će informacije biti korištene; (
b)kontekst u kojem se informacije daju; i (
c)strane kojima su informacije namijenjene. 220.6. P1. Na primjer, kod pripremanja i prikazivanja pro forma izvještaja, budžeta ili prognoza, uključivanje relevantnih procjena, aproksimacija ili pretpostavki, tamo gdje je primjereno, bi onima koji bi se oslonili na takve informacije omogućilo donošenje vlastite prosudbe. 220.6. P2. Profesionalni računovođa bi također mogao razmotriti razjašnjavanje pitanja tko su namjeravani korisnici, konteksta u kom se pružaju i svrhe u koju se prikazuju. Oslanjanje na rad drugih Z220.7. Profesionalni računovođa koji se namjerava oslanjati na rad drugih osoba, bilo unutar ili izvan poslodavne organizacije, koristit će profesionalnu prosudbu kako bi utvrdio koje korake treba poduzeti, ako ikakve, radi ispunjenja obveza iz točke Z220.4. 220.7. P1. Čimbenici koje treba razmotriti kod utvrđivanja je li oslanjanje na rad drugih razumno uključuju: • reputaciju i stručnost drugih osoba ili organizacija i resurse kojima raspolažu; • podliježe li druga osoba primjenjivim profesionalnim i standardima etike. Takve informacije mogle bi se pribaviti iz prethodne suradnje s drugom osobom ili organizacijom ili putem konzultiranja s drugima o toj osobi ili organizaciji. Postupanje s informacijama koje dovode ili bi mogle dovesti u zabludu Z220.8. Ako se profesionalni računovođa dovodi u vezu s informacijama za koje zna ili ima razloga vjerovati da dovode u zabludu, dužan je poduzeti odgovarajuće radnje kako bi razriješio to pitanje. 220.8. P1. Radnje koje bi moglo biti primjereno poduzeti uključuju: • razgovor o sumnji da bi informacija mogla dovoditi u zabludu s nadređenim profesionalnog računovođe i/ili odgovarajućom razinom ili razinama menadžmenta poslodavne organizacije ili s osobama nadležnim za njeno upravljanje, te zahtijevanje od tih osoba poduzimanje odgovarajućih radnji radi razrješavanja ovog pitanja. Te radnje bi mogle uključivati: • ispravljanje informacija; • onda kada su podaci već objavljeni namjeravanim korisnicima, obavještavanje korisnika o ispravnim informacijama; • konzultiranje politika i postupaka koje je poslodavna organizacija uspostavila za potrebe internog postupanja s ovakvim pitanjima (na primjer, politika u pogledu etike ili u vezi sa zviždačima). 220.8. P2. Profesionalni računovođa bi mogao utvrditi da poslodavna organizacija nije poduzela odgovarajuće radnje. Ako i dalje bude imao razloga vjerovati da informacija dovodi u zabludu, moglo bi se pokazati primjerenim poduzimanje sljedećih dodatnih radnji, pod uvjetom da računovođa ostane na oprezu spram načela povjerljivosti: • konzultiranje s: ■ relevantnim profesionalnim tijelom; ■ unutrašnjim ili vanjskim revizorom poslodavne organizacije; ■ pravnim savjetnikom; • utvrđivanje postoje li zahtjevi za komuniciranjem s ■ trećim stranama, uključujući korisnike informacija; ■ regulatornim i nadzornim tijelima. Z220.9. Ako, nakon što je iscrpio sve moguće opcije, profesionalni računovođa utvrdi da nisu poduzete odgovarajuće radnje i ima razloga vjerovati da informacija i dalje dovodi u zabludu, odbit će biti povezan ili prekinuti povezanost s takvom informacijom. 220.9. P1. U takvim okolnostima, moglo bi se pokazati primjerenim da profesionalni računovođa da otkaz poslodavnoj organizaciji. Dokumentiranje 220.10. P1. Profesionalni računovođa se potiče na dokumentiranje: • činjenica; • računovodstvenih načela ili drugih uključenih relevantnih profesionalnih standarda; • obavljenih komunikacija i s kim su pitanja raspravljena; • mogućih pravaca radnji koje je razmotrio; • na koji način je pokušao razriješiti pitanje ili pitanja. Ostala razmatranja 220.11. P1. Ako prijetnje pridržavanju temeljnih načela u vezi s pripremanjem ili prikazivanjem informacija proisteknu iz financijskog interesa, uključujući nagrade i poticaje povezane s financijskim izvještavanjem i donošenjem odluka, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 240. 220.11. P2. Ako bi informacija koja dovodi u zabludu mogla uključivati nepridržavanje zakona i regulative, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 260. 220.11. P3. Ako prijetnje pridržavanju temeljnih načela u vezi s pripremanjem ili prezentiranjem informacija nastanu uslijed pritiska, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270. ODJELJAK 230. DJELOVANJE S DOSTATNOM RAZINOM STRUČNOSTI Uvod 230.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama. 230.2. Postupanje bez dostatne razine stručnosti stvara prijetnju pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje temeljem osobnih interesa. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z230.3. Profesionalni računovođa neće svjesno dovesti u zabludu poslodavnu organizaciju u pogledu razine stručnosti ili iskustva koju on ima. 230.3. P1. Načelo profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje zahtijeva od profesionalnog računovođe poduzimanje samo onih važnih zadataka za koje već ima ili može steći dostatnu razinu stručne osposobljenosti ili iskustva. 230.3. P2. Prijetnja pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje temeljem osobnih interesa mogla bi nastati ako profesionalni računovođa: • nema dovoljno vremena za obavljanje ili završavanje relevantnih dužnosti; • raspolaže nepotpunim, ograničenim ili na drugi način neadekvatnim informacijama za obavljanje svojih zadataka; • nema odgovarajuću razinu radnog iskustva, stručne osposobljenosti i/ili obrazovanja; • nema adekvatne resurse za obavljanje zadataka. 230.3. P3. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine takve prijetnje uključuju: • mjeru u kojoj profesionalni računovođa surađuje s drugima; • relativnu razinu položaja računovođe u subjektu; • razinu nadzora i provjere obavljenog rada. 230.3. P4. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao mjere zaštite kod razrješavanja takvih prijetnji temeljem osobnih interesa uključuju: • uključivanje osobe s potrebnom stručnošću koja može računovođi pomoći ili ga osposobiti; • osigurati dovoljno vremena za obavljanje relevantnih dužnosti. Z230.4. Ako prijetnja pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje ne može biti razriješena, profesionalni računovođa će odlučiti o tome hoće li odbiti obavljanje takvih dužnosti. Ako odluči da je odbijanje primjereno, računovođa je dužan komunicirati svoje razloge. Ostala razmatranja 230.5. P1. Zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270. primjenjuju se onda kada se na profesionalnog računovođu radi pritisak kako bi djelovao na način koji bi mogao dovesti do povrede načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje. ODJELJAK 240. FINANCIJSKI INTERESI, NAKNADE I POTICAJI U VEZI S FINANCIJSKIM IZVJEŠTAVANJEM I DONOŠENJEM ODLUKA Uvod 240.1 Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama. 240.2 Imanje financijskog interesa ili spoznaje da član najuže ili uže obitelji ima financijski interes moglo bi stvoriti prijetnju pridržavanju načela objektivnosti ili povjerljivosti temeljem osobnih interesa. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z240.3. Profesionalni računovođa neće manipulirati informacijama ili se služiti povjerljivim informacijama kako bi stekao osobnu korist ili financijsku korist za druge osobe. 240.3. P1. Profesionalni računovođe mogli bi imati financijski interes ili spoznaju o tome da članovi njihove najuže ili uže obitelji imaju financijske interese koji bi, u određenim okolnostima, mogli prouzrokovati prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Financijski interesi uključuju one koji proizlaze iz sporazuma o naknadama ili poticajima u vezi s izradom financijskih izvještaja i donošenjem odluka. 240.3. P2. Primjeri okolnosti koje bi mogle stvoriti prijetnju temeljem osobnih interesa uključuju situacije u kojima profesionalni računovođa ili član njegove najuže ili uže obitelji: • ima motiv i priliku manipulirati cjenovno osjetljivim informacijama kako bi stekao financijsku korist; • ima izravan ili neizravan financijski interes u poslodavnoj organizaciji a odluke koje donosi računovođa mogle bi izravno utjecati na vrijednost tog financijskog interesa; • ispunjava uvjete za dobivanje bonusa povezanog s profitom a odluke koje donosi računovođa bi mogle izravno utjecati na visinu tog bonusa; • drži, izravno ili neizravno, odgođena prava na bonus u dionicama ili opcije na dionice u poslodavnoj organizaciji a odluke koje donosi računovođa bi mogle izravno utjecati na njihovu vrijednost; • sudjeluje u aranžmanu o naknadama kojim se potiče ostvarenje ciljeva ili služe kao podrška naporima za maksimiziranje vrijednosti dionica poslodavne organizacije. Primjer takvog aranžmana moglo bi biti sudjelovanje u planovima davanja poticaja koji se vezuju uz ostvarenje određenih učinaka. 240.3. P3. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine takve prijetnje uključuju: • značaj financijskog interesa. Što predstavlja značajan financijski interes ovisi o osobnim okolnostima i značajnosti financijskog interesa za konkretnu osobu.; • politike i postupci po kojima komisija neovisna o menadžmentu odlučuje o visini ili vrsti naknada za viši menadžment; • obavještavanje, u skladu s internim politikama, osoba nadležnih za upravljanje o: ■ svim relevantnim interesima; ■ svim planovima za realizaciju prava na ili trgovanje relevantnim dionicama; • postupci unutrašnje i vanjske revizije koji se odnose na konkretno razrješavanje pitanja iz kojih proistječu financijski interesi. 240.3. P4. Prijetnje koje stvaraju aranžmani o naknadama ili poticajima mogle bi se pojaviti u kombinaciji s eksplicitnim ili implicitnim pritiskom nadređenih ili kolega. Vidjeti odjeljak 270., Pritisak radi povrede temeljnih načela. ODJELJAK 250. POTICAJI, UKLJUČUJUĆI DAROVE I UGOŠĆIVANJA Uvod 250.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama. 250.2. Nuđenje ili prihvaćanje poticaja moglo bi izazvati prijetnju pridržavanju temeljnih načela, osobito načela integriteta, objektivnosti i profesionalnog ponašanja temeljem osobnih interesa, zbliženosti ili zastrašenosti. 250.3. Ovaj odjeljak sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u odnosu na nuđenje i prihvaćanje poticaja prilikom obavljanja profesionalnih aktivnosti koji ne predstavljaju nepridržavanje zakona i regulative. Ovaj odjeljak također zahtijeva od profesionalnih računovođa da kod nuđenja ili prihvaćanja poticaja postupaju u skladu s primjenjivim zakonima i regulativom. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe 250.4. P1. Poticaj je predmet, situacija ili radnja koja se koristi kako bi se utjecalo na postupanje druge osobe ali ne obvezno s namjerom da taj utjecaj bude neprimjeren. Poticaj može biti sve od čašćenja između kolega do radnji koje rezultiraju nepridržavanju zakona i regulative. Poticaji mogu imati različite oblike, kao što su: • darovi; • ugošćivanje; • zabava; • donacije u političke ili dobrotvorne svrhe; • pozivanje na prijateljstvo i lojalnost; • prilike za zapošljavanje ili komercijalne aktivnosti; • preferencijalni tretman, prava ili privilegije. Poticaji koje zabranjuju norme i propisi Z250.5. U mnogim jurisdikcijama, postoje zakoni i regulativa, kao što su oni koji se odnose na davanje i prihvaćanje mita i korupciju, koji zabranjuju nuđenje ili prihvaćanje poticaja u određenim okolnostima. Profesionalni računovođe su dužni steći razumijevanje relevantnih zakona i regulative i primjenjivati ih kad god se susretnu s takvim okolnostima. Poticaji koje ne zabranjuju zakoni i regulativa 250.6. P1. Nuđenje ili prihvaćanje poticaja koje ne zabranjuju zakoni i regulativa ipak bi moglo stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Poticaji s namjernom neprimjerenog utjecanja na postupanje druge osobe Z250.7. Profesionalni računovođa neće nuditi ili poticati druge da nude bilo koji poticaj koji se nudi ili za koji računovođa smatra da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da se nudi s namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. Z250.8. Profesionalni računovođa neće prihvatiti ili poticati druge da prihvate bilo koji poticaj koji se nudi ili za koji računovođa smatra da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da se nudi s namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. 250.9. P1. Smatra se da poticaj neprimjereno utječe na ponašanje osobe ako dovede do toga da ta osoba postupa na neetičan način. Takav neprimjereni utjecaj može biti usmjeren na primatelja poticaja ili na drugog pojedinca koji je na neki način povezan s primateljem. Temeljna načela su primjereni okvir koji profesionalni računovođa treba uzimati u obzir kada razmatra što je neetično ponašanje na strani računovođe i, po potrebi analogijom, drugih pojedinaca. 250.9. P2. Povreda temeljnog načela integriteta nastaje kada profesionalni računovođa ponudi ili prihvati ili potakne druge da ponude ili prihvate poticaj čija je svrha neprimjereno utjecanje na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. 250.9. P3. Utvrđivanje postoji li stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe zahtijeva profesionalnu prosudbu. Relevantni čimbenici koje treba razmotriti bi uključivali: • vrstu, učestalost, vrijednost i ukupni učinak poticaja; • vrijeme u koje je poticaj ponuđen u odnosu na svaku radnji ili odluku na koju bi mogao imati utjecaja; • je li poticaj običaj ili kulturalna praksa u danim okolnostima kao što je primjerice nuđenje darova povodom vjerskih blagdana ili vjenčanja. • je li poticaj pomoćni dio profesionalnih aktivnosti, kao što je primjerice nuđenje ili prihvaćanje ponude za ručak u vezi s poslovnim sastankom; • je li ponuđeni poticaj ograničen na konkretnog primatelja ili je dostupan široj grupi koja bi mogla uključivati pojedince iz ili izvan poslodavne organizacije kao što su kupci ili dobavljači; • uloga i pozicije ponuditelja ili onih kojima je ponuđen poticaj; • zna li profesionalni računovođa ili ima razloga vjerovati da bi prihvaćanje tog poticaja predstavljalo povredu politika ili postupaka organizacije koja zapošljava drugu stranu; • stupanj transparentnosti pri nuđenju poticaja; • je li primatelj zahtijevao ili predložio poticaj; • poznate ranije ponašanje ili reputacija ponuditelja. Razmatranje poduzimanja dodatnih mjera 250.10. P1. Ako profesionalni računovođa postane svjestan da se neki poticaj nudi sa stvarnom ili percipiranom namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe, prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi nastati iako su zadovoljeni zahtjevi iz točaka Z250.7. i Z250.8. 250.10. P2. Primjeri radnji koji bi mogle poslužiti kao mjere zaštite kod takvih prijetnji uključuju: • obavještavanje višeg menadžmenta ili osoba nadležnih za upravljanje organizacijom koja zapošljava bilo profesionalnog računovođu ili ponuditelja o ponudi; • mijenjanje ili prekid poslovnog odnosa s ponuditeljem. Poticaji bez namjere neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe 250.11. P1. Zahtjevi i materijali za primjenu sadržani u konceptualnom okviru odnose se na situacije u kojima profesionalni računovođa zaključi da ne postoji stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. 250.11. P2. Ako je poticaj zanemariv i beznačajan, svaka prijetnja koju stvori bit će na prihvatljivoj razini. 250.11. P3. Primjeri okolnosti u kojima bi nuđenje ili prihvaćanje poticaja moglo stvoriti prijetnje čak i ako je profesionalni računovođa zaključio da ne postoji stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe uključuju: • prijetnje temeljem osobnih interesa: ■ dobavljač je ponudio profesionalnom računovođi zaposlenje na pola radnog vremena; • prijetnje temeljem zbliženosti: ■ profesionalni računovođa redovno vodi kupca ili dobavljača na sportske događaje; • prijetnje temeljem zastrašenosti: ■ profesionalni računovođa prihvaća ugošćivanje koje bi se zbog njegove prirode moglo protumačiti kao neprimjereno ako bi bilo javno obznanjeno. 250.11. P4. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine prijetnji nastalih kao rezultat nuđenja ili prihvaćanja poticaja su jednaki čimbenicima iz točke 250.9. P3. koji se odnose na utvrđivanje postojanja namjere. 250.11. P5. Primjeri radnji kojima bi se mogle ukloniti prijetnje koje je prouzrokovalo nuđenje ili prihvaćanje takvog poticaja uključuju: • odbijanje ili nenuđenje poticaja; • prenošenje odgovornosti za sve poslovne odluke koje se tiču druge strane na drugu osobu za koju profesionalni računovođa nema razloga vjerovati da bi mogla biti podložna neprimjerenom utjecaju kod donošenja odluka ili biti percipirana kao takva. 250.11. P6. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao mjere zaštite kod postupanja s prijetnjama temeljem nuđenja ili prihvaćanja takvih poticaja uključuju: • transparentno obavještavanje višeg menadžmenta ili osoba nadležnih za upravljanje organizacijom koja zapošljava profesionalnog računovođu ili druge strane o nuđenju ili prihvaćanju poticaja; • evidentiranje poticaja u registar koji drži organizacija koja zapošljava računovođu ili druga strana; • uključivanje primjerenog kontrolora koji na bilo koji drugi način ne sudjeluje u obavljanju profesionalne aktivnosti radi provjere rada koji je računovođa obavio ili odluka koje je donio u odnosu na fizičku osobu ili organizaciju od koje je prihvatio poticaj; • doniranje poticaja u dobrotvorne svrhe i odgovarajuće objavljivanje te donacije, na primjer, osobama nadležnim za upravljanje ili fizičkoj osobi koja je ponudila poticaj; • nadoknađivanje troškova primljenog poticaja kao što je ugošćivanje; • vraćanje poticaja, kao što je dar, što je prije moguće nakon što je primljen. Članovi najuže ili uže obitelji Z250.12. Profesionalni računovođa će biti na oprezu spram mogućih prijetnji svojem pridržavanju temeljnih načela koje su stvorene zbog nuđenja poticaja: (
a)od člana najuže ili uže obitelji računovođe drugoj strani s kojom računovođa ima profesionalni odnos; ili (
b)od druge strane s kojom računovođa ima profesionalni odnos članu njegove najuže ili uže obitelji. Z250.13. Ako profesionalni računovođa postane svjestan da je član njegove najuže ili uže obitelji ponudio ili da mu je ponuđen poticaj i zaključi da je to učinjeno s namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje računovođe ili druge strane ili procijeni da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno došla do istog zaključka, dužan je savjetovati članu svoje najuže ili uže obitelji da ne prihvati ili ponudi taj poticaj. 250.13. P1. Čimbenici iz točke 250.9. P3. su relevantni za utvrđivanje postoji li stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje profesionalnog računovođe ili druge strane. Osim toga, bitan čimbenik je i vrsta ili bliskost odnosa između: (
a)računovođe i člana njegove najuže ili uže obitelji; (
b)člana najuže ili uže obitelji računovođe i druge strane; i (
c)računovođe i druge strane. Na primjer, ako druga strana s kojom računovođa pregovara o značajnom ugovoru bračnom partneru tog računovođe ponudi radno mjesto mimo redovitog postupka zapošljavanja to bi moglo ukazivati na postojanje namjere. 250.13. P2. Materijali za primjenu iz točke 250.10. P2. su relevantni i kod razrješavanja prijetnji koje bi mogle nastati ako postoji stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje profesionalnog računovođe ili druge strane čak i ako član najuže ili uže obitelji prihvati savjet dan u skladu s točkom Z250.13. Primjena konceptualnog okvira 250.14. P1. Ako profesionalni računovođa postane svjestan nuđenja poticaja u okolnostima opisanim u točki Z250.12., prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi nastati ako: (
a)član najuže ili uže obitelji računovođe ponudi ili prihvati poticaj usprkos savjetu računovođe danom u skladu s točkom Z250.13. da to ne učini; ili (
b)računovođa nema razloga vjerovati u postojanje stvarne ili percipirane namjere neprimjerenog utjecanja na njegovo ili na ponašanje druge strane. 250.14. P2. Materijali za primjenu dani u točkama od 250.11. P1. do 250.11. P6. su relevantni za identificiranje, procjenjivanje i razrješavanje takvih prijetnji. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine prijetnji u takvim okolnostima uključuju i vrstu ili blizinu odnosa navedenih u točki 250.13. P1. Ostala razmatranja 250.15. P1. Ako poslodavna organizacija ponudi poticaj profesionalnom računovođi u vezi s financijskim interesima, naknadama i poticajima koji se vezuju uz njegov radni učinak, primjenjuju se zahtjevi i materijali iz odjeljka 240. 250.15. P2. Ako se profesionalni računovođa susretne ili postane svjestan poticaja koji bi mogli dovesti do nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje zakona i regulative od strane drugih osoba koje rade za ili postupaju prema uputama poslodavne organizacije, primjenjuju se zahtjevi i materijali iz odjeljka 260. 250.15. P3. Ako se profesionalni računovođa suoči s pritiskom da ponudi ili prihvati poticaje koji bi mogli stvoriti prijetnju pridržavanju temeljnih načela, primjenjuju se zahtjevi i materijali iz odjeljka 270. ODJELJAK 260. REAGIRANJE NA NEPRIDRŽAVANJE ZAKONA I REGULATIVE Uvod 260.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama. 260.2. Prijetnja pridržavanju načela integriteta i profesionalnog ponašanja temeljem osobnih interesa ili zastrašenosti nastaje kada profesionalni računovođa postane svjestan nepridržavanja ili sumnje u nepridržavanje zakona i regulative. 260.3. Profesionalni računovođa bi se tokom obavljanja profesionalnih aktivnosti mogao susresti ili biti upozoren na nepridržavanje ili sumnju u postojanje nepridržavanja zakona i regulative. Ovaj odjeljak daje računovođi smjernice za procjenjivanje implikacija predmetnog pitanja i opcije za smjer djelovanja u odnosu na nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje: (
a)zakona i regulative za koje se u pravilu smatra da izravno utječu na određivanje značajnih iznosa i informacije koji se objavljuju u financijskim izvještajima poslodavne organizacije; i (
b)drugih zakona i regulative koji ne utječu izravno na određivanje iznosa i informacije koji se objavljuju u financijskim izvještajima poslodavne organizacije, ali bi usklađenost s njima mogla biti od temeljne važnosti za operativne aspekte poslovanja organizacije, mogućnost nastavka poslovanja, odnosno izbjegavanje značajnih kazni. Ciljevi profesionalnog računovođe u odnosu na nepridržavanje zakona i regulative 260.4. Karakteristično obilježje računovodstvene profesije je prihvaćanje odgovornosti za djelovanje u javnom interesu. Kod postupanja u slučaju nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje, ciljevi profesionalnog računovođe su: (
a)pridržavati se temeljnih načela integriteta i profesionalnog ponašanja; (
b)putem upozoravanja menadžmenta ili, ako je to primjereno, osoba nadležnih za upravljanje organizacijom nastojati: (
i)omogućiti tim osobama korigiranje, uklanjanje ili ublaživanje posljedica identificiranog nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje; ili (
ii)spriječiti nepridržavanje u slučajevima kada do njega još nije došlo; i (
c)poduzeti sve dodatne radnje u skladu s javnim interesom. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe 260.5. P1. Nepridržavanje zakona i regulative (u daljem tekstu: nepridržavanje) čini svaki namjerni ili nenamjerni propust ili postupanje suprotno važećim zakonima i regulativi koje počine sljedeće strane: (
a)organizacija koja zapošljava profesionalnog računovođu; (
b)osobe nadležne za upravljanje tom poslodavnom organizacijom; (
c)menadžment te poslodavne organizacije; ili (
d)druge osobe koje rade za tu poslodavnu organizaciju ili postupaju po njenim uputama. 260.5. P2. Primjeri zakona i regulative na koje se odnosi ovaj odjeljak uključuju one koji uređuju problematiku: • prijevara, korupcije, davanja i primanja mita; • pranja novca, financiranja terorističkih aktivnosti i imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenih djela; • tržišta i trgovanja vrijednosnim papirima; • bankarstva i drugih financijskih proizvoda i usluga; • zaštite podataka; • porezne i mirovinske obveze i plaćanja; • zaštite okoliša; • javnog zdravstva i sigurnosti. 260.5. P3. Nepridržavanje bi moglo dovesti do novčanih kazni, sudskih sporova ili drugih posljedica za poslodavnu organizaciju koje se mogu značajno odraziti na njene financijske izvještaje. Važno je i to da bi takvo nepridržavanje moglo imati implikacije i za javni interes u smislu potencijalnog nanošenja značajne štete ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenima ili široj javnosti. Za potrebe ovog odjeljka, nepridržavanje kojim se nanosi značajna šteta je ono nepridržavanje koje dovodi do nastanka ozbiljnih negativnih posljedica za bilo koju od navedenih strana u financijskom ili nefinancijskom smislu. Primjeri takvih djela uključuju počinjenje prijevare koja rezultira značajnim financijskim gubicima ulagatelja, te povrede propisa u području zaštite okoliša i ugrožavanje zdravlja i sigurnosti zaposlenika ili drugih građana. Z260.6. U nekim jurisdikcijama postoje zakonske ili regulatorne odredbe koje uređuju način na koji bi profesionalni računovođe trebali postupati s nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje, a koje bi se mogle razlikovati, odnosno mogle bi biti opsežnije od onoga što je predviđeno ovim odjeljkom. Ako se susretne s takvim nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje, računovođa će steći razumijevanje zakonskih ili regulatornih odredbi i postupiti u skladu s njima, uključujući: (
a)svaki zahtjev da pitanje prijavi nadležnim tijelima; i (
b)svaku zabranu upozoravanja relevantne strane. 260.6. P1. Zabrana upozoravanja relevantne strane mogla bi proizaći, na primjer, iz pravnih propisa o sprječavanju pranja novca. 260.7. P1. Ovaj odjeljak se primjenjuje bez obzira o kojoj vrsti poslodavne organizacije je riječ, uključujući i to je li organizacija subjekt od javnog interesa ili ne. 260.7. P2. Profesionalni računovođa koji se susretne ili bude upozoren na pitanja koja su očito bez značaja nije dužan u odnosu na njih postupati u skladu s ovim odjeljkom. Je li neko pitanje očito beznačajno utvrđuje se na osnovi njegove prirode i učinaka, financijske ili druge vrste, na poslodavnu organizaciju, njene dionike ili širu javnost. 260.7. P3. Ovaj odjeljak ne uređuje: (
a)osobno nedolično ponašanje koje nije u vezi s poslovnom djelatnošću poslodavne organizacije (
b)nepridržavanje koju uzrokuju strane koje nisu strane navedene u točki 260.5. P1. Ovaj odjeljak ipak bi mogao kao smjernica pomoći profesionalnim računovođama pri razmatranju kako postupiti u navedenim situacijama. Odgovornosti menadžmenta poslodavne organizacije i osoba nadležnih za njeno upravljanje 260.8. P1. Menadžment poslodavne organizacije, uz nadzor osoba nadležnih za upravljanje, dužan je osigurati odvijanje poslovanja poslodavne organizacije u skladu sa zakonom i regulativom. Menadžment i osobe nadležne za upravljanje također su dužni identificirati i postupiti sa svakim nepridržavanjem kojega počini: (
a)poslodavna organizacija; (
b)osoba nadležna za upravljanje poslodavnom organizacijom; (
c)član menadžmenta; ili (
d)druge osobe koje rade za poslodavnu organizaciju ili postupaju prema njenim uputama. Odgovornosti svih profesionalnih računovođa Z260.9. Ako organizacija koja zapošljava profesionalnog računovođu ima protokole i postupke za postupanje s nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje, računovođa će ih uzeti u razmatranje kod odlučivanja na koji način postupiti u odnosu na takvo nepridržavanje. 260.9. P1. Mnoge poslodavne organizacije uspostavile su protokole i postupke za prijavljivanje nepridržavanja ili sumnje na postojanje nepridržavanja unutar organizacije. Takvi protokoli i postupci mogu uključivati, na primjer, politike etičkog postupanja ili interne mehanizme u vezi sa zviždačima. Oni bi mogli uključivati i mogućnost anonimne prijave predmetnih pitanja kroz za to predviđene kanale. Z260.10. Ako profesionalni računovođa postane svjestan pitanja na koje se primjenjuje ovaj odjeljak, korake koje odjeljak nalaže dužan je poduzeti pravovremeno. U svrhu pravovremenog poduzimanja koraka, računovođa će voditi računa o prirodi predmetnog pitanja i štete koja može biti učinjena interesima poslodavne organizacije, ulagatelja, vjerovnika, zaposlenika ili široj javnosti. Odgovornosti viših profesionalnih računovođa u gospodarstvu 260.11. P1. Viši profesionalni računovođe u gospodarstvu (u daljem tekstu: viši profesionalni računovođe) su direktori, odgovorne osobe i visokorangirani zaposlenici koji mogu donositi i značajno utjecati na odluke o stjecanju, raspoređivanju i kontroli ljudskih, financijskih, tehnoloških, fizičkih i nematerijalnih resursa poslodavne organizacije. Od njih se više nego od ostalih profesionalnih računovođa u organizaciji očekuje da poduzmu sve odgovarajuće mjere u službi javnog interesa kako bi postupili s nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje i to zbog njihove uloge, pozicije i sfere utjecaja u okviru poslodavne organizacije. Stjecanje razumijevanja predmetnog pitanja Z260.12. Ako viši profesionalni računovođa tijekom obavljanja profesionalnih aktivnosti postane svjestan nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje steći će razumijevanje predmetnog pitanja. Ovo razumijevanje će uključiti: (
a)vrstu počinjenog nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje i okolnosti pod kojima se ona dogodila ili bi se mogla dogoditi; (
b)primjenu relevantnih zakona i regulative na te okolnosti; i (
c)procjenu mogućih posljedica za poslodavnu organizaciju, ulagatelje, vjerovnike, zaposlenike ili širu javnost. 260.12. P1. Od višeg profesionalnog računovođe se očekuje da primjenjuje svoje znanje, profesionalnu prosudbu i stručnost. Međutim, ne očekuje se i da ima razinu poznavanja zakona i regulative višu od one koja se zahtijeva za ulogu računovođe u okviru poslodavne organizacije. Odluku o tome je li neko djelo nepridržavanje u konačnici donosi sud ili drugo nadležno tijelo. 260.12. P2. Ovisno o prirodi i važnosti predmetnog pitanja, viši profesionalni računovođa bi mogao poduzeti ili dovesti do poduzimanja interne istrage tog pitanja. Računovođa bi se također mogao, na povjerljivoj osnovi, posavjetovati s drugim osobama iz poslodavne organizacije ili s predstavnicima profesionalnog tijela ili pravnim savjetnicima. Postupanje s predmetnim pitanjem Z260.13. Ako viši profesionalni računovođa identificira ili posumnja na postojanje ili mogućnost nastanka nepridržavanja, on će, uz uvažavanje odredbi točke Z260.9., o tom pitanju raspraviti sa svojim neposrednim nadređenim, ako ga ima. Ako se čini da je neposredno nadređeni računovođi umiješan u predmetno pitanje, računovođa će o pitanju raspraviti sa sljedećom razinom menadžmenta unutar poslodavne organizacije. 260.13. P1. Svrha navedene rasprave je omogućavanje donošenja odluke o tome kako razriješiti predmetno pitanje. Z260.14. Viši profesionalni računovođa također će poduzeti primjerene korake kako bi: (
a)se o predmetnom pitanju obavijestile osobe nadležne za upravljanje; (
b)postupio u skladu s primjenjivim zakonima i regulativom, uključujući pravne ili regulatorne odredbe o prijavljivanju nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje nadležnim organima; (
c)se korigirale, uklonile ili ublažile posljedice nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje; (
d)umanjio rizik od ponovne pojave; i (
e)nastojao spriječiti nepridržavanje ako do nje još nije došlo. 260.14. P1. Svrha komuniciranja s osobama nadležnim za upravljanje o predmetnom pitanju je u tome da se dobije njihova suglasnost za poduzimanje odgovarajućih mjera u odnosu na to pitanje i omogući istima ispunjavanje svojih obveza. 260.14. P2. Neki zakoni i regulativa mogli bi navoditi i rok u okviru kojeg nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje treba prijaviti nadležnim tijelima. Z260.15. Osim postupanja u odnosu na predmetno pitanje na način predviđen odredbama ovog odjeljka, viši profesionalni računovođa također će utvrditi je li o pitanju potrebno obavijestiti i vanjskog revizora poslovodne organizacije, ako postoji. 260.15. P1. Takvo objavljivanje bi bilo u skladu s dužnostima ili pravnim obvezama višeg profesionalnog računovođe da revizoru pruži sve informacije potrebne za provođenje revizije. Utvrđivanje potrebe za dodatnim djelovanjem Z260.16. Viši profesionalni računovođa će procijeniti je li reagiranje njegovih nadređenih, ako postoje, i osoba nadležnih za upravljanje primjereno. 260.16. P1. Relevantni čimbenici koje treba razmotriti kod procjene je li reagiranje nadređenih višeg profesionalnog računovođe, ako ih ima, i osoba nadležnih za upravljanje primjereno uključuju: • je li reagiranje bilo pravovremeno; • jesu li poduzeli ili zahtijevali poduzimanje odgovarajućih radnji kojima se nastoje korigirati, ukloniti ili ublažiti posljedice nepridržavanja ili spriječiti nepridržavanje ako do njega još nije došlo; • jesu li, ako je to primjereno, o predmetnom pitanju obaviještena nadležna tijela i, ako jesu, izgleda li da su im dane adekvatne informacije. Z260.17. Ovisno o reagiranju nadređenih višem profesionalnom računovođi, ako postoje, i osoba nadležnih za upravljanje, računovođa će utvrditi je li u javnom interesu potrebno dodatno djelovati. 260.17. P1. Utvrđivanje potrebe za dodatnim djelovanjem, te vrste i opsega djelovanja, ovisit će o različitim čimbenicima koji uključuju: • pravni i regulatorni okvir; • hitnost situacije; • sveprisutnost predmetnog pitanja u različitim segmentima rada poslodavne organizacije; • ima li viši profesionalni računovođa i dalje povjerenje u integritet svojih nadređenih i osoba nadležnih za upravljanje; • vjerojatnost da bi se nepridržavanje ili sumnja na nepridržavanje mogli ponoviti; • postoje li kredibilni dokazi da je nanesena značajna stvarna ili potencijalna šteta interesima poslodavne organizacije, ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. 260.17. P2. Primjeri okolnosti na temelju kojih bi viši profesionalni računovođa mogao izgubiti povjerenje u integritet svojih nadređenih i osoba nadležnih za upravljanje uključuju situacije u kojima: • računovođa sumnja ili ima dokaze o njihovoj umiješanosti ili namjeri uključivanja u bilo kakvo nepridržavanje; • protivno zahtjevima zakona i regulative nisu prijavili ili odobrili prijavljivanje predmetnog pitanja nadležnim tijelima u razumnom roku. Z260.18. Kod utvrđivanja potrebe za dodatnim djelovanjem, te vrste i opsega djelovanja, viši profesionalni računovođa će koristiti svoju profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da je računovođa djelovao primjereno u javnom interesu. 260.18. P1. Dodatno djelovanje koje bi mogao poduzeti viši profesionalni računovođa uključuje: • obavještavanje menadžmenta matičnog društva o predmetnom pitanju, ako je poslodavna organizacija član grupe; • obavještavanje nadležnih organa o predmetnom pitanju, čak i ako ne postoji zakonska ili regulatorna obveza da to učini; • davanje otkaza poslodavnoj organizaciji. 260.18. P2. Otkaz poslodavnoj organizaciji nije zamjena za poduzimanje drugih mjera koje bi mogle biti potrebne za postizanje ciljeva višeg profesionalnog računovođe u skladu s ovim odjeljkom. U nekim jurisdikcijama, međutim, računovođi bi mogle biti na raspolaganju samo ograničene dodatne mjere. U takvim okolnostima, davanje otkaza bi moglo biti jedini raspoloživi smjer djelovanja. Traženje savjeta 260.19. P1. Budući da bi razmatranje predmetnog pitanja moglo zahtijevati složenu analizu i prosudbu, viši profesionalni računovođa mogao bi razmotriti mogućnost: • interne konzultacije; • pribavljanja pravnog savjeta kako bi razumio svoje opcije i profesionalne ili pravne implikacije poduzimanja određene vrste djelovanja; • konzultiranje na povjerljivoj osnovi s regulatornim ili profesionalnim tijelom. Odlučivanje o obavještavanju nadležnih tijela o predmetnom pitanju 260.20. P1. Obavještavanje nadležnih tijela o predmetnom pitanju je isključeno ako je suprotno zakonu ili regulativi. U drugim slučajevima, svrha obavještavanja nadležnih tijela je omogućiti odgovarajućim tijelima poduzimanje istrage o predmetnom pitanju i djelovanje u javnom interesu. 260.20. P2. Odlučivanje o tome obavijestiti li nadležne organe ili ne osobito ovisi o vrsti i opsegu stvarne ili potencijalne štete koju je predmetno pitanje uzrokovalo ili bi moglo uzrokovati ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Na primjer, viši profesionalni računovođa mogao bi odlučiti da je obavještavanje odgovarajućeg tijela o predmetnom pitanju primjereni pravac djelovanja ako: • je poslodavna organizacija uključena u davanje/primanje mita (na primjer, predstavnicima domaćih ili međunarodnih tijela vlasti u svrhu dobivanja velikih ugovora); • poslodavna organizacija podliježe regulaciji i pitanje je tako važno da može ugroziti njeno odobrenje za rad; • je poslodavna organizacija uvrštena na burzu vrijednosnih papira i predmetno pitanje bi moglo rezultirati negativnim posljedicama na fer i uredno trgovanje vrijednosnim papirima poslodavne organizacije ili predstavljati sustavni rizik za financijska tržišta; • vjerojatno je da će poslodavna organizacija prodati proizvode štetne po zdravlje ili sigurnost ljudi; • poslodavna organizacija svojim klijentima promovira shemu koja će ima pomoći utajiti porez. 260.20. P3. Odlučivanje o tome obavijestiti li nadležne organe ili ne ovisit će također i o vanjskim čimbenicima kao što su: • postoji li odgovarajuće tijelo koje može primiti informaciju i pokrenuti istragu i poduzimanje radnji. Koja institucija predstavlja odgovarajuće tijelo ovisit će o vrsti predmetnog pitanja. Na primjer, ako je riječ o prijevarnom financijskom izvještavanju, to tijelo će biti regulator za vrijednosne papire, dok će u slučaju povrede zakona i regulative o zaštiti okoliša to biti agencija za zaštitu okoliša; • daju li zakoni i regulativa pouzdanu i kredibilnu zaštitu od upravne, kaznene ili profesionalne odgovornosti ili od osvete, kao što je zaštita predviđena zakonima ili regulativom o zviždačima; • postoji li stvarna ili potencijalna prijetnja fizičkoj sigurnosti višeg profesionalnog računovođe ili drugih osoba. Z260.21. Ako viši profesionalni računovođa utvrdi da je obavještavanje odgovarajućeg tijela o predmetnom pitanju ispravno postupanje u danim okolnostima, ono je dopušteno u skladu s točkom Z114.1. (
d)Kodeksa. Prilikom takvog obavještavanja, računovođa će postupati u dobroj vjeri i biti na oprezu kod davanja izjava i iznošenja tvrdnji. Predstojeća povreda zakona ili regulative Z260.22. U izuzetnim okolnostima, viši profesionalni računovođa bi mogao postati svjestan stvarnog ili namjeravanog ponašanja zbog kojeg ima razloga vjerovati da predstoji povreda zakona ili regulative koja će nanijeti značajnu štetu ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Nakon što je najprije razmotrio je li o predmetnom pitanju primjereno raspravljati s menadžmentom ili osobama nadležnim za upravljanje poslodavne organizacije, računovođa će koristiti profesionalnu prosudbu i odlučiti o tome hoće li odmah obavijestiti nadležno tijelo kako bi spriječio ili umanjio negativne posljedice takve predstojeće povrede. Ako je obavještavanje učinjeno, takvo obavještavanje nadležnih tijela je dopušteno sukladno točki Z114.1. (
d)Kodeksa. Dokumentiranje 260.23. P1. Viši profesionalni računovođa se potiče da u odnosu na nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje iz djelokruga ovog odjeljka dokumentira sljedeće: • predmetno pitanje; • ishod razgovora s nadređenima računovođi, ako postoje, i osobama nadležnim za upravljanje, te drugim stranama; • na koji način su nadređeni računovođe, ako postoje, i osobe nadležne za upravljanje reagirali na predmetno pitanje; • smjerove djelovanja koje je računovođa razmatrao, donesene prosudbe i odluke; • u kojoj mjeri je računovođa zadovoljan ispunjavanjem svoje dužnosti u skladu s točkom Z260.17. Odgovornosti profesionalnih računovođa koji nisu viši profesionalni računovođe Z260.24. Ako profesionalni računovođa tijekom obavljanja profesionalnih aktivnosti postane svjestan slučaja nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje nastojat će steći razumijevanje predmetnog pitanja. Ovo razumijevanje će uključivati vrstu nepridržavanja i potencijalnog nepridržavanja te okolnosti pod kojima se ono dogodilo ili bi se moglo dogoditi 260.24. P1. Od profesionalnog računovođe se očekuje da primijeni svoje znanje, profesionalnu prosudbu i stručnost. Međutim od računovođe se ne očekuje da ima razinu poznavanja zakona i regulative višu od one koja je potrebna za ulogu računovođe u okviru poslodavne organizacije. Odluku o tome je li djelo nepridržavanje u konačnici donosi sud ili drugo nadležno tijelo. 260.24. P2. Ovisno o prirodi i važnosti predmetnog pitanja, profesionalni računovođa bi se mogao, na povjerljivoj osnovi, posavjetovati s drugim osobama iz poslodavne organizacije, s predstavnicima profesionalnog tijela ili pravnim savjetnikom. Z260.25. Ako profesionalni računovođa identificira ili sumnja na nepridržavanje koje je nastalo ili bi moglo nastati, on će, podložno točki Z260.9., o tom pitanju obavijestiti svog neposredno nadređenog kako bi tom nadređenom omogućio primjereno djelovanje. Ako se čini da je neposredno nadređeni računovođa umiješan u predmetno pitanje, računovođa će o pitanju obavijestiti sljedeću višu razinu menadžmenta unutar poslodavne organizacije. Z260.26. U izuzetnim okolnostima, profesionalni računovođa može odlučiti da je obavještavanje nadležnog tijela o predmetnom pitanju primjereni smjer djelovanja. Ako profesionalni računovođa takvo obavještavanje obavi u skladu s točkom 260.20. P2. i A3., onda je takvo obavještavanje dopušteno sukladno točki Z114.1. (
d)Kodeksa. Prilikom obavještavanja nadležnih tijela, profesionalni računovođa će djelovati u dobroj vjeri i biti oprezan u davanju izjava i iznošenju tvrdnji. Dokumentiranje 260.27. P1. Profesionalni računovođa se potiče da u odnosu na nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje iz djelokruga ovog odjeljka dokumentira sljedeće: • predmetno pitanje; • ishode razgovora s nadređenim računovođe, menadžmentom i, ako je to primjereno, osobama nadležnim za upravljanje, te drugim stranama; • na koji način je nadređeni računovođe reagirao na pitanje; • smjerove djelovanja koje je računovođa razmatrao, donesene prosudbe i odluke. ODJELJAK 270. PRITISAK RADI POVREDE TEMELJNIH NAČELA Uvod 270.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirali, procijenili i postupali s prijetnjama. 270.2. Pritisak koji se radi na profesionalne računovođe ili koji oni čine mogao bi stvoriti prijetnju temeljem zastrašenosti ili drugu vrstu prijetnje pridržavanju jednog ili više temeljnih načela. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z270.3. Profesionalni računovođa neće: (
a)dopustiti da pritisak koji druge osobe rade na njega dovede do povrede temeljnih načela; odnosno (
b)raditi pritisak na druge osobe za koji zna ili ima razloga vjerovati da bi naveo te osobe na povredu temeljnih načela. 270.3. P1. Profesionalni računovođa bi prilikom obavljanja profesionalne aktivnosti mogao biti izložen pritisku koji stvara prijetnje pridržavanju temeljnih načela, kao što je prijetnja temeljem zastrašenosti. Pritisak bi mogao biti implicitan ili eksplicitan i mogao bi: • dolaziti iz organizacije koja zapošljava profesionalnog računovođu, primjerice od kolege ili nadređenog; • dolaziti od vanjskih pojedinaca ili organizacija, kao što su dobavljači, kupci ili zajmodavci; • proizlaziti iz unutarnjih ili vanjskih ciljeva i očekivanja. 270.3. P2. Primjeri pritiska koji bi mogao stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela uključuju: • Pritisak u vezi sa sukobima interesa: o pritisak od člana obitelji koji pokušava dobiti ugovor kao dobavljač organizacije koja zapošljava profesionalnog računovođu na način da izaberu njega a ne drugog potencijalnog dobavljača. Vidjeti i odjeljak 210., Sukobi interesa. • Pritisak u cilju utjecanja na pripremanje i prikazivanje informacija: ■ pritisak s ciljem prikazivanja financijskih rezultata na način koji dovodi u zabludu kako bi zadovoljili očekivanja ulagatelja, analitičara ili zajmodavaca; ■ pritisak izabranih dužnosnika na računovođe u javnoj praksi da biračima prikažu programe ili projekte na način koji dovodi u zabludu; ■ pritisak kolega s ciljem iskazivanja primitaka, izdataka ili stope prinosa na način koji dovodi u zabludu kako bi se pristrano utjecalo na odluke o kapitalnim ulaganjima i nabavama; ■ pritisak nadređenih da se odobre ili obrade rashodi koji nisu opravdani rashodi poslovanja; ■ pritisak s ciljem prikrivanja izvještaja o unutarnjoj reviziji koji sadrže neželjene nalaze. Vidjeti i odjeljak 220., Pripremanje i prezentiranje informacija. • Pritisak da se djeluje bez odgovarajuće razine stručnosti ili dužne pažnje: ■ pritisak nadređenih radi neprimjerenog smanjenja opsega posla koji se obavlja; ■ pritisak nadređenih radi obavljanja zadatka bez odgovarajuće razine vještina ili stručne osposobljenosti ili u nerealnim rokovima. Vidjeti i odjeljak 230., Djelovanje s odgovarajućom razinom stručnosti. • Pritisak koji se odnosi na financijske interese: ■ pritisak nadređenih, kolega ili drugih osoba, kao što su osobe koje bi mogle imati koristi od sudjelovanja u sporazumima o naknadama ili dodjeli drugih poticaja, radi manipuliranja pokazateljima uspješnosti. Vidjeti i odjeljak 240, Financijski interesi, naknade i poticaji u vezi s financijskim izvještavanjem i donošenjem odluka. • Pritisak u vezi s poticajima: ■ pritisak drugih strana, iz ili izvan poslodavne organizacije na nuđenje poticaja u cilju neprimjerenog utjecanja na prosudbu ili postupak donošenja odluke neke osobe ili organizacije; ■ pritisak kolega s ciljem prihvaćanja mita ili druge vrste poticaja kao što su neprimjereni darovi ili ugošćivanje od potencijalnih dobavljača koji sudjeluju u natječaju za dobivanje ugovora. Vidjeti i odjeljak 250., Poticaji, uključujući darove i ugošćivanja. • Pritisak koji se odnosi na nepridržavanje zakona i regulative: ■ pritisak da se transakcija strukturira tako da se utaji porez. Vidjeti i odjeljak 260., Reagiranje na nepridržavanje zakona i regulative. 270.3. P3. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine prijetnji izazvanih pritiskom uključuju: • namjeru osobe koja radi pritisak, te vrstu i jačinu pritiska; • primjenu zakona, regulative i profesionalnih standarda na dane okolnosti; • kulturu i liderstvo u poslodavnoj organizaciji, uključujući i to u kojoj mjeri oni razmatraju ili naglašavaju važnost etičkog ponašanja i očekivanja da zaposlenici djeluju na etičan način. Na primjer, korporativna kultura koja tolerira neetično ponašanje mogla bi dovesti do povećanja vjerojatnosti da će određeni pritisak stvoriti prijetnju pridržavanju temeljnih načela; • politike i postupke poslodavne organizacije, ako postoje, kao što su politika ljudskih resursa ili politika etike koje uključuju način razrješavanja pritiska. 270.3. P4. Razgovor o okolnostima koje stvaraju pritisak i konzultiranje s drugima oko tih okolnosti mogli bi pomoći profesionalnom računovođi u procjeni razine prijetnje. Takvi razgovori i konzultacije, koje zahtijevaju opreznost spram načela povjerljivosti, mogli bi uključivati: • razgovor o predmetnom pitanju s osobom koja radi pritisak s ciljem razrješenja pitanja; • razgovor o pitanju s nadređenim profesionalnog računovođe ako taj nadređeni nije osoba koja radi pritisak; • eskaliranje predmetnog pitanja unutar poslodavne organizacije, uključujući, ako je to primjereno, objašnjavanje svih posljedičnih rizika za organizaciju, na primjer putem razgovora s ■ višim menadžmentom; ■ unutrašnjim ili vanjskim revizorima; ■ osobama nadležnim za upravljanje. • prijavljivanje predmetnog pitanja u skladu s politikama organizacije koja zapošljava računovođu, uključujući politike etike i politike u vezi sa zviždačima, i putem za to uspostavljenih kanala poput povjerljive telefonske linije za pitanja etike; • konzultiranje s: ■ kolegom, nadređenim, osobljem u odjelu ljudskih resursa ili drugim profesionalnim računovođom; ■ relevantnim profesionalnim ili regulatornim tijelima ili gospodarskim udruženjima; ili ■ pravnim savjetnikom. 270.3. P5. Primjer radnje čijim poduzimanjem bi se mogle ukloniti prijetnje izazvane pritiskom je da profesionalni računovođa zatraži restrukturiranje ili razdvajanje određenih odgovornosti i dužnosti kako računovođa više ne bi radio s osobom ili subjektom koji na njega vrši pritisak. Dokumentiranje 270.4. A1. Profesionalni računovođa se potiče dokumentirati: • činjenice; • komunikacije i informacije o stranama s kojima je razgovarao o predmetnom pitanju; • pravce djelovanja koje je razmotrio; • način na koji je postupio s predmetnim pitanjem DIO 3. PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI ODJELJAK 300. PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI Uvod 300.1. Ovaj dio Kodeksa sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koje profesionalni računovođe u javnoj praksi trebaju koristiti kada primjenjuju konceptualni okvir iz odjeljka 120. On ne opisuje sve činjenice i okolnosti, uključujući profesionalne aktivnosti, interese i odnose s kojima se profesionalni računovođa u javnoj praksi može susresti a koji stvaraju ili bi mogli stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Stoga, konceptualni okvir zahtijeva od profesionalnih računovođa u javnoj praksi opreznost spram takvih činjenica i okolnosti. 300.2. Zahtjevi i materijali za primjenu koji se primjenjuju na profesionalne računovođe u javnoj praksi sadržani su u: • Dijelu 3. – Profesionalni računovođe u javnoj praksi, odjeljci od 300. do 399., koji se primjenjuju na sve profesionalne računovođe u javnoj praksi bez obzira pružaju li usluge izražavanja uvjerenja ili ne; • Međunarodnim standardima neovisnosti, kako slijedi: ■ Dio 4A. – Neovisnost kod angažmana revizije i uvida, odjeljci od 400. do 899., koji se primjenjuje na one profesionalne računovođe u javnoj praksi koji rade na angažmanima revizije i uvida; ■ Dio 4B. – neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida, odjeljci od 900. do 999., koji se primjenjuje na one profesionalne računovođe u javnoj praksi koji rade na angažmanima s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida. 300.3. U ovom dijelu, pojam ‘profesionalni računovođa’ odnosi se na pojedince profesionalne računovođe u javnoj praksi i njihova društva. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z300.4. Profesionalni računovođa će pridržavati se temeljnih načela iz odjeljka 110. i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi identificirao, procijenio i postupao s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. Z300.5. Kod postupanja s etičkim problemom, profesionalni računovođa će razmotriti kontekst u kojem je problem nastao ili bi mogao nastati. Ako osoba koja je profesionalni računovođa u javnoj praksi profesionalne aktivnosti obavlja u skladu sa svojim odnosom s društvom, bilo u svojstvu ugovaratelja, zaposlenika ili vlasnika, ta osoba će se pridržavati odredbi dijela 2 koje se primjenjuju na te okolnosti. 300.5. P1. Primjeri situacija u kojima se odredbe dijela 2 primjenjuju na profesionalnog računovođu u javnoj praksi uključuju: • suočavanje sa sukobom interesa kada osoba odgovara za odabir dobavljača za društvo u uvjetima u kojima bi član najuže obitelji računovođe mogao steći financijsku korist od tog ugovora. U takvim okolnostima primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 210; • pripremanje ili prezentiranje financijskih informacija za klijenta ili društvo računovođe. U takvim okolnostima primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjel

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.