Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i pismu mađarske nacion

Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i pismu mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i pismu mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) NN 83/2020 (17.7.2020.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i pismu mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A) Ministarstvo znanosti i obrazovanja 1555 Na temelju članka

  1. stavka
  2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/20), ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU S NASTAVOM NA JEZIKU I PISMU MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A) I. Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i pismu mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A). II. Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Mađarski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu s nastavom na jeziku i pismu mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (model A). III. Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage: – Odluka o nastavnom planu i programu Mađarskog jezika za osnovne škole s nastavom na mađarskom jeziku i pismu (model A), (klasa: 016-01/09-01/00662, urbroj: 533-16-09-0001 od
  3. siječnja 2010.), objavljena u »Narodnim novinama«, broj 29/10; – Odluka o nastavnom planu i programu Mađarskog jezika za srednje škole s nastavom na mađarskom jeziku i pismu (model A), (klasa: 016-01/09-01/00698, urbroj: 533-16-09-0001 od
  4. siječnja 2010.), objavljena u »Narodnim novinama«, broj 29/
  5. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1., 2., 3., 5.,
  6. i
  7. razreda osnovne škole, 1.,
  8. i
  9. razreda srednje škole od školske godine 2020./2021., a za učenike
  10. i
  11. razreda osnovne škole i
  12. razreda srednje škole od školske godine 2021./
  13. Klasa: 016-01/19-01/00201 Urbroj: 533-09-20-0016 Zagreb,
  14. lipnja
  15. Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r. KURIKULUM ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU S NASTAVOM NA JEZIKU I PISMU MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A) UVOD Zajednica Mađara u Republici Hrvatskoj, koja živi na vlastitome povijesnom području te ima status nacionalne manjinske zajednice, ima pravo – između ostaloga – na odgoj i obrazovanje na mađarskome jeziku te na pisanu i usmenu, formalnu i neformalnu uporabu mađarskoga jezika u osobnoj i javnoj životnoj sferi. Mađarski jezik u mađarskome narodu te u kulturnome i duhovnome bogatstvu mađarske nacionalne manjine Republike Hrvatske zauzima vrlo važnu ulogu, što ga čini neophodnim za oblikovanje nacionalnoga identiteta učenika te temeljnim sredstvom za stjecanje novih spoznaja. Broj je pripadnika mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj otprilike 14 tisuća. Naši su se predci stoljećima borili za opstanak mađarskoga naroda, mađarskoga jezika i kulture. Smatrali su kako narod živi u svome jeziku. Svojom su darovitošću i marljivošću doprinijeli zajedničkim europskim vrijednostima. Držimo kako je naša (nacionalna) kultura dala znakovit doprinos raznolikosti europskoga jedinstva. Poštujemo jezike drugih naroda, smatramo da je važno i korisno njima ovladati, no njegovanje vlastitoga, materinskoga jezika našom je dužnošću. To dugujemo svojim predcima i to ćemo prenositi svojim potomcima. Spoznaje visoke razine iz različitih znanosti te jezika drugih naroda mogu se očekivati samo ako svoj materinski jezik usvojimo u odgovarajućoj mjeri, među ostalim i na satima materinskoga jezika. Ovaj kurikulum služi kao temelj za poučavanje mađarskoga jezika i književnosti u mađarskim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Omogućuje poučavanje učenika koji mađarski jezik i književnost uče na razini materinskoga jezika. A. OPIS PREDMETA Temeljna načela i ciljevi Glavni cilj predmeta Mađarski jezik i književnost jest razviti kompetencije materinskoga jezika, potaknuti izražajnu i nijansiranu uporabu govornoga i pisanoga jezika, usvojiti spoznaje glede razumijevanja i tumačenja klasičnih i suvremenih književnih djela i književnosti kao umjetnosti te ovladati temeljnim spoznajama književnoga obrazovanja. Sposobnost komunikacije na materinskome jeziku ključna je kompetencija koja u znatnoj mjeri utječe na dubinu i opseg usvajanja spoznaja iz određenih područja učenja, na djelotvornost i uspješnost komunikacije s drugima te, u konačnici, na sposobnost samoizražavanja. Kompetencija služenja materinskim jezikom koja je dovoljno razvijena pomaže u slijeđenju normi zajednice, a tako utječe na sudbinu i budućnost pojedinca te čitave jezične zajednice. Složeno poučavanje materinskoga jezika mora postaviti temelje promišljenoj jezičnoj uporabi učenika te je razvijati, mora u učenika pobuditi ljubav i potrebu prema njegovanju materinskoga jezika i njegove kulture. Bitan cilj poučavanja mađarskoga jezika jest ujednačiti jezično znanje učenika koji žive u različitim jezičnim sredinama, odnosno učenika koji su svoje školsko obrazovanje započeli s razinom jezičnoga znanja koje odstupa od većine. Učenje mađarskoga jezika pridonosi oblikovanju osobnosti učenika, oblikuje njihove temeljne odnose prema mađarskome narodu i kulturi, pomaže u učenika razviti osjećaj nacionalne pripadnosti. Jezične sastavnice predmeta u sklopu formalnoga odgoja i obrazovanja nastavljaju prirodni proces usvajanja materinskoga jezika iz ranijega djetinjstva. Cilj predmeta jest stjecanje jezičnih spoznaja, postavljanje temelja za pravilno i istančano pisano i usmeno izražavanje na materinskome jeziku te za njegovo razumijevanje, a sve u skladu s kontekstom. Ključno je i vježbanje i oblikovanje materinskoga jezika. Tako stečeno znanje postavlja temelje za samostalno stjecanje spoznaja učenika, njihovo učenje, tj. diferencirano razmišljanje koje je s tim usko povezano, te za sposobnost i potrebu cjeloživotnoga obrazovanja. Glavni zadatak predmeta jest u učenika stvoriti čvrste vještine čitanja i čitanja s razumijevanjem, koje se odvija istodobno s razvojem svijesti. Cilj učinkovitoga razvoja vještina razumijevanja i tumačenja teksta jest oblikovati sustav znanja (metakognicije) koji je povezan sa strategijama razumijevanja pisanih tekstova u tradicionalnome i digitalnome obliku te koji jednako potiče obradu svakodnevnih, književnih, stručnih i znanstvenih tekstova. Ovladavanje tom kompetencijom omogućuje prepoznavanje i kritičku obradu informacija iz teksta u skladu s trenutačnom razinom svijesti te održavanje motivacije koja pomaže u proučavanju netipičnih tekstnih vrsta. Književne sastavnice predmeta pomažu steći kompetenciju čitanja radi traženja informacija i kompetenciju čitanja radi stjecanja iskustva čitanja, prepoznati sadržajne i jezične osobitosti pjesničkih i proznih djela, razviti vještine koje su potrebne za prihvaćanje književnih djela te oblikovati otvorenost za njihovo prihvaćanje; sve to ostvaruje se upoznavanjem i aktivnom obradom književnih djela koja su prilagođena učeničkomu jezičnom znanju te kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja. U sklopu književnoga obrazovanja važnu ulogu dobiva stvaranje i održavanje potrebe za čitanjem, koja se nadograđuje na unutarnju motivaciju učenika, zatim upoznavanje nacionalne i univerzalne književne kulture, usvajanje različitih strategija prihvaćanja i analize te povijesni pregled inačica književnoga ukusa i načina izražavanja. Književnost s pomoću djela mađarskih književnika potiče oblikovanje nacionalnoga identiteta, a upoznavanjem i analizom književnih tvorevina drugih naroda omogućuje usporedbu i razumijevanje vlastite i tuđe kulture. Sastavnice predmeta koje obuhvaćaju kulturu i medije nastoje se osvrnuti na medijsko okružje učenika. Primjenom različitih postupaka i sredstava medijskih sadržaja razvija se učenikova sposobnost analiziranja i kritičkoga mišljenja, a ujedno se potiče svijest o vlastitome položaju u tome procesu. Istraživanje umjetničkih sadržaja pridonosi estetskomu odgoju te razvija sposobnost primjenjivanja različitih strategija prihvaćanja i analize. Također, istraživanje društvene sastavnice medijskih pojava u učenika potiče oblikovanje sustava načela i gledišta te osnažuje njihovu unutarnju potrebu za građanskom odgovornosti. Tumačenje lokalnih i nacionalnih sadržaja pridonosi produbljivanju nacionalnoga identiteta učenika, odnosno višeslojnomu razumijevanju vlastitoga okružja. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA Učenik: − usvaja sredstva pisane i usmene komunikacije mađarskoga jezika koja odgovaraju njegovoj dobi, analizira jezični sustav i primjenjuje stečene spoznaje − usvaja pravila pisanoga i usmenoga izražavanja obradom tekstova različite teme, vrste i forme, a tako oblikuje vlastiti izričaj, nijansiran i bogat vokabular te stječe učinkovite čitateljske navike − prepoznaje, analizira i primjenjuje (samostalno ili u suradnji s drugima) kodove i čimbenike verbalne i neverbalne komunikacije te njihove veze, a to mu omogućuju kompetencije razumijevanja teksta te pisanoga i usmenoga izražavanja koje se neprestano razvijaju − tumači informacije na kritički način, savjesno rabi medije, ocjenjuje informacije prema njihovoj važnosti te tako proširuje vlastite spoznaje − upoznaje se s različitim mogućnostima prikupljanja informacija, čime se osamostaljuje u učenju i samoobrazovanju − interpretira različite tekstne vrste na osnovi većega broja načela − razvija potrebu za čitanjem upoznavajući se s djelima mađarske i svjetske književnosti, a tako razvija i opći interes prema umjetnosti − čita i kontekstualizira tekstove mađarske i svjetske književnosti koji odgovaraju njegovim afinitetima, kritički analizira sadržaje i informacije iz različitih izvora, vrjednuje njihovu vjerodostojnost − razvija vlastiti jezični i kulturni identitet, što čini i komuniciranjem na dijalektu mađarskoga jezika (u svojoj zajednici), poštuje vrijednosti različitih kulturnih zajednica, tumači pojmove zavičaj, domovina i narod te obrazlaže svoj odnos prema njima − oblikuje i argumentira vlastito mišljenje o pitanjima povezanima sa zajednicom, prihvaća tuđe argumente, upoznavanjem mađarske i europske kulture i tradicije osvješćuje se glede pripadnosti zavičaju, narodu, Europskoj uniji te Europi općenito. C. USTROJ I PODRUČJA KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Poučavanje i učenje mađarskoga jezika zasniva se na tri znanstveno utemeljena i međusobno povezana predmetna područja: • Jezik i komunikacija • Književnost i stvaralaštvo • Medijska kultura. U sklopu svakoga predmetnog područja u učenika se razvija komunikacijska jezična kompetencija, tj. sljedeće komunikacijske vještine: tehnika pisanja i čitanja, razumijevanje teksta nakon čitanja i slušanja, pisano i usmeno izražavanje. A. Jezik i komunikacija Jezik je sredstvo izražavanja i razumijevanja, a ujedno i temelj duhovnoga, moralnoga, osjećajnoga, društvenoga i kulturnoga razvoja pojedinca. Jezična socijalizacija dijelom je procesa usvajanja jezika koji je neophodan za uklapanje u društvenu zajednicu. U sklopu ovoga predmetnog područja učenik se upoznaje s razvojem standardnoga mađarskog jezika, njegovim temeljnim pravilima i zakonitostima. Učenik jezik promatra kao sastavnicu društvene pojavnosti i nacionalnoga identiteta. Razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove te ih primjenjuje u različitim komunikacijskim situacijama. Učenik oblikuje tekst koji je u skladu s pravopisnim pravilima i kontekstom. Predmetno područje Jezik i komunikacija tvori pet razvojnih područja:
  16. Razumijevanje teksta − interpretacija teksta nakon čitanja i slušanja, a na osnovi više načela − strategije čitanja − proširivanje fonda riječi i izraza
  17. Pisano i usmeno izražavanje − razvoj vokabulara − razvijanje vještina pisanoga i usmenoga izražavanja
  18. Jezične razine − usvajanje spoznaja različitih jezičnih razina (glas, slovo, riječ, spoj riječi, rečenica, tekst) − primjena pravopisnih pravila
  19. Jezik i društvo − razvoj svijesti o nacionalnome identitetu − usvajanje frazeoloških spoznaja − upoznavanje podrijetla jezika i jezičnih varijanata − razvijanje svijesti o uporabi jezika u skladu s komunikacijskom situacijom − prikaz jezičnih slojeva (dijalekti, sociolekti) − jezična politika
  20. Komunikacijska kultura − samostalno iznošenje mišljenja − temelji argumentacije − kultura raspravljanja − kritičko mišljenje − jezična uljudnost. B. Književnost i stvaralaštvo Književni odgoj oblikuje i razvija sposobnost vođenja razgovora s književnim djelima. Prvobitni je zadatak poticanje ljubavi prema čitanju te osnaživanje volje za čitanje. K stjecanju književnih spoznaja vodi zajedničko razmišljanje glede poimanja i analize teksta, a koje se povezuje s čitanjem teksta, iznošenje vlastitih misli, razmjena mišljenja, stjecanje iskustava u odnosu na književna djela, otkrivanje estetskih i moralnih vrijednosti te prihvaćanje djela potkrijepljeno osjećajima. Sve to može snažno utjecati na osjećajni svijet, samospoznaju te razvoj međuljudskih odnosa. Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo tvore četiri razvojna područja:
  21. Teorija književnosti − izražajno čitanje i čitanje s razumijevanjem − temeljne književnoteorijske spoznaje: forme, književni rodovi, književne vrste, stilska izražajna sredstva, stilski pravac − osobitosti književnoga jezika − edukativni tekstovi
  22. Analiza književnoga djela − tvrdnje i mišljenja o književnim djelima − sustavna primjena književnoteorijskih pojmova
  23. Spoznaje o književnome djelu − književna djela svjetske, mađarske, zavičajne i lokalne književnosti − lektira − memoriranje i citiranje tekstova − pisci − nacionalni identitet, kulturno pamćenje
  24. Kultura čitanja − poticanje motivacije za čitanje − spoznaje povezane s knjižnicom. C. Medijska kultura Poučavanje ne smije zaboraviti na snažan utjecaj i ulogu medija u današnjemu društvu. Da bi učenik kritički mogao istražiti određeni medij, mora raspolagati medijskim spoznajama odgovarajuće razine te sposobnošću kritičkoga rasuđivanja. Područje Medijska kultura temelji se na analizama brojnih medijskih usmenih i vizualnih simbola. Učenika se osposobljava za komunikaciju s medijima te za tumačenje, razumijevanje i vrjednovanje medijske poruke. Učenika se potiče na oblikovanje medijskih poruka i kreativnih tekstova, čime obogaćuje kulturu svoga neposrednog, a i širega okružja. Ovo predmetno područje u učenika razvija i sposobnost poimanja, koncentraciju, vizualno pamćenje te samopouzdanje, suosjećajnost, solidarnost i toleranciju. Predmetno područje Medijska kultura tvore dva razvojna područja:
  25. Mediji − razlikovanje temeljnih medija − vrste tiskovina − dramatizacija i kazalište − vizualni mediji i filmska umjetnost − prihvaćanje i stvaranje digitalnih tekstova
  26. Mediji i društvo − utjecaj medija na svakodnevni život − uloga medija u društvenim procesima − vjerodostojnost i reprezentacija. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI PO RAZREDIMA, PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA TE RAZINE USVOJENOSTI Učenike na usvajanje spoznaja, vještina i važnih kompetencija koje su propisane odgojno-obrazovnim ishodima potiču oblici organizacije učenja koji se oslanjaju na različite djelatnosti. Ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda jest proces u kojemu se sadržaji, zadatci i aktivnosti od početka obrazovanja postupno proširuju i produbljuju te naposljetku rezultiraju stjecanjem i razvojem odgovarajućih kompetencija. Predviđeni broj nastavnih sati u kurikulumu za predmet Mađarski jezik i književnost u osnovnoškolskome obrazovanju dijeli se po razredu na sljedeći način: 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 +
  27. Predviđeni broj nastavnih sati u kurikulumu za predmet Mađarski jezik i književnost u srednjoškolskome obrazovanju dijeli se po razredu na sljedeći način: 140 + 140 + 140 +
  28. Predmet tvore sljedeća predmetna područja, a koja se označuju ovako: A. Jezik i komunikacija B. Književnost i stvaralaštvo C. Medijska kultura. U stupcima tablica koje pripadaju trima predmetnim područjima nalaze se odgojno-obrazovni ishodi, razrada odgojno-obrazovnih ishoda te odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda. Objašnjenje kratica koje su uporabljene u prvome stupcu: OŠ – osnovna škola SŠ – srednja škola MJ – mađarski jezik A. – Jezik i komunikacija B. – Književnost i stvaralaštvo C. – Medijska kultura. Prvi broj koji je kod označavanja ishoda pridružen predmetnomu području odnosi se na razred, primjerice: A.
  29. – prvi razred A.
  30. – drugi razred. Drugi (zadnji) broj koji je pridružen predmetnomu području pak označava redni broj razvojnoga područja: A.1.
  31. – prvo razvojno područje (razumijevanje teksta) A.1.
  32. – drugo razvojno područje (jezično izražavanje). ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD
  33. DO
  34. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
  35. razred
  36. razred
  37. razred
  38. razred RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.1.
  39. Učenik sluša kraći pročitani tekst te uz pomoć učitelja prepričava tekst. RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.2.
  40. Učenik sluša, s razumijevanjem prati pročitani tekst i odgovara cjelovitim rečenicama na postavljena pitanja. RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.3.
  41. Učenik s razumijevanjem prati čitani ili slušani tekst i na osnovi pitanja prepričava sadržaj teksta. RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.4.
  42. Učenik samostalno i jasno prepričava i interpretira sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.1.
  43. Učenik govori i razgovara u skladu s jezičnim razvojem. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.2.
  44. Učenik govori i razgovara o zadanoj temi iz svakodnevnoga života u skladu s dobi. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.3.
  45. Učenik se jasno usmeno i pisano izražava o zadanim temama. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.4.
  46. Učenik razgovijetno govori i pokreće raspravu o slobodno odabranoj ili zadanoj temi, samostalno izražava svoje mišljenje u skladu s komunikacijskom situacijom. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.1.
  47. Učenik prepoznaje glasove i slova, usvaja i primjenjuje sustav znakova, pravilno oblikuje i povezuje slova. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.2.
  48. Učenik piše riječi i rečenice pri čemu primjenjuje naučena pravopisna pravila i jezične spoznaje. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.3.
  49. Učenik prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove, vrste riječi te primjenjuje naučena pravila. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.4.
  50. Učenik rješava zadatke i piše kratke tekstove uz pravilnu primjenu jezičnih znanja. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.1.
  51. Učenik se pravilno služi jezikom u skladu s komunikacijskim situacijama. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.2.
  52. Učenik razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.3.
  53. Učenik sudjeluje u njegovanju i očuvanju jezičnih vrijednosti svoga zavičaja. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.4.
  54. Učenik svoj jezični identitet potkrjepljuje kulturološkim spoznajama. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.1.
  55. Učenik pravilno rabi riječi i izraze s obzirom na njihovo značenje u uobičajenim komunikacijskim situacijama. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.2.
  56. Učenik rabi riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.3.
  57. Učenik u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli cjelovitim rečenicama o zadanoj temi. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.4.
  58. Učenik razgovijetno govori u skladu s komunikacijskom situacijom i izražava svoje stavove i mišljenja. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.1.
  59. IZRAŽAJNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM Učenik čita s razumijevanjem kratki književni tekst u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.2.
  60. Učenik čita s razumijevanjem i u skladu s književnom vrstom tekst primjeren dobi. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.3.
  61. Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje i određuje književnu vrstu pročitanoga teksta. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.4.
  62. Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, imenuje vrstu teksta i opisuje njegova obilježja. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.1.
  63. Učenik izražava svoje doživljaje i osjećaje nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.2.
  64. Učenik izražava svoja zapažanja i osjećaje usmeno i pisano nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta primjerenoga dobi. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.3.
  65. Učenik usmeno izražava svoje mišljenje i doživljaj o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.4.
  66. Učenik usmeno i pisano izražava svoje mišljenje o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi, povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.1.
  67. Učenik prepoznaje pročitane ili slušane književne vrste prema obliku. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.2.
  68. Učenik prepoznaje i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.3.
  69. Učenik imenuje književne vrste i nabraja obilježja književnoga teksta. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.4.
  70. Učenik na osnovi pročitanoga opisuje obilježja književnoga teksta i književne vrste. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.1.
  71. Učenik samostalno odabire književne tekstove, čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu i u skladu s dobi. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.2.
  72. Učenik samostalno odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i čita ih ili sluša s razumijevanjem. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.3.
  73. Učenik odabire i redovito čita književne tekstove, djela koja su u skladu s njegovim interesima i dobi. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.4.
  74. Učenik redovito odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i u skladu s dobi, iskazuje stavove i vrijednosti povezane s pročitanim te pokazuje sklonost prema čitanju. C. MEDIJSKA KULTURA MEDIJI OŠ MJ C.1.
  75. Učenik upoznaje različite medijske sadržaje u skladu sa životnom dobi. MEDIJI OŠ MJ C.2.
  76. Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesu. MEDIJI OŠ MJ C.3.
  77. Učenik odabire medij prema vlastitome interesu i izražava svoje mišljenje o njemu. MEDIJI OŠ MJ C.4.
  78. Učenik razlikuje različite vrste medija u skladu sa svojim interesima i objašnjava razlike. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.1.
  79. Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora u skladu s početnim opismenjavanjem. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.2.
  80. Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora primjerenih dobi te poznaje načine pronalaženja i pretraživanja podataka. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.3.
  81. Učenik sluša ili čita medijske tekstove primjerene dobi iz različitih medijskih izvora te samostalno pronalazi podatke iz različitih izvora. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.4.
  82. Učenik sluša ili čita informacije iz različitih medijskih izvora te samostalno ističe bit različitih medijskih poruka. ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD
  83. DO
  84. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
  85. razred
  86. razred
  87. razred
  88. razred RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.5.
  89. Učenik čita tekstove različitih književnih vrsta i oblika, u njima traži informacije, prepoznaje osnovne sličnosti (odnose). Izdvaja ključne riječi. RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.6.
  90. Učenik čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, objašnjava ih prema komunikacijskim situacijama. Izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta. RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.7.
  91. Učenik prepoznaje i navodi koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima. RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.8.
  92. Učenik prepoznaje i obrađuje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.5.
  93. Učenik razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom. Služi se novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.6.
  94. Učenik razgovijetno i precizno izražava svoje mišljenje u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.7.
  95. Učenik sastavlja tekst od međusobno povezanih rečenica. Svjesno se služi naučenim strukturama i tipovima rečenica u usmenome i pisanome izražavanju. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.8.
  96. Učenik oblikuje i predstavlja tekst međusobno povezanim rečenicama. Služi se naučenim načinima tvorbe riječi i složenim rečenicama u njegovu oblikovanju. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.5.
  97. Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje fonetske i morfološke elemente, imenuje ih i razlikuje. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.6.
  98. Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove sastavne elemente. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.7.
  99. Učenik piše riječi i tekstove dosljedno poštujući pravopisna pravila. Prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.8.
  100. Učenik svjesno primjenjuje usvojena pravopisna pravila. Prepoznaje, razlikuje i imenuje složene rečenice, njihove vrste i načine tvorbe riječi. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.5.
  101. Učenik se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji. Prepoznaje i primjenjuje frazeme. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.6.
  102. Učenik prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te razlike između jezika književnosti (pjesničkoga) i standardnoga jezika. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.7.
  103. Učenik se služi raznim nestandardnim oblicima jezika unutar zadane teme. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.8.
  104. Učenik se služi i opisuje više jezičnih varijanata. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.5.
  105. Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi svoje stavove i mišljenja. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.6.
  106. Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi i obrazlaže svoje stavove i mišljenja. Sluša i poštuje tuđe mišljenje. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.7.
  107. Učenik govori razgovijetno i u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja. Pridržava se osnovnih pravila debatiranja. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.8.
  108. Učenik objašnjava komunikacijske situacije. Iznosi svoje stavove tijekom raspravljanja. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.5.
  109. Učenik razlikuje i imenuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.6.
  110. Učenik prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te njihova obilježja. Prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.7.
  111. Učenik razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.8.
  112. Učenik uspoređuje i prepoznaje književne vrste, stilska izražajna sredstva i razdoblja. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.5.
  113. Učenik izražava svoje osjećaje, misli i iskustva potaknuta pročitanim književnim djelima, odnosno povezuje ih s književnom vrstom pojedinoga djela, njegovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima vrste. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.6.
  114. Učenik oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela, daje obrazloženja. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.7.
  115. Učenik primjenjuje znanja iz književne teorije uz usmjeravanje učitelja. Analizira književno djelo iz više gledišta, svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.8.
  116. Učenik samostalno primjenjuje svoja znanja iz teorije književnosti. Pridodaje značenja djelima sa zadanih gledišta. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.5.
  117. Učenik prepoznaje obrađena svjetska i mađarska književna djela, iz njih citira. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.6.
  118. Učenik prepoznaje i opisuje upoznata djela svjetske i mađarske književnosti, iz njih citira. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.7.
  119. Učenik imenuje obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iznosi svoje spoznaje o njima, citira iz njih. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.8.
  120. Učenik imenuje analizirana djela svjetske, mađarske, domaće i zavičajne (mjesne) književnosti, dijeli ih u skupine, iznosi svoje spoznaje povezana s njima. Stvaralački se izražava potaknut analiziranim djelima u vlastitome pisanom i usmenom uratku. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.5.
  121. Učenik čita preporučena ili samostalno odabrana djela prema vlastitim interesima. Ima čitateljske navike, rado čita i u slobodno vrijeme. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.6.
  122. Učenik redovito čita. Naslove odabire prema prije oblikovanome interesu. Govori o svojim doživljajima povezanima s pročitanim djelima. Obrađuje ih kreativno i samostalno. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.7.
  123. Učenik s pomoću digitalnih, tiskanih i audioknjiga odabire složenije, duže tekstove za čitanje kod kuće, samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir te izvješćuje o svojim čitateljskim doživljajima primjenjujući naučene pojmove. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.8.
  124. Učenik predstavlja pročitane književne tekstove i uratke povezane s njima, iznosi svoje mišljenje i međusobno ih uspoređuje. Sastavlja plan čitanja. C. MEDIJSKA KULTURA MEDIJI OŠ MJ C.5.
  125. Učenik razlikuje i opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije. MEDIJI OŠ MJ C.6.
  126. Učenik analizira kratke audiovizualne uratke. MEDIJI OŠ MJ C.7.
  127. Učenik objašnjava medijske uratke u kojima su povezane tekstne i vizualne platforme (npr. strip, blog, videozapis pjesme). MEDIJI OŠ MJ C.8.
  128. Učenik razlikuje vrste tiskanih medija, u skladu s njima oblikuje vlastite medijske uratke na raznim platformama. Povezuje odnos medijskih poruka i stvarnosti. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.5.
  129. Učenik prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.6.
  130. Učenik prepoznaje i navodi utjecaj pojedinih medijskih sadržaja na kupovne navike potrošača. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.7.
  131. Učenik poštuje temeljna ljudska prava, prepoznaje njihovo kršenje, odnosno govor mržnje. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.8.
  132. Učenik prepoznaje i navodi utjecaj medija na uporabu jezika i formiranje stavova medijske publike. ISHODI UČENJA PO PREDMETNIM I RAZVOJNIM PODRUČJIMA PREDMETA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OD
  133. DO
  134. RAZREDA SREDNJE ŠKOLE A. JEZIK I KOMUNIKACIJA
  135. razred
  136. razred
  137. razred
  138. razred RAZUMIJEVANJE TEKSTA SŠ MJ A.1.
  139. Učenik na temelju postavljenih pitanja pronalazi informacije i prepoznaje temeljne logičke strukture. Razlikuje značenjske slojeve. RAZUMIJEVANJE TEKSTA SŠ MJ A.2.
  140. Učenik na temelju postavljenih pitanja prikuplja informacije te imenuje temeljne logičke strukture. Objašnjava razlike među značenjskim slojevima. RAZUMIJEVANJE TEKSTA SŠ MJ A.3.
  141. Učenik usustavljuje informacije, prepoznaje i imenuje složenije logičke strukture, opisuje značenjske slojeve. RAZUMIJEVANJE TEKSTA SŠ MJ A.4.
  142. Učenik tumači informacije, opisuje složenije logičke strukture, uspoređuje značenjske slojeve. JEZIČNO IZRAŽAVANJE SŠ MJ A.1.
  143. Učenik oblikuje sadržajno koherentan i ujednačen tekst. Stil kojim piše prilagođava postavljenomu zadatku. JEZIČNO IZRAŽAVANJE SŠ MJ A.2.
  144. Učenik razmatra kontekst pri pisanome i usmenome izražavanju te oblikuje tekst koji obilježavaju različita načela/gledišta. Stvara promišljene sintaktičke cjeline. JEZIČNO IZRAŽAVANJE SŠ MJ A.3.
  145. Učenik se pri pisanome i usmenome izražavanju prilagođava kontekstu, uspoređuje različita načela/gledišta, rabi ustrojstvene i stilske zakonitosti određene tekstne vrste. JEZIČNO IZRAŽAVANJE SŠ MJ A.4.
  146. Učenik u vlastitome tekstu vrjednuje točke gledišta, usustavljuje vlastite misli i poruku koju želi prenijeti. Uporabom stilskih sredstava oblikuje nijansirana značenja. JEZIČNE RAZINE SŠ MJ A.1.
  147. Učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje glasovne i morfološke elemente, vrste riječi. JEZIČNE RAZINE SŠ MJ A.2.
  148. Učenik prepoznaje, imenuje i opisuje odnos glasovnoga oblika i značenja, načine tvorbe riječi te vrste složenih rečenica prema sastavu. JEZIČNE RAZINE SŠ MJ A.3.
  149. Učenik prepoznaje, imenuje i analizira tekstne vrste, stilske slojeve i jezične varijante. JEZIČNE RAZINE SŠ MJ A.4.
  150. Učenik povezuje i usustavljuje svoje spoznaje o jezičnim razinama, tumači veze među jezičnim razinama. JEZIK I DRUŠTVO SŠ MJ A.1.
  151. Učenik podjednako prepoznaje i regionalne i standardne jezične varijante te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom. JEZIK I DRUŠTVO SŠ MJ A.2.
  152. Učenik prepoznaje više jezičnih registara te ih rabi u skladu s komunikacijskom situacijom. JEZIK I DRUŠTVO SŠ MJ A.3.
  153. Učenik prepoznaje jezične varijante, stilove i registre te ih rabi i opisuje u skladu s komunikacijskom situacijom. JEZIK I DRUŠTVO SŠ MJ A.4.
  154. Učenik prepoznaje jezik kao sustav te ga definira i opisuje u pogledu raznolikosti jezične uporabe. Tumači i objašnjava vlastitu svijest o uporabi jezika. KOMUNIKACIJSKA KULTURA SŠ MJ A.1.
  155. Učenik samostalno oblikuje i dosljedno iznosi svoja mišljenja i stavove, piše koherentan tekst u skladu s pravilima kulturne komunikacije. KOMUNIKACIJSKA KULTURA SŠ MJ A.2.
  156. Učenik vrjednuje tijekom pisanoga i usmenoga izražavanja: potkrjepljuje svoje tvrdnje, logički povezuje argumente, oblikuje tekst koherentne strukture. KOMUNIKACIJSKA KULTURA SŠ MJ A.3.
  157. Učenik procjenjuje i obrazlaže vrijednost protuargumenata. KOMUNIKACIJSKA KULTURA SŠ MJ A.4.
  158. Učenik učinkovito razvija svoju vještinu argumentiranja (provjerava vjerodostojnost vlastitih argumenata) u skladu s temom i kontekstom. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO TEORIJA KNJIŽEVNOSTI SŠ MJ B.1.
  159. Učenik prepoznaje, imenuje, opisuje i usustavljuje književne rodove, temeljne književne vrste, stilske figure, forme priopćavanja i oblike rime. Razlikuje strategije čitanja (usmjerene na autora, tekst i način razumijevanja teksta). TEORIJA KNJIŽEVNOSTI SŠ MJ B.2.
  160. Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike književnih vrsta koje se obrađuju. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, književne forme i složenije stilske postupke. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI SŠ MJ B.3.
  161. Učenik prepoznaje i imenuje ključne čimbenike diskurzivnih književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje, opisuje književne vrste, stilske figure i postupke te ih pridružuje stilskim pravcima. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI SŠ MJ B.4.
  162. Učenik u danome tekstu prepoznaje jednostavnije oblike samorefleksije i intertekstualnosti te elemente koji odstupaju od konvencija književnih vrsta. Prepoznaje, imenuje i opisuje dana kulturno-povijesna razdoblja, tj. probleme pri njihovu određivanju. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA SŠ MJ B.1.
  163. Učenik nabraja temeljna načela analize određenoga književnog roda, odnosno književne vrste, potvrđuje ih pri interpretaciji teksta. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA SŠ MJ B.2.
  164. Učenik odabire načela analize koja su relevantna za dano književno djelo te na temelju njih interpretira tekst. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA SŠ MJ B.3.
  165. Učenik uspoređuje načela koja su primijenjena na dano književno djelo, u danome tekstu uspoređuje i opisuje stilska obilježja različitih umjetničkih pravaca. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA SŠ MJ B.4.
  166. Učenik na temelju danih načela uspoređuje različite tekstove, pri interpretaciji teksta donosi zaključke. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU SŠ MJ B.1.
  167. Učenik razlikuje djela i autore svjetske i mađarske književnosti. Vrijeme nastanka djela određuje prema stoljeću. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/ rasprave. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU SŠ MJ B.2.
  168. Učenik djela svrstava u kulturno-povijesna razdoblja. Temeljne motive koji su predmet tumačenja prepoznaje i u novim tekstovima. Prepoznaje istaknute, karakteristične citate. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/ rasprave. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU SŠ MJ B.3.
  169. Učenik opisuje najvažnije motive koji postaju mjesta kulturnoga pamćenja. Prepoznaje krilatice. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU SŠ MJ B.4.
  170. Učenik nabraja nekoliko autora koji ne pripadaju europskomu kulturnom krugu, prepoznaje intertekstualna upućivanja. Napamet citira najmanje dva kratka isječka teksta iz književnih djela koja su predmet tumačenja/rasprave. KULTURA ČITANJA SŠ MJ B.1.
  171. Učenik predstavlja samostalno odabrane književne tekstove. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na usmene tekstove. KULTURA ČITANJA SŠ MJ B.2.
  172. Učenik analizira književni tekst koji je samostalno odabrao. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na sakralne i prigodne tekstove. KULTURA ČITANJA SŠ MJ B.3.
  173. Učenik vrjednuje samostalno odabrani književni tekst. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na tiskovine i multimedijske tekstove. KULTURA ČITANJA SŠ MJ B.4.
  174. Učenik samostalno odabrane književne tekstove uspoređuje s prethodnim čitateljskim doživljajima. Čitanje kao pojam pripisivanja značenja proširuje na svakodnevne tekstove. C. MEDIJSKA KULTURA MEDIJI SŠ MJ C.1.
  175. Učenik opisuje stvarnu i fiktivnu problematiku prikazanu filmom. MEDIJI SŠ MJ C.2.
  176. Učenik u danim filmskim sekvencijama opisuje elemente koji pobuđuju osjećaje, izazivaju pozornost te pridonose stvaranju atmosfere. MEDIJI SŠ MJ C.3.
  177. Učenik u danim filmskim sekvencijama obrazlaže ulogu montaže u oblikovanju značenja te tumači zahvate filmskoga pripovijedanja. MEDIJI SŠ MJ C.4.
  178. Učenik razlikuje vrste filmskih materijala i autorske filmske uratke te ih analizira u odnosu na obilježja filmske vrste ili autorske zahvate. MEDIJI I DRUŠTVO SŠ MJ C.1.
  179. Učenik opisuje postupke masovne komunikacije koji utječu na oblikovanje zajednice. Objašnjava vezu između stvarnoga identiteta i alter ega koji se mogu stvoriti u virtualnome okružju, prepoznaje opasne situacije koje iz toga proizlaze. MEDIJI I DRUŠTVO SŠ MJ C.2.
  180. Učenik razlikuje medijske platforme i medijske sadržaje, tj. njihova marketinška i javnoslužbena obilježja, prepoznaje i imenuje sredstva dane reklame. MEDIJI I DRUŠTVO SŠ MJ C.3.
  181. Učenik na temelju samostalno odabranoga primjera predstavlja načine ustroja novih medija (nelinearan tekst, interaktivnost, sustav mreža). MEDIJI I DRUŠTVO SŠ MJ C.4.
  182. Učenik predstavlja nekoliko modela prihvaćanja masovne komunikacije. Analizira javnost koju su oblikovale platforme masovne komunikacije. Sadržaje analizira s obzirom na njihovu vjerodostojnost. RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD
  183. DO
  184. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
  185. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.1.
  186. Učenik sluša kraći pročitani tekst te uz pomoć učitelja prepričava tekst. − sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora te odgovara na postavljena pitanja − uz pomoć učitelja prepričava slušani tekst − postavlja jednostavna pitanja o slušanome tekstu − sluša s razumijevanjem i točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta prema smjernicama − razgovarajući, obogaćuje vlastiti rječnik novim riječima − uz pomoć učitelja prepričava dio slušanoga teksta i odgovara na postavljena pitanja o njegovu sadržaju Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kraći književni tekstovi koji su u skladu s jezičnim razvojem učenika i dobi (pjesme, narodna poslovica, priča). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pri odabiru odgovarajućih tekstova za učenje, poučavanje i vrjednovanje valja poštovati važnost načela stupnjevitosti (od jednostavnijega prema složenome), obraćajući pažnju na sadržaj, ustroj teksta i njegovu jezičnu strukturu. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja moraju biti kratki, razumljivi i trebaju se postupno usložnjavati u skladu s početnim opismenjavanjem učenika. Tekstovi bi kod učenika svojim sadržajima i porukama trebali poticati jezični razvoj i razvoj tehnike početnoga čitanja. Grafički izgled i oblik teksta mora biti u skladu sa zahtjevima razdoblja početnoga opismenjavanja i vizualno podupirati i olakšavati poučavanje pisanja i čitanja. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.1.
  187. Učenik govori i razgovara u skladu s jezičnim razvojem. − razgovara o temama u skladu sa svojim potrebama i interesima − razumljivo priča − postavlja pitanja − izražava svoje misli cjelovitim rečenicama − u govoru intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu − na pitanja odgovara cjelovitim rečenicama − postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja kratkim rečenicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kratki tekstovi iz svakodnevnoga života, tekstovi u kojima se poštuju pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora. (Učenik rabi riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje misli i osjećaje potaknute riječima.) Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i jezične vježbe koje putem igre potiču razgovor i uključivanje svih učenika. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.1.
  188. Učenik prepoznaje glasove i slova, usvaja i primjenjuje sustav znakova, pravilno oblikuje i povezuje slova. − razlikuje slova od drugih znakova − prepoznaje slova − povezuje glas s odgovarajućim slovom − razlikuje tiskana velika i mala slova abecede − oblikuje, precrtava i prepisuje slova po sjećanju − povezuje slova (glasove) te rastavlja riječi na slova (glasove), odnosno slogove − prepisuje dvije-tri međusobno povezane rečenice ili ih piše po diktatu − prepoznaje kratke i duge otvornike po dijakritičkim znakovima − primjenjuje jednostavna pravopisna pravila primjerena početnomu opismenjavanju − uz pomoć učitelja piše i čita riječi i kratke rečenice, uz smjernice piše veliko početno slovo i rečenični znak na kraju rečenice Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − glasovi i slova abecede mađarskoga jezika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj treba motivirati učenike; stvoriti poticajno okružje za čitanje, razvijati vještine potrebne za čitanje (prepoznavanje fonema, sposobnost razlikovanja, pažnju, brzinu čitanja, ritam, rječnik, jezična pravila, komunikacijske sposobnosti itd.); treba ih poučiti tehnikama čitanja koje im omogućuju pravilnu artikulaciju glasova, pravilnu rečeničnu intonaciju i razumijevanje pročitanoga − učitelj treba učenike poučiti urednomu vođenju bilježnice i pravilnoj uporabi pisaljke; potrebno je izvoditi motoričke vježbe i vježbe koordinacije pokreta (crtati crte, precrtavati početne crte slova, elemente slova, izrađivati slova od papira, plastelina, izrezivati naučena slova iz časopisa itd.); poticati na usvajanje pravilnih radnih navika (pravilno držanje tijela, držanje pisaljke u ruci, klizanje ruke po papiru); paziti na urednost rukopisa, čitljivost slova, njihovu međusobnu povezanost − učenik mora pisati slova i rečenice prepisivanjem s primjera tekstova napisanih pisanim ili tiskanim slovima te pisati slova i rečenice po diktatu. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.1.
  189. Učenik se pravilno služi jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom. − prepoznaje razlike u izražavanju u uobičajenim komunikacijskim situacijama i komunicira u skladu s tim − prepoznaje međusobnu povezanost jezika i društva − upoznaje druge sa svojom kulturom i svojim običajima i poima vlastiti identitet − poštuje tuđe kulture i običaje − razlikuje jezično-komunikacijske situacije, pretežito točno služi se jezikom koji je u skladu s tim Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − tekstovi koji su primjereni početnomu opismenjavanju i narodne igre. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.1.
  190. Učenik pravilno rabi riječi i izraze s obzirom na njihovo značenje u uobičajenim komunikacijskim situacijama. − govori i razgovara o svakodnevnim temama − pripovijeda kratku priču prema nizu slika − opisuje predmete na temelju svojih zapažanja − priča o vlastitim doživljajima − pozorno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju − pridržava se pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (rabi riječi hvala, molim, oprosti) − služi se pristojnim i pravilnim jezičnim izrazima pri predstavljanju, pozdravljanju i obraćanju drugim učenicima ili odraslima − uz pomoć učitelja prepoznaje i pravilno rabi riječi i izraze u rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − dramski tekstovi, igrokazi ili igre, priče iz raznih životnih situacija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj treba razvijati učenikove jezične sposobnosti i bogatiti učenikov rječnik čitanjem tekstova primjerenih njegovu početnom opismenjavanju. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.1.
  191. IZRAŽAJNO ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM Učenik čita s razumijevanjem kratki književni tekst u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi. − samostalno čita naglas i u sebi − čita razumljivo i odgovarajućim tempom − književne tekstove čita s razumijevanjem − čita tekstove u skladu s jezičnim razvojem i dobi uz povremene pogreške u čitanju Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj redovito čita naglas učenicima; potiče pravilno brzo čitanje ili čitanje odgovarajućim tempom jer pravilno čitanje nije samo djelatnost potrebna za učenje, nego omogućuje da se upoznavanjem književnih tekstova potiče usvajanje osnovnih životnih vrijednosti, razvoj osobnosti, bogaćenje vlastitoga osjećajnog svijeta i, naravno, služi za zabavu i razonodu. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.1.
  192. Učenik izražava svoje doživljaje i osjećaje nakon čitanja ili slušanja književnoga teksta u skladu sa svojim jezičnim razvojem i dobi. − čita priče i kratke pripovijetke − odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu i pokazuje zanimanje za pročitani tekst − određuje likove i mjesto radnje u književnome tekstu − iznosi svojim riječima doživljaj i objašnjava svoj dojam o pročitanome − opisuje vlastite proživljene situacije koje su povezane s pročitanim tekstom − prepričava pročitanu priču prema redoslijedu događaja i izražava doživljaje ilustracijom (crtežom) − uz pomoć iznosi svoje doživljaje i zapažanja o pročitanome književnom tekstu te uspoređuje događaje u književnome tekstu s vlastitim proživljenim situacijama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − likovi, mjesto radnje, bajka, priča. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − čitanjem i slušanjem bajki učenik stvara osnove za kasnije čitanje i prihvaćanje književnih djela, usvaja princip analize djela, razvija sposobnost izražavanja svoga mišljenja o pročitanome književnom tekstu. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.1.
  193. Učenik prepoznaje pročitane ili slušane književne vrste prema obliku. − prepoznaje jednostavne književne tekstove na osnovi njihovih obilježja − razlikuje pjesmu od proznoga teksta po obliku − recitira pjesme napamet − uz pomoć učitelja prepoznaje književna djela na temelju obilježja književnih vrsta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pripovijedanje priče prema nizu slika; narodne priče, kratki edukativni tekstovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − prema odabiru učitelja učenik čita i upoznaje tekstove koji su primjereni njegovoj dobi, njegovim doživljajnim i spoznajnim mogućnostima. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.1.
  194. Učenik samostalno odabire književne tekstove, čita ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu i u skladu s dobi. − upoznaje se sa školskom knjižnicom − razlikuje slikovnicu od bajki i drugih književnih tekstova − upoznaje se s radom školske knjižnice − redovito posjećuje knjižnicu i jedanput mjesečno posuđuje slikovnicu za čitanje − upoznaje se s različitim vrstama slikovnica − preporučuje pročitane priče i knjige drugim učenicima − razgovara i iznosi doživljaje o pročitanim književnim tekstovima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni tekstovi koje je učenik samostalno odabrao prema vlastitome interesu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učenici bi trebali steći naviku redovitoga posjećivanja školske knjižnice, odabirati knjige prema vlastitome interesu u skladu s dobi (slikovnice, bajke, edukativni tekstovi, priče), upoznati pravila lijepoga ponašanja u knjižnici, upoznati i pravilno rabiti dječji leksikon, redovito čitati kratke književne tekstove. C. MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA MEDIJI OŠ MJ C.1.
  195. Učenik upoznaje različite medijske sadržaje u skladu sa životnom dobi. − sluša ili čita različite medijske tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem − upoznaje namjenu dječjega leksikona i dječjega časopisa − upoznaje dječji film i igrokaz − odgovara na postavljena pitanja usmenim ili likovnim izrazom (crtežom) − sluša ili čita podatke iz različitih medijskih sadržaja u skladu s početnim opismenjavanjem MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.1.
  196. Učenik sluša ili čita medijske tekstove iz različitih medijskih izvora u skladu s početnim opismenjavanjem. − sluša ili čita različite medijske sadržaje (crtani film, televizijske emisije, kazališna predstava, dječji časopis) − sluša ili samostalno čita kratki novinski isječak, zabavni dječji časopis Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − knjižnica, kazališna ili lutkarska predstava, kinematografska projekcija, kulturni projekti ili događanja. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
  197. razredu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
  198. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.2.
  199. Učenik sluša, s razumijevanjem prati pročitani tekst i odgovara cjelovitim rečenicama na postavljena pitanja. − sluša s razumijevanjem jednostavne i kratke tekstove koji su u skladu s jezičnim razvojem i dobi − odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu − razgovara o tekstu s drugim učenicima − postavlja pitanja o pročitanome ili slušanome tekstu − sluša i prati smjernice − izražava misli i osjećaje (riječima, crtežom, pokretom) − razumije pročitani tekst i uz pomoć učitelja aktivnim rječnikom odgovara na postavljena pitanja u skladu s jezičnim razvojem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kratki književni tekstovi koji su primjereni učenikovu jezičnom razvoju i dobi (pjesme, poslovice, priče). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pri odabiru odgovarajućih tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome s obzirom na sadržaj, ustroj teksta i jezičnu strukturu; tekstovi moraju biti kratki, pisani razumljivim jezikom; svojim sadržajem i poukama trebaju biti u skladu s interesima i napredovanjem učenika; moraju poticati jezični razvoj i čitalačku pismenost učenika. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.2.
  200. Učenik govori i razgovara o zadanoj temi iz svakodnevnoga života u skladu s dobi. − razgovara o temama iz svakodnevnoga života koji su u skladu s interesima i potiču na izražavanje osjećaja − razgovara o zadanoj temi − izražava misli usmeno i pisano oblikujući cjelovite rečenice − govori više cjelovitih rečenica − aktivno rabi i točno izgovara novonaučene riječi − točno intonira rečenice − prema smjernicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kratki tekstovi iz svakodnevnoga života, tekstovi u kojima se poštuju pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (učenik rabi riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje misli i osjećaje potaknute riječima); izgovaranje cjelovitih rečenica, pitanja, odgovora. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i jezične vježbe koje putem igre potiču na razgovor i sudjelovanje svih učenika u razgovorima i aktivnostima. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.2.
  201. Učenik piše riječi i rečenice pri čemu primjenjuje naučena pravopisna pravila i jezične spoznaje. − prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove te ih rabi tijekom rješavanja različitih zadataka − prepoznaje i imenuje glasove, slova; razlikuje riječi od rečenica − nabraja glasove abecede − rabi redoslijed slova pri rješavanju različitih vrsta zadataka − razlikuje otvornike i zatvornike; grupira glasove s obzirom na njihovo trajanje (dugi i kratki otvornici) − prepoznaje pravilo rastavljanja riječi na slogove − prepoznaje korijen i nastavak riječi − prepoznaje nastavke u riječima u rečenici, tekstu, pravilno rabi nastavke riječi i sklonjive riječi (-ba, -be, ban, -ben, -val/-vel, -ból/-ből, – tól/-től, -t, -hoz/-hez/-höz, -va/ – ve/-vá/-vé, -kor) − pravilno govori i piše riječi čiji se izgovor ne podudara s pisanim oblikom − prepoznaje pet vrsta rečenica prema namjeri govornika − primjenjuje pravopisna pravila u skladu s jezičnim razvojem i rječnikom − pravilno upotrebljava glas J u riječima, duge jednoslovne i dvoslovne zatvornike, duge i kratke otvornike − primjenjuje naučena pravopisna pravila, prepoznaje jezične pojmove te rješava zadatke uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − otvornik, zatvornik, jednosložne, dvosložne, višesložne riječi, nastavci, vrste rečenica. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj bi trebao stvarati situacije u kojima se potiče samostalna primjena jezičnih pojmova: rečenica, riječ, samoglasnik, suglasnik, kratki i dugi glasovi, pisanje jednoslovnih, dvoslovnih, troslovnih slova, izgovaranje slova abecede te pisanje riječi i kratkih rečenica. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.2.
  202. Učenik razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika. − prepoznaje razlike između mjesnoga govora, jezičnih registara i standardnoga jezika. − prepoznaje razlike između mjesnoga govora i standardnoga jezika uz pomoć učitelja Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − ovim se ishodom potiče očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa; učeniku treba dopustiti slobodno izražavanje idiomom, što je iznimno važno za daljnji razvoj; uvažavanje mjesnoga govora preduvjet je za ovladavanjem standardnim jezikom. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.2.
  203. Učenik rabi riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju. − razgovara i oblikuje rečenice u aktivnome rječniku − samostalno izražava svoje mišljenje − sudjeluje u razgovorima − traži objašnjenje nepoznatih riječi − pronalazi nepoznate riječi u dječjemu rječniku − obogaćuje aktivni rječnik objašnjavanjem, preciziranjem, pravilnom komunikacijom i sastavljanjem rečenica − izražava svoje misli odgovarajućim jednostavnim rečenicama s obzirom na komunikacijsku situaciju Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − dramatizacija teksta i vježbe ili igre u različitim komunikacijskim situacijama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.2.
  204. Učenik čita s razumijevanjem i u skladu s književnom vrstom tekst primjeren dobi. − razumije pročitani književni tekst − čita naglas točno i precizno − odgovara na pitanja o književnome tekstu nakon čitanja u sebi − točno izgovara nastavke riječi − točno čita riječi s odgovarajućim nastavkom − primjenjuje stanku nakon završene rečenice − uvježbava pravilnu intonaciju u izjavnim i upitnim rečenicama − točno čita glasove čiji se izgovor ne podudara s pisanim oblikom − odgovara na postavljena pitanja prema smjernicama nakon čitanja naglas ili u sebi Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učitelj bi trebao poticati redovito čitanje naglas; poticati pravilno čitanje i čitanje odgovarajućim tempom; pravilno čitanje nije samo djelatnost potrebna za učenje, nego omogućuje da se upoznavanjem književnih tekstova potiče usvajanje osnovnih životnih vrijednosti, razvoj osobnosti, bogaćenje vlastitoga osjećajnog svijeta i, naravno, služi za zabavu i razonodu. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.2.
  205. Učenik izražava svoja zapažanja i osjećaje usmeno i pisano nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta primjerenoga dobi. − čita kratke književne tekstove (pjesme, priče) − odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja i postavlja pitanja o pročitanome književnom tekstu − određuje likove i mjesto radnje − objašnjava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa − izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta − izdvaja dijelove iz teksta koji mu se najviše sviđaju i doživljaj izražava ilustracijom (crtežom) − opisuje događaje u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj − prepoznaje glavne i sporedne likove − analizira likove prema njihovim karakteristikama − prepoznaje rimu u pjesmama − izražava svoja zapažanja i osjećaje o književnome tekstu uz pomoć učitelja i uspoređuje događaje u književnim tekstovima s vlastitim iskustvom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pjesme, narodne priče, priče, glavni likovi, sporedni likovi, analiza likova. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.2.
  206. Učenik prepoznaje i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju. − prepoznaje jednostavne književne tekstove prema obilježjima vrste − razlikuje pjesme od proznih tekstova prema obliku − razlikuje književne tekstove prema obilježjima vrste, obliku i sadržaju uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kratke priče prema nizu slika, narodne priče, kratki edukativni tekstovi, pjesme i prozne vrste. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.2.
  207. Učenik samostalno odabire književne tekstove prema vlastitome interesu i čita ih ili sluša s razumijevanjem. − upoznaje se s različitim vrstama zbirki priča i zbirki pjesama za djecu − redovito posjećuje školsku knjižnicu i posuđuje knjige za djecu − preporučuje pročitane knjige za djecu drugim učenicima − objašnjava vlastiti izbor dječje knjige − iskazuje vlastiti doživljaj o pročitanome na satu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književne vrste odabrane prema interesu učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učenik bi trebao redovito posjećivati školsku knjižnicu, odabirati knjige primjerene svojoj dobi, pridržavati se pravila ponašanja u školskoj knjižnici, redovito čitati kratke književne tekstove. C. MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA MEDIJI OŠ MJ C.2.
  208. Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesu. − odabire i prepričava sadržaj odabranoga crtanog filma, televizijske emisije, kazališne predstave, dječjega časopisa − razlikuje crtani film od lutkarskoga filma, odnosno prepoznaje razlike u prikazu likova − sluša i samostalno čita kratke novinske članke, zabavne dječje časopise − prepričava i izražava ilustracijom svoje doživljaje o kazališnim ili drugim priredbama − razlikuje različite vrste medija s pomoću smjernica MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.2.
  209. Učenik sluša ili čita podatke iz različitih medijskih sadržaja primjerene dobi i poznaje načine pronalaženja i pretraživanja podataka. − sluša ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i dobi te izdvaja bitno − prepoznaje i primjenjuje različite načine pronalaženja podataka te pronalazi podatke samostalno Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − knjižnica, dječji časopis, internet, kazalište, filmske priče, posjećivanje kulturnih događaja. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
  210. razredu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
  211. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.3.
  212. Učenik s razumijevanjem prati čitani ili slušani tekst i na osnovi pitanja prepričava sadržaj teksta. − sluša i razumije tekstove primjerene jezičnomu razvoju − prepričava priče jednostavnih struktura, pripovijetke; cjelovitim rečenicama iznosi redoslijed događaja − obogaćuje svoj aktivni rječnik uporabom novih riječi povezanih sa svakodnevnim komunikacijskim situacijama − prepričava sadržaj priče jednostavnih struktura, pripovijeda prema pravilnome redoslijedu događaja uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni tekstovi, kratki tekstovi jednostavnih struktura, audiovizualni zapisi, govor učitelja, razgovor, opisi, dijalozi, monolozi, tablice, umne mape. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.3.
  213. Učenik se usmeno i pisano jasno izražava o zadanim temama. − samostalno se usmeno i pisano izražava cjelovitim rečenicama o svakodnevnim temama ili temama povezanima s književnim tekstovima − jasno izražava svoje doživljaje i iskustva cjelovitim rečenicama usmeno i pisano − izražava se usmeno i pisano uz pomoć učitelja i sudjeluje u različitim komunikacijskim situacijama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kratke pripovijetke, kratki opisi (o živim bićima, stvarima, ljudima), pismo, obavijest, dijalog, razgovor, rasprava, izvještaj, elektronička pošta (e-mail). JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.3.
  214. Učenik prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove, vrste riječi te primjenjuje naučena pravila. − prepoznaje i imenuje uskličnu, zapovjednu rečenicu i rečenicu za izražavanje želje prema namjeri govornika − prepoznaje odnose među riječima (riječi sličnoga ili istoga značenja i riječi suprotnoga značenja) i pravilno ih primjenjuje − razlikuje vrste riječi, prepoznaje i imenuje naučene riječi prema značenju (glagol, imenica, pridjev) − izdvaja vrste riječi unutar rečenica − prepoznaje i pravilno rabi članove i prijedloge − prepoznaje i imenuje naučene vrste riječi prema značenju u skupini riječi, rečenicama i tekstovima − prepoznaje i imenuje naučena jezična pravila te rješava zadatke uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − glagol, imenica, pridjev, član, prijedlog, riječi sličnoga značenja, riječi istoga značenja, riječi suprotnoga značenja, usklična rečenica, zapovjedna rečenica i rečenica kojom se izriče želja. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.3.
  215. Učenik sudjeluje u njegovanju i očuvanju jezičnih vrijednosti svoga zavičaja. − razlikuje pravilnu uporabu jezičnih registara, mjesnoga govora i standardnoga jezika ovisno o komunikacijskoj situaciji − recitira pjesme, poslovice, narodne igre, kratke tekstove − njeguje vlastitu kulturu i običaje − razlikuje pravilnu uporabu jezičnih registara, mjesnoga govora i standardnoga jezika ovisno o komunikacijskoj situaciji uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − narodna priča, brojalica, poslovica, izreka, narodne igre. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.3.
  216. Učenik u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli cjelovitim rečenicama o zadanoj temi. − izražava svoje mišljenje prema situacijama iz vlastitoga iskustva − pozorno sluša sugovornika − pazi na pravilan izgovor riječi − sudjeluje u grupnim raspravama, debatama − poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora u svakodnevnim situacijama − u različitim komunikacijskim situacijama izražava svoje misli o zadanoj temi uz smjernice učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − razgovor, rasprava, debata, izražavanje mišljenja. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.3.
  217. Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje i određuje književnu vrstu pročitanoga teksta. − jasno, automatizirano čita naglas i u sebi − prepoznaje različite oblike i vrste tekstova (s kojima je već upoznat) − prepoznaje jednostavne književne tekstove prema vrsti na osnovi njihovih obilježja − određuje književni tekst prema vrsti uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − priča, pjesma, pripovijetka, zagonetka. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.3.
  218. Učenik usmeno izražava svoje mišljenje i doživljaj o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi. − određuje likove i osobine likova (unutarnje i vanjske), objašnjava obilježja likova u pročitanim književnim tekstovima − određuje vrijeme radnje i mjesto radnje, početak i završetak priče te redoslijed događaja − prepoznaje preokrete u radnji karakteristične za priče; fraze, izraze − prepričava sadržaj priča jednostavnih struktura, pripovijeda prema redoslijedu događaja cjelovitim rečenicama − prepričava sadržaj priče, određuje osobine likova i izražava svoje mišljenje i doživljaj uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − obilježja priče, motiviranost u postupcima likova. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.3.
  219. Učenik imenuje književne vrste i navodi obilježja književnoga teksta. − prepoznaje književne vrste i navodi obilježja književnoga teksta − izdvaja i objašnjava bitne poruke djela − uočava i navodi obilježja književnoga teksta uz pomoć; prepoznaje poruke uz navođenje učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − priče, narodne priče, kratki edukativni tekstovi, pjesme. KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.3.
  220. Učenik odabire i redovito čita književne tekstove, djela koja su u skladu s njegovim interesima i dobi. − redovito posjećuje školsku knjižnicu − svakodnevno čita iz užitka − redovito čita književne tekstove primjerene dobi, preporučuje ih drugim učenicima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književna djela odabrana prema interesu učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učenik bi trebao redovito posjećivati školsku knjižnicu i samostalno posuđivati knjige prema vlastitome interesu. C. MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA MEDIJI OŠ MJ C.3.
  221. Učenik odabire medij prema vlastitome interesu i izražava svoje mišljenje o njemu. − prepoznaje različite medije primjerene dobi i izražava svoje mišljenje o njihovim sadržajima − prepoznaje obilježja igranoga filma i crtanoga filma − prepoznaje različite vrste medija i izražava svoje mišljenje o njima uz smjernice Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − internet, knjižnica, rječnik, dječji leksikon, film. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.3.
  222. Učenik sluša ili čita medijske tekstove primjerene dobi iz različitih medijskih izvora te samostalno pronalazi podatke iz različitih izvora. − prepoznaje poruke medijskih sadržaja − poznaje načine pronalaženja podataka iz različitih izvora kojima se i služi (skuplja i razvrstava podatke) − rabi leksikone i rječnike za pronalaženje podataka i rješavanje zadataka Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − internet, digitalni edukativni sadržaji, knjižnica, dječji leksikon. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
  223. razredu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
  224. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.4.
  225. Učenik samostalno i jasno prepričava i interpretira sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta. − interpretativno i automatizirano čita tekst − čita i sluša s razumijevanjem tekst i izdvaja bitne podatke iz teksta − obogaćuje svoj rječnik novim riječima − samostalno prepričava sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta − sažima, tumači i procjenjuje poruke tekstova koji su primjereni jezičnoj dobi − pronalazi poruku slušanoga ili pročitanoga teksta uz pomoć učitelja; navodi redoslijed događaja i odgovara na postavljena pitanja o tekstu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni tekstovi, kratki tekstovi, audiovizualni tekstovi, govor, razgovor, opisi, dijalozi, monolozi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − primjenom različitih načina grafičkoga prikaza informacija može se olakšati razumijevanje teksta (mentalne mape, tablice). JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.4.
  226. Učenik razgovijetno govori i pokreće raspravu o slobodno odabranoj ili zadanoj temi, samostalno izražava svoje mišljenje u skladu s komunikacijskom situacijom. − oblikuje tekst pisano i usmeno u skladu sa svojim jezičnim sposobnostima i dobi − izražava svoje misli i osjećaje u raspravama − samostalno iznosi i objašnjava svoje mišljenje i osjećaje − samostalno oblikuje kratke pripovijetke, opise, pisma, čestitke i obavijesti − primjenjuje pravopisna pravila − pazi na pravilnu struktura tijekom oblikovanja teksta (odabir naslova, odvajanje bitnoga od nebitnoga, kompozicija teksta, redoslijed događaja) − oblikuje kraće tekstove prema zadanome primjeru i sudjeluje u različitim komunikacijskim situacijama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − kratke pripovijetke, kratki opisi (živih bića, stvari, ljudi), pismo, oglas, dijalog, razgovor u skupini, rasprava, debata, obavijest, pozivnica, izvješće, elektronička pošta (e-mail). JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.4.
  227. Učenik rješava zadatke i piše kratke tekstove uz pravilnu primjenu jezičnih znanja. − prepoznaje i imenuje naučene jezične pojmove i primjenjuje pravopisna pravila − prepoznaje nastavke u riječima i sklonjive riječi te imenuje vrstu riječi − prepoznaje, imenuje i pravilno bilježi, označava imenice − razlikuje i razvrstava opće i vlastite imenice − prepoznaje vrste vlastitih imenica i pravilno primjenjuje pravopisna pravila koja se na njih odnose − prepoznaje i pravilno rabi glagole i glagolska vremena − poznaje nastavke za označavanje glagolskih osoba i pravilno ih primjenjuje u rečenici − prepoznaje i pravilno piše osobne zamjenice, članove, prijedloge, brojeve, pridjeve izvedene od vlastitih imenica − prepoznaje i pravilno rabi izjavne i niječne rečenice − rješava zadatke i piše kratke tekstove primjenjujući jezična znanja uz odstupanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − glagolska vremena, vrste imenica, zamjenice, izjavne i niječne rečenice. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.4.
  228. Učenik svoj jezični identitet potvrđuje kulturološkim spoznajama. − razlikuje jezične registre, mjesni govor, narječje od standardnoga jezika te poštuje i razumije važnost očuvanja mjesnoga govora − navodi riječi i frazeme mjesnoga govora − na različite načine predstavlja naučene izreke i poslovice − osvješćuje važna kulturno-povijesna obilježja kojima poznaje značenje (državni blagdani, simboli, običaji...) − poštuje i prihvaća kulturu svoga kraja i sudjeluje u raznim kulturnim događajima − djelomično prepoznaje i razlikuje mjesni govor od standardnoga jezika, njeguje vlastitu kulturu i običaje Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pjesma, poslovica, narodne igre, izreke, narodne pjesme, običaji. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.4.
  229. Učenik razgovijetno govori u skladu s komunikacijskom situacijom i izražava svoje stavove i mišljenja. − pravilno izgovara rečenice, riječi, glasove, naglaske − govori u skladu s pravogovornom normom, primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona − sudjeluje u grupnim razgovorima, raspravama, prepričavanju događaja, prepričavanju doživljaja, pripovijedanju − izražava mišljenje o osnovnim životnim vrijednosti, prihvaća mišljenja i stavove drugih, pokušava se poistovjetiti s njima − pozorno sluša sugovornika, čeka da sugovornik završi svoj govor − djelomično primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona u skladu s komunikacijskom situacijom i govori o zadanoj ili slobodno odabranoj temi Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − razgovor, rasprava, debata, stav, diskusija. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.4.
  230. Učenik čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, imenuje vrstu teksta i opisuje njegova obilježja. − navodi obilježja izreke, poslovice, zagonetke, pjesme, priče, pripovijetke i dječjega romana − prepoznaje naučene pjesničke slike, stilske figure ili izražajna sredstva, obilježja pjesništva − prepoznaje književna sredstva u lirskim tekstovima (stih, ritam, rima, refren, usporedba, personifikacija) − prepoznaje obilježja proznih tekstova − prepoznaje i određuje temu književnih tekstova primjerenih učeniku i određuje pojedinosti u tematsko-sadržajnome sloju − grupira tekstove koji se nalaze u čitanci prema obliku i prema vrsti − prepoznaje i određuje vrste priča i obilježja priča − čita s razumijevanjem književni tekst primjeren dobi, prepoznaje vrstu teksta i njegova obilježja uz povremena odstupanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni tekstovi, edukativni tekstovi, prozni tekstovi, izreka, poslovica, zagonetka, pjesma, stih, ritam, rima, refren, usporedba, personifikacija, priča, pripovijetka, dječji roman. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.4.
  231. Učenik usmeno i pisano izražava svoje mišljenje o pročitanome književnom tekstu primjerenoga dobi, povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom. − uočava glavne ideje teksta − poistovjećuje se sa situacijama likova i na osnovi toga izražava svoje mišljenje − iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori i argumentira svoj kritički stav − opisuje osobine likova iz teksta (unutarnje i vanjske osobine) − navodi vrijeme i mjesto radnje i redoslijed događaja u tekstu − izražava dojam o književnome tekstu i povezuje doživljaj teksta s vlastitim životnim iskustvom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni tekst, edukativni tekst, prozni tekst. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.4.
  232. Učenik na osnovi pročitanoga opisuje obilježja književnoga teksta i književne vrste. − čita s razumijevanjem kraće narodno i umjetničko stvaralaštvo u stihu, pjesme − imenuje i razlikuje književne vrste − upoznaje književne tekstove drugih naroda − upoznavanjem mađarskih i europskih tekstova dječje književnosti stječe nova znanja i iskustva− upoznaje tekstove, pjesme, običaje povezane s važnim mađarskim blagdanima i drugim prigodama − određuje književnu vrstu teksta uz pomoć učitelja i poznaje obilježja književne vrste Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni tekst, edukativni tekst. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.4.
  233. Učenik redovito odabire književne tekstove, djela prema vlastitome interesu i u skladu s dobi; iskazuje stavove i vrijednosti povezane s čitanjem i pokazuje sklonost prema čitanju. − čita književne tekstove primjerene dobi koje odabire prema vlastitome interesu ili po preporuci − vlastite stavove i vrijednosti stječe čitanjem različitih vrsta književnih tekstova − iskazuje stavove, dojmove i znanja o pročitanome književnom tekstu Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − učenik redovito posjećuje školsku knjižnicu, odabire knjige u skladu s interesima. C. MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA MEDIJI OŠ MJ C.4.
  234. Učenik razlikuje različite vrste medija u skladu sa svojim interesima i objašnjava razlike. − razlikuje obilježja različitih izvora informacija (knjiga, film, internet itd.) − prepoznaje razliku u doživljaju koji pruža knjiga i doživljaju koji pruža film − poznaje tiskane i digitalne izvore, medije primjerene dobi, razlike navodi uz pomoć učitelja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − internet, digitalni sadržaj, knjiga, film, dokumentarni film itd. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.4.
  235. Učenik sluša ili čita informacije iz različitih medijskih izvora te samostalno ističe bit različitih medijskih poruka. − traži, skuplja i obrađuje informacije iz različitih izvora − iz pronađenih informacija ističe i izdvaja bitno i na taj način proširuje svoje znanje − traži, skuplja i odabire informacije iz rječnika i leksikona te primjenjuje naučene tehnike pronalaženja informacija Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − izvori informacija, digitalna informacijska sredstva, internet, digitalni sadržaji, knjižnica, rječnik, leksikon itd. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
  236. razredu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
  237. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.5.
  238. Učenik čita tekstove različitih književnih vrsta i oblika, u njima traži informacije, prepoznaje osnovne sličnosti (odnose). Izdvaja ključne riječi. − samostalno odgovara na pitanja postavljena u vezi s pročitanim ili slušanim jednostavnijim tekstom, usmeno i pisano − samostalno odgovara na pitanja postavljena u vezi s bitnim elementima/podatcima iz sadržaja pročitanih ili slušanih složenijih tekstova uz izdvajanje ključnih riječi, usmeno i pisano − uz pomoć učitelja odgovara na pitanja postavljena u vezi s detaljima/pojedinostima iz sadržaja pročitanih ili slušanih složenijih tekstova − riječima izražava svoje osjećaje i misli, povezuje temu sa stečenim znanjem i iskustvom − uz pomoć učitelja objašnjava nepoznate riječi i izraze koristeći se bilješkama, digitalnim i/ili tiskanim rječnicima − traži osnovne informacije u tekstovima različitih književnih vrsta te djelomično prepoznaje osnovne sličnosti (odnose) Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književna djela / tekstovi za slušanje (radio, zvučna knjiga) i čitanje (tradicionalna i digitalna knjiga); književni tekstovi različitih književnih rodova i vrsta, književnih oblika i oblika prenošenja kao i ostale vrste tekstova: novinski prilozi (tiskani i digitalni), znanstveni i obrazovni tekstovi (tradicionalni i digitalni). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obrazlaganje naslova nakon upoznavanja s tekstom; prijedlozi za drugi naslov; razlikovanje glavnih i sporednih likova, opisivanje likova; izdvajanje ključnih riječi podcrtavanjem; pisanje kratkih bilježaka o slušanome tekstu različitih dužina, bilježenje ključnih riječi; vođenje razgovora, sastavljanje pitanja, davanje odgovora. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.5.
  239. Učenik razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom. Služi se novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju. − samostalno i na razumljiv način prepričava sadržaj pročitanoga ili slušanoga teksta te gledanoga filma pridržavajući se pravila opisivanja i prepričavanja događaja − svoje mišljenje, osjećaje, zamisli te poruke pročitanoga ili slušanoga teksta izražava tečno, međusobno povezanim rečenicama − govori razgovijetno i izražajno − služi se novim riječima i izrazima te sinonimima − piše tekstove primjenjujući pravila strukturiranja − razgovijetno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom; djelomično se služi novim riječima i izrazima u usmenome i pisanome izražavanju Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − vrste tekstova i stilova, književne vrste: razgovorni, izvještajni, informativni tekst, popisi, pripovijetke − spoznaje o obliku i strukturiranju teksta: trodijelna struktura, naslov, označavanje strukturnih dijelova − primjena stečenoga znanja u usmenome izlaganju: brzina govorenja, intonacija, naglašavanje, izgovaranje suglasnika j u skladu sa standardnim mađarskim jezikom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − izricanje doživljaja, prikupljanje podataka, stvaranje govorne (komunikacijske) situacije (razni tekstovi, umjetnička djela, fotografije, crteži, slike, filmovi, predavanja, programi, manifestacije, obiteljski i drugi događaji, situacijske igre) − povećavanje fonda riječi (prikupljanje sinonima, interpretacija napamet) − precizno prepisivanje u svrhu vježbanja formalnoga oblikovanja. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.5.
  240. Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje fonetske i morfološke elemente, imenuje ih i razlikuje. − opisuje način tvorbe glasova, navodi govorne organe − navodi, pravilno izgovara i označava nenaglašene i naglašene parove samoglasnika i suglasnika − navodi glasove mađarske abecede, postavlja riječi i pretražuje u bazama podataka po abecednome redu − navodi skupine samoglasnika i suglasnika, određene samoglasnike i suglasnike svrstava u skupine − na određenim primjerima prepoznaje zakonitosti promjena samoglasnika i suglasnika − na kraju retka riječi rastavlja prema relevantnim pravilima − navodi i primjenjuje mađarska pravopisna načela − prepoznaje povezanosti niza glasova i značenja riječi na zadanim primjerima − razlikuje jednostavne i složene riječi − prepoznaje i imenuje glavne dijelove riječi − riječima dodaje određene/zadane vrste nastavaka − obrađena pravopisna pravila primjenjuje djelomično svjesno, ali nedosljedno; fonetske i morfološke elemente prepoznaje, ali ne u potpunosti te ih netočno imenuje Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − suglasnici: zvučni i bezvučni, kratki i dugi, jednoslovi, dvoslovi i troslovi; samoglasnici: kratki i dugi, mjesto tvorbe, oblikovanje − glasovne promjene / zakonitosti u izgovoru i pismu povezane sa suglasnicima: potpuno jednačenje u izgovoru i pismu, potpuno jednačenje samo u izgovoru, djelomično jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe, fuzija, ispadanje, promjena dužine − glasovne promjene / zakonitosti povezane sa samoglasnicima: glasovni sustav i sročnosti / prilagodba glasova − pravopisna temeljna načela: pisanje po izgovoru, etimološki način pisanja, pisanje utemeljeno na tradiciji, pojednostavljivanje tijekom pisanja − istaknuti pravopisni problemi: primjena (bilježenje ili ne bilježenje) glasovnih promjena kod suglasnika, pravilno označavanje dužine glasova, označavanje/pisanje suglasnika j na dva načina; pravila rastavljanja jednosložnih i višesloženih riječi − odnosi glasovnoga oblika i značenja riječi: jednoznačne, višeznačne riječi (heteronimi), polisemija (polisemi), istoglasnice (homonimi), istoznačne riječi (sinonimi), suprotnice riječi (antonimi), onomatopejske, emocionalno obojene riječi − jednostavne i složene riječi − korijen riječi, nastavci: nastavci za tvorbu riječi (promjena vrste i/ili značenja riječi), za preinačenje riječi i za povezivanje riječi u rečenicama. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − označavanje češćih pravopisnih pogrešaka u odnosu na obrađena pravila, u vlastitome radu i u radu drugih učenika iz razreda − samostalno oblikovanje sastavaka u digitalnome obliku s pomoću programa za provjeru pravopisa − abecedni red u rječnicima, leksikonima, enciklopedijama, popisima imena i drugim popisima − utvrđivanje odnosa između glasovnoga oblika i značenja pojedinih riječi u autentičnim tekstovima (stvarni dijalozi, članci, oglasi). JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.5.
  241. Učenik se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji. Prepoznaje i primjenjuje frazeme. − udovoljava pravilima društvenoga ponašanja (bontonu) razlikujući prijateljsku i službenu sredinu − govori jezikom mladih, dijalektom ili standardnim mađarskim jezikom ovisno o aktualnoj sredini i govornoj situaciji u kojoj se nalazi − svojim riječima objašnjava značenje najčešćih frazema, izreka i poslovica te njihov nastanak; poruku pročitanoga teksta sažima poslovicom − tekst vlastitoga pisanog uratka obogaćuje izrekama i poslovicama − prikuplja izreke iz raznih izvora − prepoznaje razlike između jezika pripovjedaka i standardnoga mađarskog jezika − uglavnom se služi razgovornim oblicima prema komunikacijskoj situaciji; djelomično prepoznaje i primjenjuje frazeme Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − situacijske igre radi vježbanja raznih razgovornih oblika − prikupljanje izreka i poslovica iz raznih izvora. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.5.
  242. Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi svoje stavove i mišljenja. − prepoznaje i imenuje elemente komunikacije; pripovijeda o nastanku govora i pisma prema bitnim razvojnim razdobljima − govori razgovijetno i odgovarajućom glasnoćom, slijedi intonacijska pravila mađarskoga standardnog jezika − svoje emocije, misli i stavove povezane sa svakodnevnim i nastavnim temama izražava razumljivo i jasno u skladu s određenom komunikacijskom situacijom − prepoznaje kodove obrađene neverbalne komunikacije − primjenjuje na nastavnome satu obrađene jezične predloške i pravila ponašanja, npr. stupanje u kontakt, upoznavanje, održavanje kontakta, pozdravljanje, obraćanje osobi, rukovanje, predstavljanje sebe i drugih… − pokazuje kodove asertivne komunikacije; samostalno, u skupini ili u paru rješava postavljene zadatke − govori razgovijetno i razumljivo uglavnom u skladu s komunikacijskom situacijom; uz pomoć učitelja iznosi svoje stavove i mišljenja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − elementi komunikacije: pošiljatelj, primatelj, poruka, kodiranje, kanal, kontekst − kodovi (znakovi) neverbalne komunikacije: osnovne geste, međusobna udaljenost tijela, rukovanje, izrazi lica (mimika) i pokreti tijela − sredstva mimičkoga izražavanja: mišići lica, oči, usta i kretnje ruku – svakodnevna komunikacija: upoznavanje, pozdravljanje, razgovor. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − situacijske, improvizirane igre uloga u tradicionalnome i digitalnome obliku − suradnička nastava − govorne vježbe, pravilan izgovor − postavljanje otvorenih pitanja za slobodno izražavanje mišljenja. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.5.
  243. Učenik razlikuje i imenuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva. − razlikuje prozu i poeziju, vrste versifikacije, kategorije ritmičkih sustava: naglasni ritam i slogovni ritam − označava cezuru u versifikaciji naglasnoga ritma, imenuje vrste stihova − razlikuje i označava duge i kratke slogove u versifikaciji slogovnoga ritma − imenuje osnovne vrste rima − razlikuje djela različitih književnih rodova: epike, lirike i drame, imenuje književni rod određenoga teksta − imenuje književne vrste obrađenih tekstova, svoje mišljenje obrazlaže primjerima iz teksta − razlikuje i imenuje osnovne načine izražavanja književnika − razlikuje obrađena stilska izražajna sredstva, imenuje ih u zadanim primjerima − uglavnom razlikuje osnovne književne oblike, vrste i rodove te stilska izražajna sredstva, ali ih djelomično imenuje Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književni oblik, način izražavanja: proza i poezija − vrste versifikacije: naglasni ritam i slogovni ritam (imenovanje vrste stiha na temelju broja cezura/stopa i slogova) − vrste rime: parna, obgrljena, ukrštena, isprekidana, nagomilana − književni rodovi: epika, lirika, drama − književne vrste: pripovijetke (narodna i umjetnička pripovijetka), epske pjesme, mitovi, romani, putopisi, pejzažne pjesme, idile, lirske pjesme − pripovjedne tehnike: pripovijedanje, opis, dijalog − stilska izražajna sredstva: metafora, usporedba, personifikacija, oslovljavanje, uzvik, retoričko pitanje, ponavljanje, nizanje riječi, paralela, suprotnosti. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − školska obrada književnih tekstova različitih književnih rodova, vrsta i oblika − zajedničke ritamske vježbe − davanje vlastitih primjera za poznata pjesnička izražajna sredstva − filmska obrada nekoliko epskih književnih djela (crtani filmovi, animacije, igrani filmovi). ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.5.
  244. Učenik izražava svoje osjećaje, misli i iskustva potaknuta pročitanim književnim djelima, odnosno povezuje ih s književnom vrstom pojedinoga djela, njegovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima vrste. − utvrđuje temu i poruku djela, govori o prikazanim osjećajima i mislima autora − pri percipiranju književnih tekstova objašnjava poznata stilska izražajna sredstva − imenuje književni rod, vrstu i oblik te versifikaciju i vrstu rime − ukazuje na onomatopejske i emocionalno obojene riječi te sinonime − prepoznaje povezanost između radnje, izraženih osjećaja i književne vrste, prepoznaje obilježja književne vrste − koristeći se novim pojmovima, predstavlja poznato književno djelo − uz pomoć učitelja međusobno povezuje književna djela iz različitih segmenata (književni rod, književna vrsta, tema, poruka, stilska izražajna sredstva) − izražava svoje osjećaje, misli i iskustva povezana s književnim djelima, ali ih samo uz pomoć učitelja može povezati s književnom vrstom, njihovim izražajnim sredstvima i formalnim obilježjima Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − razgovori u parovima, u manjim skupinama i frontalno na nastavnome satu − analitički prikaz pojedinih dijelova književnoga djela (npr. dramatizacija, ilustracija) − pronalaženje citata u svrhu potvrđivanja pojedinih tvrdnji. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.5.
  245. Učenik prepoznaje upoznata svjetska i mađarska književna djela, iz njih citira. − sažima radnje poznatih književnih djela − prepoznaje književna djela na temelju pročitanih ili slušanih odlomaka, citata, navodi autora i naslov − u slučaju pojedinih, tradicijski i kulturno važnih mađarskih književnih, djela daje dodatne podatke o djelu (npr. nastanak, važnost) − točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinih djela − čita i obrađuje najmanje četiri romana u skladu s uzrastom, od kojih je najmanje jedan mađarskoga autora i najmanje jedan iz suvremene književnosti − djelomično prepoznaje obrađena svjetska i mađarska književna djela, iz njih netočno citira KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.5.
  246. Učenik čita preporučena ili samostalno odabrana djela prema vlastitim interesima. Ima čitateljske navike, rado čita i u svoje slobodno vrijeme. − odabire duži tekst za čitanje po preporuci ili samostalno − objašnjava povezanost između obveznih, na satu pročitanih i u slobodno vrijeme pročitanih, neobveznih tekstova − percipira i druge ostvaraje povezane sa školskim temama (npr. gleda bajke, ekranizirane pripovijetke, animacije, čita stripove), izvještava o gledanju i čitanju − vodi bilješke o pročitanoj lektiri, prepričava svoje doživljaje povezane s njom, preporučuje naslove svojim vršnjacima − sudjeluje na satima književnosti u knjižnici, u radionicama organiziranima u knjižnici, pazi na čistoću i neoštećivanje knjiga − pri odabiru knjiga za čitanje snalazi se u knjižnici uz pomoć knjižničara − sudjeluje u scenskome postavljanju književnoga djela (dramatizacija, izrada kostima i scenske dekoracije, scenografija, kostimografija itd.) Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za predstavljanje pročitanoga književnog djela − osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje drugih tekstova, osim beletrističkih − vrednovanje dnevnika pročitane lektire uz konstruktivne kritike − organiziranje nastavnih sati u knjižnici i njihovo provođenje. C. MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA MEDIJI OŠ MJ C.5.
  247. Učenik razlikuje i opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije. − razlikuje, imenuje i opisuje ponuđene ili samostalno odabrane razne medije i sadržaje − tijekom rješavanja postavljenih zadataka svjesno i ciljano odabire vrstu vizualnoga, auditivnoga i audiovizualnoga ili pisanoga medija koji najviše odgovara vrsti i svrsi zadatka − uglavnom razlikuje, ali nepotpuno opisuje vizualne, auditivne i audiovizualne te pisane medije Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − vizualni, auditivni i audiovizualni te pisani medijski sadržaji − nosači tiskanih i digitalnih sadržaja, platforme. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − razlikuje i grupira slike i ilustracije iz udžbenika te drugih izvora, izrađuje vlastite ilustracije − sudjeluje u pripremnim radovima u svrhu prikaza (dramatizacije) književnoga djela (kreiranje i izrada dekoracije, kostima, scene, oblikovanje lutke, oblikovanje lika) − sluša glazbena i književna djela (audioknjiga), radijske emisije, vodi telefonske razgovore − gleda filmove, posjećuje kazališne predstave − izrađuje animacije, videouratke, npr. vježbanje svakodnevne komunikacije − izrađuje plakate i pozivnice. MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.5.
  248. Učenik prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja. − prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje − navodi potrebne etične postupke i mjere za žrtve i svjedoke nasilja − poduzima sve potrebne mjere radi sprječavanja nasilja i izražava svoje mišljenje na temelju vlastitih spoznaja − prepoznaje internetsko nasilje, zlostavljanje, navodi nekoliko potrebnih etičnih postupaka i mjera za žrtve i svjedoke nasilja Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − posjećivanje virtualnih društvenih stranica, prepoznavanje neželjenih sadržaja, njihovo blokiranje, poduzimanje drugih potrebnih mjera. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
  249. razredu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
  250. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.6.
  251. Učenik čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, objašnjava ih prema komunikacijskim situacijama. Izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta. − primjenjuje osnovne metode razumijevanja teksta (utvrđuje temu, izdvaja bitne podatke iz teksta, traži informacije, uzročno-posljedične veze; izrađuje koncept, sažima) − samostalno označava strukturne jedinice teksta − zapaža, uočava i razlikuje komunikacijske mogućnosti u uporabi modulacije stanke, naglaska, dinamike (tempa) govora, izmjenjivanja visine tona glasa i intonacije − svoje spoznaje povezuje sa sadržajem slušanoga teksta i na temelju namjere govornika − verbalnim i neverbalnim sredstvima komunikacije prikazuje i govori o svojim osjećajima, mislima i asocijacijama − samostalno objašnjava nepoznate riječi i izraze s pomoću uporabe bilježaka, digitalnih i/ili tiskanih rječnika − čita i sluša tekstove različitih književnih vrsta i oblika, uglavnom ih objašnjava prema komunikacijskim situacijama; djelomično izdvaja ključne riječi, bitne podatke iz teksta Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − opće preporuke za razvijanje razumijevanja teksta: književna djela; tekstovi tiska (tradicionalni i digitalni); tekstovi za objašnjavanje, za informiranje, obrazovni tekstovi (tradicionalni i digitalni); priručnici (digitalni i tiskani rječnici); audiovizualni tekstovi; govor, razgovor − metodičke preporuke u vezi s tumačenjem teksta, poučavanjem strategija čitanja: izrada grafičkih prikaza na temelju teksta (umna mapa, tablica); vizualni prikaz i dramatizacija. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.6.
  252. Učenik razgovijetno, razumljivo i precizno izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije. − svoje misli, osjećaje i stavove izražava u skladu sa svrhom komunikacije − sastavlja kraće tekstove, svoje doživljaje izražava raznim tekstnim vrstama i književnim formama − piše pjesme, stihove s rimama i bez njih − primjenjuje govorne vrednote prema sadržaju slušanoga teksta i namjeri govornika − sastavlja tekst koji odgovara svrsi učenja, čitljiv, pregledan i uredan, služi se nedvosmislenim znakovima tijekom ispravaka − svjesno primjenjuje osnovna pravopisna i stilska pravila − razgovijetno i razumljivo izražava svoje misli u skladu sa zadanom temom, vrstom teksta i svrhom komunikacije Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − vrste tekstova, književne vrste, vrste izražavanja: pripovijedanje, opis, pismo, e-mail, oglas, dijalog, grupni razgovor, pozivnica, opis osobe − spoznaje o oblikovanju i konstruiranju: adresiranje, obraćanje, stupanje u kontakt, dijalog − primjena spoznaja u vezi s usmenim izražavanjem: brzina govorenja, intonacija i naglašavanje u skladu s komunikacijskom situacijom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − stjecanje doživljaja, stvaranje različitih govornih situacija − proširivanje fonda riječi (prikupljanje sinonima, učenje citata napamet, čitanje predložaka za učenje novih vrsta tekstova) − obrađivanje više vrsta tekstova na nastavnome satu radi vježbanja formalnih spoznaja. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.6.
  253. Učenik obrađena pravopisna pravila svjesno primjenjuje. Prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove tvorbene dijelove, sastavne elemente. − prepoznaje i imenuje vrstu određene riječi − svjestan je povezanosti glagolskih vremena i načina (ličnih glagolskih oblika), prepoznaje i primjenjuje glagolska vremena i načine − prepoznaje i razlikuje te pravilno rabi različite vrste imenica, zamjenica i neličnih glagolskih oblika − prepoznaje i primjenjuje primjere stupnjevanja pridjeva i brojeva − primjenjuje pravopisna pravila i stilske vrijednosti povezane s pojedinom vrstom riječi − obrađena pravopisna pravila uglavnom svjesno primjenjuje; djelomično prepoznaje, imenuje i razlikuje vrste riječi i njihove tvorbene dijelove Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − vrste riječi: glagoli i imenske riječi: imenice (nazivi bića, stvari, pojava te apstraktnih pojmova; opća imenica – jedinstvena, zbirna imenica, vlastita imena osoba, životinja, geografska imena, imena ustanova, planeta, nagrada, odličja, naslovi knjiga i novina); pridjevi, brojevi (vrste brojeva), zamjenice; priložne riječi, tj. nepromjenjivi prilozi (riječi koje bez promjene nastavka odgovaraju na pitanja za mjesto, vrijeme i način, npr. tu, jučer, pješice); nelični glagolski oblici (infinitiv, glagolski pridjevi i prilozi – radni, trpni; sadašnji, prošli i budući); određeni i neodređeni član; prijedlozi (zbog, radi, pokraj…), glagolski prefiksi, veznici, pomoćni glagoli, čestice i usklici − istaknuti primjeri pravopisne problematike: pisanje vlastitih imena, pridjeva nastalih tvorbom od vlastitih imena, glagolskih prefiksa i glagola (slučajevi pisanja prefiksa i glagola sastavljeno i nesastavljeno). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − primjena prethodnih metodičkih preporuka u vezi sa spoznajama iz opisne gramatike i pravopisa − prepoznavanje vrsta riječi u autentičnim tekstovima (stvarni dijalozi, članci i oglasi). JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.6.
  254. Učenik prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te razlike između jezika književnosti (pjesničkoga) i standardnoga jezika. − na konkretnim primjerima prepoznaje i razlikuje razne varijante jezika i uporabe jezika, jezične registre − prepoznaje razlike između sadašnjega (vlastitoga) i zastarjelih varijanata jezika − prepoznaje odstupanje jezika književnosti od standardnoga jezika − zapaža razlike između jezika književnosti i standardnoga jezika danas i u prošlim vremenima − u komunikaciji prihvaća narječja, ne smatra ih manje vrijednima od standardnoga jezika − uz pomoć učitelja prepoznaje biće (skup obilježja) promjena jezika tijekom povijesti te djelomično zapaža razlike između pjesničkoga (jezika književnosti) i standardnoga jezika Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − upoznavanje sa starijim, zastarjelim oblicima jezičnoga izražavanja u odnosu na vlastiti oblik izražavanja obradom književnih tekstova u skladu s uzrastom učenika. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.6.
  255. Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, samostalno iznosi i obrazlaže svoje stavove i mišljenja. Sluša i poštuje tuđe mišljenje. − prepoznaje komunikacijske situacije i njima se prilagođava − govori razumljivo i razgovijetno naglašavajući bitne riječi i izraze − razumljivo izražava i obrazlaže svoje osjećaje, misli i stavove povezane s temama iz svakodnevnoga života i s nastavnoga sata, uzimajući u obzir krug svojih slušatelja koje pozorno sluša i uvažava njihova mišljenja − objašnjava značenje poznatih znakova neverbalne komunikacije − prepoznaje obrađene svakodnevne komunikacijske situacije, njima se prilagođava, primjenjuje odgovarajuće jezične predloške i pravila ponašanja − poduzima potrebne korake u svrhu učinkovitoga zajedničkog, suradničkog rada − služi se osnovnim oblicima digitalne komunikacije − govori razgovijetno i razumljivo uglavnom u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi svoje stavove i mišljenja i pridržava se pravila kulturnoga izražavanja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − znakovi neverbalne komunikacije: nekoliko svjesnih i nesvjesnih gesta − svakodnevne komunikacijske situacije: traženje i pružanje pomoći, informacija − digitalna komunikacijska sredstva: elektronička pošta (e-mail), platforme za brzu razmjenu poruka, SMS. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − opažanje emocija i raspoloženja međusobno i u umjetničkoj interpretaciji − likovno i neverbalno izražavanje emocija i raspoloženja − suradnička organizacija nastavnoga sata. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.6.
  256. Učenik prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te njihova obilježja. Prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva. − razlikuje formalna obilježja proze i poezije − prepoznaje osnovne književne rodove i vrste, ukazuje na njihova bitna obilježja u tekstu − prepoznaje i imenuje stilska obilježja određenih književnika − prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva − navodi strukturne dijelove epskih (pripovjednih) djela općenito i njih povezuje s konkretnim djelima istoga književnog roda − prepoznaje obrađene oblike književnoga izražavanja, književne vrste i rodove te djelomično navodi njihova obilježja; uglavnom prepoznaje i imenuje stilska izražajna sredstva Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − književne vrste: balada, mit, legenda, povijesni roman, epistola − načini izražavanja književnika: opis osobe, monolog − stilska izražajna sredstva: metonimija, alegorija, figura etymologica, hiperbola, inverzija − strukturni dijelovi pripovjednih djela: uvod, zaplet, razvoj radnje, vrhunac, rasplet i kraj radnje; prolog, problematika, preokret, epizoda, izvješće o likovima nakon završetka glavne radnje, epilog. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − školska obrada književnih tekstova različitih rodova i vrsta − osim klasičnih beletrističkih tekstova upoznavanje sa suvremenom beletristikom, odnosno primjerima tekstova iz svakodnevnoga života u skladu s uzrastom učenika radi produbljivanja znanja iz teorije književnosti − stvaranje vlastitih primjera stilskih izražajnih sredstava obrađenih na nastavnome satu. ANALIZA KNJIŽEVNOGA DJELA OŠ MJ B.6.
  257. Učenik oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela, daje obrazloženja. − oblikuje tvrdnje u vezi s pojedinim poetskim obilježjima određenoga književnog teksta − razdvaja glavne strukturne jedinice književnih djela, opisuje ih prema njihovu redoslijedu − u tekstu prepoznaje razlike između gledišta pripovjedača i lika − prepoznaje i opisuje postupke karakterizacije / prikaza likova − sažima fabulu/radnju određenoga književnog djela − utvrđuje temu i poruku djela − identificira mjesto i vrijeme radnje u djelu, prepričava nastali tekst povezan s mjestom i vremenom, prepoznaje moguća odstupanja − tijekom percepcije književnih tekstova prepoznaje i tumači obrađena stilska izražajna sredstva − prepoznaje književni postupak i obrazlaže njegovu ulogu u pobuđivanju osjećaja i stvaranju ugođaja te u karakterizaciji likova i t. sl. − služi se naučenim pojmovima iz teorije književnosti i analizira poznato književno djelo, obrazlaže svoje tvrdnje − oblikuje tvrdnje povezane s pojedinim poetskim obilježjima određenoga djela te daje djelomična obrazloženja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pretežito epske vrste − stajališta analize: struktura (kompozicija), pripovjedač, gledište, radnja, tema – poruka, mjesto − vrijeme, formalna obilježja oblika, stilska izražajna sredstva. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − razgovori u paru, u manjim skupinama ili na razini razreda tijekom nastave − kreativni prikaz odlomaka (dijelova), npr. dramatizacija, likovne ilustracije − primjena određenih citata za usmjeravanje učenika − nastavna obrada tabličnih i drugih vizualnih prikaza u vezi sa zadanim stajalištima/kriterijima. SPOZNAJE O KNJIŽEVNOME DJELU OŠ MJ B.6.
  258. Učenik prepoznaje i analizira na nastavnome satu obrađena djela svjetske i mađarske književnosti, iz njih citira. − povezuje obrađena književna djela s književnim vrstama − utvrđuje mjesto i vrijeme radnje, glavne i sporedne likove obrađenih književnih djela − prepoznaje obrađena djela na temelju slušanih i pročitanih odlomaka, navodi naslov i autora djela − u primjerima pojedinih tradicijski i kulturno značajnih mađarskih književnih djela daje dodatne podatke o djelu i autoru (npr. nastanak, važnost djela, pojedinosti iz životopisa autora) − točno citira i izražajno interpretira cjeloviti tekst ili označeni dio pojedinih djela − čita i obrađuje najmanje četiri romana prema svome uzrastu, od kojih najmanje jedan nije mađarskoga autora, a najmanje je jedan iz suvremene književnosti − uglavnom prepoznaje i djelomično analizira upoznata svjetska i mađarska književna djela, iz njih netočno (manjkavo) citira KULTURA ČITANJA OŠ MJ B.6.
  259. Učenik redovito čita. Naslove odabire prema prije oblikovanome interesu. Govori o svojim doživljajima u vezi s pročitanim djelima. Obrađuje ih kreativno i samostalno. − utvrđuje utjecaj književnoga djela na oblikovanje mišljenja − za čitanje kod kuće odabire složenije, duže tekstove samostalno ili po preporuci, obrazlaže svoj odabir − svojim riječima iznosi mišljenje o djelu, pripovijeda o stečenim iskustvima i doživljajima − čita neobvezne, dodatne tekstove povezane s temama obrađenima na nastavi (npr. drugo djelo istoga autora, parodije, sažetke) − uočava ili eventualno sam izrađuje uratke povezane s pročitanim tekstovima (npr. kratki film, komentar, profil), o tome izvješćuje druge − vodi dnevnik pročitanih djela, govori o svojim doživljajima, preporučuje naslove za čitanje svojim vršnjacima − sudjeluje na satima u knjižnici, u radionicama organiziranima u knjižnici, pazi na čistoću i neoštećivanje knjiga − u odabiru knjiga za čitanje u knjižnici snalazi se uz pomoć knjižničara ili samostalno − posjećuje aktivnosti na kojima se obrađuje tekst izvan nastave, a u tome sudjeluje jednom ili redovito (npr. školske novine, školski radio, dramska skupina) Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − pripremanje nastave, stvaranje uvjeta za izvješćivanje o pročitanome djelu i prikaz književnih djela − osiguravanje slobodnoga odabira knjiga, uključujući i čitanje tekstova ne isključivo beletrističkih − vrednovanje dnevnika pročitane lektire − organiziranje sati u knjižnici, njihovo provođenje. C. MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA MEDIJI OŠ MJ C.6.
  260. Učenik analizira kratke audiovizualne uratke. − prepoznaje, imenuje i razlikuje kratke audiovizualne uratke − prepoznaje, navodi i objašnjava osnovna obilježja kratkih audiovizualnih uradaka, svoje tvrdnje obrazlaže konkretnim primjerima iz određenoga uratka − navodi ulogu audiovizualnih elemenata u određenome uratku − tumači sadržaj uratka − iznosi tvrdnje o pripovjedaču, vizualnome svijetu filma, postupcima pobuđivanja emocija i auditivnim elementima − prati i navodi način prenošenja poruke u uratku − utvrđuje utjecaj audiovizualnih elemenata na učinkovitost prenošenja poruka − razlikuje načine prenošenja poruka u pisanome tekstu i slikovnome prikazu − navodi utjecaj slika, glazbe, zvučnih zapisa itd. na čitatelje/gledatelje − uz pomoć navodi nekoliko obilježja kratkih audiovizualnih uradaka (poruka, naracija, emocionalni efekti) Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − stajališta analize: naracija, cilj, emocionalni efekti, vizualni svijet, poruka, utjecaj. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − nastavna obrada kratkih filmskih sekvenci − analiza materijala za predložak kojima se učenici mogu susresti u svakodnevici (npr. blog, reklama, influencer-video, glazbeni spotovi) − usporedba medijskih uradaka (na temelju iste teme, autora, postupaka itd.). MEDIJI I DRUŠTVO OŠ MJ C.6.
  261. Učenik prepoznaje i navodi utjecaj pojedinih medijskih uradaka na kupovne navike potrošača. − prepoznaje i navodi poruke medijskih uradaka upućene društvu i ciljanoj skupini − utvrđuje i navodi poruku medijskih uradaka, povezuje ih s vlastitim iskustvima i mišljenjem − izvješćuje i razgovara o utjecaju medijskih uradaka na vlastite kupovne navike − razlikuje izražajna sredstva reklama i oglasa − daje samostalne kritičke osvrte − razlikuje načine utjecaja pojedinih medijskih uradaka na kupovne navike potrošača; tumači poruke uradaka Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − vođenje razgovora u parovima, u manjim skupinama ili na razini cijeloga razreda u vezi s određenim medijskim uradcima − primjena spoznaja iz šestoga razreda o utjecaju audiovizualnih sredstava na društvo. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
  262. razredu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija te se potiče razvoj jezičnih djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje te njihovo međudjelovanje. Ujedno se potiče razvoj vokabulara.
  263. razred – 140 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA RAZUMIJEVANJE TEKSTA OŠ MJ A.7.
  264. Učenik prepoznaje i navodi koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima. − iznosi tvrdnje u vezi sa sadržajem cjelokupnoga teksta, njih obrazlaže primjerima iz istoga teksta − povezuje sadržaj pojedinih jedinica teksta sa sadržajem cjelokupnoga teksta − pravi bilješke i koncepte (skice) na temelju teksta usklađenoga s uzrastom učenika − povezuje svoje spoznaje sa sadržajem slušanoga, odnosno pročitanoga teksta i obrazlaže svoje mišljenje − samostalno otkriva značenje nepoznatih riječi i izraza čitanjem bilježaka, uporabom digitalnih i/ili tiskanih rječnika, nepoznate riječi uvrštava u vlastiti vokabular − uz pomoć prepoznaje koherentne sadržaje u složenijim tekstovima prema zadanim kriterijima te pravi bilješke i koncepte Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − opće preporuke za poticanje razumijevanja teksta: književna djela; tiskovni tekstovi (tradicionalni i digitalni, vizualni i tekstni dijelovi); objašnjenja, informacije; audiovizualni tekstovi; govor, razgovori; slikovni prikazi, tablice, umne mape − metodičke preporuke u vezi s objašnjenjem teksta i poučavanjem strategije čitanja: na temelju teksta izraditi grafičke vodiče (umna mapa, tablica); vizualni i dramski prikazi; izrada portfolija (mape), projektni rad. JEZIČNO IZRAŽAVANJE OŠ MJ A.7.
  265. Učenik sastavlja tekst od međusobno povezanih rečenica. Svjesno se služi upoznatim strukturama i vrstama rečenica u usmenome i pisanome izražavanju. − piše različite vrste tekstova − usklađuje sadržaj i strukturu teksta s pravilima tradicionalnih i digitalnih vrsta − govori o obrađenome tekstu s razumijevanjem − sastavlja izražajne, logički povezane tekstove koristeći se raznim vrstama i strukturama rečenica − na raznolik se način služi vrstama rečenica u skladu s komunikacijskom svrhom − svoje dojmove, osjećaje i misli potaknute tekstom izriče različito konstruiranim rečenicama − piše tekst estetski uredno i pregledno − služi se digitalnim i tiskanim rječnicima − sastavlja tekst od rečenica koje su međusobno djelomično povezane, uglavnom se svjesno služi upoznatim strukturama i vrstama rečenica u usmenome i pisanome izražavanju Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − vrste tekstova, vrste književnih djela, načini izražavanja: debate, eseji − spoznaje o formalnim pravilima i konstruiranju: rečenica glavne teze (uvod), dokazivanje (razrada), zaključak, postizanje međurečenične kohezije − primjena spoznaje o oblikovanju u usmenome tekstnom izražavanju: prozodija u skladu s komunikacijskom svrhom, situacijom, u svrhu uvjeravanja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − aktivnosti za stjecanje iskustava i doživljaja te stvaranje različitih komunikacijskih situacija − proširivanje, sažimanje teksta, njegovo preoblikovanje u dijalog − dramatizacija − služenje tradicionalnim i digitalnim rječnicima. JEZIČNE RAZINE OŠ MJ A.7.
  266. Učenik piše riječi i tekstove dosljedno poštujući pravopisna pravila. Prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu. − razlikuje jednostavne i složene rečenice − imenuje vrste jednostavnih rečenica prema sadržaju − imenuje rečenične dijelove u jednostavnoj rečenici − objašnjava semantičku i sastavnu povezanost pojedinih dijelova rečenica, službu pojedinih vrsta riječi u rečenici − primjenjuje pravila usklađivanja subjekta i predikata − prepoznaje i grafički prikazuje odnose rečeničnih dijelova u konkretnoj rečenici − prepoznaje i primjenjuje pravopisne znakove: crtica, zagrada, točka sa zarezom, dvotočka − imenuje sličnosti i razlike među tekstovima u govoru i pismu − služi se pravopisnim znakovima na kraju rečenice prema pravopisnim pravilima − piše riječi i tekstove nedosljedno poštujući pravopisna pravila; uglavnom prepoznaje, imenuje i razlikuje rečenične dijelove i rečenice prema priopćajnoj svrsi, sadržaju i sastavu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − jednostavne i složene rečenice − jesne i niječne rečenice, niječni rečenični dijelovi − sintagma predikata i subjekta: subjekt (određeni, neodređeni, opći); predikat (glagol, imenske riječi, imenske riječi i pomoćni glagoli u službi predikata) − ostali rečenični dijelovi: objekt (izravni objekt – objekt kao rezultat radnje, određeni – neodređeni), priložne oznake (devetnaest vrsta), atributi (pridjevni, količinski, posvojni, interpretativni) − istaknuta pravopisna problematika: pravopisni znakovi unutar rečenice i na kraju rečenice. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − primjena prethodnih metodičkih preporuka povezanima s primjerima iz opisne gramatike i pravopisa. JEZIK I DRUŠTVO OŠ MJ A.7.
  267. Učenik se služi raznim nestandardnim oblicima jezika unutar zadane teme. − čita i izrađuje tekstove na zadanu temu različitim varijantama jezika − usklađuje varijante jezika sa željenim učinkom na publiku − u komunikaciji prihvaća razne varijante jezika, jezične registre te jednako uvažava krug njihovih korisnika − prepoznaje više nestandardnih oblika jezika i njima se djelomično služi Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − slušanje i čitanje tekstova na istu temu na raznim nestandardnim oblicima jezika u skladu s predviđenim književnim djelima u sedmome razredu − retoričke vježbe. KOMUNIKACIJSKA KULTURA OŠ MJ A.7.
  268. Učenik govori razgovijetno i razumljivo u skladu s komunikacijskom situacijom, iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja. Pridržava se osnovnih pravila debatiranja. − prepoznaje i oblikuje određene komunikacijske situacije te u skladu s njima mijenja komunikacijski alat (kod) i vlastitu ulogu − govori izražajno, rečenični naglasak podređuje svrsi govora: uvjeravanju, isticanju − iznosi svoje mišljenje prema pravilima debatiranja, stavove potkrjepljuje argumentima; sluša i uvažava tuđe stavove i mišljenja − razumije značenje obrađenih neverbalnih znakova u određenoj komunikacijskoj situaciji − prepoznaje obrađene svakodnevne komunikacijske situacije, njima se prilagođava, opisuje ih te primjenjuje njihove jezične predloške i pravila ponašanja − uočava osnovne smetnje u komunikaciji, primjenjuje nekoliko mogućnosti korekcije u procesuiranju rasprave na nastavi i tijekom zajedničkoga rješavanja postavljenih zadataka − služi se osnovnim oblicima digitalne komunikacije, imenuje njihova glavna obilježja − iznosi i argumentira svoje stavove i mišljenja, pridržava se osnovnih pravila debatiranja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − znakovi neverbalne komunikacije: geste (pokreti dijelovima tijela) − spoznaje o debati: pravila ponašanja debatiranja, argument, protuargument − svakodnevne komunikacijske situacije: rasprava, dogovor. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − stvaranje raznih komunikacijskih situacija − organizirane debate na nastavi − suradnička nastava. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI »DOBAR« NA KRAJU RAZREDA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI OŠ MJ B.7.
  269. Učenik razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja. − imenuje stope u stihovima kvantitativne versifikacije i osnovne vrste stihova na temelju stopa − imenuje i objašnjava obilježja obrađenih književnih vrsta i daje konkretne primjere − djelomično razlikuje i objašnjava osnovne književne rodove, vrste, oblike, stilska izražajna sredstva i razdoblja Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − stope kvantitativne versifikacije: daktil, spondej, jamb, anapest, trohej, pirihij − stihovi kvantitativne versifikacije: heksametar, pentametar, distihon − pripovijetka, novela, priča, anegdota, tragedija, komedija, epigram, elegija, himna − romantika i realizam. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: − školska obrada književnih tekstova raznih rodova i vrsta − osim tekstova klasične lijepe književnosti upoznavanje sa suvremenim književnim djelima i primjerima tekstova s tematikom iz svakodnevnoga živo

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.