Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027.

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. NN 29/2022 (8.3.2022.), Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2021. – 2027. HRVATSKI SABOR 366 Na temelju članka 31. stavka 1. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 25/20.) Hrvatski sabor na sjednici 25. veljače 2022. donio je PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2021. – 2027. UVOD Na temelju Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, broj 25/20.), Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program). U skladu s odredbama članaka 9. Zakona o službenoj statistici nositelji službene statistike jesu: – Državni zavod za statistiku, kao središnje tijelo – Hrvatska narodna banka – druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom. Na temelju članka 9. stavka 2. točke 3. Zakona o službenoj statistici, ovim Programom kao nositelji službene statistike utvrđuju se sljedeća ovlaštena tijela: – Ministarstvo financija – Ministarstvo poljoprivrede – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Sva navedena tijela čine nacionalni sustav službene statistike Republike Hrvatske. Strateški i programski dokumenti sustava službene statistike Republike Hrvatske, koje donosi Hrvatski sabor, obuhvaćaju aktivnosti koje sustav provodi za europske i nacionalne potrebe te se redovito usklađuju s relevantnim europskim zakonodavstvom i standardima. Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske donosi se za razdoblje koje je istovjetno razdoblju trajanja Europskoga statističkog programa iz članka 13. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. U tijeku sljedećega višegodišnjega financijskog okvira (u daljnjem tekstu: VFO) za razdoblje 2021. – 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093, kontinuitet proizvodnje i diseminacije europske statistike osiguran je u okviru novog programa te je donesena Uredba (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta), u daljnjem tekstu: Program jedinstvenog tržišta. Ukratko, u programskom razdoblju 2021. – 2027. Europski statistički program dio je Programa jedinstvenog tržišta. Njime se uspostavlja financijski okvir za pružanje visokokvalitetne, usporedive i pouzdane europske statistike kako bi se potaknulo osmišljavanje, praćenje i vrednovanje svih politika Europske unije, a čini 14% proračuna navedenog Programa, točnije 552 000 000 EUR. Financijska sredstva pružat će se i nacionalnim uredima za statistiku u svrhu izrade i diseminacije visokokvalitetnih statističkih podataka namijenjenih praćenju gospodarskoga, socijalnoga, okolišnoga i teritorijalnog stanja. Europski statistički program predstavlja okvir za planiranje aktivnosti nacionalnog statističkog sustava. Nacionalni planski dokumenti novoga programskog ciklusa 2021. – 2027. jesu Program statističkih aktivnosti 2021. – 2027. te Godišnji provedbeni planovi statističkih aktivnosti za pojedinu godinu, a usklađuju se i sa Strategijom razvitka službene statistike 2021. – 2030. (u daljnjem tekstu: Strategija). Točnije, Program je srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja službene statistike Republike Hrvatske koji se odnosi na sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. te detaljnije određuje razvojne ciljeve i načine ostvarenja pojedinih strateških ciljeva definiranih Strategijom, dok se za svaku godinu trajanja Programa donosi Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Program obuhvaća prioritetna područja, aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po statističkim područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka. Pri izradi Programa statističkih aktivnosti krenulo se od potreba korisnika, ali i obveza koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements Compendium[7](Izdanje 2021. Statistical Requirements Compendium — 2021 edition - Products Manuals and Guidelines – Eurostat (europa.eu)) (izdanje 2021.), stoga je razrada aktivnosti i razvojnih ciljeva Programa strukturirana upravo prema statističkim područjima u skladu s međunarodnom klasifikacijom statističkih aktivnosti. Budući da se Program izrađuje u skladu s potrebama korisnika, moguće ga je mijenjati i dopunjivati kako bi se uključili naknadni zahtjevi korisnika i obveze dostave statističkih podataka Europske komisije definirane novim zakonodavstvom. Također postoji mogućnost naknadnih izmjena sadržaja Programa, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Izmjene i dopune Programa provode se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici. 1. ULOGA SLUŽBENE STATISTIKE I TEMELJNA STATISTIČKA NAČELA Temeljna uloga službene statistike očituje se u kontinuiranu razvoju statistike te proizvodnji i diseminaciji statističkih podataka u skladu s temeljnim načelima službene statistike. Jedan od glavnih zadataka statističkog sustava jest učinkovita i pravodobna priprema i diseminacija kvalitetnih statističkih pokazatelja koji prikazuju ekonomske i društvene pojave i procese te osiguravaju korisnicima pouzdan izvor za analizu postojećeg stanja i donošenje odluka. Službena statistika osigurava pružanje visokokvalitetnih, usporedivih i pouzdanih statističkih podataka koji podupiru oblik, praćenje i ocjenu svih politika te pomažu društvu u cjelini u donošenju odluka temeljenih na podacima i aktivnom sudjelovanju u demokratskim procesima. Raspoloživi statistički podaci moraju imati zadovoljavajuću kvalitetu te udovoljiti potrebama različitih korisnika (Vlade Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istraživačkih ustanova, gospodarstva i šire javnosti). Kvaliteta službene statistike mjeri se s obzirom na njezinu relevantnost, točnost, pouzdanost, pravodobnost, usklađenost, međunarodnu i regionalnu usporedivost te laku dostupnost korisnicima. Usmjerenost na kvalitetu službene statistike zajamčena je Zakonom o službenoj statistici, koji propisuje temeljna načela službene statistike, i Kodeksom prakse europske statistike. Uspostavljeni okvir za razvoj sustava kvalitete osnažuje koordinaciju aktivnosti vezanih za kvalitetu sustava službene statistike. Definirana je organizacijska struktura za upravljanje kvalitetom te instrumenti i alati radi unaprjeđivanja kvalitete statističkih procesa i proizvoda u skladu s preporukama EU. U budućem razdoblju potrebno je ojačati sustav upravljanja kvalitetom na provedbenoj razini i proširivati obuhvat kontrole kvalitete statističkih proizvoda. Trajna usmjerenost na zadovoljstvo korisnika i daljnji rad na unaprjeđivanju diseminacije službene statistike ključna su područja u budućem razvoju službene statistike. Obzirom da Državni zavod za statistiku nacionalnoj razini ima specifičnu horizontalnu ulogu proizvođača službene statistike, u kontekstu provedbe Zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 123/17.; u daljnjem tekstu: Zakon o strateškom planiranju) pruža podršku i osigurava širok raspon pouzdanih statističkih podataka koje koriste tijela državne uprave i tijela javne vlasti prilikom planiranja, oblikovanja i provedbe javnih politika te praćenja njihovih učinaka u budućem periodu. Državni zavod za statistiku i Eurostat predstavljaju značajan izvor podataka koji se koriste kao pokazatelji u mjerenju uspješnosti javnih politika, a koji su navedeni u Biblioteci pokazatelja, registru svih pokazatelja korištenih u nacionalnim aktima strateškog planiranja kojeg je ustrojilo i održava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, kao Koordinacijsko tijelo u provedbi Zakona o strateškom planiranju. Službena statistika važna je ne samo u nacionalnim nego i u međunarodnim okvirima jer omogućuje usporedbu pojedinih aspekata društvenoga i ekonomskog razvitka s drugim zemljama. S obzirom na članstvo Republike Hrvatske u EU, poseban naglasak stavlja se na ulogu statističkog sustava Republike Hrvatske u Europskome statističkom sustavu (ESS) te omogućivanje usporedivosti statističkih podataka Republike Hrvatske s podacima država članica EU-a. Proizvodnja službene statistike uređena je strogim pravnim okvirom[8](Ugovor o funkcioniranju EU: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:C:2016:202:FULL&from=EN i Uredba (EZ) br.223/2009 o europskoj statistici kako je izmijenjena Uredbom (EU 2015/759 http://eur-lex.europa.eu/legalcontent/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:02009R0223-20150608&from=HR 2) i dopunjena snažnim autonomnim okvirom kvalitete, čija je okosnica Kodeks prakse europske statistike[9](Kodeks prakse europske statistike:http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/5922169/10425-HR-HR.PDF, https://www.dzs.hr/Hrv/international/code_of_practice_hr.pdf) i Okvir za osiguranje kvalitete Europskoga statističkog sustava[10](Okvir za osiguranje kvalitete Europskoga statističkog sustava: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/64157/4392716/ESS-QAF-V1-2final.pdf/bbf5970c-1adf-46c8-afc3-58ce177a0646 3https://www.dzs.hr/Hrv/international/Quality_Report/Quality_Report_Documents/Okvir%20za%20osiguranje%20kvalitete%20Europskoga%20statistickog%20sustava.pdf). Nositelji službene statistike u svojem radu profesionalno su neovisni, nepristrani prema svim korisnicima, objektivni i pouzdani te poštuju načela statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti. Razvoj, proizvodnja i diseminacija službenih statističkih podataka temelje se na propisanim metodologijama, najboljim međunarodnim standardima i transparentno dokumentiranim odgovarajućim postupcima te na sljedećim kriterijima kvalitete: relevantnost, točnost, pravodobnost i poštivanje rokova objavljivanja, usklađenost i usporedivost, dostupnost i jasnoća podataka. Temeljna statistička načela Službena statistika razvija se, proizvodi i diseminira na osnovi temeljnih statističkih načela koja su definirana Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. U nastavku se navode temeljna načela službene statistike. (

1. a)Stručna neovisnost znači da se službena statistika razvija, proizvodi i diseminira neovisno o političkim ili interesnim skupinama, posebno u vezi s odabirom tehnika, definicija, metodologija i izvora podataka te rasporeda i sadržaja svih oblika diseminacije. (
2. b)Nepristranost znači da se službena statistika razvija, proizvodi i diseminira na transparentan način te da se svim korisnicima pristupa jednako. (
3. c)Objektivnost znači da se službena statistika razvija, proizvodi i diseminira na sustavnoj, pouzdanoj i nepristranoj osnovi te da se pritom primjenjuju profesionalni i etički standardi. (
4. d)Pouzdanost znači da službena statistika mora što vjernije, što točnije i što dosljednije prikazivati promatrane pojave, pri čemu se za odabir izvora, metoda i postupaka primjenjuju znanstveni kriteriji. (
5. e)Statistička povjerljivost znači da se osigurava zaštita povjerljivih podataka koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora te uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka za nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje. (
6. f)Troškovna učinkovitost (isplativost) znači da troškovi proizvodnje službene statistike moraju biti razmjerni važnosti ciljanog rezultata i koristi te da se resursi moraju optimalno iskoristiti i da se opterećenje odgovora izvještajnih jedinica mora svesti na najmanju moguću mjeru. Kad god je to moguće, tražene podatke potrebno je proizvesti na temelju već postojećih izvora podataka. U razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike, osim temeljnih statističkih načela, primjenjuju se i načela Kodeksa prakse europske statistike, koja upućuju na učinkovito institucijsko okružje, optimalne statističke procese i kvalitetne statističke rezultate. 2. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE Vizija razvoja hrvatskoga statističkog sustava kao suvremene, relevantne i inovativne statistike koja vjerodostojno prikazuje stanje društvenih i ekonomskih pojava, ostvarit će se sinergijskim djelovanjem strateških ciljeva definiranih unutar tri prioritetna područja. Prioritet 1. Daljnje jačanje nacionalnoga statističkog sustava te uspješna suradnja s Europskim statističkim sustavom Prioritet 2. Modernizacija i razvoj statističkih procesa Prioritet 3. Osiguravanje kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka te njihovo unaprjeđi­vanje Strateški ciljevi određeni Strategijom razvitka službene statistike 2021. – 2030. Republike Hrvatske detaljnije su razrađeni nizom razvojnih ciljeva koji su predstavljeni unutar statističkih poglavlja, tema i modula ovog Programa. Radi što uspješnijeg ostvarenja postavljenih strateških ciljeva proces strateškog planiranja pomno je razrađen i usklađen logičkim okvirom koji povezuje dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje s ekvivalentnim razinama ciljeva te pokazatelja uspješnosti s ciljnim vrijednostima. U 4. poglavlju, pod naslovom Pregled strateških ciljeva po razvojnim ciljevima i pokazateljima, daje se prikaz razvojnih ciljeva ovog Programa koji pridonose ostvarenju strateških ciljeva određenih u Strategiji. U nastavku se daje pregled strateških ciljeva definiranih Strategijom razvitka službene statistike 2021. – 2030. Prioritet 1. Daljnje jačanje nacionalnoga statističkog sustava te uspješna suradnja s Europskim statističkim sustavom Razvoj sustava službene statistike složen je proces koji zahtijeva stalnu suradnju s korisnicima, nositeljima službene statistike te izvještajnim jedinicama sustavnim praćenjem i primjenom međunarodnih standarda. Održivost i razvoj sustava službene statistike Republike Hrvatske postiže se pravodobnim i kontinuiranim razvojem ljudskih potencijala stručnom izobrazbom, uspostavljanjem pozitivne organizacijske strukture te učinkovitom organizacijom cjelovitog sustava službene statistike u skladu s korisničkim potrebama i zahtjevima. Polazeći od načela financijske racionalnosti, uvažavat će se ograničenja vezana za raspoloživost financijskih sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se u skladu s mogućnostima uvodila nova statistička istraživanja. Radi daljnjeg jačanja i unaprjeđivanja institucijske koordinacije i komunikacije na provedbenoj razini ostvarenje definiranog prioriteta osigurat će se realizacijom sljedećih strateških ciljeva: Strateški cilj 1.1. Učinkovita integracija i koordinacija nacionalnoga statističkog sustava Dobra i učinkovita koordinacija i komunikacija između nositelja službene statistike doprinosi jačanju i unaprjeđivanju kvalitete sustava i, u konačnici, kvaliteti statističkih podataka. Na provedbenoj razini podrazumijeva rad na međusobnom usklađivanju metodologija između nositelja službene statistike, razmjenu podataka unutar sustava, usuglašavanje stavova u zahtjevima prema administrativnim izvorima podataka, unaprjeđenje postojećih i uspostava novih javnih registara u komunikaciji s Eurostatom i ostalim vanjskim institucijama, održavanje koordinacijskih sastanaka u upravljačkom tijelu (Odbor za sustav službene statistike Republike Hrvatske) te u različitim radnim skupinama, kao i praćenje primjene Kodeksa prakse europske statistike. Cilj integracije statističkih podataka u nacionalni statistički sustav jest racionalno korištenje resursa različitih institucija te smanjivanje opterećenja davatelja podataka. Cilj svega navedenog jest osigurati bolju komunikaciju i unaprijediti kvalitetu statističkih proizvoda te osigurati bolju konzistentnost u podacima koji se prikupljaju, objavljuju ili koriste unutar statističkog sustava. Strateški cilj 1.2. Aktivna suradnja s ESS-om u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka Sustav službene statistike Republike Hrvatske sastavni je dio ESS-a te partnerskim odnosom sudjeluje u razvoju, proizvodnji i diseminaciji europskih statistika. Ima obvezu sustavno sudjelovati u definiranju međunarodnih standarda i pravnih okvira te njihovoj primjeni na nacionalnoj razini. Kao dio širega ESS-a, hrvatski statistički sustav osigurava usklađene i usporedive službene statističke podatke koji omogućuju usporedbu pojedinih aspekata društvenoga i ekonomskog napretka na međunarodnoj razini. Strateški cilj 1.3. Razvoj ljudskih potencijala kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđivanjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima Razina stručnosti raspoloživih ljudskih potencijala utječe na kvalitetu službene statistike. Proširivanje znanja i vještina, razvoj kompetencija ljudskih potencijala, planski sustav upravljanja ljudskim potencijalima, kontinuirana izobrazba i sustav motiviranja koji su usmjereni na osiguravanje primjerenih resursa jamče razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike i dugoročnu održivost sustava službene statistike. Prioritet 2. Modernizacija i razvoj statističkih procesa Strateški cilj 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja Učinkovitost se postiže uvođenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija u statističke procese, standardizacijom statističkih procesa i međusobnom razmjenom i prihvaćanjem standarda unutar sustava, uspostavom sustavnog praćenja upotrebe resursa unutar sustava te jačanjem potencijala administrativnih i drugih izvora podataka koji zamjenjuju provedbu istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka. Usmjeravanje raspoloživih resursa statističkog sustava u optimizaciju statističkih procesa i inovacijske aktivnosti koje moderniziraju i unaprjeđuju statističke procese te razvoj automatiziranih tehnika koje se temelje na zajedničkim standardima primjenjivima za veći broj statističkih proizvoda provodi se primjenom novih informacijsko-komunikacijskih rješenja. Razvoj inovativnih metoda i alata te njihova primjena u statističkim procesima usmjereni su na povećanje relevantnosti i ukupne vrijednosti statističkih rezultata. Strateški cilj 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka Opterećenje izvještajnih jedinica razmjerno je korisničkim potrebama za statističkim podacima te je predmet kontinuiranog praćenja i kontrole unutar statističkog sustava. Primjena odgovarajućih metoda uzorkovanja i odgovarajućih metoda prikupljanja podataka, uvođenje administrativnih i ostalih izvora podataka u statistička istraživanja, povezivanje podataka iz različitih izvora pri proizvodnji službenih statističkih podataka, uspostavljanje i korištenje statističkih registara te razmjena statističkih podataka unutar sustava aktivnosti su usmjerene na smanjenje opterećenosti izvještajnih jedinica i povećanje učinkovitosti statističkog sustava. Prioritet 3. Osiguravanje kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka te njihovo unaprjeđivanje U skladu s Kodeksom prakse europske statistike, raspoložive statistike moraju zadovoljavati potrebe korisnika. Statistike udovoljavaju europskim standardima kvalitete i služe potrebama europskih institucija, vlada, istraživačkih ustanova, poduzeća i šire javnosti. Kvaliteta rezultata mjeri se s obzirom na opseg u kojem su oni relevantni, točni i pouzdani, pravodobni, usklađeni, usporedivi na razini regija i zemalja te lako dostupni korisnicima. Proizvodnjom i diseminacijom kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka osigurava se raspoloživost nepristranih statističkih podataka hrvatskom društvu i gospodarstvu. Kontinuirano će se provoditi usklađivanje sa zahtjevima statističkog sustava Europske unije u pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova za objavljivanje i primijenjene metodologije. Službena statistika temelji se na načelima stručne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i isplativosti. Dosljednom primjenom temeljnih načela službene statistike povećat će se kvaliteta statističkih podataka i usklađenost hrvatskoga statističkog sustava s europskim zahtjevima. Strateški cilj 3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda Radi povećanih potreba korisnika za službenim statističkim podacima na detaljnijim razinama te rastućih potreba za dodatnim pokazateljima koji će koristiti donositeljima odluka pri kreiranju politika statistički sustav unaprjeđuje obuhvat i kvalitetu statističkih proizvoda postupcima kojima se analiziraju i povećavaju skupovi podataka koji se prikupljaju od izvještajnih jedinica, povećava obuhvat izvještajnih jedinica na kojima se provode istraživanja te uvode alternativni izvori podataka. Sustavno praćenje i upravljanje kvalitetom statističkih proizvoda provodi se u svim segmentima statističkog sustava, slijedeći načela definirana Kodeksom prakse europske statistike. Strateški cilj 3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika Razvoj novih metodologija i standarda te sudjelovanje u razvoju standarda poput SIMS 2.0 (engl. Single Integrated Metadata Structure) za izvještavanje o kvaliteti te sudjelovanje u razvoju ekonomskih, društvenih, geografskih i drugih klasifikacija (NACE, CPA, ISCO, NACE engl. Statistical Classification of Economic Activities in the European Community, CPA engl. Statistical Classification of Products by Activity in the European Union, ISCO International Standard Classification of Occupations) i metodologija na međunarodnoj razini i u okviru ESS-a kontinuiran je proces u razvoju službene statistike. Sveukupni metodološki okvir koji se primjenjuje za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike slijedi europske i ostale međunarodne standarde, smjernice i dobru praksu, ali istodobno je usmjeren na inovacije, kao što je eksperimentalna statistika, koja se koristi novim izvorima podataka i metodama kako bi što bolje odgovorila na potrebe korisnika. U razvoju metodologija i standarda uspostavlja se suradnja sa znanstvenom zajednicom radi poboljšanja metodologije, učinkovitosti primijenjenih metoda te promicanja upotrebe novih alata. Razvoj i unaprjeđivanje statističkih registara koji služe kao izvor podataka u različitim statističkim područjima doprinosi boljoj integraciji administrativnih i drugih izvora podataka za statističke svrhe. Strateški cilj 3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima Jedan od glavnih zadataka Državnog zavoda za statistiku jest učinkovita i pravodobna priprema te diseminacija kvalitetnih statističkih podataka koji su korisnicima pouzdan izvor za donošenje odluka i usklađivanje njihovih stajališta na temelju činjenica. Dosad je naglasak bio na usklađivanju proizvodnje službene statistike s europskim standardima koja je u velikoj mjeri ispunjena te su se time stvorili preduvjeti za usmjeravanje pozornosti na unaprjeđivanje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima. Budući da su potrebe korisnika najvažnije za daljnji razvoj statističkog sustava, aktivnosti moraju biti usmjerene na zadovoljavanje tih potreba, što se ostvaruje zajedničkim suradnjom korisnika i nositelja službene statistike te izgradnjom kvalitetnog odnosa s korisnicima. Unaprjeđivanje diseminacije i kvalitete odnosa s korisnicima obuhvaća širok spektar mogućnosti koje se primjenjuju u državama članicama Europske unije. Kako bismo se u bliskoj budućnosti približili dobroj praksi europskih zemalja, potrebno je stvoriti kvalitetne temelje s mogućnošću sustavne nadogradnje. Načini ostvarenja ciljeva za navedeno razdoblje obuhvaćaju razvoj sustava praćenja upotrebe službene statistike te dobivenih rezultata. Tako će se osigurati podaci o obilježjima korisnika, intenzitetu/učestalosti korištenja pojedinih statistika, kvaliteti usluga koje se pružaju korisnicima te njihovu zadovoljstvu tim uslugama. Kvalitetan odnos s korisnicima postiže se i njihovom izobrazbom te povećanjem obujma i kvalitete usluga koje će im biti stavljene na raspolaganje. Pristup mikropodacima određen je pravilima i protokolima koji jasno određuju sve uvjete pristupa. Pritom se provode odgovarajuće mjere zaštite povjerljivih statističkih podataka i koriste nove tehnologije koje omogućuju troškovnu učinkovitost. Razvoj novih metoda zaštite povjerljivih statističkih podataka, uvođenje novih načina pristupa mikropodacima koji podrazumijevaju korištenje suvremenih tehnologija te proširenje skupa podataka za koji se može omogućiti pristup, doprinijet će jačanju uloge službene statistike. Strateški cilj 3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav Sustavno praćenje i prepoznavanje potreba korisnika za statističkim podacima, uzimajući u obzir mogućnosti i ograničenja službene statistike, rezultiraju razvojem i uvođenjem novih statističkih aktivnosti u sustav službene statistike. Pri razvoju i uvođenju novih istraživanja uzimaju se u obzir međunarodne obveze i obveze unutar ESS-a, utvrđuju se nacionalne potrebe, definiraju se prioriteti u programima rada, prate se strateški smjerovi određeni u strateškim dokumentima te se analiziraju raspoloživi resursi i dobrobiti od novih statističkih proizvoda. Novim statističkim aktivnostima povećava se relevantnost službene statistike. Strateški cilj 3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka Službena statistika treba pravodobno odgovoriti na potrebe korisnika te, radi povećanja relevantnosti, podaci moraju biti dostupni u skladu s planiranim i objavljenim rokovima koji su poznati široj javnosti (Kalendar objavljivanja statističkih podataka dostupan je na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr). Rokovi za objavljivanje podataka usuglašeni su s Eurostatovim kalendarom objavljivanja podataka te su relevantni i za druge države članice Europske unije. Skraćivanje rokova za objavljivanje podataka ograničeno je u dijelu obrade podataka, i to tek nakon što su svi inputi dostatni i spremni za daljnju obradu u skladu sa zadanom metodologijom službene statistike, prema kojoj se obavljaju kontrola i validacija podataka. Aktivnosti usmjerene na unaprjeđivanje pravodobnosti i skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka odnose se uglavnom na modernizaciju u prikupljanju i obradi podataka, što rezultira skraćivanjem pojedinih faza obrade i time doprinosi ukupnom povećanju pravodobnosti konačna objavljivanja statističkih rezultata. Indikativni financijski okvir Financijski okvir za provedbu ovog Programa sadržan je u državnom proračunu Republike Hrvatske odnosno proračunima nositelja službene statistike te u drugim izvorima u skladu sa zakonom. Drugi izvor sredstava, posebno onih aktivnosti koje se odnose na razvoj i unaprjeđenje sustava, najčešće su Eurostatove darovnice te Strukturni fondovi EU. U sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) Državni zavod za statistiku namjerava provesti projekt Uvođenje sustava procjenjivanja troškova statističkih procesa i proizvoda. Cilj projekta jest usklađivanje s Kodeksom prakse europske statistike, odnosno određivanje mjere djelotvornosti u kojoj se raspoloživi resursi koriste te uspostavljanje sustava učinkovitog upravljanja resursima. Europski statistički program U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, Europski statistički program predviđa okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike, kojim se utvrđuju glavna područja i ciljevi aktivnosti planiranih za razdoblje koje odgovara razdoblju višegodišnjega financijskog okvira (VFO[11](Višegodišnji financijski okvir postao je Ugovorom iz Lisabona pravno obvezujući akt. Osim što se njime utvrđuju »godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama izdataka i godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja«, u članku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi se da se VFO-om »utvrđuju i sve druge odredbe koje su potrebne da bi godišnji proračunski postupak neometano tekao«. Uredbu o VFO-u prati međuinstitucijski sporazum kojim su obuhvaćena područja proračunske discipline, suradnje u proračunskim pitanjima i dobroga financijskog upravljanja. Peti, aktualni VFO, kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2020., donesen je 2. prosinca 2013. U pokušaju da se ublaži konflikt, pojača proračunska disciplina i poboljša izvršenje proračuna boljim planiranjem, razvijen je koncept višegodišnje financijske perspektive.)). U programskom razdoblju 2021. – 2027. Europski statistički program dio je Programa jedinstvenog tržišta. Cilj Europskoga statističkog programa je usmjerenost europske statistike na informacije potrebne za planiranje, provedbu, nadgledanje i ocjenjivanje politika EU-a te da ujedno statističke informacije budu usklađene, usporedive, pouzdane, prilagođene korisniku i dostupne. Njime se također uspostavlja financijski okvir za pružanje visokokvalitetne, usporedive i pouzdane europske statistike kako bi se poduprlo planiranje, praćenje i evaluacija svih politika EU-a. Za sljedeći proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. predviđa se okvirno 500 milijuna eura za provedbu Europskog statističkog programa. Financijska sredstva omogućit će razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike odnosno djelovanje Eurostata kao statističkog ureda EU-a i provedbu razvojnih aktivnosti i aktivnosti prilagodbe nacionalnih statističkih sustava novim zahtjevima za podacima i unaprjeđenju kvalitete europske statistike namijenjene praćenju gospodarskoga, socijalnoga, okolišnoga i teritorijalnog stanja u EU. U skladu s Programom za jedinstveno tržište, Europska komisija priprema godišnje programe rada, kojim planira, među ostalim, dodjeljivanje financijskih sredstava nacionalnim statističkim uredima, koji potom provode razvojne aktivnosti i inicijative. U nastavku dokumenta daje se prikaz statističkih područja i razvojnih ciljeva službene statistike Republike Hrvatske. Radi izvršavanja Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske donosi se Godišnji provedbeni plan (GPP) kao kratkoročni akt strateškog planiranja statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se odnosi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Njime se određuju konkretne statističke aktivnosti, način i rokovi prikupljanja podataka te je zakonska osnova za provedbu statističkih aktivnosti iz koje proizlazi obveza nositelja službene statistike, ali i izvještajnih jedinica, da sudjeluju u provedbi statističkih istraživanja i proizvodnji službenih statističkih podataka. 3. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH CILJEVA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE POGLAVLJE I. – DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE Tema 1.1. Stanovništvo MODUL 1.1.1. Demografija, migracije stanovništva i projekcije NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA Ministarstvo unutarnjih poslova (podaci o preseljenju stanovništva) KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini. Vitalna statistika temelji se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za evidencije vitalnih događaja u državnim maticama te obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o rođenima i umrlima te o sklopljenim i razvedenim brakovima. Statistika migracije stanovništva temelji se na podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo te o preseljenim osobama unutar granica Republike Hrvatske. Rezultati statističkih istraživanja iz ovog područja osiguravaju podatke za izradu procjena i projekcija stanovništva. Statistički podaci o stanovništvu nužni su za izradu cijelog niza političkih pokazatelja, važna su podloga nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja. Sva istraživanja provode se u skladu s međunarodnim statističkim standardima i propisima EU. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Apsolutni i relativni pokazatelji za rođene i umrle osobe te sklopljene i razvedene brakove, i to prema geografskim, demografskim, ekonomskim i obrazovnim obilježjima (statistika rođenih, statistika umrlih, statistika sklopljenih brakova i statistika razvedenih brakova). Umrle osobe prema uzroku smrti, vrsti i uzroku nasilne smrti, podaci o majci umrlog dojenčeta. Opće i specifične stope vitalnih događaja. Broj i strukture doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo (statistika vanjske migracije stanovništva) te preseljenih osoba unutar granica Republike Hrvatske (statistika unutarnje migracije stanovništva). Opće stope migracije i specifične stope migracije prema dobi i spolu. Procjena stanovništva prema dobi i spolu. Konačni podaci vitalne statistike, statistike migracija i procjena stanovništva izrađuju se u godišnjoj periodici. Tablice mortaliteta, nacionalne i regionalne projekcije stanovništva prema dobi i spolu (višegodišnja periodika). PRAVNA OSNOVA – Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10. prosinca 2013.) – Provedbena uredba Komisije (EU) br. 205/2014 od 4. ožujka 2014. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj demografskoj statistici, u pogledu raščlanjivanja podataka, rokova i revizija podataka (SL L 65, 5. ožujka 2014.) – Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31. prosinca 2008.) – Uredba Komisije (EU) br. 328/2011 od 5. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu u pogledu statističkih podataka o uzrocima smrti (SL L 90, 6. travnja 2011.) – Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31. srpnja 2007.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka korištenjem administrativnih izvora podataka za statističke svrhe POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj istraživanja s unaprijeđenim načinom prikupljanja podataka Obrazloženje – uvođenje elektroničkog obrasca Potvrda o smrti – ukidanje prikupljanja podataka s pomoću tiskanog obrasca Potvrda o smrti 1 istraživanje 2027. 2. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvođenje elektroničkog obrasca Potvrda o smrti 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka korištenjem administrativnih izvora podataka za statističke svrhe 1. broj novih administrativnih izvora podataka Obrazloženje – integracija podataka o migracijama stanovništva s podacima iz administrativnih izvora 1 administrativni izvor 2027. Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • redovito učinkovito praćenje demografskih promjena i mogućih demografskih izazova u budućnosti • stvaranje podloge za donošenje mjera demografskih i migracijskih politika te praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • akademska zajednica • znanstvenoistraživački instituti • mediji • Europska komisija, Svjetska zdravstvena organizacija i Ujedinjeni narodi • nacionalni statistički uredi drugih država MODUL 1.1.2. Popis stanovništva, statistika azila i migracija NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Popis stanovništva, kućanstava i stanova najopsežnije je i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje. Cilj je Popisa pribaviti podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima te o obilježjima kućanstava i stanova. U Republici Hrvatskoj Popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se sljedeće tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. provodi se u skladu s uredbama EU, odredbama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (»Narodne novine«, broj 25/20) te u skladu s međunarodnim statističkim standardima. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova obavlja se međunarodna razmjena podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti radi ispunjavanja propisanih obveza EU. Razvoj i proizvodnja visokokvalitetnih i međunarodno usporedivih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti rezultat su povećanog interesa te fokusa političkog odlučivanja na socioekonomski utjecaj migracija, razvoj zajedničke imigracijske politike te zajedničkoga europskog sustava azila. Statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti presudna je za dobivanje pregleda migracijskih kretanja u EU i kako bi države članice mogle ispravno primjenjivati zakonodavstvo EU-a poštujući pritom temeljna prava. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Popisom stanovništva, kućanstava i stanova dobiva se broj i prostorni razmještaj stanovništva prema demografskim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima te podaci o kućanstvima, obiteljima i stanovima. Podaci koji se prikupljaju definirani su Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (»Narodne novine«, broj 25/20). Popis se provodi svake desete godine radi dobivanja osnovnih podataka o stanovništvu, kućanstvima i stanovima. Podaci Popisa dostupni su na razini Republike Hrvatske, regija, županija, gradova/općina, naselja, mjesne samouprave te statističkih i popisnih krugova. Radi zaštite statističke povjerljivosti podaci na nižim teritorijalnim razinama zaštićeni su u skladu s odlukom o diseminaciji podataka Popisa. Podaci o stanovništvu objavljuju se prema starosti, spolu, bračnom stanju, vrsti zajednice u kojoj osoba živi, najvišemu postignutom obrazovanju, pohađanju škole, državljanstvu, narodnosti, materinskom jeziku, vjeri, migracijskim obilježjima, ekonomskoj aktivnosti, zanimanju, djelatnosti, položaju u zaposlenju, mjestu rada/školovanja, sredstvu putovanja na posao/školu i glavnim izvorima sredstava za život. Podaci o kućanstvima objavljuju se prema tipu kućanstva, broju njegovih članova, obiteljskom sastavu i tipu obitelji. Podaci o stanovima objavljuju se prema načinu upotrebe, osnovi upotrebe, vlasništvu, površini, broju soba, opremljenosti (kuhinja; kupaonica; zahod; instalacije: vodovod, kanalizacija, električna energija, plin), načinu grijanja, vrsti energenta, klimatizaciji, vrsti zgrade, položaju stana u zgradi te prema godini gradnje. Pravni okvir za europsku statistiku o migracijama i međunarodnoj zaštiti utvrđuje zajednička pravila za prikupljanje i izradu usporedivih statistika koje se odnose na imigraciju, odobrenja boravka, državljanstvo, azil i druge oblike međunarodne zaštite, nezakonit ulazak i boravak te na vraćanja (u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici). PRAVNA OSNOVA – Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13. kolovoza 2008.) – Uredba Komisije (EU) 2017/712 od 20. travnja 2017. o utvrđivanju referentne godine i usvajanju programa statističkih podataka i metapodataka za popis stanovništva i stanova predviđenih Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 105, 21. travnja 2017.) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/543 od 22. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovih raščlanjivanja (SL L 78, 23. ožujka 2017.) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/881 od 23. svibnja 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu načina i strukture izvješća o kvaliteti i tehničkog formata za slanje podataka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1151/2010 (SL L 135, 24. svibnja 2017.) – Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31. srpnja 2007.) – Uredba (EU) br. 2020/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 862/2007 o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti (SL L 198/1, 22. lipnja 2020.) – Uredba Komisije (EU) br. 351/2010 od 23. travnja 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća statistici Zajednice o migraciji i međunarodnoj zaštiti u pogledu definiranja kategorija skupina zemalja rođenja, skupina zemalja prethodnoga uobičajenog boravišta, skupina zemalja sljedećeg uobičajenoga boravišta i skupina državljanstva (SL L 104, 24. travnja 2010.) – Uredba Komisije (EU) br. 216/2010 od 15. ožujka 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o migraciji i međunarodnoj zaštiti, u pogledu definiranja kategorija razloga za izdavanje boravišnih dozvola (SL L 66, 16. ožujka 2010.). PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Integriranje administrativnih izvora podataka u statističku proizvodnju radi stvaranja preduvjeta za uspostavu statističkog registra stanovništva POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Integriranje administrativnih izvora podataka u statističku proizvodnju radi stvaranja preduvjeta za uspostavu statističkog registra stanovništva 1. broj izrađenih analiza administrativnih izvora podataka Obrazloženje – analiza administrativnih izvora podataka i uparivanje podataka iz administrativnih izvora s podacima prikupljenima u Popisu stanovništva 1 analiza 2027. 2. broj novih administrativnih izvora podataka Obrazloženje – povećanje broja analiziranih administrativnih izvora podataka s jednoga na ukupno tri 3 administrativna izvora podataka 3. broj uvedenih/unaprijeđenih metodologija Obrazloženje – usklađivanje sa statističkim zahtjevima kvalitete (definicije, pravila ažuriranja, identifikatori i njihova primjenjivost, povezanost s ostalim bazama podataka, geografska pokrivenost itd.) 1 metodologija 4. broj istraživanja/aktivnosti s novom metodologijom i/ili standardom 1 istraživanje 5. broj zaposlenika u nekom obliku edukacije 4 zaposlenika 6. broj uspostavljenih baza podataka u upotrebi u procesu statističke proizvodnje Obrazloženje – uspostavljanje baze podataka o stanovništvu 1 baza podataka Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • podaci koji se prikupljaju Popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja • statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti ključna je za analizu, oblikovanje i evaluaciju čitavog niza politika, posebno u pogledu odgovora na dolazak osoba koje traže zaštitu u Europi, u cilju utvrđivanja i primjene najboljih politika. GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • akademska zajednica • znanstvenoistraživački instituti • mediji • Europska komisija i Ujedinjeni narodi Tema 1.2. Tržište rada i trošak rada MODUL 1.2.1. Zaposlenost i nezaposlenost NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku POSJEDNIK ADMINISTRATIVNIH IZVORA PODATAKA ILI PODATAKA DOBIVENIH METODOM PROMATRANJA I PRAĆENJA Ministarstvo financija – Porezna uprava – za popunjena radna mjesta Hrvatski zavod za zapošljavanje – za slobodna radna mjesta KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Anketa o radnoj snazi jest istraživanje o obilježjima tržišta rada koje se provodi na uzorku privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj, u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR) i metodološkim preporukama Eurostata. Svrha Ankete o radnoj snazi jest pružiti usporedive podatke i pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-a. Svake se godine u Anketu o radnoj snazi, u sklopu višegodišnjega ponavljajućeg planiranja donesena za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027., uvodi dodatni modul sa specifičnom temom vezanom za tržište rada, kao što su sljedeće teme planirane za to razdoblje. Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada (2021.) Ad hoc tema o stručnim vještinama – Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada (2022.) Sudjelovanje u mirovinskom sustavu i na tržištu rada (2023.) Mladi na tržištu rada i Obrazovno postignuće – pojedinosti, uključujući prekid ili napuštanje obrazovanja (2024.) Usklađivanje poslovnoga i obiteljskog života (2025.) Ad hoc tema (još nije definirana) (2026.) Organizacija rada i odredbe o radnom vremenu (2027.) Istraživanjem o slobodnim radnim mjestima osiguravaju se podaci o potražnji na tržištu rada u tromjesečnoj periodici na temelju EU-ovih uredaba. Podaci o popunjenim i slobodnim radnim mjestima dostupni su po djelatnostima, a zbog racionalizacije u prikupljanju podataka te smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica preuzimaju se od administrativnih izvora. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Anketom o radnoj snazi prikupljaju se podaci o ekonomski aktivnim osobama (zaposlene i nezaposlene osobe) i ekonomski neaktivnim osobama (osobe izvan radne snage) te njihovim demografskim, obrazovnim, socioekonomskim i drugim karakteristikama uključujući obilježja glavnog posla, sate rada, dodatno zaposlenje, podzaposlenost, traženje posla, spremnost i raspoloživost za rad, prethodno radno iskustvo, razina postignutog obrazovanja, pohađanje obrazovanja, osposobljavanje/usavršavanje i sl. Najvažniji su pokazatelji iz Ankete o radnoj snazi stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti i stopa aktivnosti. Na temelju podataka iz Ankete o radnoj snazi i podataka o broju nezaposlenih osoba registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Eurostat izračunava i objavljuje mjesečnu stopu nezaposlenosti kao jedan od najvažnijih pokazatelja iz područja statistike tržišta rada. Prikupljeni podaci važni su za potrebe praćenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i društvenih trendova u Republici Hrvatskoj. Za istraživanje o slobodnim radnim mjestima osnovni pokazatelj jest stopa slobodnih radnih mjesta u tromjesečnoj periodici po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. te broj slobodnih i popunjenih radnih mjesta. PRAVNA OSNOVA Relevantni nacionalni standardi – Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17 i 98/19) – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07) – Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) – Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/2020 i 138/20) – Pravilnik o porezu na dohodak (10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21) – Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/215, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) Pravna osnova EU – Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261/1) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2240 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih stavki skupa podataka, tehničkih formata za dostavu informacija te detaljnih postupaka i sadržaja izvješćâ o kvaliteti za organizaciju ankete na uzorku u području radne snage u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 336/59) – Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/256 оd 16. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća uspostavom višegodišnjeg ponavljajućeg planiranja (SL L 54/1) – Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/257 оd 16. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem broja i naziva varijabli za područje radne snage (SL L 54/9) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2180 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju detaljnih postupaka i sadržaja izvješćâ o kvaliteti u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330/8) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2181 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih značajki za stavke koje su zajedničke za više skupova podataka u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330/16) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2241 оd 16. prosinca 2019. o opisu varijabli i duljine, zahtjeva kvalitete i razine detalja vremenskih nizova za dostavu mjesečnih podataka o nezaposlenosti u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća – Uredba (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici (SL L 145, 4. lipnja 2008.) – Uredba Komisije (EZ) br. 1062/2008 od 28. listopada 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici, u vezi s postupcima za desezoniranje i izvješćima o kvaliteti (SL L 285, 29. travnja 2008.) – Uredba Komisije (EZ) br. 19/2009 od 13. siječnja 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o tromjesečnim statističkim podacima o slobodnim radnim mjestima u Zajednici, u vezi s definicijom slobodnog radnog mjesta, referentnim datumima za prikupljanje podataka, specifikacijama prijenosa podataka i studijama izvedivosti (SL L 9, 14. siječnja 2009.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Povećanje broja administrativnih izvora podataka te uspostava baze podataka koja se upotrebljava u procesu statističke proizvodnje za područje tržišta rada 2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka 3. Usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat 4. Unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 5. Unaprjeđenje načina diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 6. Skraćivanje rokova objavljivanja podataka POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Povećanje broja administrativnih izvora podataka te uspostava baze podataka koja se upotrebljava u procesu statističke proizvodnje za područje tržišta rada 1. broj izrađenih analiza administrativnih izvora podataka 1 analiza 2025. 2. broj novih administrativnih izvora podataka 1 administrativni izvor 2025. 3. broj uspostavljenih/unaprijeđenih baza podataka u upotrebi u procesu statističke proizvodnje 1 baza podataka 2025. 2. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka 1. broj istraživanja s povećanom veličinom uzorka Obrazloženje – povećanje broja izvještajnih jedinica/privatnih kućanstava na razini NUTS 2 s početnih 29 120 na 34 320 radi bolje reprezentativnosti podataka 1 istraživanje 2022. 3. Usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat 1. broj projekata provedenih darovnicom EU-a Obrazloženje – usklađivanje metodologije istraživanja s uredbama koje su trenutačno na snazi 1 projekt 2023. 2. broj zaposlenika u nekom obliku edukacije Obrazloženje – edukacije zaposlenika na redovitim radnim skupinama, radionicama i tečajevima 2 zaposlenika 3. broj usklađenih metodologija 1 metodologija 4. broj istraživanja/aktivnosti s novom metodologijom i/ili standardom 1 istraživanje 4. Unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj istraživanja s unaprijeđenim prikupljanjem podataka 1 istraživanje 2025. 2. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvođenje metode CAWI kao dodatne metode anketiranja 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 5. Unaprjeđenje načina diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj novih/unaprijeđenih mrežnih baza podataka namijenjenih korisnicima 1 mrežna baza podataka 2025. 6. Skraćivanje rokova objavljivanja podataka 1. broj istraživanja sa skraćenim rokom objave podataka Obrazloženje – skraćen rok objave tromjesečnih podataka s 13 na 11 tjedana od završetka referentnog razdoblja (objava podataka: t + 11) do 2023. – skraćen rok objave tromjesečnih podataka na 10 tjedana (objava podataka: t + 10) do 2027. 1 istraživanje 2027. Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka 1.3. Razvoj ljudskih resursa kontinuiranom izobrazbom, unaprjeđenjem kvalitete rada, motivacijom te aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim statističkim aktivnostima 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka 3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda 3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika 3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima 3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području politike tržišta rada • donošenje mjera politike zapošljavanja • provedba mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • akademska zajednica i znanstvenoistraživački instituti • poslovna zajednica i sindikati • mediji • Europska komisija • međunarodne organizacije (Međunarodna organizacija rada, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka) MODUL 1.2.2. Zarade i trošak rada NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku ADMINISTRATIVNI IZVOR PODATAKA Ministarstvo financija – Porezna uprava KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Ovim modulom obuhvaćena su četverogodišnja istraživanja o strukturi zarada i troškovima rada te kratkoročni pokazatelji kretanja troškova rada. Anketom o trošku rada prikupljaju se podaci o visini i strukturi troška rada (plaće i nadnice, socijalni doprinosi, troškovi obrazovanja, ostali troškovi, minus subvencije), zaposleni koji su primili plaću, izvršeni sati rada te plaćeni sati rada. Istraživanjem o strukturi zarada prikupljaju se podaci o strukturi bruto zarada (bruto plaća i obvezna izdvajanja iz plaće), zaposlenicima i satima rada. Indeks troška rada jest kratkoročni pokazatelj koji se izračunava na temelju raspoloživih administrativnih izvora podataka. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Visina i struktura troškova rada u četverogodišnjoj periodici. Prosječni troškovi rada po zaposlenome i izvršenom satu rada. Podaci su raspoloživi prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Prosječne zarade prema dobi, spolu, zanimanju, završenoj školi, duljini staža, vrsti radnog odnosa. Osnovni izvor podataka za izračun međunarodno usporediva jaza u plaćama između muškaraca i žena. PRAVNA OSNOVA Relevantni nacionalni standardi – Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14. i 127/17. i 98/19) – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07. i 72/07.) – Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) – Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20) – Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 01/20, 74/20 i 1/21) – Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) Pravna osnova EU – Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici zarada i troškovima rada (SL L 63, 12. ožujka 1999.) – Uredba Komisije (EZ) br. 1726/1999 od 27. srpnja 1999. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 o strukturnoj statistici zarada i troškovima rada u pogledu definiranja i prijenosa informacija o troškovima rada (SL L 203, 3. kolovoza 1999.) – Uredba Komisije br. 1737/2005 od 21. listopada 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1726/1999. u pogledu definiranja i prijenosa informacija o troškovima rada (SL L 279/11, 22. listopada 2005.) – Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici zarada i troškovima rada (SL L 63, 12. ožujka 1999.) – Uredba Komisije (EZ) br. 1916/2000 od 8. rujna 2000. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 u vezi sa strukturnim statistikama o plaćama i troškovima rada s obzirom na definiranje i prijenos informacija o strukturi dohotka (SL L 229/3, 9. rujna 2000.) – Uredba Komisije (EZ) br. 1738/2005 od 21. listopada o izmjenama i dopunama Uredbe Komisije (EZ) br. 1916/2000 u vezi s definicijama i prijenosom informacija o strukturi zarada (SL L 279/32, 22. listopada 2005.) – Uredba (EZ) 450/2003 o indeksu troškova rada (SL L 69/01, 13. ožujka 2003.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka povećanjem broja administrativnih izvora podataka te uspostava baze podataka koja se upotrebljava u procesu statističke proizvodnje za područje tržišta rada 2. Unaprjeđenje prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 3. Unaprjeđenje diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 4. Integriranje administrativnih izvora podataka u statističku proizvodnju te usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka povećanjem broja administrativnih izvora podataka te uspostava baze podataka koja se upotrebljava u procesu statističke proizvodnje za područje tržišta rada 1. broj provedenih analiza administrativnih izvora podataka 1 analiza 2024. 2. broj novih administrativnih izvora podataka 1 administrativni izvor 3. broj uspostavljenih baza podataka u upotrebi u procesu statističke proizvodnje 1 baza podataka 2. Unaprjeđenje prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj istraživanja s unaprijeđenim prikupljanjem podataka 1 istraživanje 2024. 2. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvedena CAWI metoda prikupljanja podataka 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 3. Unaprjeđenje diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj novih/unaprijeđenih mrežnih baza podataka namijenjenih korisnicima 1 mrežna baza podataka 2024. 4. Integriranje administrativnih izvora podataka u statističku proizvodnju te usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat 1. broj uvedenih/unaprijeđenih metodologija 1 metodologija 2024. 2. broj istraživanja s usklađenom metodologijom 2 istraživanja Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika 3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području politike tržišta rada i gospodarske politike • provođenje mjera socijalne politike GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • ostale državne institucije i javnopravna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • mediji • akademska zajednica • poslovna zajednica i sindikati • znanstvenoistraživački instituti • Europska komisija MODUL 1.2.3.N Zaposlenost i plaće za nacionalne potrebe NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku ADMINISTRATIVNI IZVOR PODATAKA Ministarstvo financija – Porezna uprava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Ovaj modul obuhvaća statistiku zaposlenosti prema administrativnim izvorima u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini Republike Hrvatske i nižih teritorijalnih razina. Također obuhvaća statistiku plaća u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini Republike Hrvatske i nižih teritorijalnih razina. Mjesečnim istraživanjem o zaposlenima i plaći (RAD-1) osiguravaju se podaci o broju zaposlenih prema spolu i djelatnostima, prosječnim neto i bruto plaćama, plaćenim i izvršenim satima rada. Također, ono je osnovni izvor podataka za izračun tromjesečnog indeksa troška rada, popunjena radna mjesta, STS indikatore kratkoročnih poslovnih statistika (zaposlenost, plaće i sati rada). Podaci se preuzimaju od Porezne uprave s obrasca JOPPD. Godišnjim istraživanjem o zaposlenima i plaći (RAD-1G) osiguravaju se podaci o broju zaposlenih prema sociodemografskim obilježjima i prema djelatnostima, podaci o neto i bruto plaćama prema stupnju stručne spreme i spolu te podaci o satima rada. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI U mjesečnoj periodici: prosječne mjesečne bruto i neto plaće po zaposlenome i po satu rada, prosječni plaćeni i izvršeni sati rada, prema odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Zaposleni prema spolu prema odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Aktivno stanovništvo i stopa registrirane nezaposlenosti. U godišnjoj periodici: zaposleni prema spolu, starosti, obrazovanju, vrsti radnog odnosa i vrsti radnog vremena, prosječne bruto i neto plaće prema spolu. Podaci su raspoloživi na razini županija i prema gradovima/općinama. PRAVNA OSNOVA – Zakon o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17 i 98/19) – Kolektivni ugovori između zaposlenika i poslodavca – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07) – Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20) – Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21) – Zakon o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) – Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (»Narodne novine«, broj 73/17) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka 1. broj istraživanja sa skraćenim rokom objave podataka Obrazloženje – kraći rok objave podataka o plaćama prema spolu te zaposlenima po županijama, umjesto godišnje u tromjesečnoj periodici 1 istraživanje 2024. Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećega strateškog cilja. 3.5. Skraćivanje rokova za objavljivanje statističkih podataka OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje odluka u području politike tržišta rada • provođenje mjera socijalne politike GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • ostale državne institucije i javnopravna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • mediji • akademska zajednica • poslovna zajednica i sindikati • znanstvenoistraživački instituti • Europska komisija Tema 1.3. Obrazovanje i osposobljavanje MODUL 1.3.1. Obrazovanje NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj statistike obrazovanja jest proizvesti usporedive podatke i pokazatelje o svim razinama i područjima obrazovanja. U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te učeničkim i studentskim domovima. Također se za potrebe ispunjavanja sveobuhvatnog upitnika o obrazovanju UOE-a (UNESCO-ov Institut za statistiku, OECD i Eurostat) preuzimaju financijski podaci iz administrativnog izvora, odnosno iz evidencija Ministarstva obrazovanja. Za definiranje obrazovnih razina i područja primjenjuje se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (engl. International Standard Classification of Education – ISCED). GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima, učeničkim i studentskim domovima, prema vrsti i načinu rada; demografski podaci i podaci o školovanju za polaznike, učenike i studente; podaci o odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima prema spolu i stupnju obrazovanja, duljini radnog vremena i dr. PRAVNA OSNOVA – Uredba Komisije (EU) br. 912/2013 od 23. rujna 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju u pogledu statistike o sustavima obrazovanja i osposobljavanja (SL L 252/5, 24. rujna 2013.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje kvalitete statistike obrazovanja unaprjeđenjem prikupljanja i obrade podataka statistike obrazovanja primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje kvalitete statistike obrazovanja unaprjeđenjem prikupljanja i obrade podataka statistike obrazovanja primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj izrađenih analiza administrativnih izvora podataka 1 analiza 2025. 2. broj novih administrativnih izvora podataka 1 administrativni izvor 2026. 3. broj istraživanja s novim izvorom podataka 1 istraživanje 2026. 4. broj uspostavljenih baza podataka u upotrebi u procesu statističke proizvodnje 1 baza podataka 2024. Navedeni razvojni cilj pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • donošenje mjera u području obrazovnih aktivnosti • podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • ostale državne institucije i javnopravna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • akademska zajednica • znanstvenoistraživački instituti • mediji • Europska komisija MODUL 1.3.2. Strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Modul obuhvaća statistike o sudjelovanju u cjeloživotnom učenju i strukovnom osposobljavanju te podatke o ishodima obrazovanja. Istraživanjem o obrazovanju odraslih prikupljaju se podaci o sudjelovanju odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja. Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju i učenju. Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva sudjelovanje u formalnome i neformalnom obrazovanju. Aktivnosti se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Istraživanjem o strukovnom osposobljavanju u poduzećima prikupljaju se podaci o profesionalnom osposobljavanju i usavršavanju koje poduzeća organiziraju za svoje zaposlenike u kontekstu razvoja vještina i znanja stručnim i strukovnim obrazovanjem. Strukovno osposobljavanje i usavršavanje proizlazi iz primjene strategije cjeloživotnog učenja. Ulaganje poduzeća u obrazovanje zaposlenika pokazatelj je želje i spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće zahtjeve globalnog tržišta te stupanj općega ekonomskog napretka neke zemlje. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Podaci o sudjelovanju odraslih u obrazovanju. Podaci o nositeljima i polaznicima različitih programa osposobljavanja i usavršavanja za zanimanja u poduzećima izvan redovitog sustava obrazovanja. PRAVNA OSNOVA – Uredba (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1552/2005 od 7. rujna 2005. o statističkim podacima u odnosu na strukovno osposobljavanje u poduzećima (SL L 255, 30. rujna 2005.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2. Unaprjeđenje načina diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 3. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj istraživanja s unaprijeđenim prikupljanjem podataka 1 istraživanje 2025. 2. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvedeno anketiranje metodom CAWI s pomoću mrežnoga elektroničkog upitnika CAWI 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 2. Unaprjeđenje načina diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 1. broj novih/unaprijeđenih mrežnih baza podataka namijenjenih korisnicima Obrazloženje – kreiranje mrežne baze podataka koja će poboljšati dostupnost podataka korisnicima 1 mrežna baza podataka 2025. 3. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja 1. broj istraživanja s povećanom stopom odgovora izvještajnih jedinica Obrazloženje – povećanje stope odgovora izvještajnih jedinica na ciljanih 75% (za 5%) 1 istraživanje 2025. Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka 3.3. Unaprjeđenje diseminacije podataka i kvalitete odnosa s korisnicima OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • opći pokazatelji sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima i cjeloživotnom učenju • podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave • akademska zajednica • znanstvenoistraživački instituti • poslovna zajednica • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • mediji • Europska komisija Tema 1.4. Zdravstvo MODUL 1.4.1. Javno zdravstvo NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest pružiti usklađene i usporedive skupove podataka u području javnog zdravstva koji se odnose na zdravlje, odnosno zdravstveno stanje, morbiditet, korištenje zdravstvene zaštite, invaliditet, uzroke smrti, odrednice zdravlja, zdravstvenu skrb, financijske, ljudske i druge resurse u zdravstvu te raspodjelu tih resursa unutar zdravstvenog sustava. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Podaci o uzrocima smrti, rezultati Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview Survey – EHIS), podaci Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite, rezultati istraživanja zdravstvenih resursa tehnološki napredne medicinske opreme, medicinskih postupaka i operacijskih dvorana, zdravstvena potrošnja prema udruzi SHA, pobol bolnički ispisanih pacijenata prema popisu ISHMT (International Shortlist for Hospital Morbidity Tabulation), podaci o radu, organizaciji i utvrđenim bolestima i stanjima u stacionarnim zdravstvenim ustanova, podaci o radu, organizaciji te utvrđenim bolestima i stanjima u zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini i specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti. Istraživanja o ljudskim i materijalnim resursima u zdravstvu provode se kontinuirano. Sustav zdravstvenih računa – izvješće i anketa o strukturi izdataka za zdravstvene usluge, istraživanje o radu, utvrđenim bolestima i stanjima u zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini i u ordinacijama specijalističko-konzilijarne djelatnosti (bez obzira na vrstu vlasništva i ugovor s HZZO-
7. om)– provode se godišnje. Istraživanje o radu i organizaciji, utvrđenim bolestima i stanjima u stacionarnim zdravstvenim ustanovama te javnozdravstvena statistika o umrlima provode se mjesečno. Europska zdravstvena anketa provodi se u šestogodišnjim razdobljima (sljedeća je 2025.). PRAVNA OSNOVA – Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354/70, 31. prosinca 2008.) – Uredba Komisije (EU) br. 328/2011 od 5. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu u pogledu statističkih podataka o uzrocima smrti (SL L 90/22, 6. travnja 2011.) Relevantni nacionalni standardi – Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br.100/18 i 125/19) – Zakon o državnim maticama (»Narodne novine«, br. 96/93, 76/13 i 98/19) – Pravilnik o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti (»Narodne novine«, br. 46/11, 6/13 i 63/14) – Pravilnik o obrascu potvrde smrti (»Narodne novine«, broj 46/11) – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07) – Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11) – Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima prema šifrarniku koji objavljuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Ostali međunarodni standardi – Definitions for common variables related to Health Employment and Education from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics – Definitions for Eurostat additional variables related to Health Employment and Physical Resources from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics – Definitions for common variables related to Physical and Tecnical Resources from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics – Međunarodna klasifikacija medicinske opreme – GMDN (Global Medical Device Nomenclature); Eurostat Global medical device nomenclature (GMDN), Eurostat (Međunarodna klasifikacija medicinske opreme, Eurostat); Definitions for common variables related to Health Care Activities from OECD/Eurostat/WHO-Europe Joint Data Collection on Non-Monetary Health Care Statistics – A System of Health Accounts (SHA) 2011-OECD, WHO, Eurostat (Sustav zdravstvenih računa 2011 OECD, Svjetska zdravstvena organizacija, Eurostat) – ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.) – Principles and Recommendations for a Vital Statistics System, Revision 2, UN, New York, 2001. (Načela i preporuke za sustav vitalnih statistika, revizija 2, Ujedinjeni narodi, New York, 2001.) – Handbook of Vital Statistics Systems and Methods, Studies and Methods, Series F No. 35, Volume I, UN, New York, 1991 (Priručnik za sustave vitalnih statistika, Studije i metode, Serija F br. 35, Svezak I, Ujedinjeni narodi, New York, 1991.) – Definitions and Methods of Collecting Demographic Statistics in the European Community Countries, Eurostat, ECSC-EEC-EAEC, Luxembourg, 1994 ISBN 92-826-7125-9 (Definicije i metode prikupljanja podataka demografske statistike u zemljama Europske zajednice, Eurostat, ECSC-EEC-EAEC, Luxembourg, 1994.; ISBN 92-826-7125-9) – ISO 3166-1:1997-Codes for the representation of names of countries and their subdivisions-Part 1:Country codes (ISO 3166-1:1997 – Šifre s imenima država i njihova podjela – Dio 1: Šifre država) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje obrade i diseminacije podataka u istraživanjima predviđenima ovim modulom, u skladu s metodološkim uputama te pravnim, procesnim i drugim standardima EU 2. Razvoj elektroničke potvrde o smrti u javnozdravstvenoj statistici o umrlima (e-Potvrda o smrti) 3. Promjena načina prikupljanja i obrade podataka iz primarne zdravstvene zaštite u istraživanjima predviđenima ovim modulom 4. Modernizacija sustava prikupljanja podataka u Istraživanju o ljudskim resursima u zdravstvu povezivanjem HZJZ-ova Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ) s Registrom zaposlenih u javnom sektoru / Centraliziranim obračunom plaća POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u istraživanjima predviđenima ovim modulom, u skladu s metodološkim uputama te pravnim, procesnim i drugim standardima EU 1. broj međunarodnih sastanaka i sastanka unutar Europskoga statističkog sustava s predstavnicima hrvatskoga statističkog sustava kao sudionicima Obrazloženje – predstavnici Republike Hrvatske u Eurostatovim radnim skupinama 10 sastanaka 2027. 2. broj metodologija/standarda unaprijeđenih i/ili uvedenih u redovitu proizvodnju službene statistike Obrazloženje – usklađivanje i usvajanje metodoloških uputa te pravnih, procesnih i drugih standarda EU – provedba usklađivanja metodologija 10 metodologija 1 donesena uredba 10 usklađivanja 2. Razvoj elektroničke potvrde o smrti e-Potvrda o smrti 1. broj istraživanja s unaprijeđenim prikupljanjem podataka Obrazloženje – izrada strukture podataka i opisa procesa u suradnji s Ministarstvom zdravstva i drugim dionicima 1 istraživanje 2022. 2. broj novih informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje: – razvoj mobilnoga aplikativnog rješenja s kontrolama namijenjenima mrtvozornicima za unošenje elektroničke potvrde o smrti, razvoj središnjega informacijsko-komunikacijskog sustava za prihvat i kontrolu elektroničkih potvrda o smrti u CEZIH-u sa sustavom koji podržava šifriranje uzroka smrti i slanje zahtjeva mrtvozornicima na dopunu – razvoj i primjena informacijsko-komunikacijskog modula/servisa za razmjenu podataka iz elektroničke potvrde o smrti iz CEZIH-a s Nacionalnim javnozdravstvenim informacijskim sustavom (NAJS-
8. om)i drugim dionicima koji se koriste traženim podacima 3 informacijsko-komunikacijska rješenja 3. broj uspostavljenih/unaprijeđenih statističkih registara Obrazloženje – razvoj registra utemeljena na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za prihvat, obradu i vizualizaciju podataka o umrlima namijenjenima sekundarnoj upotrebi – zdravstvenoj statistici – koji omogućuje dijeljenje informacija s drugim javnozdravstvenim registrima 1 registar 3. Promjena načina prikupljanja i obrade podataka iz primarne zdravstvene zaštite u istraživanjima predviđenima ovim modulom 1. broj novih administrativnih izvora podataka Obrazloženje – promjena načina prikupljanja podataka iz primarne zdravstvene zaštite tako da se oni preuzimaju iz Centralnoga zdravstvenoga informacijskog sustava Republike Hrvatske (za timove koji su dio navedenog sustava) – uvođenje novoga administrativnog izvora podataka 2. broj istraživanja kojima je uveden novi izvor podataka 1 novi administrativni izvor podataka 2021. 4. Modernizacija sustava prikupljanja podataka u Istraživanju o ljudskim resursima u zdravstvu povezivanjem HZJZ-ova Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ) s Registrom zaposlenih u javnom sektoru / Centraliziranim obračunom plaća 1. broj istraživanja s unaprijeđenim prikupljanjem podataka Obrazloženje – povezivanje HZJZ-ova Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ) s Registrom zaposlenih u javnom sektoru / Centraliziranim obračunom plaća (RegZap/COP), što omogućuje smanjenje paralelnog slanja podataka o zaposlenju radnika izvještajnim jedinicama te veću ažurnost i točnost podataka za istraživanje – okončanje pregovora s dionicima i postizanje dogovora o suradnji – izrada poslovne analize izvorišnoga (RegZap/COP) i odredišnoga informacijskog sustava (NRPZZ) – tehnička prilagodba i uspostava razmjene podataka nakon dogovorene i raspisane specifikacije – provedba evaluacije 1 istraživanje 2022. Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 1.2. Aktivna suradnja s Europskim statističkim sustavom u razvoju i usklađivanju statističkih procesa i podataka 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka 3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva te organizacije i rada zdravstvenih službi • zdravstveno planiranje i donošenje odluka u području zdravstva • praćenje provođenja mjera zdravstvene zaštite GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave, ostale državne institucije, javnopravna tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • Europska komisija • poslovna zajednica • akademska zajednica • mediji MODUL 1.4.2. Zdravstvo i sigurnost na radu NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest omogućiti prikupljanje ujednačenih podataka u području obrazovanja, profesionalne orijentacije, radne sposobnosti te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se odnose na očuvanje zdravlja svih dobnih skupina, prevenciju i zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, podataka o radno aktivnoj populaciji privremeno nesposobnoj za rad ili nezaposlenima koji su radno sposobni, a posebno podataka vezanih za ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom te izloženost povećanim rizicima na radnome mjestu. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Podaci o osobama ozlijeđenima na radu i oboljelima od profesionalnih bolesti, bolestima vezanima za rad, podaci o rizicima na radu i štetnostima na radnim mjestima, podaci o zdravlju te podaci o ocjenama radne sposobnosti (i profesionalne orijentacije) radno sposobne populacije adolescentne i starije dobi. Podaci se prikupljaju na mjesečnoj razini. PRAVNA OSNOVA – Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31. prosinca 2008.) – Uredba Komisije (EZ) br. 349/2011 od 11. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radu glede statističkih podataka o nesrećama na radu Relevantni nacionalni standardi – Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19) – Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 80/13, 137/13 i 98/19) – Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) – Zakon o Listi profesionalnih bolesti (»Narodne novine«, br. 162/98 i 107/07) – Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11) – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07) Ostali međunarodni standardi – ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Modernizacija sustava prikupljanja podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te bolestima u vezi s radom 2. Uspostavljanje praćenja podataka o rizicima na radnome mjestu 3. Uspostavljanje praćenja podataka o bolestima vezanima za rad 4. Proširenje obuhvata prikupljanja podataka o radnoj sposobnosti za radno sposobnu populaciju 5. Modernizacija načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka javnozdravstvenih baza i registara te baza i registara u zdravstvenome i mirovinskom osiguranju uz povećanje interoperabilnosti u rutinskoj razmjeni javnozdravstvenih i drugih podataka definiranjem procesnih i semantičkih standarda u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske te uspostavljanjem mogućnosti pribavljanja preddefiniranih setova podataka 6. Unaprjeđivanje kvalitete podataka koji se odnose na ozljede na radu i profesionalne bolesti te bolesti u vezi s radom, unaprjeđivanje kvalitete podataka u praćenju u zdravstvenim ustanovama ozljeda oštrim predmetima te unaprjeđivanje kvalitete podataka o ocjenama radne sposobnosti radno aktivne populacije 7. Unaprjeđivanje kvalitete podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima 8. Unaprjeđivanje kvalitete podataka o ocjenama radne sposobnosti (i profesionalne orijentacije) radno sposobne populacije adolescentne i starije dobi POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Modernizacija sustava prikupljanja podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te bolestima u vezi s radom 1. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvođenje novih informacijsko-komunikacijskih rješenja za unos podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te bolestima u vezi s radom 3 informacijsko-komunikacijska rješenja 2027. 2. Uspostavljanje praćenja podataka o rizicima na radnome mjestu 1. broj istraživanja s unaprijeđenim obuhvatom ili bitno unaprijeđenom kvalitetom statističkih proizvoda Obrazloženje – uspostavljanje Mape štetnosti i Mape zdravlja radno aktivne populacije po djelatnostima u Republici Hrvatskoj te razvoj informacijsko-komunikacijskih rješenja 2 istraživanja 2027. 3. Uspostavljanje praćenja podataka o bolestima vezanima za rad 1. broj unaprijeđenih procedura Obrazloženje – unaprjeđivanje utvrđivanja bolesti – utvrđivanje komorbiditeta na pregledima u ordinacijama specijalista medicine rada 1 procedura 2027. 4. Proširenje obuhvata prikupljanja podataka o radnoj sposobnosti za radno sposobnu populaciju 1. broj istraživanja s unaprijeđenim obuhvatom ili bitno unaprijeđenom kvalitetom statističkih proizvoda Obrazloženje – uvođenje novih parametara (vrsta i učestalost pregleda te ocjena) 2 istraživanja 2027. 5. Modernizacija načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka javnozdravstvenih baza i registara te baza i registara u zdravstvenome i mirovinskom osiguranju uz povećanje interoperabilnosti u rutinskoj razmjeni javnozdravstvenih i drugih podataka definiranjem procesnih i semantičkih standarda u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske te uspostavljanjem mogućnosti pribavljanja preddefiniranih setova podataka 1. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvođenje novog informacijsko-komunikacijskog rješenja za unos podataka 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 2027. 6. Unaprjeđivanje kvalitete podataka koji se odnose na ozljede na radu i profesionalne bolesti te bolesti u vezi s radom, unaprjeđivanje kvalitete podataka u praćenju u zdravstvenim ustanovama ozljeda oštrim predmetima te unaprjeđivanje kvalitete podataka o ocjenama radne sposobnosti radno aktivne populacije 1. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvođenje novoga informacijsko-komunikacijskog rješenja u proces obrade 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 2027. 7. Unaprjeđivanje kvalitete podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima 1. broj novih administrativnih izvora podataka Obrazloženje – uspostavljanje suradnje s drugim ustanovama koje prikupljaju relevantne podatke o osobama ozlijeđenima na radu ili oboljelima od profesionalnih bolesti (npr. HZMO, HZZ i ZOSI) 2. broj istraživanja s novim izvorom podataka 3 nova administrativna izvora 2 istraživanja 2027. 8. Unaprjeđivanje kvalitete podataka o ocjenama radne sposobnosti (i profesionalne orijentacije) radno sposobne populacije adolescentne i starije dobi 1. broj novih administrativnih izvora podataka Obrazloženje – uspostavljanje suradnje s drugim ustanovama koje prikupljaju podatke vezane za radnu sposobnost (npr. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencija za znanost i visoko obrazovanje) 4 nova izvora podataka 2027. Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka 3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda 3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • praćenje pobola radnika zbog povećanih rizika na radnome mjestu i utjecaja zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti na radnu sposobnost promatrane populacije (od adolescentne do starije životne dobi) • predlaganje i donošenje planova, programa, odluka, zakonskih i podzakonskih akata i mjera u području obrazovanja radi očuvanja zdravlja u svim životnim dobima te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu • praćenje provedbe planova i programa te učinka zakonskih i podzakonskih akata i uvedenih mjera u području obrazovanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu GLAVNI KORISNICI • tijela državne uprave, a posebice Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike • javne ustanove (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, centri za profesionalnu orijentaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencija za znanost i visoko obrazovanje) • Europska komisija • akademska zajednica • zdravstveni stručnjaci iz različitih područja • stručnjaci u ostalim strukama komplementarnima medicini rada • poslodavci i sindikati • mediji • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave MODUL 1.4.3.N Zdravstvena statistika NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Cilj ovog modula jest pružiti podatke o prijavama oboljelih i umrlih od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Dodatno se prikupljaju epidemiološki podaci o oboljelima od tuberkuloze, o oboljelima od HIV/AIDS-a, testiranima na HIV i HIV seropozitivnim osobama, o oboljelima od legionarske bolesti, o broju oboljelih i umrlih od malarije, o broju oboljelih i umrlih od ospica i rubeole, o broju oboljelih i umrlih od meningokokne bolesti te o broju i vrsti epidemija zaraznih bolesti. Zbirna izvješća za gripu omogućuju praćenje aktivnosti gripe, a istraživanjima u ovome modulu pribavljaju se i podaci o izvršenim obveznim imunizacijama protiv zaraznih bolesti. Mikrobiološkim istraživanjem pribavljaju se podaci o radu mikrobiološkoga i parazitološkog laboratorija, radu laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze te o rezistenciji mikroorganizama na antimikrobna sredstva. Istraživanja u ovom modulu osiguravaju i podatke koji omogućuju praćenje pokazatelja morbiditeta i mortaliteta o ozljedama i posljedicama ozljeda, o bolestima srca i krvnih žila, kroničnoj bubrežnoj bolesti, moždanom udaru i kroničnim bolestima dišnog sustava. Podaci dobiveni ovim modulom omogućuju praćenje provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih javnozdravstvenih prioriteta (nekih tumora te kroničnih zaraznih i nezaraznih bolesti), praćenje izvršenja u provedbi Nacionalnoga preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti, praćenje izvršenja u provedbi Nacionalnog programa »Živjeti zdravo« te praćenje statistike o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika. Istraživanja iz ovog modula osiguravaju i podatke o radu i korištenju savjetovališta Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje i Spolno zdravlje. Istraživanja u ovome modulu omogućuju praćenje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti prema indikatorima vezanima za zdravstvene rizike za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti, a prate se i zdravstvene potrebe starijih osoba. Istraživanja s područja zdravstvene ekologije osiguravaju podatke o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe te ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Rad mikrobioloških i parazitoloških laboratorija u Hrvatskoj; rad laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze u Republici Hrvatskoj; rezistencija mikroorganizama na antimikrobna sredstva; prijavljeni slučajevi i epidemije zaraznih bolesti; izvršene obvezatne imunizacije protiv zaraznih bolesti; osobe testirane na HIV (virus humane imunodeficijencije) i HIV pozitivne osobe; zabilježene nepoželjne nuspojave cijepljenja; oboljenja ili smrti od malarije; tjedna prijava gripe. Statistika o ozljedama i posljedicama ozljeda; o bolestima srca i krvnih žila; praćenje provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih javnozdravstvenih prioriteta; podaci o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika; podaci o radu i korištenju usluga savjetovališta Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje i Spolno zdravlje; podaci o provedbi Nacionalnog programa »Živjeti zdravo«; istraživanje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti; podaci o zdravstvenim potrebama starijih osoba. Podaci o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe; podaci o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji te stolnih, mineralnih i izvorskih voda. Podaci o provedbi Nacionalnoga preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti, analiza zapisa u Registru ranog otkrivanja slabovidnosti koja obuhvaća podatke o osobama (djeci) pregledanoj programima skrininga te o obilježjima i ishodima preventivnih pregleda na slabovidnost. Izvješće o provedbi programa na temelju zapisa u registru objavljuje se jedanput na godinu za prethodnu godinu provedbe. Istraživanja s područja zarazne epidemiologije, mikrobiološka istraživanja te istraživanja zdravstvenih potreba starijih osoba provode se kontinuirano, a istraživanja s područja nezarazne epidemiologije i istraživanja s područja zdravstvene ekologije provode se godišnje. PRAVNA OSNOVA Relevantni nacionalni standardi – Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17 i 47/20) – Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19) – Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, br. 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20) – Zakon o hrani (»Narodne novine«, br. 81/13, 14/214, 30/15 i 115/18) – Zakon o predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 39/13, 47/14 i 114/18) – Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analiza vode za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, br. 125/13, 141/13 i 128/15) – Pravilnik o načinu provođenja/imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obvezi (»Narodne novine«, broj 103/13) – Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20) – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07) – Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11) – Hrvatske norme: HRN EN ISO/IEC 17025:2017 i HRN EN ISO 15189 – Program obveznih cijepljenja u Republici Hrvatskoj koji donosi ministar nadležan za zdravstvo a na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17 i 47/20) – Definicije zaraznih bolesti koje se prijavljuju, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na temelju uloge HZJZ-a kao koordinatora mreže epidemiološkog informacijskog sustava, a na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o zdravstvenoj zaštiti – Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti 2018. – 2028. Ostali međunarodni standardi – ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.) – EPI-Expanded program of immunization, WHO, 1974 (Prošireni program imunizacije, Svjetska zdravstvena organizacija, 1974.) – Definitions of vaccination side effects, WHO (Definicije nuspojava cijepljenja, Svjetska zdravstvena organizacija) – Definitions of malaria by location and infection conditions, WHO (Definicije malarije s obzirom na mjesto i uvjete zaražavanja, Svjetska zdravstvena organizacija) – Definitions of infectious diseases reported to the European Commission, WHO (Definicije zaraznih bolesti koje se prijavljuju Europskoj komisiji, Svjetska zdravstvena organizacija) – Zahtjevi Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za prijavljivanje zaraznih bolesti – A mannual of methods and procedures International Union Against Tuberculosis and Lung Disease: Tuberculosis Programs, Review, Planning, Technical Support (Priručnik metoda i postupaka – Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti: Programi za tuberkulozu, pregled, planiranje i tehnička potpora) – International Union Against Tuberculosis and Lung Disease: Reference Laboratory and the National Laboratory Network, Minimum Requirements, Role and Operation in a Low-Income Country (Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti: referentni laboratorij i nacionalna mreža laboratorija; minimalni zahtjevi, uloga i funkcioniranje u zemljama s niskim bruto nacionalnim dohotkom) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka javnozdravstvenih baza i registara uz povećanje interoperabilnosti zdravstvenih ustanova u rutinskoj razmjeni javnozdravstvenih podataka definiranjem procesnih i semantičkih standarda u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske te uspostavljanje mogućnosti pribavljanja preddefiniranih setova podataka umjesto dosadašnjeg zaprimanja podataka obveznika prijavljivanja 2. Modernizacija praćenje provedbe nacionalnih preventivnih programa 3. Razvoj i revizija specifičnih pokazatelja u javnozdravstvenom području radi unaprjeđenja obuhvata i kvalitete zdravstvenih statistika POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka javnozdravstvenih baza i registara uz povećanje interoperabilnosti zdravstvenih ustanova u rutinskoj razmjeni javnozdravstvenih podataka definiranjem procesnih i semantičkih standarda u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske te uspostavljanje mogućnosti pribavljanja preddefiniranih setova podataka umjesto dosadašnjeg zaprimanja podataka obveznika prijavljivanja 1. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – uvođenje informacijsko-komunikacijskog sustava koji omogućuje unaprjeđenje interoperabilnosti 1 informacijsko-komunikacijski sustav 2027. 2. Modernizacija praćenja provedbe nacionalnih preventivnih programa 1. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje: uvedeno programsko rješenje (IT sustav) koje će omogućiti validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje podataka, te će veći dio resursa biti prilagođen analitici i detaljnijem prikazu podataka 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 2027. 3. Razvoj i revizija specifičnih pokazatelja u javnozdravstvenom području radi unaprjeđenja obuhvata i kvalitete zdravstvenih statistika 1. broj istraživanja s unaprijeđenim obuhvatom ili bitno unaprijeđenom kvalitetom statističkih proizvoda 2. broj revidiranih pokazatelja Obrazloženje – revidiranje pokazatelja u standardiziranom skupu podataka za praćenje prioritetnih bolesti i stanja 3. broj novih statističkih aktivnosti / istraživanja / proizvoda / pokazatelja uvedenih u statistički sustav Obrazloženje – razvijanje seta specifičnih pokazatelja za praćenje ozljeda – razvijanje seta specifičnih pokazatelja (incidencija i letalitet) za infarkt miokarda i moždani udar – razvijanje seta specifičnih pokazatelja za kroničnu bubrežnu bolest – razvijanje seta specifičnih pokazatelja za kronične bolesti dišnog sustava, posebno za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) – razvijanje seta specifičnih pokazatelja za praćenje slabovidnosti 1 istraživanje 1 set pokazatelja 5 setova pokazatelja 2027 Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda 3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano za pojedinačne slučajeve zaraznih bolesti te pojavu epidemija zaraznih bolesti • praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano za bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, ozljeda, bolesti dišnog sustava, kronične bubrežne bolesti i slabovidnosti te praćenje provedbe nacionalnih preventivnih programa • izvješćivanje o stanjima povezanim sa bolestima srca i krvnih žila, zloćudnim bolestima, ozljedama i slabovidnošću te o provedbi nacionalnih preventivnih programa u Hrvatskoj • prikaz trendova smrtnosti kroz vrijeme radi planiranja preventivnih akcija, upozoravanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekome geografskom području, planiranje mreže zdravstvene skrbi i evaluacija preventivnih programa • planiranje i unaprjeđenje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija zdravstvenih programa i preventivnih programa GLAVNI KORISNICI • javne službe • zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici • akademska zajednica • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • mediji • šira javnost MODUL 1.4.4.N Ostali državni javnozdravstveni registri NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Hrvatski zavod za javno zdravstvo KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Ovaj modul pruža podatke o oboljelima ili umrlima od zloćudnih bolesti, oboljelima od šećerne bolesti, statistiku o osobama s invaliditetom, podatke o osobama oboljelima od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja koje su liječene u stacionarnim ustanovama, podatke o izvršenim samoubojstvima te podatke o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim drogama. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI Statistika o raku s Registrom za rak Republike Hrvatske; statistika osoba s invaliditetom s Hrvatskim registrom o osobama s invaliditetom; statistika o psihozama i izvršenim samoubojstvima s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava; prijava osoba sa šećernom bolešću u CroDiab registar, statistika o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga. Statistika o raku s Registrom za rak, statistika osoba s invaliditetom s Hrvatskim registrom o osobama s invaliditetom, statistika o psihozama i izvršenim samoubojstvima s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava te istraživanja Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga provode se mjesečno. Prijava osoba sa šećernom bolešću u CroDiab registar osoba sa šećernom bolešću provodi se godišnje. PRAVNA OSNOVA – Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354/70, 31. prosinca 2008.). Relevantni nacionalni standardi – Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19) – Pravilnik o Registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20), – Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07 i 72/07) – Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10 i 14/11) – Mreža javne zdravstvene službe (»Narodne novine«, br. 101/12, 31/213, 113/15, 20/18 i 106/19) Ostali međunarodni standardi – ICD-10-International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 1, 2008 Edition, WHO 2009 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10, Deseta revizija, Svezak 1., Drugo izdanje, 2012., Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.) – International Classification of Functioning, Disability and Health (ICF), WHO, 2001 (Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF), Zagreb, 2010.) PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka za statistike o raku Registra za rak prelaskom na moderna informacijsko-komunikacijska rješenja 2. Usklađivanje standarda za prikupljanje podataka s novim izdanjima međunarodnih klasifikacija bolesti 3. Unaprjeđenje interoperabilnosti, načina prikupljanja i obrade podataka Registra za psihoze i Registra izvršenih samoubojstava prelaskom na moderna informacijsko-komunikacijska rješenja te povezivanje s Nacionalnim javnozdravstvenim informacijskim sustavom i drugim registrima 4. Unaprjeđenje interoperabilnosti, načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka u CroDiab registru (Registar osoba sa šećernom bolešću) primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uz potpuni prelazak s CroDiab registra na elektronički način izvješćivanja 5. Unaprjeđenje podataka u CroDiab registru i poboljšanje praćenja ishoda u skrbi osoba sa šećernom bolešću revizijom pokazatelja u standardiziranom skupu podataka za praćenje dijabetesa POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka za statistike o raku Registra za rak prelaskom na moderna informacijsko-komunikacijska rješenja 1. broj novih metoda i informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkim procesima Obrazloženje – uvođenje elektroničkog načina izvješćivanja od svih izvora i/ili ONKO+ poruke 2. broj novih administrativnih izvora podataka Obrazloženje – uvođenje nove izvještajne jedinice – novoga administrativnog izvora za prikupljanje podataka o osobama oboljelim od raka (HZZO) za potrebe poboljšanja obuhvata, kvalitete i usklađivanja podataka 3. broj istraživanja kojima je uveden novi izvor podataka 4. broj novih statističkih aktivnosti / istraživanja / proizvoda u statističkom sustavu Obrazloženje – provedba testiranja pristupa u administrativnoj bazi (u jednoj bolnici) metodama promatranja i praćenja radi smanjenja opterećenja administrativnih jedinica te poboljšanja kvalitete i ažurnosti podataka u Registru za rak 1 informacijsko-komunikacijski sustav 1 novi administrativni izvor 1 istraživanje 1 pokusni projekt 2023. 2024. 2025. 2025. 2. Usklađivanje standarda za prikupljanje podataka s novim izdanjima međunarodnih klasifikacija bolesti 1. broj metodologija/standarda unaprijeđenih i/ili uvedenih u redovitu proizvodnju službene statistike Obrazloženje – usklađivanje i postizanje međunarodne usporedivosti šifrarnika za onkološke bolesti 1 standard kontinuirano 3. Unaprjeđenje interoperabilnosti, načina prikupljanja i obrade podataka Registra za psihoze i Registra izvršenih samoubojstava prelaskom na moderna informacijsko-komunikacijska rješenja te povezivanje s Nacionalnim javnozdravstvenim informacijskim sustavom i drugim registrima 1. broj uspostavljenih/unaprijeđenih statističkih registara Obrazloženje – integriranje Registra izvršenih samoubojstava u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav 2. broj informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkom sustavu Obrazloženje – omogućivanje prelaska na elektronički način prijavljivanja u Registar izvršenih samoubojstava – uvođenje elektroničke potvrde o smrti 3. broj istraživanja/registara s unaprijeđenim obuhvatom ili bitno unaprijeđenom kvalitetom statističkih proizvoda Obrazloženje – uvođenje proširenog praćenja pokazatelja za sve psihotične poremećaje iz shizofreniformnog spektra 1 registar 1 informacijsko-komunikacijsko rješenje 1 istraživanje 2023. 2024. 2023. 4. Unaprjeđenje interoperabilnosti, načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka u CroDiab registru (Registar osoba sa šećernom bolešću) primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uz potpuni prelazak s CroDiab registra na elektronički način izvješćivanja 1. broj novih metoda i informacijsko-komunikacijskih rješenja u redovitoj primjeni u statističkim procesima Obrazloženje – prelazak na isključivo elektronički način izvješćivanja CroDiab registra 1 elektronički registar 2027. 5. Unaprjeđenje podataka u CroDiab registru i poboljšanje praćenja ishoda u skrbi osoba sa šećernom bolešću revizijom pokazatelja u standardiziranom skupu podataka za praćenje dijabetesa 1. broj revidiranih pokazatelja Obrazloženje – revizija pokazatelja u standardiziranom skupu podataka za praćenje dijabetesa 1 set pokazatelja 2021. Navedeni razvojni ciljevi pridonijet će ostvarenju sljedećih strateških ciljeva. 2.1. Modernizacija i unaprjeđenje procesa prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 2.2. Povećanje učinkovitosti statističkih procesa smanjenjem opterećenja izvještajnih jedinica i uvođenjem novih izvora podataka 3.1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda 3.2. Razvoj i unaprjeđenje metodologija statističkih izračuna i standarda s naglaskom na iskoraku u područje eksperimentalnih statistika 3.4. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav OSNOVNA NAMJENA PODATAKA • izvješćivanje o stanju u Hrvatskoj povezanu sa zloćudnim bolestima, izvješćivanje o veličini problema psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava, liječenih ovisnika o psihoaktivnim drogama, oboljelima od šećerne bolesti te o osobama s invaliditetom • prikaz trendova pojavnosti i smrtnosti kroz vrijeme radi planiranja preventivnih akcija, upozoravanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekome geografskom području, planiranje mreže onkološke skrbi te evaluacija programa ranog otkrivanja raka • planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija zdravstvenih programa • planiranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u području šećerne bolesti te evaluacija Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, praćenje trendova pojavnosti i smrtnosti kroz vrijeme GLAVNI KORISNICI • akademska zajednica • Vlada Republike Hrvatske • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • mediji • šira javnost Tema 1.5. Dohodak i potrošnja MODUL 1.5.1. Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o raspolaganju vremenom NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE Državni zavod za statistiku KRATAK OPIS AKTIVNOSTI Anketa o potrošnji kućanstava (APK) jest istraživanje koje pruža osnovne podatke o obilježjima anketiranih kućanstava, visini i strukturi prosječnih godišnjih izdataka za potrošnju, utrošenim količinama prehrambenih proizvoda i pića te podatke o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima. Struktura izdataka za potrošnju kućanstava prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP. Anketni podaci prikupljaju se 12 mjeseci, u dvotjednim intervalima cijele godine, a to se razdoblje poklapa s kalendarskom godinom. APK se provodi do 2011. godine kao godišnje istraživanje, a nakon toga se periodika provođenja promijenila u višegodišnju. Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke koji omogućuju sveobuhvatni uvid u strukturu aktivnosti na koje ispitanici troše svoje vrijeme, s kim ga troše, strukturu radnog vremena i druge varijable od interesa (primjerice neplaćeni rad, usklađivanje obiteljskog života i posla), a sve prema različitim kategorijama ispitanika i kućanstava kojima pripadaju. U pravilu se Anketa o raspolaganju vremenom provodi svakih deset godina (određene države provode ga svakih pet godina), a u Republici Hrvatskoj do sada nije provedena na nacionalno reprezentativnom uzorku. Anketa se provodi na temelju metodoloških uputa Eurostata Harmonized European Time Use Surveys, izdanje 2019. GLAVNI REZULTATI AKTIVNOSTI APK daje sliku visine i strukture izdataka za potrošnju prema namjeni te različitim socioekonomskim obilježjima kućanstva. Podaci iz ovog istraživanja služe i za izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena te izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa). Osim toga, APK daje podatke i o uvjetima stanovanja, opremljenosti trajnim dobrima i slično. Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke o vremenu utrošenu na pojedine aktivnosti prema sociodemografskim karakteristikama stanovništva. PRAVNA OSNOVA Anketa o potrošnji kućanstva (APK) provodi se na temelju dogovora država (Gentlemen's Agreement). Taj je dogovor postignut na Odboru za statistički program na sastanku iz 1989. godine. Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261 14. listopada 2019.) definiran je obvezan datum početka primjene APK od 1. siječnja 2025. Anketa o raspolaganju vremenom (ARV) trenutačno se provodi na temelju dogovora država koje sudjeluju u provedbi ove ankete i Eurostata (Gentlemen's Agreement). Nova Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261, 14. listopada 2019.) (Tekst značajan za EGP), primjenjivat će se na Anketu o raspolaganju vremenom od 2025. godine. PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA 1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda 2. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav 3. Modernizacija i unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja 4. Unaprjeđenje diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja POKAZATELJI REZULTATA RAZVOJNIH CILJEVA Razvojni ciljevi Pokazatelji rezultata Ciljna vrijednost Rok za ostvarenje 1. Unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statističkih proizvoda 1. broj metodologija unaprijeđenih i usklađenih s Eurostatom Obrazloženje: usklađivanje metodologije Ankete o potrošnji kućanstva s metodologijom klasifikacije COICOP 2018 (UN-ova metodologija Classification of Individual Consumption According to Purpose (COICOP) 2018) 2. broj istraživanja/aktivnosti s unaprijeđenom/usklađenom metodologijom Obrazloženje: Anketa o raspolaganju vremenom 3. broj objavljenih publikacija / setova statističkih proizvoda Obrazloženje: izrada tablica sa statističkim rezultatima, metapodataka, izvještaja o kvaliteti i publikacija Državnog zavoda za statistiku nakon obrade Ankete o raspolaganju vremenom 1 metodologija 1 istraživanje 1 set statističkih proizvoda 2025. 2024. 2024. 2025. 2. Razvoj i uvođenje novih statističkih aktivnosti i proizvoda u hrvatski statistički sustav 1. broj novih statističkih aktivnosti/istraživanja uvedenih u statistički sustav Obrazloženje: uvođenje Ankete o raspolaganju vremenom kao nove razvojne aktivnosti u statistički sustav (prvo redovito istraživanje o raspolaganju vremenom u Republici Hrvatskoj) 2. broj novih statističkih proizvoda Obrazloženje: izrada statističkih analiza za odabrane indikatore o načinu na koji stanovništvo provodi svoje vrijeme i razlike