Pravilnik o aerodromima

(1)Ovim Pravilnikom utvrđuju se minimalni tehnički i drugi zahtjevi koji se primjenjuju:

1. a)tijekom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i označavanja aerodroma, gradnje i postavljanja prepreka na području aerodroma,
2. b)za aerodromske operativne službe, opremu i instalacije, i
3. c)za određivanje površine ograničenja prepreka aerodroma.

(2)Minimalni tehnički i drugi standardi iz ovoga Pravilnika temelje se na standardima i preporučenim praksama iz Aneksa 14 Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od

1. prosinca
2. (u daljnjem tekstu Čikaška konvencija), te priručnika iz područja aerodroma Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization – ICAO).

(3)Odredbe članaka

1. do
2. ovoga Pravilnika primjenjuju se samo na aerodrome na zemlji.

(4)Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve aerodrome za koje nije izdan certifikat aerodroma sukladno Uredbi Komisije (EU) 139/2014 o utvrđivanju zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s aerodromima (SL L 44,

2. 2014.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena, i pripadajućim dokumentima Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA). Pojmovi, kratice i simboli Članak 2.

(1)Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje: 1. aerodrom (aerodrome): određeno područje (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) na zemlji ili na vodi, nepokretnoj strukturi uz obalu ili plutajućoj strukturi, namijenjeno u cijelosti ili djelomično za kretanje, slijetanje, uzlijetanje i boravak zrakoplova, 2. aerodromski svjetlosni far (aerodrome beacon): svjetlosni far namijenjen uočavanju lokacije aerodroma iz zraka, 3. autonomni sustav za upozorenje o upadu na USS (Autonomous runway incursion warning system (ARIWS)): autonomni sustav za detekciju potencijalnog upada ili zauzetosti aktivne uzletno-sletne staze i direktno upozorenje letačkoj posadi ili operatoru vozila. 4. baza kartografskih podataka o aerodromu (aerodrome mapping database – AMDB): zbirka kartografskih podataka o aerodromu organiziranih u strukturirani skup podataka, 5. bljeskalica (capacitor discharge light): žarulja punjena plinom u kojoj se putem električnog pražnjenja visokog napona proizvodi vrlo kratak bljesak visokog intenziteta, 6. certificirani aerodrom (certified aerodrome): aerodrom čijem operatoru je izdan certifikat, 7. certifikat: svako odobrenje, licencija, svjedodžba ili drugi dokument koji se izdaje kao rezultat certifikacije, 8. certifikacija (certification): svaki oblik priznavanja sukladnosti proizvoda, dijela ili uređaja, organizacije ili osobe s primjenjivim zahtjevima te izdavanje odgovarajućeg certifikata kojim se potvrđuje takva sukladnost, 9. čistina (clearway): određena pravokutna površina na kopnu ili vodenoj površini, koja se pruža neposredno iza uzletno-sletne staze, a iznad koje zrakoplov može obaviti dio svog početnog uspona do određene visine, 10. deklinacija postaje (station declination): razlika između nultog radiala VOR-a i geografskog sjevera, određenog u trenutku kalibriranja postaje VOR-a, 11. deskriptori površine uzletno-sletne staze (runway surface condition descriptors): jedna od sljedećih tvari na površini uzletno-sletne staze: – zbijeni snijeg – snijeg koji je zbijen u čvrstu masu takvu da gume aviona, pri radnim tlakovima i opterećenjima, voze po njezinoj površini a da je pri tome više ne zbijaju u znatnoj mjeri niti stvaraju kolotečine, – suhi snijeg – snijeg od kojeg se ne može lako napraviti gruda, – mraz – kristali leda koji se stvaraju na površini, a potječu od vlage u zraku čija je temperatura jednaka točki smrzavanja ili niža; razlika između mraza i leda je u tome što se kristali mraza formiraju neovisno jedan o drugome i stoga imaju strukturu koja je više u obliku granula, – led – smrznuta voda ili zbijeni snijeg koji se pretvorio u led u hladnim i suhim uvjetima, – bljuzgavica – snijeg koji je toliko zasićen vodom da se voda cijedi ako ga se uzme u ruku, ili će prskati uokolo ako se na njega snažnije zakorači, – stajaća voda – voda dubine veće od 3 mm (uključujući i tekuću vodu), – mokri led – led na čijoj je površini voda ili led koji se topi – mokri snijeg – snijeg koji sadržava dovoljno vode da je moguće napraviti dobro zbijenu, čvrstu grudu iz koje se ne cijedi voda. 12. dodatni sustav za zaustavljanje zrakoplova (arresting system): sustav projektiran za usporavanje zrakoplova koji se nije zaustavio do kraja uzletno-sletne staze, 13. efektivni intenzitet svjetla bljeskalice (effective intensity): efektivni intenzitet svjetla bljeskalice, koji je adekvatan intenzitetu stalnog izvora svjetla iste boje promatranog s iste udaljenosti u istim uvjetima, 14. elipsoidna (geodetska) visina ellipsoid height (geodetic height): podrazumijeva visinu s obzirom na referentni elipsoid, a predstavlja duljinu normale elipsoida od točke na fizičkoj površini Zemlje do njenog probodišta kroz plohu elipsoida, 15. geodetski referentni sustav (geodetic datum): najmanji broj parametara potrebnih za utvrđivanje lokacije i orijentacije lokalnog referentnog sustava u odnosu na globalni referentni sustav/okvir, 16. geoid (geoid): ekvipotencijalna površina u gravitacijskom polju Zemlje koja se poklapa sa srednjom razinom mora (MSL) koja se kontinuirano pruža ispod kontinenata, 17. geoidna undulacija (geoid undulation): pozitivna (iznad) ili negativna (ispod) udaljenost geoida od matematičkog referentnog elipsoida. Prema definiciji elipsoida u Svjetskom geodetskom sustavu – 1984 (WGS-84), razlika između elipsoidne visine i ortometrijske visine predstavlja geoidnu undulaciju, 18. glavna uzletno-sletna staza (primary runway): uzletno-sletna staza koja se u pravilu koristi prva, uvijek kada to uvjeti dopuštaju, 19. gregorijanski kalendar (Gregorian calendar): kalendar u općoj upotrebi, prvi puta uveden 1582. radi utvrđivanja kalendarske godine koja u odnosu na Julijanski kalendar preciznije aproksimira tropsku godinu. Po Gregorijanskom kalendaru je uvedeno takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. obične po Gregorijanskom kalendaru, 20. gustoća prometa na aerodromu (aerodrome traffic density):

1. a)mala, u slučaju da broj kretanja u srednje prometnom satu nije veći od 15 po jednoj uzletno-sletnoj stazi ili tipično manje od ukupno 20 kretanja na svim uzletno-sletnim stazama aerodroma,
2. b)srednja, u slučaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu od 16 do 25 po jednoj uzletno-sletnoj stazi ili tipično, između ukupno 20 do 35 kretanja na svim uzletno-sletnim stazama aerodroma ili
3. c)velika, u slučaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu unutar raspona od 26 ili više po jednoj uzletno-sletnoj stazi, ili tipično više od ukupno 35 kretanja na svim uzletno-sletnim stazama aerodroma. Broj kretanja u srednje prometnom satu je aritmetička sredina broja kretanja tijekom godine dnevnog najprometnijeg sata. Jedno kretanje kao pojam sadrži ili jedno slijetanje ili jedno uzlijetanje, 21. helidrom (heliport): određena površina na tlu ili objektu namijenjena u potpunosti ili djelomično za dolazak, odlazak i površinsko kretanje helikoptera, 22. identifikacijski znak aerodroma (aerodrome identification sign): oznaka na aerodromu postavljena kao pomoć u identifikaciji aerodroma iz zraka, 23. instrumentalna uzletno-sletna staza (instrument runway): jedan od sljedećih tipova uzletno-sletnih staza namijenjenih operacijama zrakoplova utemeljenim na instrumentalnom prilazu:
4. a)uzletno-sletna staza za neprecizno prilaženje (non-precision approach runway): uzletno-sletna staza opremljena vizualnim i nevizualnim sredstvima namijenjena za operacije slijetanja nakon (završene) operacije instrumentalnog prilaženja tipa A pri vidljivosti ne manjoj od 1000 m,
5. b)uzletno-sletna staza za precizno prilaženje kategorije I (precision approach runway, category I): uzletno-sletna staza opremljena vizualnim i nevizualnim sredstvima namijenjena za operacije slijetanja nakon (završene) operacije instrumentalnog prilaženja tipa B s visinom odluke ne manjom od 60 m (200 stopa) i pri horizontalnoj vidljivosti ne manjom od 800 m ili vidljivim područjem (po dužini) uzletno-sletne staze (RVR) dužim od 550 m,
6. c)uzletno-sletna staza za precizno prilaženje kategorije II (precision approach runway, category II): uzletno-sletna staza opremljena vizualnim i nevizualnim sredstvima namijenjena za operacije slijetanja nakon (završene) operacije instrumentalnog prilaženja tipa B s visinom odluke od 60 m (200 stopa) do 30 m (100 stopa) i vidljivim područjem (po dužini) uzletno-sletne staze (RVR) dužim od 300 m,
7. d)uzletno-sletna staza za precizno prilaženje kategorije III (precision approach runway, category III): uzletno-sletna staza opremljena vizualnim i nevizualnim sredstvima namijenjena za operacije slijetanja nakon (završene) operacije instrumentalnog prilaženja tipa B s visinom odluke nižom od 30 m (100 stopa) ili bez visine odluke, i s vidljivim područjem uzletno-sletne staze (RVR) manjim od 300 m ili bez ograničenja vidljivog područja uzletno-sletne staze (RVR), 24. integritet (cjelovitost) podataka (data integrity, assurance level): stupanj sigurnosti da zrakoplovni podatak ili njegova vrijednost nisu izgubljeni ili izmijenjeni od datuma nastanka podatka ili njegove ovlaštene izmjene, 25. izvanredno održavanje: radovi kojima se operativna površina, objekti, instalacije, uređaji, oprema ili sredstava vraćaju u uporabljivo stanje nakon nekog izvanrednog događaja ili nepropisnog održavanja, 26. izvješće o stanju USS (Runway condition report (RCR)): sveobuhvatno standardizirano izvješće o stanju površine uzletno-sletne staze i posljedičnom učinku na performanse aviona u slijetanju i polijetanju, opisano oznakom stanja uzletno-sletne staze, 27. kalendar (calendar): diskretni vremenski referentni sustav koji služi kao osnova za definiranje vremenskog položaja s vremenskom jedinicom jednog dana (ISO 19108), 28. kartografski podaci o aerodromu (aerodrome mapping data – AMD): informacije koje prikazuju standardizirane elemente aerodroma na određenom području, uključujući geoprostorne podatke i metapodatke, a prikupljene u svrhu njihovog objavljivanja u Zborniku zrakoplovnih informacija (u daljnjem tekstu: AIP) ili VFR priručniku. 29. kategorizacija s obzirom na integritet zrakoplovnog podatka (integrity classification aeronautical data): podjela zrakoplovnih podataka s obzirom na procijenjeni rizik uzrokovan primjenom necjelovitih ili netočnih (zrakoplovnih) podataka:
8. a)rutinski (zrakoplovni) podaci: veoma mala mogućnost od nesreće zrakoplova ako se operacije letenja i slijetanja nastave unatoč necjelovitosti ili netočnosti ovih zrakoplovnih podataka,
9. b)bitni (zrakoplovni) podaci: moguća je nesreća zrakoplova ako se operacije letenja i slijetanja nastave unatoč necjelovitosti ili netočnosti ovih zrakoplovnih podataka ili
10. c)kritični (zrakoplovni) podaci: vrlo je velika mogućnost od nesreće zrakoplova ako se operacije letenja i slijetanja nastave unatoč necjelovitosti ili netočnosti ovih zrakoplovnih podataka, 30. klasifikacijski broj kolničke konstrukcije (pavement classification number – PCN): broj koji izražava nosivost kolničke konstrukcije za neograničeni broj operacija, 31. klasifikacijski broj zrakoplova (aircraft classification number – ACN): broj koji izražava relativni utjecaj zrakoplova na kolničku konstrukciju za specifičnu standardnu kategoriju posteljice, 32. kôd stanja USS (Runway condition code (RWYCC)): broj koji opisuje stanje površine USS i koji se koristi u Izvješću o stanju USS (RCR), 33. koeficijent upotrebljivosti (usability factor): postotak vremena za koje korištenje uzletno-sletne staze ili sustava uzletno-sletnih staza nije ograničen zbog bočne komponente vjetra, 34. kolnička konstrukcija: sustav koji se sastoji od međusobno povezanih slojeva: pokrovnog, veznog i nosivog sloja. Svrha joj je da preuzima opterećenja od prometa i da ih prenosi i smanjuje do veličine naprezanja koja posteljica može preuzeti. Na taj način osigurava mehaničku otpornost i stabilnost građevine. Kolnička konstrukcija može biti savitljiva (asfaltna) ili kruta (betonska), 35. kritična točka (hot spot): određena točka ili površina na aerodromu na kojoj je obvezan povećani oprez pilota ili vozača zbog procijenjenog rizika od kolizije ili neovlaštenog ulaska na uzletno-sletnu stazu, 36. križanje staza za vožnju (taxiway intersection): križanje dviju ili više staza za vožnju, 37. kvaliteta podataka (data quality): stupanj ili razina pouzdanosti da dostavljeni/pruženi podaci ispunjavaju zahtjeve korisnika glede točnosti, razlučivosti, integriteta (ili ekvivalentne razine osiguranja), sljedivosti, pravovremenosti, potpunosti i formata, 38. lampa: rasvjetno tijelo u kompletu sa žaruljom, 39. lomljivi objekt (frangible object): objekt male mase oblikovan tako da se pod pritiskom lomi, deformira ili ruši kako bi predstavljao najmanju opasnost za zrakoplov, 40. lomljivost (frangibility): svojstvo objekta da zadrži strukturni integritet i krutost do zadanog maksimalnog opterećenja, ali u slučaju kada je podvrgnut opterećenju većem od zadanog ili udaru zrakoplova, lomi se, deformira ili se ruši na način da predstavlja najmanju moguću opasnost za zrakoplov, 41. manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma na zemlji ili vodi (osim stajanke) određen za uzlijetanje, slijetanje ili kretanje zrakoplova, 42. matrica procjene stanja USS (Runway condition assessment matrix (RCAM)): matrica koja omogućuje procjenu za dodjelu kôda stanja uzletno-sletne staze (RWYCC) s pomoću skupa zapažanja o uvjetima na površini uzletno-sletne staze i izvješća pilota o kočenju, 43. međupozicija za čekanje (intermediate holding position): posebno označeno mjesto za kontrolu prometa na operativnoj površini, na kojem se zrakoplov koji taksira i vozila moraju po nalogu aerodromske kontrole zračnog prometa zaustaviti i čekati odobrenje za nastavak kretanja, 44. mjesto za čekanje na servisnoj prometnici (road-holding position): posebno označen položaj na servisnoj prometnici na kojem vozila mogu biti zaustavljena da čekaju, 45. načela ljudskih čimbenika (human factors principles): načela koja se primjenjuju u zrakoplovnom dizajnu, certificiranju, obuci, operacijama i održavanju u cilju postizanja sigurnog međuodnosa između čovjeka i drugih dijelova sustava, uzimajući u obzir aspekt ljudske izvedbe, 46. nadmorska visina aerodroma (aerodrome elevation): nadmorska visina najviše točke površine za slijetanje, 47. neinstrumentalna uzletno-sletna staza (non-instrument runway): uzletno-sletna staza namijenjena za operacije zrakoplova utemeljene na postupcima vizualnog prilaženja (VFR) ili za instrumentalno prilaženje zrakoplova do određene točke iza koje zrakoplov nastavlja prilaženje u VFR uvjetima, 48. neovisni paralelni prilazi (independent parallel approaches): istovremeni prilazi po virtualnim produljenim osima na paralelne ili približno paralelne instrumentalne sletne staze, gdje nisu propisani radarski uvjeti razdvajanja između zrakoplova, 49. neovisna paralelna uzlijetanja (independent parallel departures): istovremena uzlijetanja s paralelnih ili približno paralelnih instrumentalnih uzletnih staza, 50. normalno područje letenja (normal flight zone; NFZ): područje izvan zaštićenog područja od laserskog zračenja (LFFZ, LCFZ ili LSFZ), ali koje mora biti zaštićeno od jakog laserskog zračenja koje može uzrokovati biološko oštećenje oka, 51. notice to airmen (NOTAM): obavijest koja se distribuira telekomunikacijski i koja sadržava informacije u vezi s uspostavljanjem, stanjem ili promjenom bilo kojeg zrakoplovnog sredstva, usluge, postupka ili opasnosti, o kojima je pravovremeno saznanje bitno za osoblje koje je uključeno u letačke operacije, 52. objavljene duljine (declared distances):
11. a)raspoloživa duljina za zalet (take-off run available; TORA): duljina staze objavljena kao raspoloživa i prikladna za zalet zrakoplova kod uzlijetanja,
12. b)raspoloživa duljina za uzlijetanje (take-off distance available; TODA): rapoloživa duljina za zalet zrakoplova s dodatkom čistine, ako ista postoji,
13. c)raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje (accelerate stop distance available; ASDA): raspoloživa duljina za zalet zajedno s duljinom staze za zaustavljanje, ako ista postoji, i
14. d)raspoloživa duljina za slijetanje (landing distance available; LDA): duljina uzletno-sletne staze koja je iskazana kao raspoloživa i prikladna za kretanje po zemlji zrakoplova u slijetanju, 53. objekt za odleđivanje/zaštitu od zaleđivanja (de-icing/anti-icing facility): objekt na kojem se otklanjaju mraz, led ili snijeg sa zrakoplova (odleđivanje) kako bi se osigurale čiste površine i/ili gdje se čiste površine zrakoplova zaštićuju od mraza ili leda, nakupljanja snijega ili bljuzgavice, za određeno vremensko razdoblje (zaštita od zaleđivanja), 54. okretište na stazi (runway turn pad): određena površina na aerodromu na zemlji neposredno uz uzletno-sletnu stazu namjenjena okretanju (zrakoplova) za 180º, 55. operativna površina (movement area): dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, koji se sastoji od manevarske površine i stajanke(i), 56. ortometrijska visina (orthometric height): visina točke u odnosu na geoid, određena kao visina od srednje razine mora, 57. osnovna staza uzletno-sletne staze (runway strip): definirano područje koje uključuje uzletno-sletnu stazu i stazu za zaustavljanje, ako postoji, i predviđena je za:
15. a)smanjenje rizika oštećenja zrakoplova u slučaju izlijetanja sa uzletno-sletne staze i
16. b)zaštitu zrakoplova u letu iznad uzletno-sletne staze i staze za zaustavljanje, ako ista postoji, tijekom operacija slijetanja ili uzlijetanja, 58. osnovna staza staze za vožnju (taxiway strip): staza za vožnju i pripadajuća okolna površina, namijenjena zaštiti zrakoplova tijekom taksiranja po toj stazi i smanjenju rizika od oštećenja zrakoplova u slučaju nenamjernog skretanja sa staze za vožnju, 59. ostaci stranog predmeta (Foreign object debris (FOD)): neživi predmet na operativnoj površini koji nema operativnu ni zrakoplovnu funkciju, a predstavlja potencijalnu opasnost za operacije zrakoplova, 60. oznaka (marking): simbol ili grupa simbola izvedena na operativnoj površini s ciljem jasnog isticanja zrakoplovnih informacija, 61. označivač (marker): oznaka postavljena iznad razine tla u cilju upozorenja na prepreku ili označavanja granice, 62. paralelne ili približno paralelne uzletno-sletne staze (near parallel runways): uzletno-sletne staze koje se ne sijeku i čije produžene osi imaju kut konvergencije/divergencije od 15º ili manje, 63. parkirališno mjesto zrakoplova (aircraft stand): označena površina na stajanci namijenjena za parkiranje zrakoplova, 64. područje dodira (touchdown zone): dio uzletno-sletne staze smješten iza praga, a kojeg zrakoplovi u slijetanju najprije dotaknu, 65. područje letenja slobodno od laserskog zračenja (laser-beam free flight zone; LFFZ): zračni prostor u neposrednoj blizini aerodroma gdje je gustoća upadne zrake zračenja ograničena do nivoa koji neće uzrokovati vizualno ometanje pilota, 66. područje letenja s ograničenim laserskim zračenjem (laser-beam critical flight zone; LCFZ): zračni prostor u neposrednoj blizini aerodroma, ali iznad LFFZ, gdje je gustoća upadne zrake zračenja ograničena do nivoa kojim se neće zaslijepiti pilota, 67. područje letenja osjetljivo na lasersko zračenje (laser-beam sensitive flight zone; LSFZ): zračni prostor izvan i ne nužno blizu LFFZ i LCFZ, gdje je gustoća upadne zrake zračenja ograničena do nivoa kojim se neće prouzročiti zasljepljivanje bljeskom ili efektom refleksije, 68. pokazivač smjera slijetanja (landing direction indicator): vizualni pokazivač trenutnog smjera slijetanja i uzlijetanja, 69. pomaknuti prag (displaced threshold): prag koji nije na početku uzletno-sletne staze, 70. posebno pripremljena zimska uzletno-sletna staza (specially prepared winter runway): uzletno-sletna staza suhog zamrznutog sloja na površini nastalog od zbijenog snijega ili leda ili oboje, posuta pijeskom ili sitnim šljunkom ili mehanički obrađena radi povećanja trenja, 71. pouzdanost sustava osvjetljenja (lighting system reliability): vjerojatnost da cjelokupni sustav radi u okviru dopuštenih odstupanja i da je upotrebljiv za operativne svrhe, 72. površine ograničenja prepreka (obstacle limitation surfaces): zračni prostor oko aerodroma koji se mora održavati slobodnim od prepreka u svrhu osiguranja sigurnosti zrakoplovnih operacija na tom aerodromu i sprečavanja ograničenja pri uporabi aerodroma, 73. površina za čekanje (holding bay): određena površina na kojoj zrakoplov može biti zadržan ili mimoiđen, kako bi se olakšalo kretanje zrakoplova, 74. površina za odleđivanje/zaštitu od zaleđivanja (de-icing/anti-icing pad): površina koja obuhvaća unutarnju površinu za parkiranje zrakoplova i vanjsku površinu predviđenu za kretanje dvije ili više mobilnih jedinica s opremom za odleđivanje/zaštitu od zaleđivanja, a namijenjena postupku odleđivanja / zaštite od zaleđivanja, 75. površina za slijetanje (landing area): dio operativne površine namijenjen za slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova, 76. površina za postavljanje znakova (signal area): površina na aerodromu namijenjena za postavljanje površinskih znakova, 77. pozicija za čekanje (runway-holding position): označena pozicija za zaštitu uzletno-sletne staze, površina ograničenja prepreka ili kritična ili osjetljiva zona sustava za instrumentalno slijetanje (ILS) ili mikrovalnog sustava slijetanja (MLS) na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im aerodromski kontrolni toranj ne da drukčije odobrenje, 78. površina zaštite od prepreka (obstacle protection surface): površina namijenjena sustavu vizualnog pokazatelja nagiba prilaza u kojoj objekti ili dogradnje postojećih objekata nisu dozvoljeni osim ako je, prema mišljenju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija), novi objekt ili dogradnja postojećeg zaklonjena postojećim objektom koji se ne može ukloniti, 79. prag (threshold): početak dijela uzletno-sletne staze uporabljiv za slijetanje, 80. prečka (barrette): tri ili više jediničnih izvora svjetla poprečno raspoređenih na maloj udaljenosti, tako da iz daljine daju sliku kratke svjetlosne prečke, 81. prekinuto slijetanje (balked landing): manevar slijetanja koji je neočekivano prekinut u bilo kojoj točki ispod apsolutne/relativne visine nadvišenja prepreka (OCA/H). 82. prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti, njihovi dijelovi ili raslinje, koji:
17. a)se nalaze na površini namijenjenoj za kretanje zrakoplova po tlu,
18. b)nadvisuju definirane površine ograničenja prepreka, ili
19. c)se nalaze izvan ili ispod definiranih površina ograničenja prepreka, a za koje nadležno tijelo procijeni da ugrožavaju sigurnost zračne plovidbe, 83. provjera cikličkog redundantnog koda (cyclic redundancy check; CRC): polinomna matematička funkcija izračuna kontrolne sume koja se pohranjuje zajedno sa izvornim slogom digitalnih podataka, te služi za kontrolu integriteta istih, 84. rame (shoulder): površina uz rub kolničke konstrukcije izrađena tako da omogućava prijelaz s kolničke konstrukcije na površinu okolnog terena, 85. razdvojene paralelne operacije (segregated parallel operations): istovremene operacije na paralelnim ili približno paralelnim instrumentalnim uzletno-sletnim stazama kada se jedna koristi isključivo za slijetanje, a druga isključivo za uzlijetanje, 86. razlučivost podataka (resolution): znači broj jedinica ili znamenki pomoću kojih se izražava i upotrebljava izmjerena ili izračunana vrijednost, 87. redovito održavanje: preventivno pregledavanje i preventivno izvođenje radova kojima je cilj sprječavanje gubitka svojstava i funkcionalnosti operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja, opreme ili sredstava, te izvođenje radova na zamjeni, dopuni i/ili popuni dijelova, u razmacima i opsegu određenim programom održavanja, ili zbog narušenog svojstva i/ili funkcionalnosti tih dijelova kojem uzrok nije kakav izvanredni događaj, 88. referentna duljina površine za zrakoplov (aeroplane reference field length): najmanja duljina površine potrebne za uzlijetanje pri najvećoj propisanoj težini uzlijetanja, na razini mora, u uvjetima standardne atmosfere, u mirnom zraku, na površini bez nagiba, kao što je to prikazano u odgovarajućem letačkom priručniku zrakoplova na temelju:
20. a)propisanog certifikata odgovarajućih vlasti ili
21. b)odgovarajućih podataka proizvođača zrakoplova. Pojam »duljina površine« podrazumijeva balansiranu duljinu površine za zrakoplove, ako je primjenjivo, ili udaljenost potrebnu za uzlijetanje u drugim slučajevima, 89. referentna točka aerodroma (aerodrome reference point): geografski položaj geometrijskog središta nekog aerodroma, 90. referentni sustav (datum): sustav koji se može upotrijebiti kao referenca ili osnova za izračun drugih podataka (ISO 19104), 91. servisna prometnica (service road): utvrđena ruta na operativnoj površini, namijenjena isključivo za kretanje vozila, 92. sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze (runway end safety area; RESA): površina simetrična u odnosu na produljenu središnju crtu uzletno-sletne staze, a koja se nastavlja na kraj osnovne staze uzletno sletne staze, namijenjena smanjenju rizika oštećenja zrakoplova u slučaju da sleti ispred ili se zaustavi iza površine uzletno sletne staze, 93. služba za upravljanje stajankom (apron management service): služba koja upravlja aktivnostima i kretanjem zrakoplova i vozila na stajanci, 94. SNOWTAM: posebno izdanje NOTAM-a u standardnom formatu, a koje sadržava izvješće o stanju površine kojim se obavješćuje o prisutnosti ili prestanku uvjeta snijega, leda, bljuzgavice, mraza ili vode povezanih sa snijegom, bljuzgavicom, ledom ili mrazom na operativnoj površini, 95. sposobnosti čovjeka (human performance): psihofizičke mogućnosti i ograničenja čovjeka koje imaju utjecaj na sigurnost i učinkovitost zrakoplovnih operacija, 96. stajanka (apron): određena površina na aerodromu na zemlji, namijenjena smještaju zrakoplova u cilju ukrcaja i iskrcaja putnika, utovara i istovara tereta ili pošte, opskrbe gorivom, te parkiranja ili održavanja zrakoplova, 97. stalno svjetlo (fixed light): svjetlo stalnog intenziteta promatrano s određene točke, 98. stanje površine uzletno-sletne staze (Runway surface condition): opis stanja površine uzletno-sletne staze koji se koristi u RCR-u i služi kao temelj za određivanje RWYCC-a za svrhu određivanja performansi aviona: – suha uzletno-sletna staza – površina uzletno-sletne staze nije vidljivo vlažna niti je onečišćena unutar područja koje je predviđeno za uporabu, – mokra uzletno-sletna staza – uzletno-sletna staza čija je površina vidljivo vlažna ili prekrivena slojem vode od najviše 3 mm unutar područja koje je predviđeno za uporabu, – skliska mokra uzletno-sletna staza – mokra uzletno-sletna staza na čijem značajnom dijelu su svojstva trenja degradirala, – onečišćena uzletno-sletna staza – uzletno-sletna staza čija je površina (bilo u izoliranim dijelovima ili izvan njih) unutar korištene duljine i širine znatnim dijelom pokrivena jednom ili više tvari navedenih u deskriptorima površine uzletno-sletne staze. 99. sustav upravljanja sigurnošću (safety management system; SMS): sustavno organizirano upravljanje procesima i procedurama usmjerenim na sigurnost zračnog prometa, uključujući nužnu organizacijsku strukturu, odgovornosti, politiku organizacije i procedure, 100. svjetlosni far (aeronautical beacon): svjetlosni far s kontinuiranim ili povremenim svjetlom, vidljiv iz svih smjerova, sa svrhom označavanja određene točke na zemlji, 101. svjetlosni far za oznaku opasnosti (hazard beacon): svjetlosni far koji se koristi za označavanje opasnosti za zračni promet, 102. svjetlosni identifikacijski far (identification beacon): svjetlosni far koji odašilje kodirani signal u cilju identifikacije određene referentne točke, 103. staza za uzlijetanje (take-off runway): staza namijenjena samo za uzlijetanje, 104. staza za vožnju (taxiway): određena površina na aerodromu na zemlji, namijenjena za vožnju zrakoplova, povezivanje uzletno-sletne staze sa stajankom, kao i međusobno povezivanje drugih dijelova aerodroma, uključujući:
22. a)stazu za vožnju do parkirališnog mjesta (aircraft stand taxilane): dio stajanke označen kao staza za vožnju, isključivo namijenjena za prilaz zrakoplova parkirališnim mjestima,
23. b)stazu za vožnju na stajanci (apron taxiway): dio sustava staza za vožnju na stajanci, namijenjena osiguranju vozne rute preko stajanke i
24. c)brzu izlaznu stazu za vožnju (rapid exit taxiway): staza za vožnju povezana sa uzletno-sletnom stazom pod oštrim kutom i projektirana da omogući zrakoplovu koji je sletio skretanje brzinom većom od one koja se postiže na drugim izlaznim stazama za vožnju, u cilju maksimalnog skraćivanja zauzetosti uzletno-sletne staze, 105. staza za zaustavljanje (stopway): određena površina pravokutnog oblika na kraju raspoloživog dijela uzletne staze, namijenjena za zaustavljanje zrakoplova u slučaju prekinutog uzlijetanja, 106. točnost podataka (data accuracy): stupanj sukladnosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti, 107. undulacija geoida (geoid undulation): udaljenost geoida iznad (pozitivna) ili ispod (negativna) matematički referentnog elipsoida, 108. uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na zemlji, namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova, 109. vidljivost uzduž uzletno-sletne staze (runway visual range; RVR): udaljenost do koje pilot zrakoplova može vidjeti oznake na površini iste ili svijetla koja označavaju uzletno-sletnu stazu ili svjetla središnje crte uzletno-sletne staze, 110. vrijeme prekapčanja rasvjete (switch-over time (light)): vrijeme potrebno za preklop kod promjene izvora napajanja, pri čemu se jačina svjetla, mjerena u određenom smjeru, umanji za 50 % i zatim opet poveća za 50 %, uz uvjet da je prethodno intenzitet svjetla bio 25 % ili više, 111. vrijeme zaštite (holdover time): očekivani vremenski razmak u kojem su površine zrakoplova, tretirane sredstvom protiv zamrzavanja, zaštićene od nastajanje leda ili mraza i nakupljanja snijega, 112. zaklanjanje postojećim objektom (shielding principle): primjenjuje se u slučaju kada trajni postojeći objekt ili prirodan teren (»postojeća prepreka«) već probijaju neku od površina ograničenja prepreka. Zaklon je definiran u odnosu na površinu ograničenja prepreka koja je probijena postojećom preprekom:
25. a)prilazna ili odletna ravnina: zaklon čine horizontalna ravnina koja se projicira iz vrha postojeće prepreke u smjeru od uzletno-sletne staze i kosa ravnina sa negativnim nagibom od 10 % koja se pruža od vrha postojeće prepreke prema uletno-sletnoj stazi, dok širina zaklona odgovara širini prepreke,
26. b)prijelazna ravnina: zaklon čini horizontalna ravnina koja se projicira iz vrha postojeće prepreke u smjeru od uzletno-sletne staze, dok širina zaklona odgovara širini prepreke, 113. zaštićene zone leta (protected flight zones): posebno utvrđen zračni prostor u cilju umanjenja opasnih učinaka laserskog isijavanja, 114. zaštitna svjetla uzletno-sletne staze (runway guard lights): sustav rasvjete kojim se piloti ili vozači vozila obavještavaju da su pred ulazom na aktivnu uzletno-sletnu stazu, 115. zavisni paralelni prilazi (dependent parallel approaches): istovremeni prilazi na paralelne ili približno paralelne instrumentalne uzletno-sletne staze, gdje su propisani radarski minimumi razdvajanja između zrakoplova na produljenim osima sletnih staza, 116. znak (sign):
27. a)znak s nepromjenjivom informacijom (fixed message sign): znak koji daje samo jednu trajno postavljenu informaciju ili
28. b)znak s promjenjivim informacijama (variable message sign): znak koji može prikazivati nekoliko prethodno utvrđenih informacija ili biti bez informacije, 117. zona bez prepreka (obstacle free zone, OFZ): zračni prostor iznad unutarnje prilazne površine, unutarnjih prijelaznih površina, površine prekinutog slijetanja i dijela osnovne staze koji je tim površinama omeđen, a koji ne smije biti probijen bilo kojom nepokretnom preprekom osim onih koje zadovoljavaju uvjete lomljivosti i nužne su za obavljanje sigurnih operacija zrakoplova, 118. zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu, 119. zrakoplovna rasvjeta na tlu (aeronautical ground light): svaki sustav rasvjete posebno namijenjen za pomoć u zračnoj plovidbi, osim svjetla na samom zrakoplovu.

(2)Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACN (aircraft classification number) – klasifikacijski broj zrakoplova
2. ASDA (accelerate-stop distance available) – raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje
3. ATS (air traffic services) – operativne usluge u zračnom prometu
4. cd (candela) – kandela, oznaka mjerne jedinice za svjetlosnu jakost
5. C (degree Celsius) – Celzijev stupanj, oznaka mjerne jedinice za Celzijevu temperaturu
6. CBR (California bearing ratio) – kalifornijski indeks nosivosti
7. CIE (Commission Internationale de l’Eclairage) – Međunarodna komisija za rasvjetu
8. cm (centimetre) – centimetar
9. DME (distance measuring equipment) – daljinomjer, navigacijska oprema za mjerenje udaljenosti
10. FOD (Foreign object debris) – ostaci stranog predmeta
11. ft (foot) – oznaka mjerne jedinice za vertikalnu udaljenost
12. IBN (identification beacon) – identifikacijski far
13. IFR (instrument flight rules) – pravila instrumentalnog letenja
14. ILS (instrument landing system) – sustav za instrumentalno slijetanje
15. IMC (Instrument meteorological conditions) – meteorološki uvjeti za instrumentalni let
16. K (degree Kelvin) – stupanj Kelvina, oznaka mjerne jedinice za termodinamičku temperaturu
17. kg (kilogram) – kilogram, oznaka mjerne jedinice za masu
18. km (kilometre) – kilometar
19. km/h (Kilometres per hour) – kilometara na sat
20. kt (knot) – čvor, oznaka mjerne jedinice za brzinu
21. L (litre) – litra, oznaka mjerne jedinice za obujam
22. LDA (landing distance available) – raspoloživa duljina za slijetanje
23. LCFZ (laser-beam critical flight zone) – zona letenja kritična od laserskih zraka
24. LFFZ (laser-beam free flight zone) – zona letenja slobodna od laserskih zraka
25. LOC (localizer) – usmjerivač
26. LSFZ (laser-beam sensitive flight zone) – zona letenja osjetljiva zbog laserskih zraka
27. m (metre) – metar, oznaka mjerne jedinice za duljinu
28. max (maximum) – maksimum, najveći
29. MLS (microwave landing system) – mikrovalni sustav za instrumentalno slijetanje
30. mm (milimetre) – milimetar
31. MM (middle marker) – srednji marker
32. mnm (minimum) – minimum, najmanji
33. MN (Meganewton) – Meganewton
34. NM (nautical mile) – nautička milja, oznaka mjerne jedinice za dužinu
35. NR (number) – broj
36. NU (not usable) – van uporabe
37. OCA/H (obstacle clearance altitude/height) – apsolutna/relativna visina nadvišenja prepreka
38. OFZ (obstacle free zone) – zona bez prepreka
39. OLS (obstacle limitation surface) – površina ograničenja prepreka
40. OMGWS (outer main gear wheel span) – razmak između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja
41. OM (outer marker) – vanjski marker
42. PAPI (precision approach path indicator) – pokazivač letne putanje preciznog prilaženja
43. PCN (pavement classification number) – klasifikacijski broj kolničke konstrukcije
44. RCAM (Runway condition assessment matrix) – matrica procjene stanja USS
45. RCLL (runway centre line light) – svjetla središnje crte uzletno-sletne staze
46. RCR (Runway condition report) – izvješće o stanju USS
47. REDL (runway edge light) – svjetla ruba uzletno-sletne staze
48. RENL (runway end light) – svjetla kraja uzletno-sletne staze
49. RESA (runway end safety area) – sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze
50. RVR (runway visual range) – vidljivost uzduž uzletno-sletne staze
51. RWYCC (Runway condition code) – kôd stanja USS
52. STOL (short take-off and landing) – kratko uzlijetanje i slijetanje
53. TODA (take-off distance available) – raspoloživa duljina za uzlijetanje
54. TORA (take-off run available) – raspoloživa duljina za zalet
55. TDZ (touchdown zone) – zona dodira
56. THR (threshold) – prag
57. TWR (aerodrome control tower) – aerodromski kontrolni toranj
58. TWY (taxiway) – staza za vožnju
59. USS – uzletno-sletna staza
60. VFR (visual flight rules) – pravila vizualnog letenja
61. VMC (visual meteorological conditions) – vizualni vremenski uvjeti
62. VOR (very high frequency omnidirectional radio range) – VHF svesmjerni radiofar

(3)Simboli koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje: ° – Stupanj (Degree) = – Jednako (Equals) ´ – Lučna minuta (Minute of arc) µ – Koeficijent trenja (Friction coefficient) > – Više od (Greater than) < – Manje od (Less than) % – Postotak (Percentage) ± – Plus ili minus (Plus or minus). GLAVA II. ZAJEDNIČKI REFERENTNI SUSTAVI Položajni referentni sustav Članak 3.

(1)Svjetski geodetski sustav-1984 (World Geodetic System-1984, u daljnjem tekstu: WGS-84) koristi se kao položajni (geodetski) referentni sustav.

(2)Sve geografske koordinate (širine i duljine) moraju biti izražene u WGS-

1. Visinski referentni sustav Članak
2. Srednja razina mora (MSL) kojom se izražava odnos gravitacijske visine (razine) u odnosu na površinu poznatu kao geoid, koristi se kao visinski referentni sustav. Vremenski referentni sustav Članak 5.

(1)Gregorijanski kalendar i koordinirano (univerzalno) svjetsko vrijeme (UTC) koristi se kao vremenski referentni sustav.

(2)Ako se koristi neki drugi vremenski referentni sustav (na primjer lokalno vrijeme), to mora biti naznačeno kako je navedeno u točki 2.1.2 poglavlja GEN (GEN 2.1.2) AIP-a ili u VFR priručniku. GLAVA III. ODSTUPANJA OD PROPISANIH ZAHTJEVA Članak 6.

(1)U slučaju odstupanja postojeće infrastrukture aerodroma u odnosu na zahtjeve iz Dijela trećega ovoga Pravilnika, operator aerodroma Agenciji predlaže Implementacijski plan s razdobljem implementacije korektivnih mjera te procjenom sigurnosti kojom dokazuje da je predviđenim mjerama rizik od posljedica opasnosti prihvatljiv. Agencija odobrava Implementacijski plan te određuje period njegove valjanosti.

(2)U slučaju odstupanja nove infrastrukture aerodroma u odnosu na zahtjeve iz Dijela trećega ovoga Pravilnika, a za koje Agencija procijeni da su za taj aerodrom neprikladni zbog fizičkih, topografskih ili drugih ograničenja vezanih za lokaciju tog aerodroma, posebne karakteristike projektiranja aerodroma ili je iskustvom dokazano da je na aerodromu sličnih karakteristika sigurnost zbog zadovoljavanja tog zahtjeva bila ugrožena, Agencija propisuje Posebne uvjete. Posebni uvjeti sadrže tehničke specifikacije, ograničenja i postupke s kojima se operator aerodroma mora uskladiti budući da su propisani zahtjevi neprimjereni. Posebni uvjeti izdaju se na neodređeno vrijeme i na temelju procjene sigurnosti kojom se dokazuje da je primjenom navedenih posebnih uvjeta rizik od posljedica opasnosti prihvatljiv. Posebni uvjeti sa ograničenjima uporabe aerodroma objavljuju se u AIP-u ili VFR priručniku. GLAVA IV. PROJEKTIRANJE AERODROMA Opći zahtjevi Članak 7.

(1)Građevni i infrastrukturni zahtjevi, usmjereni na optimalno provođenje sigurnosnih i zaštitnih mjera u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, moraju biti implementirani tijekom:

1. a)projektiranja i izgradnje novih objekata, te
2. b)rekonstrukcije postojećih objekata i operativne površine na aerodromu.

(2)Tijekom projektiranja aerodroma, tamo gdje je to moguće, također se uzimaju u obzir:

1. a)županijski i gradski prostorni planovi kojima je definirana namjena terena u neposrednoj okolini aerodroma, te
2. b)mjere zaštite okoliša. Zaštita okolice aerodroma Članak 8.

(1)Operator aerodroma na aerodromu i u njegovoj okolici prati promjene: (

1. a)na području površina ograničenja prepreka i zaštitnih površina utvrđenih u skladu s Dijelom četvrtim ovoga Pravilnika te svih površina povezanih s aerodromom kako bi mogao u okviru svojih ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere kojima se ublažavaju rizici povezani s prodiranjem u te površine i ta područja, (
2. b)vezane na označavanje i osvjetljavanje prepreka kako bi mogao poduzimati mjere u okviru svojih ovlasti i (
3. c)povezane s ljudskom aktivnošću i korištenjem zemljišta kako bi mogao poduzimati mjere u okviru svojih ovlasti.

(2)Operator aerodroma uspostavlja procedure kojima se ublažavaju rizici povezani s preprekama, zahvatima u prostoru, korištenjem zemljišta u okolici aerodroma i ostalim radnjama unutar područja koja se prate, a koje bi mogle utjecati na sigurne operacije zrakoplova na aerodromu, pri dolasku na aerodrom ili pri odlasku s aerodroma.

(3)Obuhvat područja oko aerodroma koje je operator aerodroma obvezan pratiti definira operator aerodroma u koordinaciji sa Agencijom, a obvezno uključuje površine koje se vizualno mogu pratiti tijekom dnevnih pregleda operativne površine.

(4)Operator aerodroma definira opseg, ograničenja, obveze i odgovornosti za ublažavanje rizika vezanih za prepreke ili opasnosti izvan ograde aerodroma u koordinaciji s Agencijom.

(5)Rizici povezani s ljudskom aktivnošću i korištenjem zemljišta uključuju: (

1. a)prepreke i mogućnost stvaranja turbulencije, (
2. b)korištenje opasnih, zbunjujućih i zavaravajućih svjetala, (
3. c)korištenje velikih i visoko reflektirajućih površina koje mogu prouzročiti zaslijepljenost, (
4. d)izvore nevidljivog zračenja ili prisutnost pokretnih ili nepokretnih objekata koji mogu ometati ili negativno utjecati na učinkovitost zrakoplovnih komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih sustava, (
5. e)izvore svjetla na zemlji u blizini aerodroma koji mogu ugroziti sigurnost zrakoplova i koja moraju biti prigušena, zasjenjena ili na drugi način modificirana na način da ne predstavljaju opasnost i (
6. f)stvaranje područja koja mogu potaknuti aktivnosti divljih životinja štetne za operacije zrakoplova. GLAVA V. REFERENTNI KOD AERODROMA Utvrđivanje referentnog koda Članak 9.

(1)Referentni kod aerodroma, koji je odabran u svrhu planiranja aerodroma, utvrđuje se u skladu s obilježjima zrakoplova kojima je aerodrom namijenjen (u daljnjem tekstu: referentni zrakoplov).

(2)Referentni kod aerodroma čine dva elementa, broj i slovo, kojima se definiraju tehničke značajke aerodroma kako bi se osigurala infrastruktura koja odgovara zrakoplovima koji će vršiti operacije na tom aerodromu:

1. a)element 1: kod, utemeljen je na potrebnoj duljini uzletno-sletne staze (terena) za referentni zrakoplov, i
2. b)element 2: slovo koda, utemeljen je na rasponu krila referentnog zrakoplova.

(3)Broj i slovo referentnog koda aerodroma utvrđuju se na temelju vrijednosti prikazanih u Tablici 1 -

1. Tablica 1-
2. Referentni kod aerodroma Kodni element 1 Kodni element 2 Kodni broj Referentna duljina za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova Kodno slovo Raspon krila 1 manje od 800 m A manje od 15 m 2 od 800 m do 1.199,99 m B od 15 m do 23,99 m 3 od 1200 m do 1.799,99 m C od 24 m do 35,99 m 4 1.800 m i više D od 36 m do 51,99 m E od 52 m do 64,99 m F od 65 m do 79,99 m

(4)Kodni broj za element 1 određuje se odabirom kodnog broja koji odgovara najvećoj referentnoj duljini za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova onih zrakopova za koji je uzletno-staza namijenjena.

(5)Kodno slovo za element 2 određuje se odabirom kodnog slova koje odgovara najvećem rasponu krila zrakoplova onih zrakopova za koji je uzletno-staza namijenjena. GLAVA VI. POSEBNE PROCEDURE OPERATORA AERODROMA Operacije zrakoplova većeg kodnog slova Članak 10.

(1)Kada na aerodrom slijeće zrakoplov koji ima zahtjevniju infrastrukturu od one temeljem koje je aerodrom certificiran, operator aerodroma mora procijeniti usklađenost operacija tog zrakoplova, infrastrukture i operacija aerodroma te mora razviti i implementirati procedure kako bi se održala prihvatljiva razina sigurnosti.

(2)Informacije o alternativnim mjerama, operativnim procedurama i ograničenjima implementiranim na aerodromu moraju se objaviti na način uobičajen u zračnom prometu. DIO DRUGI PODACI O AERODROMU Zrakoplovni podaci Članak 11.

(1)Utvrđivanje i objava zrakoplovnih podataka moraju biti usklađeni sa zahtjevima u pogledu točnosti, rezolucije i cjelovitosti zahtijevanih od strane krajnjih korisnika zrakoplovnih podataka.

(2)Kartografski podaci o aerodromu moraju biti objavljeni u AIP-u ili VFR Priručniku.

(3)Prilikom odabira značajki koje će se prikupljati mora se obratiti pažnja na namjeravanu namjenu i operativnu potrebu. Baza kartografskih podataka o aerodromu mora biti visoke (fine) ili srednje (medium) kvalitete, a odgovarajuće numeričke vrijednosti propisane su u RTCA Dokumentu DO-272B i u dokumentu ED-99C Europske organizacije nadležne za opremu koja se koristi u civilnom zrakoplovstvu (European Organization for Civil Aviation Equipment – EUROCAE).

(4)Detekcija grešaka digitalnih podataka mora se provoditi tijekom prijenosa i/ili pohrane zrakoplovnih podataka i digitalnih setova podataka. Referentna točka aerodroma Članak 12.

(1)Operator aerodroma je obvezan izmjeriti zemljopisne koordinate, te postaviti i održavati ispravnom referentnu točku aerodroma. Zemljopisne koordinate referentne točke aerodroma se objavljuju u AIP-u ili VFR Priručniku izražene u stupnjevima

(0), minutama (‘) i stotinkama sekunde (1/100’’).

(2)Referentna točka aerodroma postavlja se u blizini izvorne ili planirane geometrijske sredine aerodroma. U pravilu, njen položaj jednom definiran, ostaje nepromijenjen. Nadmorska visina aerodroma i uzletno-sletnih staza Članak 13.

(1)Operator aerodroma je obvezan izmjeriti i objaviti sa točnošću od ± 0,5 m:

1. a)nadmorsku visinu aerodroma (AIP i VFR Priručnik), i
2. b)geoidnu undulaciju za položaj nadmorske visine aerodroma (AIP).

(2)Za sve uzletno-sletne staze, opremljene navigacijskim sustavom za instrumentalni neprecizni prilaz, operator aerodroma obvezan je izmjeriti s točnošću od ± 0,5 m i u AIP-u objaviti:

1. a)nadmorsku visinu i geoidnu undulaciju za svaki prag uzletno-sletne staze (threshold),
2. b)nadmorsku visinu za svaki kraj uzletno-sletne staze (runway end), te za
3. c)nadmorsku visinu za sve bitne visoke i niske međutočke promjene nagiba uzduž uzletno-sletne staze.

(3)Za sve uzletno-sletne staze, opremljene navigacijskim sustavom za instrumentalni precizni prilaz, operator aerodroma obvezan je izmjeriti sa točnošću od ± 0,25 m i u AIP-u objaviti:

1. a)nadmorsku visinu i geoidnu undulaciju za svaki prag uzletno-sletne staze (threshold),
2. b)nadmorsku visinu za svaki kraj uzletno-sletne staze (runway end), i
3. c)najvišu nadmorsku visinu područja dodira (touchdown zone). Referentna temperatura aerodroma Članak 14.

(1)Operator aerodroma je obvezan izmjeriti i u AIP-u ili VFR Priručniku objaviti referentnu temperaturu na aerodromu u stupnjevima Celzijusa.

(2)Referentna temperatura aerodroma podrazumijeva mjesečnu srednju vrijednost najviših dnevnih temperatura najtoplijeg mjeseca u godini. Najtopliji mjesec u godini jest onaj koji u razdoblju od 5 (pet) godina ima najvišu srednju vrijednost temperature. Dimenzije aerodroma i pripadajuće informacije Članak 15.

(1)Operator aerodroma je obvezan izmjeriti ili opisati, kako je prikladno, te u AIP-u ili VFR Priručniku objaviti sljedeće podatke o aerodromu: 1. uzletno-sletna staza:

1. a)položaj istaknut u zemljopisnim koordinatama i pravi azimut (stvarni navigacijski smjer, pravi kurs) do stotinke stupnja,
2. b)broj oznake,
3. c)duljina,
4. d)širina,
5. e)položaj pomaknutog praga izražen u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost je ona koja je najbliža izmjerenoj),
6. f)uzdužni nagib,
7. g)vrsta površine,
8. h)tip uzletno-sletne staze, i
9. i)zona bez prepreka (OFZ), ukoliko je osigurana za uzletno-sletnu stazu opremljenu navigacijskim sustavom za instrumentalni precizni prilaz kategorije I 2. osnovna staza:
10. a)duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost je ona koja je najbliža izmjerenoj) i
11. b)vrsta površine, 3. sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze:
12. a)duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost je ona koja je najbliža izmjerenoj)
13. b)vrsta površine i
14. c)dodatni sustav za zaustavljanje zrakoplova (lokacija i opis), 4. staza za zaustavljanje:
15. a)duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost je ona koja je najbliža izmjerenoj) i
16. b)vrsta površine. 5. staza za vožnju:
17. a)oznaka,
18. b)širina i
19. c)vrsta površine, 6. stajanka:
20. a)vrsta površine i
21. b)parkirališna mjesta zrakoplova, 7. granice nadležnosti službe za kontrolu zračnog prometa (manevarska površina), 8. čistina:
22. a)duljina izražena u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost je ona koja je najbliža izmjerenoj) i
23. b)profil tla, 9. vizualna pomagala za postupke prilaza, 10. oznake i rasvjetu uzletno-sletne staze, staze za vožnju i stajanke, 11. ostala vizualna sredstva namijenjena kontroli kretanja zrakoplova na stazama za vožnju i stajanci, uključujući pozicije za čekanje i prečke za zaustavljanje, te lokaciju i vrstu sustava za vizualno navođenje zrakoplova na avio-mostove (VDGS), 12. lokacija i radio-frekvencija kontrolne točke VOR-a na aerodromu, 13. udaljenost usmjerivača (localizer) i uređaja za putanju slijetanja (glide path elements), a koji čine sustav za instrumentalno slijetanje (ILS), ili azimuta i antene mikrovalnog sustava za slijetanje (MLS) u odnosu na krajnje točke uzletno-sletne staze, izražena u cijelim metrima, a istaknuta vrijednost je ona koja je najbliža izmjerenoj, 14. lokacije i oznake standardnih ruta za kretanje zrakoplova po tlu – taksiranje.

(2)Operator aerodroma je obvezan izmjeriti zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i stotinkama sekundi, te iste objaviti u AIP-u ili VFR Priručniku za:

1. a)svaki prag uzletno-sletne staze,
2. b)odgovarajuće točke središnje linije staze za vožnju i
3. c)svako parkirališno mjesto zrakoplova.

(3)Operator aerodroma je obvezan izmjeriti najveću nadmorsku visinu i zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i desetinkama sekunde te iste objaviti u AIP-u za: a) prepreke u prostoru u području 2 (dio unutar granica aerodroma) i b) prepreke u prostoru u području 3.

(4)Za svaku prepreku mora se naznačiti i tip prepreke te način označavanja i osvjetljavanja. Nosivost operativne površine Članak 16.

(1)Operator aerodroma je obvezan definirati i u AIP-u ili VFR Priručniku objaviti podatke o nosivosti operativne površine.

(2)Nosivost kolničke konstrukcije, asfaltne ili betonske, namijenjene za zrakoplov mase veće od 5.700 kg mora se:

1. a)odrediti korištenjem ACN-PCN metode: klasifikacijski broj zrakoplova (ACN, Aircraft Classification Number) – klasifikacijski broj kolničke konstrukcije (PCN, Pavement Classification Number), i
2. b)prikazati na način da sadrži sljedeće podatke: 1. klasifikacijski broj kolničke konstrukcije (PCN), 2. vrstu kolničke konstrukcije, 3. kategoriju nosivosti posteljice kolničke konstrukcije. 4. najveću dopuštenu kategoriju tlaka u gumama ili najveću dopuštenu vrijednost tlaka u gumama i 5. metodu procjene.

(3)Klasifikacijski broj kolničke konstrukcije (PCN) izražava se s točnošću od jedne desetine cijelog broja, a podrazumijeva da zrakoplov sa klasifikacijskim brojem (ACN) jednakim ili manjim od objavljenog klasifikacijskog broja kolničke konstrukcije (PCN) može obavljati operacije na toj kolničkoj konstrukciji, uzimajući u obzir ograničenje: a) vrijednosti tlaka u gumama kotača zrakoplova, ili b) ukupne mase zrakoplova (s putnicima i teretom) tog tipa zrakoplova.

(4)Klasifikacijski broj zrakoplova (ACN) određuje se ovisno o vrsti kolničke konstrukcije (savitljiva ili kruta) te ovisno o kategoriji posteljice ispod kolničke konstrukcije.

(5)U postupku određivanja klasifikacijskog broja zrakoplova i klasifikacijskog broja kolničke konstrukcije (ACN – PCN) obvezno je korištenje sljedećih kodova prikazanih u Tablici 2-1.: Tablica 2-1. Određivanje PCN oznake

1. a)Vrsta kolničke konstrukcije Kod kruta kolnička konstrukcija R savitljiva kolnička konstrukcija F
2. b)Kategorija nosivosti posteljice Kod Visoka kategorija nosivosti: Krute kolničke konstrukcije sa značajkom K = 150 MN/m3, gdje K predstavlja sve vrijednosti iznad 120 MN/m3 . Savitljive kolničke konstrukcije sa značajkom CBR =15, gdje CBR predstavlja sve vrijednosti iznad 13. A Srednja kategorija nosivosti: Krute kolničke konstrukcije sa značajkom K = 80 MN/m3, gdje K predstavlja sve vrijednosti od 60 MN/m3 do 120 MN/m3 . Savitljive kolničke konstrukcije sa značajkom CBR =10, gdje CBR predstavlja sve vrijednosti od 8 do 13. B
3. b)Kategorija nosivosti posteljice Kod Niska kategorija nosivosti: Krute kolničke konstrukcije sa značajkom K = 40 MN/m3, gdje K predstavlja sve vrijednosti od 25 MN/m3 do 60 MN/m3 . Savitljive kolničke konstrukcije sa značajkom CBR =6, gdje CBR predstavlja sve vrijednosti od 4 do 8. C Vrlo niska kategorija nosivosti: Krute kolničke konstrukcije sa značajkom K = 20 MN/m3, gdje K predstavlja sve vrijednosti niže od 25 MN/m3 Savitljive kolničke konstrukcije sa značajkom CBR =3, gdje CBR predstavlja sve vrijednosti niže od 4. D
4. c)Najveća dopuštena kategorija tlaka u gumama kotača zrakoplova Kod Neograničena: bez ograničenja tlaka W Visoka: tlak ograničen na 1,75 Mpa X Srednja: tlak ograničen na 1,25Mpa Y Niska: tlak ograničen na 0,50 Mpa Z
5. d)Metoda procjene Kod Inženjerska procjena: podrazumijeva posebna ispitivanja i proračune osnovnih karakteristika kolničke konstrukcije i primijenjene tehnologije na ponašanje kolničke konstrukcije. T Iskustvena procjena s obzirom na karakteristike zrakoplova: podrazumijeva znanje utemeljeno na iskustvu o dostatnoj nosivosti kolničke konstrukcije, s obzirom na tip, masu i ACN zrakoplova za koji je ista namijenjena. U

(6)Ukoliko je kolnička konstrukcija složena ili nestandardna, obvezno je kod opisa vrste kolničke konstrukcije dodati napomenu (kao u primjeru 2. ovoga stavka). Ispravan način prikazivanja proračunate vrijednosti nosivosti kolničke konstrukcije, korištenjem kodova opisanih u stavku 5. ovoga članka, dan je u sljedeća četiri primjera:

1. a)primjer 1. Proračunata vrijednost nosivosti kolničke konstrukcije PCN=80; (R) kruta kolnička konstrukcija; (B) posteljica srednje kategorije nosivosti; (W) nema ograničenja tlaka u gumama kotača zrakoplova; (T) inženjerska procjena PCN 80/R/B/W/ T
2. b)primjer 2. Proračunata vrijednost nosivosti kolničke konstrukcije PCN=50; (F) složena kolnička konstrukcija koja ima svojstva savitljive; (A) posteljica visoke kategorije nosivosti; (Y) najveći dopušteni tlak u gumama kotača zrakoplova iznosi 1,25 MPa; (U) iskustvena procjena PCN 50/F/A/Y/U Napomena: Složena kolnička konstrukcija
3. c)primjer 3. Proračunata vrijednost nosivosti kolničke konstrukcije PCN=40; (F) savitljiva kolnička konstrukcija; (B) posteljica srednje kategorije nosivosti; najveći dopušteni tlak u gumama kotača zrakoplova iznosi 0,80 MPa; (T) inženjerska procjena. PCN 40/F/B/0,80MPa/T
4. d)primjer 4. Proračunata vrijednost nosivosti kolničke konstrukcije PCN=40; (F) savitljiva kolnička konstrukcija; (B) posteljica srednje kategorije nosivosti; najveći dopušteni tlak u gumama kotača zrakoplova iznosi 0,80 MPa; (T) inženjerska procjena. Pored toga, kolnička konstrukcija podliježe ograničenju ukupne mase B747-400 od 390.000 kg. PCN 40/F/B/0,80MPa/T Napomena: Najveća dopuštena masa B747-400 iznosi 390.000 kg

(7)U slučaju kada je pod određenim uvjetima dopuštena uporaba kolničke konstrukcije za zrakoplove čiji je klasifikacijski broj (ACN) veći od klasifikacijskog broja kolničke konstrukcije (PCN), operator aerodroma je obvezan definirati:

1. a)uvjete pod kojima je dopušteno preopterećenje kolničke konstrukcije, te
2. b)najveći klasifikacijski broj zrakoplova (ACN) za koji je dopušteno preopterećenje.

(8)Nosivost operativne površine, sa ili bez kolničke konstrukcije, namijenjene za zrakoplove mase jednake ili manje od 5.700 kg, procjenjuje se iskustvenom procjenom s obzirom na karakteristike referentnog zrakoplova, a izražava se i objavljuje na način da sadrži sljedeće podatke: najveća dopuštena masa zrakoplova i najveći dopušteni tlak u gumama kotača zrakoplova (na primjer: 4.000 kg/0,50 MPa). Lokacija za kontrolu visinomjera prije leta Članak 17.

(1)Operator aerodroma je obvezan definirati najmanje jednu lokaciju za kontrolu visinomjera prije leta.

(2)Lokacija za kontrolu visinomjera treba se nalaziti na stajanci.

(3)Nadmorska visina lokacije za kontrolu visinomjera prije leta iskazuje se kao prosječna nadmorska visina područja na kojem je postavljena, zaokružena na najbliži (cijeli) metar.

(4)Najveća dopuštena razlika između nadmorske visine bilo kojeg (pojedinog) dijela površine lokacije za kontrolu visinomjera prije leta i prosječne nadmorske visine izmjerene za cijelu površinu lokacije iznosi ± 3 m. Objavljene duljine Članak 18. Sljedeće duljine računaju se (do najbližeg metra) i objavljuju za sve uzletno-sletne staze:

1. a)raspoloživa duljina za zalet (TORA; Take – Off Run Available),
2. b)raspoloživa duljina za uzlijetanje (TODA; Take – Off Distance Available),
3. c)raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje (ASDA; Accelerate – Stop Distance Available), i
4. d)raspoloživa duljina za slijetanje (LDA; Landing Distance Available). Uvjeti na površinama za kretanje zrakoplova i povezanim sadržajima Članak 19.

(1)Operator aerodroma je obvezan kontinuirano prikupljati sve informacije o uvjetima za kretanje zrakoplova na manevarskoj površini i stajanci za zrakoplove, o operativnom statusu pojedinih objekata bitnih za sigurnost kretanja zrakoplova, te sve navedeno dostavljati nadležnoj jedinici pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koja pruža usluge zrakoplovnog informiranja (u daljnjem tekstu: AIS) i ATS (informacije od operativnog značaja) u cilju pružanja informacija zrakoplovima u odlasku i dolasku.

(2)Sve informacije iz stavka 1. ovoga članka ažuriraju se na način da se pravovremeno utvrdi, dokumentira i objavi svaka promjena uvjeta i operativnog statusa pojedinog objekta bitnog za sigurnost kretanja zrakoplova.

(3)Uvjeti na operativnoj površini i operativni status pojedinih objekata bitnih za sigurnost kretanja zrakoplova podrazumijevaju sve što može utjecati na performanse zrakoplova, a posebno:

1. a)građevinske i druge radove na održavanju,
2. b)neravnine, pukotine i druga oštećenja uzletno-sletne staze, staze za vožnju i stajanke za zrakoplove,
3. c)vodu, snijeg, bljuzgavicu, led ili mraz na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci za zrakoplove,
4. d)kemijska sredstva za uklanjanje i sprječavanje stvaranja leda (anti-icing i de-icing) ili druga onečišćenja (blato, prašina, pijesak, vulkanski pepeo, različite masnoće ili guma) na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci,
5. e)snježne nanose ili zamete u blizini uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke za zrakoplove,
6. f)sve druge privremene opasnosti, uključujući i parkirani zrakoplov na manevarskoj površini ili stajanci za zrakoplove na prostoru izvan označenih i objavljenih parkirališnih mjesta,
7. g)kvar ili nepropisan rad jednog dijela ili svih vizualnih pomagala na operativnoj površini aerodroma, te u području prilaza i odleta, i
8. h)kvar primarnog ili sekundarnog napajanja električnom energijom.

(4)U cilju provedbe odredbi stavaka 1.,

1. i
2. ovoga članka, operator aerodroma je, u slučaju kada ima najmanje jednu dnevnu operaciju uzlijetanja ili slijetanja zrakoplova, obvezan najmanje jednom dnevno na aerodromu sa uzletno-sletnom stazom kodnog broja 1 i 2, odnosno najmanje dva puta dnevno na aerodromima sa uzletno-sletnom stazom kodnog broja 3 i 4, organizirati pregled operativne površine, te svih pripadajućih sustava namijenjenih za dnevno i noćno obilježavanje operativne površine (vidi DIO DEVETI ovog Pravilnika).

(5)Osim pregleda iz stavka 4. ovoga članka, operator aerodroma obvezan je osigurati provedbu pregleda uzletno-sletne staze u bilo kojem trenutku značajnih promjena uvjeta na površini uzletno-sletne staze uslijed meteoroloških utjecaja.

(6)Pregled iz stavka 4. ovoga članka obavlja se i ukoliko to zahtijeva aerodromski kontrolni toranj, odnosno zrakoplovni inspektor.

(7)Operator kontroliranog aerodroma mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine s kolničkom konstrukcijom te izrađuje izvješća o obavljenom pregledu, bude stručno osposobljeno iz sljedećih područja (ono što je primjenjivo):

1. a)Poznavanje aerodroma (uključujući oznake, znakovi, svjetla),
2. b)Priručnik/Naputak o uporabi aerodroma,
3. c)Plan postupanja u slučaju izvanrednog događaja,
4. d)Procedura pokretanja NOTAM-a,
5. e)Postupci pregledavanja operativnih površina aerodroma,
6. f)Vožnja po operativnoj površini,
7. g)Postupci radio-komunikacije,
8. h)Frazeologija na aerodromu (uključujući izgovor ICAO abecede),
9. i)Procedure aerodromskog kontrolnog tornja na operativnoj površini,
10. j)Tipovi onečišćivača na USS i izvješćivanje,
11. k)Pokretanje procedure i ispunjavanje Izvješća o stanju USS (RCR),
12. l)Procjena i izvješćivanje svojstava trenja na USS,
13. m)Korištenje uređaja za mjerenje trenja,
14. n)Kalibracija i održavanje uređaja za mjerenje trenja (ukoliko operator aerodroma sam provodi mjerenja),
15. o)Svjesnost o nepouzdanosti rezultata uređaja za mjerenje trenja,
16. p)Procedure kod uvjeta smanjene vidljivosti.

(8)Operator kontroliranog aerodroma bez kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine te izrađuje izvješća o obavljenom pregledu, bude osposobljeno sukladno točkama od a) do i), te točki p) stavka 7. ovoga članka u skladu s internim procedurama operatora aerodroma propisanim u priručniku /naputku o uporabi aerodroma.

(9)Operator nekontroliranog aerodroma mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine te izrađuje izvješća o obavljenom pregledu bude osposobljeno sukladno točkama od

1. a)do
2. g)stavka 7. ovoga članka u skladu s internim procedurama operatora aerodroma propisanim u priručniku /naputku o uporabi aerodroma. Procjena stanja površine uzletno-sletne staze s kolničkom konstrukcijom na kontroliranom aerodromu Članak 20.

(1)Uvijek kada se na operativnoj uzletno-sletnoj stazi ili jednom od njenih dijelova nalazi voda, snijeg, bljuzgavica, mraz ili led, operator aerodroma je obvezan procijeniti postotak prekrivenosti i debljinu onečišćivača po trećinama uzletno-sletne staze.

(2)Postupak procjene uključuje: – procjenu o stanju operativne površine, – pružanje informacije o procjeni u ispravnom formatu, – izvješćivanje o značajnim promjenama bez odgađanja.

(3)Za izvješćivanje o stanju operativne površine i povezane infrastrukture koristi se Izvješće o stanju USS (RCR).

(4)Izvješće o stanju USS (RCR) sastoji se od dva dijela: – dio proračuna performansi zrakoplova, i – dio svjesnosti situacije.

(5)Informacija se prenosi u obliku poruke od niza znakova sa sljedećim redoslijedom i korištenjem AIS kompatibilnih znakova:

1. a)Dio proračuna performansi zrakoplova: i. ICAO indikator lokacije aerodroma – četiri slova sukladno ICAO Doc 7910 (nnnn); ii. datum i vrijeme procjene (UTC) – vrijeme kada je pregled proveden od strane ovlaštenog osoblja (MMDDhhmm); iii. niži broj oznake uzletno-sletne staze – dvije znamenke i slovo (L, C ili R ukoliko je primjenjivo) (nn[L] or nn[C] or nn[R]); iv. kôd stanja USS (RWYCC) za svaku trećinu uzletno-sletne staze – jednoznamenkasti brojevi koji se izvješćuju za svaku trećinu uzletno-sletne staze u smjeru od nižeg broja oznake uzletno-sletne staze, između kojih je kosa crta (n/n/n); v. postotak pokrivenosti onečišćivačem (stajaća voda, bljuzga, suhi ili mokri snijeg) za svaku trećinu uzletno-sletne staze – brojevi sukladni Tablici 2-2. kojima je izražena prosječna pokrivenost onečišćivačem za svaku trećinu zasebno, odvojeni kosom crtom ([n]nn/[n]nn/[n]nn); vi. debljina sloja nezbijenog/raspršenog onečišćivača za svaku trećinu uzletno-sletne staze – dvo ili troznamenkasti brojevi sukladni Tablici 2-3. koji označavaju procjenjenu dubinu (
2. mm)onečišćivača za svaku trećinu uzletno-sletne staze, odvojeni kosom crtom ([n]nn/[n]nn/[n]nn); vii. opis stanja za svaku trećinu uzletno-sletne staze – izrazi propisani u staku 2) ovog članka ispisani velikim štampanim slovima (nnnn/nnnn/nnnn); i viii. širina uzletno-sletne staze na koju se Kod stanja USS (RWYCC) odnosi (ukoliko je manja od objavljene) – dvoznamenkasti broj koji predstavlja širinu očišćene uzletno-sletne staze u metrima (nn).
3. b)Dio svjesnosti situacije: i. skraćena duljina uzletno-sletne staze – objavljuje se novi set objavljenih duljina koje utječu na LDA; ii. snježni zapusi na uzletno-sletnoj stazi; iii. rasuti pijesak na uzletno-sletnoj stazi; iv. površina uzletno-sletne staze obrađena kemikalijama; v. snježni nanosi na uzletno-sletnoj stazi; vi. snježni nanosi na stazi za vožnju; vii. snježni nanosi oko uzletno-sletne staze; viii. stanje staza za vožnju; ix. stanje stajanke; x. napomene.

(6)U slučaju kontaminiranosti uzletno-sletne staze stajaćom vodom, snijegom, ledom, bljuzgom ili mrazom, ili u slučaju da je uzletno-sletna staza mokra zbog čišćenja ili tretiranja snijega, leda, bljuzge ili mraza, Izvješće o stanju USS (RCR) objavljuje se preko ATS i AIS službe (SNOWTAM).

(7)U slučaju kada je uzletno-sletna staza mokra, bez prisustva stajaće vode, snijega, leda ili mraza, Izvješće o stanju USS (RCR) diseminira se samo putem ATS službe.

(8)Operativno značajne informacije o stanju na stazama za vožnju i stajankama prosljeđuju se kroz rubriku »svjesnost situacije« Izvješća o stanju USS (RCR).

(9)Izrazi »KEMIJSKI OBRAĐENO« ili »RASUTI PIJESAK« ne upisuju se u dio proračuna performansi zrakoplova već se prosljeđuju kroz rubriku »svjesnost situacije« Izvješća o stanju USS (RCR).

(10)Izvješće o stanju USS (RCR) mora se izraditi svaki put kad se dogodi značajna promjena stanja površine uzletno-sletne staze zbog prisutnosti vode, snijega, bljuzge, leda ili mraza.

(11)Izvješćivanje o stanju uzletno-sletne staze mora se nastaviti izrađivati sve dok uzletno-sletna staza više nije kontaminirana, u tom slučaju operator aerodroma izdaje Izvješće o stanju USS (RCR) kojim izjavljuje da je uzletno-sletna staza mokra ili suha, ovisno o stanju.

(12)Značajnom promjenom stanja površine uzletno-sletne staze smatra se:

1. a)bilo koja promjena kôda stanja USS (RWYCC);
2. b)bilo koja promjena tipa onečišćivača;
3. c)bilo koja promjena u postotku pokrivenosti onečišćivačem (Tablica 2-2.);
4. d)bilo koja promjena u debljini pokrivenosti onečišćivačem (Tablica 2-3.);
5. e)bilo koja druga informacija, npr. izvješće pilota o svojstvima kočenja koje je ocjenjeno kao »značajno« sukladno tehnikama procjenjivanja. Tablica 2-2. Određivanje PCN oznake Procjenjeni postotak Postotak koji se izvješćuje 10 – 25 25 26 – 50 50 51 – 75 75 76 – 100 100 Promjena u postotku prekrivenosti koja rezultira s različitim »25« višekratnikom je značajna promjena i zahtijeva novo Izvješće o stanju USS (RCR). Ukoliko se postotak prekrivenosti promijeni, npr. 25 % na 30 %, izrađuje se novo Izvješće o stanju USS (RCR). Tablica 2-3. Debljina onečišćivaća i značajne razlike koje se izvješćuju Onečišćivač Vrijednosti koje se izvješćuju (
6. mm)Značajna razlika* STAJAĆA VODA 04, te ostale veće procijenjene debljine 3 mm BLJUZGA 03, te ostale veće procijenjene debljine 3 mm MOKRI SNIJEG 03, te ostale veće procijenjene debljine 5 mm SUHI SNIJEG 03, te ostale veće procijenjene debljine 20 mm *Značajna razlika odnosi se na opaženu promjenu od procijenjene debljine.

(13)Temeljem procjene iz stavka 1. ovog članka operator aerodroma mora izvjestiti kôd stanja USS (RWYCC) i opis površine USS, korištenjem sljedećih izraza: • ZBIJENI SNIJEG (COMPACTED SNOW) • SUHO (DRY) • SUHI SNIJEG (DRY SNOW) • SUHI SNIJEG NA ZBIJENOM SNIJEGU (DRY SNOW ON TOP OF COMPACTED SNOW) • SUHI SNIJEG NA LEDU (DRY SNOW ON TOP OF ICE) • MRAZ (FROST) • LED (ICE) • SKLISKO MOKRO (SLIPPERY WET) • BLJUZGA (SLUSH) • POSEBNO PRIPREMLJENA ZIMSKA UZLETNO-SLETNA STAZA (SPECIALLY PREPARED WINTER RUNWAY) • STAJAĆA VODA (STANDING WATER) • VODA NA ZBIJENOM SNIJEGU (WATER ON TOP OF COMPACTED SNOW) • MOKRO (WET) • MOKRI LED (WET ICE) • MOKRI SNIJEG (WET SNOW) • MOKRI SNIJEG NA ZBIJENOM SNIJEGU (WET SNOW ON TOP OF COMPACTED SNOW) • MOKRI SNIJEG NA LEDU (WET SNOW ON TOP OF ICE) • KEMIJSKI OBRAĐENO (CHEMICALLY TREATED) • RASUTI PIJESAK (LOOSE SAND)

(14)Kôd stanja USS (RWYCC) određuje se korištenjem Tablice 2-4. i izvješćuje za svaku trećinu uzletno-sletne staze zasebno.

(15)Opis stanja površine uzletno-sletne staze provodi se korištenjem izraza napisanih velikim slovima u Tablici 2-4. Tablica 2-4. Određivanje kôda stanja USS (RWYCC) RWYCC Opis stanja površine USS 6 SUHO 5 MRAZ MOKRO (≤3

1. mm)BLJUZGA (≤3
2. mm)SUHI SNIJEG (≤3
3. mm)MOKRI SNIJEG (≤3
4. mm)4 POSEBNO PRIPREMLJENE ZIMSKE USS ZBIJENI SNIJEG (vanjska temperatura ≤ -15°C) 3 SKLISKO MOKRO SUHI SNIJEG ili MOKRI SNIJEG (bilo koje debljine) NA ZBIJENOM SNIJEGU SUHI SNIJEG (>3
5. mm)MOKRI SNIJEG (>3
6. mm)ZBIJENI SNIJEG (vanjska temperatura > -15°C) 2 STAJAĆA VODA (>3
7. mm)BLJUZGA (>3
8. mm)1 LED 0 MOKRI LED VODA NA ZBIJENOM SNIJEGU SUHI SNIJEG ILI MOKRI SNIJEG NA LEDU

(16)Varijable koje utječu na kôd stanja USS (RWYCC) su:

1. a)postotak prekrivenosti trećine uzletno-sletne staze,
2. b)tip onečišćivača,
3. c)dubina onečišćivača i
4. d)vanjska temperatura zraka (ukoliko je moguće, koristi se površina temperaure USS).

(17)Izvješće o stanju USS (RCR) izrađuje se ako je barem na jednoj trećini USS:

1. a)>25 % trećine uzletno-sletne staze mokro, ili
2. b)postotak prekrivenosti onečišćivačem trećine uzletno-sletne staze >10 %.

(18)Ukoliko je postotak prekrivenosti trećine uzletno-sletne staze onečišćivačem ≤25 %, izvješćuje se kôd stanja USS (RWYCC) 6, 25 % prekrivenosti i onečišćivač.

(19)Ukoliko distribucija onečišćivača nije jednolika, dodatne informacije (lokacija površine koja je mokra ili prekrivena onečišćivačem) opisuju se u Napomenama u dijelu svjesnosti situacije Izvješća o stanju USS (RCR).

(20)Ukoliko je prisutno više kontaminanata sa prekrivenošću >25 %, ali niti jedan onečišćivač samostalno ne prekriva >25 % bilo koje trećine uzletno-sletne staze, RWYCC se temelji na procjeni osposobljenog osoblja uzimajući u obzir sljedeće: na koji će onečišćivač zrakoplov naići i koji će najvjerojatnije imati utjecaj na performanse zrakoplova.

(21)Dodijeljeni kôd stanja USS (RWYCC) 5, 4, 3 ili 2 ne može se podizati.

(22)Dodijeljeni kôd stanja USS (RWYCC) 1 ili 0 može se podizati na sljedeći način:

1. a)ukoliko rezultat uređaja za mjerenje trenja, kalibriranog i korištenog na propisan način, kao i sve obzervacije osoblja školovanog za procjenu stanja USS podupiru povećanje kôda stanja USS (RWYCC);
2. b)odluka se ne smije temeljiti na samo jednoj metodi procjene;
3. c)nakon što se kod 1 ili 0 povisi, površinu USS je potrebno učestalo pregledavati kako bi se osiguralo da kôd stanja USS (RWYCC) ne padne ispod procjenjenog;
4. d)neke od varijabli koje se mogu uzeti u obzir za procjenu stanja površine USS su: – padaline; – promjene temperature; – utjecaj vjetra; – učestalost korištenja USS; – tip zrakoplova koji koristi USS.

(23)Podizanje kôda stanja USS (RWYCC) 1 ili 0 ne može biti iznad RWYCC 3.

(24)Ukoliko se kao jedan od razloga podizanja kôda stanja USS (RWYCC) koristi tretman pijeskom, površina USS mora se učestalo provjeravati kako bi se osigurao kontinuirani učinak tretmana.

(25)Kôd stanja USS (RWYCC) dodijeljen prema Tablici 2-

1. će se snižavati uzimajući u obzir sve prihvatljive načine procjene hvatljivosti, uključujući kriterije propisane u Tablici 2-
2. Tablica 2-
3. Korelacija izvješća pilota o svojstvima kočenja i kôda stanja USS (RWYCC) Izvješće pilota o svojstvima kočenja Opis RWYCC N/A 6 GOOD Usporenje pri kočenju je normalno s obzirom na primjenjenu silu kočenja I kontrola smjera je normalna 5 GOOD TO MEDIUM Usporenje pri kočenju ILI kontrola smjera je između »dobrog« i »srednje dobrog« 4 MEDIUM Usporenje pri kočenju je primjentno smanjeno s obzirom na primjenjenu silu kočenja ILI kontrola smjera je primjetno smanjena 3 MEDIUM TO POOR Usporenje pri kočenju ILI kontrola smjera je između »srednje dobrog« i »lošeg« 2 POOR Usporenje pri kočenju je značajno smanjeno s obzirom na primjenjenu silu kočenja ILI kontrola smjera je značajno smanjena 1 LESS THAN POOR Usporenje pri kočenju je minimalno do nepostojeće s obzirom na primjenjenu silu kočenja ILI kontrola smjera je nesigurna 0

(26)Izvješća pilota o svojstvima kočenja uzimaju se u obzir kao dio procesa praćenja stanja, na sljedeći način:

1. a)uzimaju se u obzir za potrebe snižavanja kôda stanja USS (RWYCC); i
2. b)uzimaju se u obzir za potrebe podizanja kôda stanja USS (RWYCC) samo u kombinaciji sa ostalim informacijama navedenim u stavku 22. ovog članka.

(27)Dva uzastopna izvješća pilota »POOR« iniciraju ponovnu procjenu stanja površine ako je na snazi kôd stanja USS (RWYCC) ≥ 2.

(28)Jedno izvješće pilota o mogućnosti kočenja »LESS THAN POOR« inicira objavu te informacije, provedbu nove procjene stanja površine USS i razmatra se obustava operacija na toj USS.

(29)Matrica stanja uzletno-sletne staze (RCAM) se koristi kao alat za procjenu stanja površine uzletno-sletne staze, a mora se koristiti sa procedurama koje se sastoje od dva dijela: a) kriterij procjene, i b) kriterij za snižavanje dodijeljenog kôda stanja USS (RWYCC).

(30)Rezultati mjerenja koeficijenta trenja se ne izvješćuju.

(31)Ako se mjerenje trenja koristi u procjeni stanja površine uzletno-sletne staze prekrivene zbijenim snijegom ili ledom, uređaji za mjerenje trenja moraju biti kalibrirani i korišteni prema uputama proizvođača od strane za to osposobljenog osoblja.

(32)Kada je dio ili cijeli kolnik uzletno-sletne staze »sklisko mokar« (»slippery wet«), operator aerodroma mora tu informaciju objaviti NOTAM-om uz napomenu na kojoj trećini uzletno-sletne staze je kolnik sklizak.

(33)Trenje na površini uzletno-sletne stanje može se smanjiti zbog naslaga guma, polirnosti površine, loše odvodnje, a određivanje da je površina »skliska mokra« proizlazi iz jednog ili kombinacije sljedećih pokazatelja: pada rezultata mjerenje trenja ispod propisanih granica (vidi tablicu 9-1.), opservacije osoblja koje radi na održavanju aerodroma, ponavljajućih izvješća pilota i operatora zrakoplova koja se temelje na iskustvu pri slijetanju, analizi uspješnosti zaustavljanja zrakoplova koje pokazuju loše uvjete na površini. Uklanjanje nepokretnog zrakoplova Članak 21. Operator aerodroma je obvezan u AIP-u ili VFR Priručniku objaviti:

1. a)kontakt detalje/informacije (broj(eve) telefona/telefaksa, email, itd.) ureda koordinatora aerodroma nadležnog za operacije uklanjanja neispravnog zrakoplova koji se nalazi na operativnoj površini ili u njezinoj neposrednoj blizini,
2. b)mogućnosti za uklanjanje oštećenog zrakoplova sa operativne površine ili površine u njezinoj neposrednoj blizini, te
3. c)najveći zrakoplov za koji je aerodrom opremljen u cilju njegovog uklanjanja kada je oštećen. Sustavi vizualnog pokazatelja prilaznog nagiba Članak 22. Operator aerodroma je obvezan u AIP-u ili VFR Priručniku objaviti informaciju o postavljenom sustavu vizualnog pokazatelja prilaznog nagiba na način da ista sadrži sljedeće podatke:
4. a)broj oznake uzletno-sletne staze i strana na kojoj je sustav postavljen (lijevo ili desno),
5. b)tip sustava koji je postavljen: PAPI ili APAPI,
6. c)kut pomaka i smjer pomaka (lijevo ili desno) osovine sustava u slučaju kada osovina sustava nije paralelna sa središnjom linijom uzletno-sletne staze,
7. d)nominalni kut(ovi) prilaznog nagiba za PAPI i APAPI: kut (B+C) ÷ 2, odnosno (A+B) ÷ 2, kako je prikazano na Slici 5-19.,
8. e)najmanja visina vidljivosti signala za označavanje položaja unutar nagiba iznad praga: 1. za PAPI: kut postavljanja treće jedinice od uzletno-sletne staze minus 2’, odnosno kut B minus 2’, 2. za APAPI: kut postavljanja jedinice dalje od uzletno-sletne staze minus 2’, odnosno kut A minus 2’. Koordinacija između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i operatora aerodroma Članak 23.

(1)Da bi pružatelji usluga zrakoplovnog informiranja dobili informacije koje im omogućuju da pružaju najnovije preduzletne informacije i ispune potrebe za letnim informacijama, između operatora aerodroma i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi mora postojati službeni dogovor kojim se osigurava da se pružatelju usluga u zračnoj plovidbi čim prije dostave: a) informacije o statusu certifikacije i uvjetima na aerodromu, b) operativni status povezanih objekata, usluge i navigacijska pomagala na aerodromu i c) sve druge informacije koje smatra važnima za rad.

(2)Operator aerodroma prije uvođenja promjena u sustav zračnog prometa vodi računa o vremenu koje je pružatelju usluga u zračnoj plovidbi potrebno za pripremu, izradu i izdavanje relevantnog materijala za objavu. Izvještavanje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi Članak 24.

(1)Operator aerodroma mora izvještavati po pitanjima od operativnog značaja ili utjecaja na operacije zrakoplova i aerodroma u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera, osobito u slučaju:

1. a)građevinskih radova ili radova održavanja,
2. b)oštećenja površine uzletno-sletne staze, staza za vožnju ili stajanke,
3. c)vode, snijega, bljuzgavice, leda ili mraza na uzletno-sletnoj stazi, stazama za vožnju, ili na stajanci,
4. d)nanosa snijega na uzletno-sletnoj stazi, stazama za vožnju ili na stajanci,
5. e)anti-icing ili de-icing kemikalija ili drugih kontaminanata na uzletno-sletnoj stazi, stazama za vožnju ili na stajanci,
6. f)drugih privremenih opasnosti, uključujući i parkirane zrakoplove,
7. g)kvara ili nepravilnog rada aerodromskih vizualnih sredstava,
8. h)kvara primarnog ili sekundarnog napajanja (power supply) i
9. i)promjene kategorije spasilačko – vatrogasne zaštite uobičajeno dostupne na aerodromu.

(2)Operator aerodroma mora poštovati unaprijed određene, međunarodno dogovorene datume AIRAC-a (aeronautical information regulation and control) sustava. DIO TREĆI FIZIČKA OBILJEŽJA OPERATIVNE POVRŠINE GLAVA I UZLETNO-SLETNA STAZA Broj i orijentacija uzletno-sletnih staza Članak 25.

(1)U postupku određivanja lokacije za novu uzletno-sletnu stazu, operator aerodroma mora osigurati da na područjima iznad kojih zrakoplov leti prilikom prilaza uzletno-sletnoj stazi ili odustajanja od slijetanja i ponavljanja postupaka prilaza (missed approach) nema prepreka i drugih nepovoljnih čimbenika koji bi ograničavali operacije zrakoplova za koje je uzletno-sletna staza namijenjena.

(2)Ukupni broj i orijentacija uzletno-sletnih staza na aerodromu definiraju se na način da čimbenik iskoristivosti aerodroma bude 95 % ili više od toga za zrakoplove za koje je uzletno-sletna staza namijenjena.

(3)U postupku određivanja položaja i orijentacije nove uzletno-sletne staze mora se na najmanju moguću mjeru svesti negativni utjecaj buke zrakoplova u prilazu i odletu iznad naseljenih područja. Dozvoljene maksimalne komponente bočnog vjetra Članak 26.

(1)U postupku određivanja položaja i orijentacije uzletno-sletne staze, dozvoljene maksimalne komponente bočnog vjetra su kako slijedi:

1. a)37 km/h (20
2. kt)za zrakoplove kojima je referentna duljina uzletno-sletne staze 1.500 m ili više, osim u slučaju relativno česte pojave smanjenog trenja na kolničkoj konstrukciji uzletno-sletne staze, kada je najveća dopuštena komponenta bočnog vjetra 24 km/h (13 kt),
3. b)24 km/h (13
4. kt)za zrakoplove kojima je referentna duljina uzletno-sletne staze od 1.200 m do 1.499,99 m te
5. c)19 km/h (10
6. kt)za zrakoplove kojima je referentna duljina uzletno-sletne staze do 1.199,99 m.

(2)Analiza i odabir podataka koji se koriste za izradu ruže vjetrova u cilju izračuna čimbenika uporabljivosti uzletno-sletne staze, provode se na temelju pouzdanih statističkih podataka pokrivenosti vjetrova, izrađenim na temelju opažanja organiziranog i provedenog: a) svakodnevno u najdužem mogućem vremenskom razdoblju, ali ne kraćem od pet godina i b) minimalno osam puta dnevno u jednakim vremenskim razmacima. Lokacija praga Članak 27.

(1)Prag se postavlja na krajnjem dijelu uzletno-sletne staze.

(2)U slučaju kada prag nije moguće postaviti na krajnjem dijelu uzletno-sletne staze, dopušteno ga je pomaknuti trajno ili privremeno u slučaju:

1. a)operativnih ograničenja,
2. b)površinskih oštećenja kolničke konstrukcije,
3. c)neupotrebljivosti dijela uzletno-sletne staze ili
4. d)nekog drugog razloga.

(3)U slučaju trajnog ili privremenog pomicanja praga iz stavka 2. ovoga članka, između područja koje se ne koristi i pomaknutog praga potrebno je osigurati:

1. a)ravnu površinu najmanje duljine 60 m, koja je stabilizirana i bez prepreka i
2. b)dodatnu sigurnosnu površinu kraja uzletno-sletne staze (RESA). Stvarna duljina uzletno-sletne staze Članak 28.

(1)Stvarna duljina glavne uzletno-sletne staze mora odgovarati operativnim zahtjevima referentnog zrakoplova i ne smije biti kraća od najduže duljine dobivene korekcijom osnovne duljine uzletno-sletne staze referentnog zrakoplova na lokalne uvjete.

(2)Lokalni uvjeti koji se moraju uzeti u obzir su: nadmorska visina, temperatura, nagib uzletno-sletne staze, vlažnost i značajke kolničke površine uzletno-sletne staze.

(3)Pri određivanju stvarne dužine glavne uzletno-sletne staze u obzir se moraju uzeti zahtjevi referentnog zrakoplova za operacije slijetanja i polijetanja za operacije u oba smjera uzletno-sletne staze.

(4)Stvarna duljina druge (sekundarne) uzletno-sletne staze određuje se na isti način kao i stvarna duljina glavne uzletno-sletne staze s tim da referentni zrakoplov za koji se projektira druga uzletno sletna staza, može biti različit od referentnog zrakoplova za kojeg je projektirana glavna uzletno-sletna staza vodeći pri tome računa da čimbenik iskoristivosti aerodroma bude jednak ili veći od 95 %.

(5)Ukoliko je uzletno sletna staza povezana sa stazom za zaustavljanje ili čistinom, može se prihvatiti i kraća stvarna duljina uzletno-sletne staza od one definirane sukladno stavcima

1. –
2. ovoga članka, ali moraju biti osigurani svi operativni uvjeti za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova kojima je ta uzletno-sletna staza namijenjena. Širina uzletno-sletne staze Članak 29.

(1)Širina uzletno-sletne staze definirana je na temelju referentnog koda aerodroma i ne smije biti manja od vrijednosti istaknutih u Tablici 3-1.: Tablica 3-1. Minimalna širina uzletno-sletne staze Kodni broj Razmak između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja a Manji od 4.5 m 4.5 m do 5,99 m 6 m do 8,99 m 9 m do 14,99 m 1* 18 m 18 m 23 m – 2* 23 m 23 m 30 m – 3 30 m 30 m 30 m 45 m 4 – – 45 m 45

(2)Širina uzletno-sletne staze kodnog broja 1 ili 2 za precizni instrumentalni prilaz ne smije biti manja od 30 m. Najmanja dopuštena udaljenost između paralelnih uzletno-sletnih staza Članak 30.

(1)Najmanja dopuštena udaljenost između uzdužnih središnjih osi dvije paralelne neinstrumentalne uzletno-sletne staze, namijenjene za istovremenu uporabu, definirana je u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja dopuštena udaljenost između dvije uzdužne središnje osi paralelnih uzletno-sletnih staza Kodni broj uzletno sletne staze Najmanja dopuštena udaljenost između dvije uzdužne središnje osi paralelnih uzletno-sletnih staza 1 120 m 2 150 m 3 210 m 4 210 m

(2)Najmanja dopuštena udaljenost između uzdužnih središnjih osi dvije paralelne instrumentalne uzletno-sletne staze, namijenjene za istovremenu uporabu, definirana je u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja dopuštena udaljenost između dvije uzdužne središnje osi paralelnih uzletno-sletnih staza u ovisnosti o vrsti paralelnih operacija Vrsta paralelnih operacija Najmanja dopuštena udaljenost između dvije uzdužne središnje osi paralelnih uzletno-sletnih staza Nezavisni paralelni prilazi (slijetanja) 1.035 m Zavisni paralelni prilazi (slijetanja) 915 m Nezavisni paralelni odlasci (uzlijetanja) 760 m Odvojene paralelne operacijea 760 m a – za odvojene paralelne operacije, najmanju udaljenost je dopušteno: 1) umanjiti za 30 m na svakih 150 m za koje je dolazna uzletno-sletna staza pomaknuta prema nadolazećem zrakoplovu, do najmanje duljine od 300 m, odnosno 2) povećati za 30 m na svakih 150 m za koje je dolazna uzletno-sletna staza pomaknuta od nadolazećeg zrakoplova. Uzdužni nagibi uzletno-sletne staze s kolničkom konstrukcijom Članak 31.

(1)Omjer razlike najviše i najniže točke na uzdužnoj središnjoj osi uzletno-sletne staze s kolničkom konstrukcijom i ukupne duljine uzletno-sletne staze ne smije biti veći od vrijednosti navedenih u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najveći dozvoljeni uzdužni nagib uzletno-sletne staze s kolničkom konstrukcijom Kodni broj uzletno sletne staze Najveći dozvoljeni uzdužni nagib uzletno-sletne staze 1 2 % 2 2 % 3 1 % 4 1 %

(2)Niti na jednom dijelu uzletno-sletne staze sa kolničkom konstrukcijom uzdužni nagib ne smije biti veći od:

1. a)2 % za uzletno-sletne staze kodnog broja 1 ili 2,
2. b)1,5 % za uzletno-sletne staze kodnog broja 3, dok na prvoj i posljednjoj četvrtini uzletno-sletne staze opremljene za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III uzdužni nagib ne smije biti veći od 0,8 %.
3. c)1,25 % za uzletno-sletne staze kodnog broja 4, dok na prvoj i posljednjoj četvrtini uzletno-sletne staze uzdužni nagib ne smije biti veći od 0,8 %.

(3)U slučaju kada uzdužni nagib nije jednak cijelom duljinom središnje osi uzletno-sletne staze sa kolničkom konstrukcijom, najveća dopuštena razlika između dva uzastopna uzdužna nagiba propisana je u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najveća dopuštena razlika između dva uzastopna uzdužna nagiba uzletno-sletne staze Kodni broj uzletno sletne staze Najveća dopuštena razlika između dva uzastopna uzdužna nagiba uzletno-sletne staze 1 2 % 2 2 % 3 1,5 % 4 1,5 %

(4)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka, prijelaz sa jednog uzdužnog nagiba na drugi uzdužni nagib ostvaruje se preko zakrivljene površine kolničke konstrukcije sukladno Tablici 3-
2. Tablica 3-
3. Najmanji radijus zakrivljenosti Kodni broj uzletno sletne staze Učestalost promjene Najmanji radijus zakrivljenosti 1 0,4 % po 30 m 7.500 m 2 0,4 % po 30 m 7.500 m 3 0,2 % po 30 m 15.000 m 4 0,1 % po 30 m 30.000 m

(5)U slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, uzdužni nagibi izvode se na način da se bez bilo kakvih smetnji može vidjeti:

1. a)svaka točka položena 3 m iznad uzletno-sletne staze, promatrana sa bilo koje točke položene 3 m iznad uzletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici duljine uzletno-sletne staze kodnog slova C, D, E i F,
2. b)svaka točka položena 2 m iznad uzletno-sletne staze, promatrana sa bilo koje točke položene 2 m iznad uzletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici duljine uzletno-sletne staze kodnog slova B, te
3. c)svaka točka položena 1,5 m iznad uzletno-sletne staze, promatrana sa bilo koje točke položene 1,5 m iznad uzletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici duljine uzletno-sletne staze kodnog slova A.

(6)U slučaju kada se projektiraju i grade uzletno-sletne staze koje se međusobno sijeku, u cilju maksimalne operativne sigurnosti operator aerodroma mora primijeniti dodatne kriterije u svezi maksimalne raspoložive duljine vidljivosti u području križanja, opisane u ICAO Priručniku za projektiranje aerodroma (Doc 9157), dio 1.

(7)Na uzletno-sletnoj stazi sa kolničkom konstrukcijom moraju se izbjegavati undulacije ili znatne promjene uzdužnih nagiba na malim razmacima. U skladu sa tim, udaljenost između točaka presijecanja dviju uzastopnih krivulja uzdužnih nagiba ne smije biti:

1. a)manja od 45 m ili,
2. b)ako je dobivena vrijednost veća od 45 m, manja od sume apsolutnih brojčanih vrijednosti uzastopnih promjena nagiba, pomnožene s odgovarajućom vrijednosti iz Tablice 3-7. Tablica 3-7. Vrijednost s kojom treba pomnožiti sumu apsolutnih brojčanih vrijednosti uzastopnih promjena nagiba Kodni broj uzletno-sletne staze Vrijednost sa kojom treba pomnožiti sumu apsolutnih brojčanih vrijednosti uzastopnih promjena nagiba 1 5.000 m 2 5.000 m 3 15.000 m 4 30.000 m Uzdužni nagibi uzletno-sletne staze bez kolničke konstrukcije Članak 32.

(1)Omjer razlike najviše i najniže točke na uzdužnoj središnjoj osi uzletno-sletne staze bez kolničke konstrukcije i ukupne duljine uzletno-sletne staze ne smije biti veći od 3 %.

(2)U slučaju kada uzdužni nagib nije jednak cijelom duljinom središnje osi uzletno-sletne staze. ovoga članka, uzdužni nagibi izvode se na način da se bez bilo kakvih smetnji može vidjeti:

1. a)svaka točka položena 3 m iznad uzletno-sletne staze, promatrana sa bilo koje točke položene 3 m iznad uzletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici duljine uzletno-sletne staze kodnog slova C, D, E i F,
2. b)svaka točka položena 2 m iznad uzletno-sletne staze, promatrana sa bilo koje točke položene 2 m iznad uzletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici duljine uzletno-sletne staze kodnog slova B, te
3. c)svaka točka položena 1,5 m iznad uzletno-sletne staze, promatrana sa bilo koje točke položene 1,5 m iznad uzletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici duljine uzletno-sletne staze kodnog slova A. Poprečni nagibi uzletno-sletne staze s kolničkom konstrukcijom Članak 33.

(1)Kako bi se omogućila odvodnja oborinskih voda s površine kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze, poprečni nagib mora biti projektiran i izveden sukladno Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanji i najveći poprečni nagib uzletno-sletne staze sa kolničkom konstrukcijom Kodno slovo uzletno-sletne staze Najmanji poprečni nagib uzletno-sletne staze Najveći poprečni nagib uzletno-sletne staze A, B 1 % 2 % C, D, E, F 1 % 1,5 %

(2)U cilju izjednačavanja vrijednosti različitih poprečnih nagiba, primijenjenih na različitim površinama, odstupanje od vrijednosti poprečnog nagiba kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze, istaknutih u stavku 1. ovoga članka, dopušteno je na križanjima: a) dvije ili više uzletno-sletnih staza, te b) uzletno-sletne staze i staze za vožnju.

(3)Poprečni nagib iz stavka 1. ovoga članka projektira se i izvodi na način da površina uzletno-sletne staze bude zaobljena, a poprečni nagibi na objema stranama središnjice simetrični.

(4)Odstupanje od odredaba stavka 3. ovoga članka, dopušteno je u slučaju:

1. a)kada projektiranje i izvedba poprečnog nagiba na opisani način nije moguća zbog posebnih objektivnih razloga, ili
2. b)kada se primjenom jednostranog poprečnog nagiba (od višeg prema nižem u samo jednom smjeru), usklađenog sa smjerom puhanja vjetra uz koji je česta pojava kiše, postiže brža odvodnja oborinskih voda. Poprečni nagibi uzletno-sletne staze bez kolničke konstrukcije Članak 34.

(1)Najveći dozvoljeni poprečni nagib uzletno-sletne staze bez kolničke konstrukcije je 3 %.

(2)Odstupanje od vrijednosti poprečnog nagiba kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze, istaknute u stavku 1. ovoga članka, dopušteno je na križanjima:

1. a)dvije ili više uzletno-sletnih staza, te
2. b)uzletno-sletne staze i staze za vožnju. Nosivost uzletno-sletne staze Članak 35. Nosivost uzletno-sletne staze mora biti dovoljna da sigurno podnosi normalne operacije najzahtjevnijeg zrakoplova za kojeg je namijenjena, bez rizika od oštećenja zrakoplova ili uzletno-sletne staze, te izražena sukladno članku 16. ovoga Pravilnika. Površina uzletno-sletne staze Članak 36.

(1)Površina uzletno-sletne staze mora se izvesti bez nepravilnosti koje na bilo koji način mogu negativno utjecati na operacije uzlijetanja i slijetanja zrakoplova i/ili koje, na asfaltnom ili betonskom površinskom sloju kolničke konstrukcije, mogu uzrokovati gubitak svojstva trenja.

(2)Na novoizvedenom površinskom sloju kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze mora se ispitati koeficijent trenja kako bi se odredilo zadovljava li uvjete iz projekta.

(3)Novi površinski sloj kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze mora osigurati koeficijent trenja veći od propisanog člankom 162. ovoga Pravilnika.

(4)Mjerenje koeficijenta trenja novog površinskog sloja kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze provodi se uređajem za kontinuirano mjerenje trenja sa mogućnošću kontroliranog vlaženja površine.

(5)Prosječna dubina teksture novog površinskog sloja kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze ne smije biti manja od 1,0 mm.

(6)Ako je površina uzletno-sletne staze izbrazdana ili zarezana, brazde ili rezovi moraju biti:

1. a)položeni okomito u odnosu na središnjicu uzletno-sletne staze ili
2. b)paralelni s neokomitim poprečnim spojevima, gdje je to primjenjivo. Ramena uzletno-sletne staze Članak 37.

(1)Uzletno-sletna staza kodnog slova D, E ili F mora imati ramena.

(2)Za zrakoplove s razmakom između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja od 9 m do 14.99 m, ramena uzletno-sletne staze moraju se protezati simetrično na obje strane uzletno-sletne staze, i biti izvedena na način da ukupna širina uzletno-sletne staze i njezinih ramena iznosi minimalno: a) 60 m gdje je kodno slovo D ili E, b) 60 m gdje je kodno slovo F, za zrakoplove s dva ili tri motora, te c) 75 m gdje je kodno slovo F, za zrakoplove s četiri ili više motora.

(3)Površina ramena neposredno uz rub uzletno-sletne staze mora biti potpuno poravnata s površinom uzletno-sletne staze, a njezin poprečni nagib ne smije biti veći od 2,5 %.

(4)Dio ramena uzletno-sletne staze između ruba uzletno-sletne staze i udaljenosti 30 m od središnje osi uzletno-sletne staze projektiraju se i izvode na način da:

1. a)podnesu masu zrakoplova ne uzrokujući na njemu strukturna oštećenja, u slučaju izlijetanja zrakoplova s uzletno-sletne staze, te
2. b)podnesu masu vozila i sredstava koja se mogu kretati površinom ramena.

(5)Površina ramena uzletno-sletne staze mora biti pripremljena ili izgrađena na način da se spriječi erozija uzrokovana ispušnim mlazom zrakoplova te usisavanje površinskog materijala od strane motora zrakoplova.

(6)Ramena uzletno-sletne staze za zrakoplove kodnog slova F, zajedno sa uzletno-sletnom stazom, moraju biti asfaltirana ili betonirana u minimalnoj širini 60 m. GLAVA II. OKRETIŠTA Okretište za zrakoplove na uzletno-sletnoj stazi Članak 38.

(1)Ukoliko se na kraju uzletno-sletne staze kodnog slova D, E ili F ne nalazi staza za vožnju ili staza za vožnju koja omogućuje polukružno okretanje zrakoplova za 180°, operator aerodroma mora osigurati okretište na uzletno-sletnoj stazi kojim će se omogućiti polukružno okretanje zrakoplova. Tipični tlocrt okretišta prikazan je na Slici 3-1.

(2)Okretište može biti izvedeno:

1. a)s lijeve ili s desne strane uzletno-sletne staze, te
2. b)na krajevima uzletno-sletne staze, kao i na bilo kojem drugom dijelu uzletno-sletne staze gdje se to smatra potrebnim.

(3)Najveći dozvoljeni kut presijecanja okretišta s uzletno-sletnom stazom iznosi 30°.

(4)Najveći dozvoljeni kut zaokretanja nosnim kotačima na temelju kojeg se projektira okretište iznosi 45°.

(5)Okretište mora biti projektirano i izgrađeno na način da zrakoplov, koji se polukružno okreće za 180°, prednjim kotačima slijedi ucrtanu horizontalnu oznaku, jasno vidljivu iz pilotske kabine. Pri tome, dimenzija okretišta mora biti takva da najmanji razmak između ruba vanjskog kotača glavnog podvozja zrakoplova i ruba okretišta bude u skladu sa vrijednostima navedenim u Tablici 3-9.

(6)Novi asfaltni ili betonski površinski sloj kolničke konstrukcije okretišta mora osigurati svojstva trenja jednaka ili bolja od svojstava trenja na kolničkoj konstrukciji pripadajuće uzletno-sletne staze. Tablica 3-9. Najmanja sigurnosna udaljenost između ruba vanjskog kotača glavnog podvozja zrakoplova i ruba okretišta Razmak između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja Najmanja sigurnosna udaljenost Manji od 4.5 m 4.5 m do 5,99 m 6 m do 8,99 m 9 m do 14,99 m 1,5 m 2,25 m 3 ma ili 4 mb 4 m a zrakoplovi kojima je razmak između kotača (udaljenost od nosnog podvozja do geometrijskog središta glavnog podvozja) manji od 18 m b zrakoplovi kojima je razmak između kotača (udaljenost od nosnog podvozja do geometrijskog središta glavnog podvozja) jednak ili veći od 18 m

(7)Uzdužni i poprečni nagibi na okretištu moraju biti dovoljni da spriječe zadržavanje vode na površini kolničke konstrukcije te da omoguće brzo otjecanje površinske vode, uz što manje razlike od nagiba na kolničkoj konstrukciji uzletno-sletne staze.

(8)S obzirom da je kretanje zrakoplova u polukružnom okretu vrlo polagano, zbog čega je opterećenje kolničke konstrukcije veće, nosivost kolničke konstrukcije okretišta mora biti jednaka ili veća od nosivosti kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze. Ako je površinski sloj okretišta izrađen od asfalta, on mora biti otporan na posmična naprezanja koja stvaraju gume kotača glavnog podvozja pri manevrima zaokretanja.

(9)Na površini okretišta ne smije biti nepravilnosti koje mogu uzrokovati oštećenja na zrakoplovu koji ga koristi, a nova površina kolničke konstrukcije mora biti izvedena na način da su svojstva trenja najmanje jednaka onima na uzletno-sletnoj stazi.

(10)Okretišta moraju imati ramena. Širina ramena mora biti dovoljna da spriječi:

1. a)eroziju uzrokovanu ispušnim mlazom najzahtjevnijeg zrakoplova kojem je okretište namijenjeno, te
2. b)sva moguća oštećenja motora zrakoplova uzrokovana stranim predmetima (FOD).

(11)Nosivost ramena okretišta mora biti takva da sigurno podnese povremeni prijelaz zrakoplova ili vozila, bez uzrokovanja bilo kakvih strukturnih oštećenja zrakoplova ili vozila. Slika 3-1. Tipičan tlocrt okretišta GLAVA III. OSNOVNA STAZA UZLETNO-SLETNE STAZE Fizička obilježja osnovne staze uzletno-sletne staze Članak 39.

(1)Uzletno-sletna staza i pridružene staze za zaustavljanje uključene su u osnovnu stazu.

(2)Osnovna staza uzletno-sletne staze pruža se ispred praga i iza kraja uzletno-sletne staze ili staze za zaustavljanje u duljini propisanoj Tablicom 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja duljina osnovne staze ispred praga i iza kraja uzletno-sletne staze Kodni broj uzletno-sletne staze Najmanja udaljenost ispred praga i iza kraja uzletno-sletne staze 1 2 3 4 30 ma ili 60 mb 60 m 60 m 60 m a – neinstrumentalna uzletno-sletna staza kodnog broja
3. b – instrumentalna uzletno-sletna staza kodnog broja 1.

(3)Osnovna staza uzletno-sletne staze se širinom pruža na obje strane uzletno-sletne staze, simetrično od središnje crte i njene produžene osi, pri čemu je njena najmanja širina sa svake strane uzletno-sletne staze pojedinačno definirana Tablicom 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja širina osnovne staze sa svake strane uzdužne središnje osi uzletno-sletne staze Kodni broj uzletno-sletne staze Najmanja širina sa svake strane uzdužne središnje osi uzletno-sletne staze opremljene sustavom za: 1 2 3 4 Instrumentalni-precizni prilaz 70 m 70 m 140 m 140 m Instrumentalni-neprecizni prilaz 70 m 70 m 140 m 140 m Neinstrumentalni prilaz 30 m 40 m 75 m 75 m

(4)Svaki objekt na cijelom području osnovne staze uzletno-sletne staze, koji može ugroziti sigurnost zrakoplova, mora biti definiran kao prepreka u prostoru i po mogućnosti uklonjen. Ako ga nije moguće ukloniti, mora biti obilježen kao prepreka sukladno odredbama Pravilnika o gradnji i postavljanju zrakoplovnih prepreka.

(5)Na dijelu osnovne staze uzletno-sletne staze opremljene za instrumentalni precizni prilaz, omeđenom donjim rubom unutarnje prijelazne površine (Tablica 3-12), nisu dozvoljeni nikakvi nepokretni objekti osim vizualnih sredstava za navigaciju ili onih koji se moraju postaviti na osnovnoj stazi uzletno-sletne staze zbog sigurnosti operacija zrakoplova, a izrađenih na način da ispunjavaju mjerodavne zahtjeve lomljivosti definirane u ICAO Doc 9157 Part

1. Tablica 3-
2. Najmanja širina polovine osnovne staze na kojoj nisu dozvoljeni pokretni i nepokretni objekti Kodni broj uzletno-sletne staze Najmanja širina polovine osnovne staze bez nepokretnih objekata i/ili pokretnih objekata za vrijeme slijetanja ili uzlijetanja zrakoplova: 1 2 3 4 Instrumentalni-precizni prilaz kategorije (CAT) I, II i III za uzletno-sletne staze kodnog slova F - - 70 m 70 m Instrumentalni-precizni prilaz kategorije (CAT) I 45 m 45 m 60 m 60 m Instrumentalni-precizni prilaz kategorije (CAT) II i III - - 60 m 60 m

(6)Tijekom slijetanja ili uzlijetanja zrakoplova, na osnovnoj stazi uzletno-sletne staze nisu dozvoljeni nikakvi pokretni objekti na površini definiranoj u stavku 5. ovog članka.

(7)Kako bi se spriječila opasnost od udara kotača zrakoplova koji je izletio sa uzletno-sletne staze u ukopane vertikalne površine objekata koji se nalaze u uređenom dijelu osnovne staze uzletno-sletne staze, mora se osigurati da se te površine izvedu u nagibu (minimalno 1:3).

(8)Lokacija i oblik sustava za odvodnju smještenog u osnovnoj stazi uzletno-sletne staze mora biti takva da ne ugrozi zrakoplov koji slučajno napusti uzletno-sletnu stazu (npr. otvoreni sustavi ili strukture koje nadvisuju površinu). U slučaju da opasnost postoji, moraju se primijeniti prikladne mjere (npr. postavljanje poklopaca, mreža, sprečavanje privlačenja životinja (otvoreni sustavi), izmještanje u neuređeni dio osnovne staze,… ). Obvezno je uključivanje lokacija otvorenih sustava odvodnje u RFF procedure.

(9)Zbog mogućeg izlijetanja zrakoplova s uzletno-sletne staze, površina osnovne staze mora biti poravnata s površinom: ­uzlet­no-sletne staze, ramena uzletno-sletne staze, ili staze za zaustavljanje.

(10)Najmanja širina uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze mjerena od središnje crte sa svake strane uzletno-sletne staze, mora biti kao što je prikazano u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja širina polovine uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze Kodni broj uzletno-sletne staze Najmanja širina polovine uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze: 1 2 3 4 Instrumentalni prilaz 40 m 40 m 75 m 75 m Neinstrumentalni prilaz 30 m 40 m 75 m 75 m

(11)Dio površine osnovne staze, koji se pruža minimalno 30 m od praga uzletno-sletne staze, mora biti zaštićen od erozije uzrokovane ispušnim mlazom pogonskih motora zrakoplova kako bi se spriječilo oštećenje zrakoplova na slijetanju od izloženog ruba kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze.

(12)Ako je na dijelu površine osnovne staze, koji se pruža minimalno 30 m od praga uzletno-sletne staze, postavljena asfaltna ili betonska kolnička konstrukcija, njena nosivost mora biti takva da sigurno podnese povremeno opterećenje referentnog zrakoplova za koji je uzletno-sletna staza projektirana.

(13)Najveći dozvoljeni uzdužni nagib uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze je definiran u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najveći dozvoljeni uzdužni nagib uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze sa kolničkom konstrukcijom Kodni broj uzletno-sletne staze 1 2 3 4 Najveći dozvoljeni uzdužni nagib uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze: 2 % 2 % 1,75 % 1,5 %

(14)Nagle promjene nagiba uređenog pojasa osnovne staze nisu dozvoljene. Postupne promjene nagiba uređenog pojasa osnovne staze dozvoljene su u području gdje ih nije moguće potpuno izbjeći.

(15)Najveći dozvoljeni uzdužni nagib uređenog pojasa osnovne staze uzletno-sletne staze bez kolničke konstrukcije je 3 %.

(16)Poprečni nagib uređenog pojasa osnovne staze izvodi se na način da spriječi zadržavanje vode na površini, a ne smije biti veći od:

1. a)2,5 % na uzletno-sletnoj stazi kodnog broja 3 ili 4, te
2. b)3 % na uzletno-sletnoj stazi kodnog broja 1 ili 2; osim na dijelu osnovne staze uzletno sletne staze sa kolničkom konstrukcijom koji se nalazi unutar prva tri metra od ruba kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze, ramena ili staze za zaustavljanje, gdje nagib mora biti negativan, mjereno u smjeru od uzletno-sletne staze, i ne smije biti veći od 5 %.

(17)Poprečni nagib dijela osnovne staze izvan uređenog pojasa ne smije prijeći pozitivan nagib od 5 % mjereno u smjeru od uzletno-sletne staze.

(18)Razlika u nosivosti dijela površine osnovne staze i nosivosti kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze mora biti takva da opasnost od oštećenja zrakoplova, uzrokovana tom razlikom u nosivosti, bude najmanja. Najmanja dopuštena širina tog dijela površine osnovne staze, mjereno od središnje crte sa svake strane uzletno-sletne staze, definirana je na način definiran u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja udaljenost od središnje crte uzletno-sletne staze na kojoj nosivost ne smije biti uzrokom većih oštećenja zrakoplova Kodni broj uzletno-sletne staze Najmanja udaljenost od središnje crte uzletno-sletne staze na kojoj nosivost ne smije biti uzrokom većih oštećenja zrakoplova: 1 2 3 4 Instrumentalni prilaz 40 m 40 m 75 m 75 m Neinstrumentalni prilaz 30 m 40 m 75 m 75 m GLAVA IV. SIGURNOSNA POVRŠINA KRAJA UZLETNO-SLETNE STAZE Fizička obilježja sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze Članak 40.

(1)Sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze mora biti osigurana na svakom kraju osnovne staze neinstrumentalne i instrumentalne uzletno-sletne staze, bez obzira na kodni broj.

(2)Najmanja dopuštena duljina sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze, mjereno od kraja osnovne staze, definirana je u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja duljina sigurnosnog područja na kraju uzletno-sletne staze, mjereno od kraja osnovne staze Kodni broj uzletno-sletne staze Najmanja duljina sigurnosnog područja na kraju uzletno-sletne staze, mjereno od kraja osnovne staze: 1 2 3 4 Instrumentalni prilaz 90 m a 90 m a 90 m a 90 m a Neinstrumentalni prilaz 30 m 30 m 90 m 90 m a – ako je na sigurnosnoj površini kraja uzletno-sletne staze postavljen dodatni sustav za zaustavljanje zrakoplova), duljina sigurnosne površine kraja uzletno-sletne može biti i kraća od propisane.

(3)Najmanja dopuštena širina sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze je dvostruka širina uzletno-sletne staze.

(4)Na sigurnosnoj površini kraja uzletno-sletne staze nisu dozvoljeni objekti, osim opreme i instalacija koji se moraju postaviti zbog sigurnosti operacija zrakoplova, a izrađeni su na način da ispunjavaju zahtjeve lomljivosti.

(5)Sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze mora biti poravnata i na njoj ne smije biti objekata ili stranih tijela koji mogu uzrokovati oštećenje zrakoplova u slučaju slijetanja prije oznake uzletno-sletne staze ili u slučaju izlijetanja preko uzletno-sletne staze prilikom uzlijetanja.

(6)Nagib sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze mora biti takav da površina terena na kojem se sigurnosna površina kraja uzletno-sletne staze nalazi niti jednim dijelom ne nadvisuje prilaznu ili odletnu površinu.

(7)Uzdužni nagib sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze ne smije prelaziti silazni nagib od 5 %. Promjene u uzdužnom nagibu sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze moraju biti postupne. Nagle promjene u uzdužnom nagibu površine nisu dozvoljene.

(8)Poprečni nagib sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze ne smije prelaziti uzlazni ili silazni nagib od 5 %. Promjene u poprečnom nagibu sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze moraju biti postupne. Nagle promjene u poprečnom nagibu površine nisu dozvoljene.

(9)Nosivost sigurnosne površine kraja uzletno-sletne staze mora biti takva da:

1. a)ne uzrokuje oštećenja zrakoplova u slučaju slijetanja prije oznake uzletno-sletne staze ili u slučaju izlijetanja preko uzletno-sletne staze prilikom uzlijetanja,
2. b)omogući brže zaustavljanje zrakoplova i
3. c)omogući kretanje vozila i sredstava spasilačko-vatrogasne službe. GLAVA V. ČISTINA Fizička obilježja čistine Članak 41. Ukoliko je operator aerodroma objavio čistinu, ona mora udovoljavati sljedećim uvjetima:
4. a)Početak čistine se mjeri od kraja raspoložive duljine za zalet (TORA),
5. b)Najveća duljina čistine jednaka je polovici raspoložive duljine za zalet (TORA),
6. c)Najmanja širina čistine sa svake strane uzletno-sletne staze, mjereno od produžene središnje crte uzletno-sletne staze, iznosi: – 75 m za instrumentalne uzletno-sletne staze – polovicu širine osnovne staze za neinstrumentalne uzletno-sletne staze,
7. d)Površina zemljišta u području čistine ne smije nadvisivati ravninu koja ima uzlazni nagib od 1,25 %, pri čemu je donja granica te ravnine horizontalan pravac koji je okomito položen na vertikalnu ravninu koja prolazi kroz središnju crtu uzletno-sletne staze i prolazi kroz točku na središnjoj crti uzletno-sletne staze na kraju raspoložive duljine za zalet (TORA),
8. e)Treba izbjegavati nagle promjene nagiba prema gore kada je nagib čistine relativno mali ili kada joj je srednji nagib prema gore. U takvim situacijama, na dijelu čistine na udaljenosti do 22,5 m ili pola širine uzletno-sletne staze, ovisno o tome što je veće, sa svake strane produžene središnje linije, nagibi, promjene nagiba i prijelaz sa uzletno-sletne staze na čistinu moraju biti u skladu s onima na povezanoj uzletno-sletnoj stazi.
9. f)Svaki objekt postavljen na području čistine koji može ugroziti sigurnost zrakoplova u letu i koji ne udovoljava zahtjevima članka 158. ovoga Pravilnika, mora biti uklonjen,
10. g)Na zemljištu u području čistine je dopušteno postaviti navigacijske uređaje koji moraju biti najmanje visine i mase, na lomljivoj nosivoj konstrukciji, kako bi opasnost od oštećenja zrakoplova bila najmanja. GLAVA VI. STAZA ZA ZAUSTAVLJANJE Fizička obilježja staze za zaustavljanje Članak 42. Ako je operator aerodroma objavio stazu za zaustavljanje u AIP-u ili VFR priručniku, ona mora udovoljavati sljedećim uvjetima:
11. a)širina staze za zaustavljanje mora biti jednaka širini uzletno-sletne staze,
12. b)uzdužni i poprečni nagibi kolničke površine staze za zaustavljanje moraju zadovoljavati uvjete propisane člancima 31. i 33. ovoga Pravilnika, osim što: – se na stazu za zaustavljanje ne primjenjuje ograničenje uzdužnog nagiba od 0,8 % propisano za prvu i posljednju četvrtinu kolničke površine uzletno-sletne staze, – na spoju staze za zaustavljanje i uzletno-sletne staze kodnog broja 3 i 4, te na stazi za zaustavljanje, najveća dopuštena promjena nagiba kolničke površine iznosi 0,3 % na 30 m (najmanji polumjer zakrivljenosti od 10 000 m),
13. c)nosivost kolničke konstrukcije staze za zaustavljanje mora biti takva da sigurno podnese opterećenje referentnog zrakoplova u slučaju prekinutog uzlijetanja, bez strukturalnih oštećenja zrakoplova i kolničke konstrukcije,
14. d)asfaltna ili betonska površina staze za zaustavljanje izvodi se na način da se osiguraju svojstva trenja jednaka ili bolja od onih na kolničkoj konstrukciji pripadajuće uzletno-sletne staze. GLAVA VII. PODRUČJE RADA RADIO-VISINOMJERA Fizička obilježja područja rada radio-visinomjera Članak 43.

(1)Područje rada radio-visinomjera određuje se na dijelu površine ispred praga uzletno-sletne staze opremljene sustavom za instrumentalni precizni prilaz, kategorije (CAT) II i III.

(2)Mjerena od praga uzletno-sletne staze, najmanja udaljenost na koju se mora pružati područje rada radio-visinomjera iznosi 300 m.

(3)Područje rada radio-visinomjera pruža se bočno, sa svake strane produžene središnje crte uzletno-sletne staze, do udaljenosti od 60 m. U posebnim okolnostima je dopušteno širinu područja umanjiti sa svake strane produžene središnje crte uzletno-sletne staze do udaljenosti od 30 m, ako je procjenom sigurnosti i uz suglasnost Agencije utvrđeno da smanjena širina područja rada radio-visinomjera ne utječe negativno na sigurnost operacija zrakoplova.

(4)Na području rada radio-visinomjera nisu dozvoljene promjene nagiba. U slučaju kada promjene nagiba nije moguće potpuno izbjeći, iste moraju biti izvedene postupno na način da najveća stopa promjene nagiba bude 2 % na 30 m. GLAVA VIII. STAZA ZA VOŽNJU Fizička obilježja staze za vožnju Članak 44.

(1)U cilju omogućavanja sigurnog i optimalnog kretanja zrakoplova manevarskom površinom, posebno u uvjetima pojačanog prometa, operator aerodroma mora osigurati dovoljan broj ulaznih i izlaznih staza za vožnju.

(2)Staza za vožnju mora biti projektirana na način da je najmanja sigurnosna udaljenost između vanjskog kotača glavnog podvozja zrakoplova i ruba staze za vožnju, u uvjetima kada je pilotska kabina iznad oznake središnje crte staze za vožnju, u skladu sa vrijednostima kako slijedi u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja sigurnosna udaljenost između vanjskog kotača glavnog podvozja zrakoplova i ruba staze za vožnju Razmak između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja Manji od 4.5 m 4.5 m do 5,99 m 6 m do 8,99 m 9 m do 14,99 m Najmanja sigurnosna udaljenost 1,5 m 2,25 m 3 ma, b ili 4 mc 4 m a na dijelu staze za vožnju koji je u pravcu b na zavoju staze za vožnju za zrakoplove kojima je razmak između kotača (udaljenost od nosnog podvozja do geometrijskog središta glavnog podvozja) manji od 18 m c na zavoju staze za vožnju za zrakoplove kojima je razmak između kotača (udaljenost od nosnog podvozja do geometrijskog središta glavnog podvozja) jednak ili veći od 18 m

(3)Na dijelu staze za vožnju koji se pruža pravocrtno, najmanja širina staze za vožnju definirana je na način kako slijedi u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najmanja širina staze za vožnju na dijelu staze koji se pruža pravocrtno Razmak između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja Manji od 4.5 m 4.5 m do 5,99 m 6 m do 8,99 m 9 m do 14,99 m Najmanja širina staze za vožnju 7,5 m 10,5 m 15 m 23 m

(4)Promjene u smjeru pružanja staze za vožnju moraju biti minimalne. Tamo gdje ih nije moguće izbjeći, polumjeri zavoja moraju biti projektirani u skladu sa manevarskim obilježjima referentnog zrakoplova, na način da najmanja sigurnosna udaljenost između vanjskih kotača glavnog podvozja zrakoplova i ruba staze za vožnju bude u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka. Proširenje staze za vožnju, u svrhu usklađivanja s navedenim zahtjevom, prikazano je na Slici 3-2.

(5)Kako bi se omogućilo kretanje zrakoplova, obvezno je kolničku konstrukciju staze za vožnju proširiti na spojevima i raskrižjima staza za vožnju s uzletno-sletnim stazama, stajankama ili drugim stazama za vožnju. Proširenja kolničke konstrukcije staze za vožnju projektiraju se na način da je najmanja sigurnosna udaljenost između vanjskih kotača glavnog podvozja zrakoplova i ruba staze za vožnju u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka. Slika 3-2. Zavoj na stazi za vožnju

(6)Najmanja udaljenost između središnje crte staze za vožnju i središnje crte uzletno-sletne staze, središnje crte (druge) paralelne staze za vožnju, ili drugog objekta mora biti u skladu sa vrijednostima prikazanim u Tablici 3-19. ovoga Pravilnika. Udaljenosti čije su vrijednosti manje od onih prikazanih u Tablici 3-19., dozvoljene su u posebnim slučajevima, uz uvjet da se procjenom sigurnosti, i uz suglasnost Agencije, dokaže kako predložena udaljenost neće imati negativan utjecaj na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova. Tablica 3-19. Najmanja udaljenost od središnje crte staze za vožnju Udaljenost od središnje crte staze za vožnju do središnje crte uzletno-sletne staze (

1. m)Udaljenost između središnjih crta dvije staze za vožnju Udaljenost između središnje crte staze za vožnju (osim staze za vožnju do parkirališnog mjesta) i objekta Udaljenost između dvije središnje crte staze za vožnju do parkirališnog mjesta Udaljenost između središnje crte staze za vožnju do parkirališnog mjesta i objekta Instrumentalne uzletno-sletne staze Neinstrumentalne uzletno-sletne staze Kodno slovo Kodni broj Kodni broj 1 2 3 4 1 2 3 4 (
2. m)(
3. m)(
4. m)(m)

(13)A 77,5 77,5 - - 37,5 47,5 - - 23 15,5 19,5 12 B 82 82 152 - 42 52 87 - 32 20 28,5 16,5 C 88 88 158 158 48 58 93 93 44 26 40,5 22,5 D - - 166 166 - - 101 101 63 37 59,5 33,5 E - - 172,5 172,5 - - 107,5 107,5 76 43,5 72,5 40 F - - 180 180 - - 115 115 91 51 87,5 47,5

(7)Najveći uzdužni nagib staze za vožnju definiran je u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najveći uzdužni nagib kolničke konstrukcije staze za vožnju Kodno slovo staze za vožnju A B C D E F Najveći uzdužni nagib kolničke konstrukcije staze za vožnju: 3 % 3 % 1,5 % 1,5 % 1,5 % 1,5 %

(8)Ako nije moguće izbjeći promjene uzdužnog nagiba na stazi za vožnju, prijelaz se izvodi zakrivljenim površinama kolničke konstrukcije uz najveću dopuštenu stopu promjene propisanu u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najveća promjena uzdužnog nagiba Kodno slovo staze za vožnju A B C D E F Najveća promjena uzdužnog nagiba: 1 % na 25 m 1 % na 25 m 1 % na 30 m 1 % na 30 m 1 % na 30 m 1 % na 30 m Najmanji polumjer zakrivljenosti: 2.500 m 2.500 m 3.000 m 3.000 m 3.000 m 3.000 m

(9)U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, uzdužni nagibi moraju biti izvedeni na način da se bez bilo kakvih ometanja može vidjeti:

1. a)svaka točka položena 3 m iznad staze za vožnju, promatrana sa bilo koje točke položene 3 m iznad staze za vožnju, na najmanjoj udaljenosti od 300 m za staze za vožnju kodnog slova C, D, E i F,
2. b)svaka točka položena 2 m iznad staze za vožnju, promatrana sa bilo koje točke položene 2 m iznad staze za vožnju, na najmanjoj udaljenosti od 200 m za staze za vožnju kodnog slova B, te
3. c)svaka točka položena 1,5 m iznad staze za vožnju, promatrana sa bilo koje točke položene 1,5 m iznad staze za vožnju, na najmanjoj udaljenosti od 150 m za staze za vožnju kodnog slova A.

(10)Kako bi se omogućila odvodnja oborinskih voda sa površine kolničke konstrukcije staze za vožnju, poprečni nagib mora biti projektiran i izveden na način definiran u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Najveći poprečni nagib kolničke konstrukcije staze za vožnju Kodno slovo staze za vožnju Najveći poprečni nagib kolničke konstrukcije staze za vožnju A, B 2 % C, D, E, F 1,5 %

(11)Nosivost staze za vožnju mora biti dovoljna da podnese operacije referentnog zrakoplova predviđenog za tu stazu za vožnju.

(12)Na površini staze za vožnju ne smije biti nepravilnosti koje mogu uzrokovati strukturna oštećenja zrakoplova. Novi asfaltni ili betonski površinski sloj kolničke konstrukcije staze za vožnju izvodi se na način da svojstva trenja omoguće sigurno kretanje i zaustavljanje zrakoplova. Brze izlazne staze za vožnju Članak 45.

(1)Brza izlazna staza za vožnju (Slika 3-3.) projektira se i izvodi na način da najmanji polumjer zaokretanja u zavoju i brzina kretanja zrakoplova na mokroj kolničkoj konstrukciji odgovaraju vrijednostima u Tablici 3-

1. Tablica 3-
2. Karakteristike zavoja brzih izlaznih staza za vožnju Kodni broj uzletno-sletne staze 1 2 3 4 Najmanji polumjer zaokretanja u zavoju za brzu izlaznu stazu za vožnju: 275 m 275 m 550 m 550 m Brzina taksiranja zrakoplova na mokroj kolničkoj konstrukciji: 65 km/h 65 km/h 93 km/h 93 km/h

(2)Polumjer proširenja kolničke konstrukcije na unutarnjoj strani zavoja brze izlazne staze za vožnju mora biti dovoljan da se osigura proširenje kolničke konstrukcije staze za vožnju, a kojim se omogućava rano uočavanje točke skretanja i ulaska na brzu izlaznu stazu za vožnju.

(3)Najmanja duljina brze izlazne staze u dijelu kolničke površine koja se pruža pravocrtno (bez zavoja) i ne presjeca drugu stazu za vožnju ili uzletno-sletnu stazu mora biti dovoljna za sigurno i potpuno zaustavljanje referentnog tipa zrakoplova. Slika 3-3. Brza izlazna staza za vožnju

(4)Kut presijecanja brze izlazne staze staze za vožnju i uzletno-sletne staze definiran je na način kako slijedi:

1. a)najveći dozvoljeni kut iznosi 45°,
2. b)najmanji dozvoljeni kut iznosi 25°,
3. c)preporučeni idealni kut iznosi 30°. Staza za vožnju na mostovima Članak 46.

(1)Najmanja širina dijela mosta koji se koristi kao staza za vožnju mora biti jednaka ili veća od uređenog područja osnovne staze koji se odnosi na tu stazu za vožnju.

(2)Najmanja nosivost mosta mora biti jednaka ili veća od nosivosti potrebne da konstrukcija mosta sigurno podnese masu referentnog zrakoplova.

(3)Na mostu koji se koristi kao staza za vožnju, mora se u oba pravca osigurati prilaz vozilima i sredstvima spasilačko-vatrogasne službe, na način da intervencija spasilačko-vatrogasne službe bude u skladu s objavljenom spasilačko-vat