Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/84-2022-082 od 28. travnja 2022.

Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/84-2022-082 od

travnja
Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/84-2022-082 od
travnja
NN 67/2022 (10.6.2022.), Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/84-2022-082 od
travnja
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja 1004 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, OIB: 54882480048, temeljem članka
točke 2., članka
i članka
stavka
točke
Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/
i 41/21.), u upravnom postupku utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma, pokrenutom po službenoj dužnosti protiv poduzetnika Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, OIB: 72415651667, kojeg zastupaju opunomoćenici […], poduzetnika Agrodalm d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13, OIB: 80649374262, kojeg zastupa opunomoćenik […], poduzetnika Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, OIB: 00089952586, kojeg zastupa opunomoćenik […] i poduzetnika Marino-Lučko d.o.o. sa sjedištem u Lučkom, Franje Puškarića 102/b, OIB: 35484380586, kojeg zastupa direktorica Sonja Pavlić Marinović, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur., predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Vesna Patrlj, dipl. iur., zamjenica predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, mr. sc. Ljiljana Pavlic i Denis Matić, dipl. iur., članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa sjednice 18/2022., održane
travnja 2022., donosi sljedeće RJEŠENJE I. Utvrđuje se da su poduzetnici Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, Agrodalm d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13 i Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, u postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine koji su tijekom
provedeni od strane Ustanove »Dobri dom« Grada Zagreba, sa sjedištem u Zagrebu, Kruge 44/2, prethodnim utvrđivanjem i usklađivanjem cijena njihovih ponuda radi utjecaja na ishod predmetnih postupaka javne nabave i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, u razdoblju od
lipnja
do
siječnja
narušili tržišno natjecanje u istim postupcima javne nabave, odnosno sklopili zabranjeni horizontalni sporazum koji je za cilj imao sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka
stavka
točke
i
Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/
i 41/21.). II. Utvrđuje se da je poduzetnik Marino-Lučko d.o.o., sa sjedištem u Lučkom, Franje Puškarića 102/b, naknadno pristupio zabranjenom sporazumu iz točke I. izreke ovoga rješenja i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s poduzetnicima Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, Agrodalm d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13 i Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, u razdoblju od
siječnja
do
siječnja
narušio tržišno natjecanje u predmetnim postupcima javne nabave, odnosno sklopio zabranjeni horizontalni sporazum koji je za cilj imao sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka
stavka
točke
Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/
i 41/21.). III. Zabranjeni horizontalni sporazum iz točke I. izreke ovoga rješenja je ex lege ništetan, u smislu članka
stavka
Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/
i 41/21.). IV. Poduzetnicima iz točke I. i II. izreke ovoga rješenja izriču se sljedeće novčane kazne: – Agro-Vir d.o.o. u iznosu od 789.000,00 kn – Agrodalm d.o.o. u iznosu od 871.000,00 kn – Diljexport d.o.o. u iznosu od 424.000,00 kn – Marino-Lučko d.o.o. u iznosu od 71.000,00 kn. Rok izvršenja: 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, uračunavajući u iznos novčane kazne i zakonske zatezne kamate od dana pravomoćnosti rješenja do dana plaćanja. V. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Obrazloženje
Pokretanje postupka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) pokrenula je zaključkom klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/74-2017-002 od
studenog
(dalje u tekstu: Zaključak) postupak protiv poduzetnika Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, kojeg zastupaju opunomoćenici […] (dalje u tekstu: Agro-Vir), poduzetnika Agrodalm d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13, kojeg zastupa opunomoćenik […] (dalje u tekstu: Agrodalm), poduzetnika Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, kojeg zastupa opunomoćenik […] (dalje u tekstu: Diljexport), poduzetnika Marino-Lučko d.o.o. sa sjedištem u Lučkom, Franje Puškarića 102/b (dalje u tekstu: Marino-Lučko) i poduzetnika Trgoplod d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Šeferova 4 (dalje u tekstu: Trgoplod), radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma u smislu članka
Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/
i 41/21., dalje u tekstu: ZZTN). Postojanje indicija dostatnih za pokretanje postupka protiv predmetnih poduzetnika AZTN je utvrdio temeljem provedenog prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu u predmetu KLASA: 034-08/15-01/
AZTN je u navedenom predmetu zaprimio
listopada
dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe gospodarskog kriminaliteta (dalje u tekstu: MUP), u prilogu kojega je dostavljena dokumentacija koja se odnosila na postupke javne nabave više grupa prehrambenih proizvoda koji su tijekom
godine provedeni od strane Ustanove »Dobri dom« Grada Zagreba, sa sjedištem u Zagrebu, Kruge 44/2 (dalje u tekstu: UDD), radi provođenja mjera i radnji iz djelokruga AZTN-a, a u cilju utvrđivanja eventualnih nezakonitosti. Na zahtjev AZTN-a, MUP je
studenog
dostavio dodatnu dokumentaciju i podatke vezano uz navedene postupke javne nabave. Rezultati prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu ukazivali su na mogućnost da ponude Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i Marino-Lučkog u predmetnim postupcima javne nabave, a posebice kasnije odustajanje navedenih poduzetnika od sklapanja jednogodišnjih ugovora za
i 2014., nisu rezultat tržišnog natjecanja između istih poduzetnika, već upravo suprotno, rezultat njihovog međusobnog dogovora. Stoga je AZTN, temeljem podataka i dokumentacije koja je dostavljena u predmetu klasa: 034-08/15-01/176, utvrdio postojanje dostatnih indicija za pokretanje predmetnog postupka utvrđivanja zabranjenog sporazuma iz članka
ZZTN-a protiv gore navedenih poduzetnika u smislu članka
i
ZZTN-a. U odnosu na poduzetnika MHS d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Samoborska cesta 134 (dalje u tekstu: MHS) i indicije koje su ukazivale na njegovo moguće sudjelovanje u zabranjenom sporazumu, utvrđeno je kako je prije pokretanja predmetnog postupka AZTN-a, rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt-16/41808-1 od
studenog 2016., navedeni poduzetnik brisan iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka. Poduzetnik Trgoplod brisan je
travnja
iz sudskog registra rješenjem Trgovačkog suda, poslovni broj Tt-18/14141-1 od
travnja 2018., nakon provedenog stečajnog postupka. Stoga je AZTN rješenjem (klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/114-2019-037 od
prosinca 2019.) obustavio predmetni postupak pokrenut protiv navedenog poduzetnika.
Stranke u postupku 2.
Agro-Vir Agro-Vir d.o.o. za unutrašnju i vanjsku trgovinu, sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 7, upisan je pod MBS: 080139985 i OIB: 72415651667 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za kupnju i prodaju robe te poljoprivrednu djelatnost. Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktorica Danijela Topić Rogin, koja zastupa društvo samostalno i pojedinačno. 2.
Agrodalm Agrodalm d.o.o. za unutarnju i vanjsku trgovinu, sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13, upisan je pod MBS: 080132092 i OIB: 80649374262 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za kupnju i prodaju robe, uzgoj voća, oraha i sl. za začine i napitke te uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja i rasada. Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktor Ivica Mitrović, koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno. 2.
Diljexport Diljexport d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, upisan je pod MBS: 080298832 i OIB: 00089952586 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za proizvodnju, preradu i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda, proizvodnju ostalih prehrambenih proizvoda, djelatnost maloprodaje, veleprodaje, uzgoja, prerade i/ili skladištenja ribe i drugih morskih organizama te poljoprivrednu djelatnost. Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktorica Iva Crnelić, koja zastupa društvo pojedinačno i samostalno. 2.
Marino-Lučko Marino-Lučko d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, prijevoz i usluge, sa sjedištem u Lučkom (Grad Zagreb), Franje Puškarića 102/b, upisan je pod MBS: 080025360 i OIB: 35484380586 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za proizvodnju kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača te kupnju i prodaju robe. Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktorica Sonja Pavlić Marinović, koja zastupa društvo pojedinačno i samostalno.
Primijenjeni propisi AZTN je u provedbi predmetnog upravnog postupka primijenio odredbe ZZTN-a kojim su uređena pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, zatim odredbe Uredbe o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 9/11., dalje u tekstu: Uredba o mjerodavnom tržištu), Uredbe o sporazumima male vrijednosti (»Narodne novine«, broj 9/11.; dalje u tekstu: Uredba o sporazumima male vrijednosti) i Uredbe o skupnom izuzeću horizontalnih sporazuma između poduzetnika (»Narodne novine«, broj 72/11., dalje u tekstu: Uredba o horizontalnim sporazumima). AZTN je prilikom izricanja novčanih kazni strankama i određivanja njihove visine primijenio odredbe Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere (»Narodne novine«, br. 129/
i 23/15., dalje u tekstu: Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere), zamjenivši riječi »upravno-kaznena mjera« u određenom broju i padežu s riječima »novčana kazna«. U dijelu kojim se uređuju pitanja provedbe postupka pred AZTN-om koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka
stavka
ZZTN-a te članka
stavka
Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 47/
i 110/21., dalje u tekstu: ZUP), AZTN je primijenio odredbe ZUP-a. Člankom
ZZTN-a propisano je kako se u primjeni ZZTN-a, a osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, u skladu s člankom
Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/12.), primjenjuju na odgovarajući način kriteriji koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU). Slijedom navedenog, cjelokupna pravna stečevina EU (acquis communautaire), koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo EU, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa. Stoga je AZTN u predmetnom upravnom postupku na odgovarajući način primjenjivao kriterije koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU: • Priopćenje Europske komisije – Smjernice o primjeni članka
Ugovora o funkcioniranju EU na horizontalne sporazume o suradnji, (Službeni list C 11, od
siječnja 2011., dalje u tekstu: Smjernice o horizontalnim sporazumima) • Obavijest Europske komisije o alatima za borbu protiv tajnih sporazuma u području javne nabave i smjernicama za primjenu s time povezane osnove za isključenje (Službeni list C 91/1, od
ožujka 2021., dalje u tekstu: Obavijest o alatima za borbu protiv tajnih sporazuma u području javne nabave) Nadalje, AZTN je u konkretnom slučaju na odgovarajući način primjenjivao kriterije koji proizlaze iz sudske prakse Suda EU: • presuda Suda EU od
rujna
u predmetu CB/Komisija, C‑67/13 P, ECLI:EU:C:2014:2204, točka
(dalje u tekstu: presuda CB) • presuda Suda EU od
ožujka
u predmetu Dole Food i Dole Fresh Fruit Europe/Komisija, C‑286/13 P, ECLI:EU:C:2015:184, točka
i
(dalje u tekstu: presuda Dole Food) • presuda Suda EU od
prosinca
u predmetu Siemens i dr./Komisija, C 239/11 P, C 489/11 P i C 498/11 P, ECLI:EU:C:2013:866, točka
i
(dalje u tekstu: presuda Siemens) • presuda Općeg suda od
srpnja
u predmetu Mannesmannröhren‑Werke/Komisija, T-44/00, ECLI:EU:T:2004:218, točka
(dalje u tekstu: presuda Mannesmannröhren‑Werke) • presuda Suda EU od
srpnja
u predmetu ACF Chemiefarma/Komisija, 41/69, ECLI: ECLI:EU:C:1970:71, točka
(dalje u tekstu: presuda ACF Chemiefarma) • presuda Suda EU od
srpnja
u predmetu Komisija/Volkswagen, C 74/04 P, ECLI:EU:C:2006:460, točka
(dalje u tekstu: presuda Volkswagen) • presuda Suda EU od
srpnja
u predmetu Komisija/Anic Partecipazioni, C 49/92 P, ECLI:EU:C:1999:356, točka
i
(dalje u tekstu: presuda Anic) • presuda Suda EU od
lipnja
u predmetu T Mobile Netherlands i dr., C 8/08, ECLI:EU:C:2009:343, točka
i
(dalje u tekstu: presuda T-mobile Netherlands) • presuda Suda EU od
prosinca
u spojenim predmetima Suiker Unie i dr./Komisija, 40 do 48, 50, 54 do 56, 111, 113 i 114-73, ECLI: ECLI:EU:C:1975:174, točka
i
(dalje u tekstu: presuda Suiker Unie) • presuda Suda EU od
ožujka
u spojenim predmetima A. Ahlström Osakeyhtiö i dr./Komisija, C-89/85, C-104/85, C-114/85, C-116/85, C-117/85 and C-125/85 do C-129/85., ECLI: ECLI:EU:C:1993:120, točka
(dalje u tekstu: presuda Ahlström) • presudu Suda EU od
prosinca
u predmetu Baustahlgewebe/Komisija, C-185/95 P, ECLI:EU:C:1998:608, točka
(dalje u tekstu: presuda Baustahlgewebe) • presuda Općeg suda od
rujna
u spojenim predmetima Dresdner Bank i dr./Komisija, T‑44/02 OP, T‑54/02 OP, T‑56/02 OP, T‑60/02 OP i T‑61/02 OP, ECLI:EU:T:2006:271, točka 59.,
i
(dalje u tekstu: presuda Dresdner Bank) • presuda Suda EU od
srpnja
u predmetu Knauf Gips/Komisija, C 407/08 P, ECLI:EU:C:2010:389, točka
(dalje u tekstu: presuda Knauf Gips) • presuda Suda EU od
siječnja
u spojenim predmetima Aalborg Portland i dr./Komisija, C-204/00 P, C-205/00 P, C-211/00 P, C-213/00 P, C-217/00 P i C-219/00 P, ECLI:EU:C:2004:6, točke
do
i
(dalje u tekstu: presuda Aalborg Portland) • presuda Suda EU od
rujna
u predmetu YKK i dr./Komisija, C 408/12 P, ECLI:EU:C:2014:2153, točka
(dalje u tekstu: presuda YKK) • presuda Suda EU od
siječnja
u predmetu Toshiba Corporation/Komisija, C 373/14 P, ECLI:EU:C:2016:26, točka 25., (dalje u tekstu: presuda Toshiba) • presuda Suda EU od
lipnja
u predmetu Lafarge/Komisija, C 413/08 P, ECLI:EU:C:2010:346, točka
(dalje u tekstu: presuda Lafarge) • presuda Suda EU od
siječnja
u predmetu Kilpailu-ja kuluttajavirasto, C 450/19, ECLI:EU:C:2021:10, točka
(dalje u tekstu: presuda Kilpailu-ja kuluttajavirasto) • Presuda Općeg suda od
lipnja
u spojenim predmetima Tokai Carbon Co. Ltd i dr./Komisija, T-71/03, T-74/03, T-87/03 i T-91/03, ECLI:EU:T:2005:220, točka
i
(dalje u tekstu: presuda Tokai). AZTN je izvršio uvid u odredbe Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 90/11., dalje u tekstu: ZJN), kao posebnog propisa kojim su u promatranom razdoblju bili uređeni tijek otvorenog postupka javne nabave (članak 31.), sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata (članak 38.), postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma (članak 39.) i kriteriji za odabir ponude (članak 82.) te odredbe Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (»Narodne novine«, broj 10/2012., dalje u tekstu: Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama) kao podzakonskog propisa kojim su u istom razdoblju između ostalog bili uređeni način izrade dokumentacije za nadmetanje (članak 2.), sadržaj dokumentacije za nadmetanje (članak 3.) i način određivanja cijene ponude (članak 8.).
Mjerodavno tržište Mjerodavno tržište, u smislu članka
ZZTN-a, određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta jest određivanje robe i/ili usluga s kojima se poduzetnici tržišno natječu te zemljopisnog područja na kojem se natječu (članak
stavak
Uredbe o mjerodavnom tržištu). Mjerodavno tržište utvrđuje se na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu) (članak
Uredbe o mjerodavnom tržištu). Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi proizvoda (članak
i
Uredbe o mjerodavnom tržištu). S obzirom na to da se postupanje stranaka koje je predmet ovog postupka odnosilo isključivo na postupke javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine, za nabavu 14 grupa prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom
godine na području Grada Zagreba provedeni od strane UDD-a, AZTN je u ovom predmetu promatrao navedene postupke javne nabave kao jedinstveno mjerodavno tržište u proizvodnom smislu, dok je kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu utvrđeno područje Grada Zagreba. Vezano uz činjenicu da je u predmetnom postupku utvrđeno postojanje zabranjenog sporazuma između dva ili više neovisnih poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazum), koji je za cilj imao ograničiti tržišno natjecanje u predmetnim postupcima javne nabave, prethodnim utvrđivanjem i usklađivanjem cijena ponuda sudionika sporazuma radi utjecaja na ishod navedenih postupaka javne nabave i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, AZTN ističe kako precizno definiranje mjerodavnog tržišta i tržišne snage poduzetnika nije potrebno kada je cilj zabranjenog sporazuma sam po sebi protutržišni, kao u konkretnom slučaju. Naime, za određena koluzivna ponašanja, koja vode do toga da karteli horizontalno određuju cijene, može se smatrati toliko vjerojatnim da će imati negativne učinke, osobito na cijenu, količinu ili kvalitetu proizvoda i usluga, da se može smatrati nepotrebnim, u svrhu primjene članka
stavka
UFEU‑a, dokazivati da imaju konkretan učinak na tržište. Naime, iskustvo pokazuje da takvo ponašanje uzrokuje smanjenje proizvodnje i povećanje cijena, koje dovodi do loše raspodjele sredstava osobito na štetu potrošača (presude CB, točka
i Dole Food, točka 115.) Sporazumi o podjeli tržišta sami po sebi imaju za cilj ograničiti tržišno natjecanje te su obuhvaćeni kategorijom koja je izričito zabranjena člankom
stavkom
UFEUa, s obzirom na to da se takav cilj ne može opravdati analizom ekonomskog konteksta u kojem je smješteno predmetno protutržišno postupanje (presuda Siemens, točka 218.). Ako je sam cilj sporazuma ograničiti tržišno natjecanje »podjelom tržišta«, nije stoga, potrebno točno definirati predmetna tržišta jer je stvarno ili potencijalno tržišno natjecanje zasigurno ograničeno (presuda Mannesmannröhren‑Werke, točka 132.).
Postupak utvrđivanja zabranjenog sporazuma 5.
Nenajavljene pretrage poslovnih prostorija stranaka Temeljem odredbe članka
ZZTN-a, AZTN ima ovlast provođenja nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se tamo nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, koji su nužni za utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja u smislu članka
ZZTN-a, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. Prije provođenja nenajavljene pretrage AZTN je dužan od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu iste. AZTN je
prosinca
proveo nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Agro-Vira, Agrodalma i Diljexporta na temelju rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem: UrII-239/17-2, UrII-240/17-2 i UrII-241/17-2 od
studenog
kojima je naložena provedba nenajavljenih pretraga poslovnih prostorija navedenih poduzetnika. 5.
Očitovanja stranaka prije Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama 5.2.
Očitovanja Agro-Vira Agro-Vir u svojem očitovanju od
siječnja
navodi kako nije sklapao bilo kakve zabranjene sporazume u smislu članka
ZZTN-a pa tako niti u predmetnom postupku javne nabave koji je tijekom
godine proveden od strane UDD-a. Agro-Vir ističe kako je UDD u svibnju
samostalno sastavio dokumentaciju za nadmetanje i započeo otvoreni postupak javne nabave za nabavu raznih prehrambenih proizvoda radi sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine. UDD je samostalno odlučio da će sklopiti okvirni sporazum (način nabave) s tri gospodarska subjekta, umjesto primjerice s 5 ili više gospodarskih subjekata te da će okvirni sporazum sklopiti na rok od 4 godine koji rok je za neke robe, među koje definitivno spada svježe voće i povrće, nerealan, s obzirom na promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a pogotovo promjene cijena tijekom više godina (u konkretnom slučaju 4 godine). Slijedom navedenog, Agro-Vir smatra kako je u predmetnom postupku javne nabave koji je tijekom
proveden od strane UDD-a očit potpuno pogrešan odabir načina nabave (okvirni sporazum), broja gospodarskih subjekata s kojima se sklapa okvirni sporazum (3 umjesto veći broj) i roka na koji se sklapa okvirni sporazum (4 godine za robu koja ima iznimno velike fluktuacije cijena na tržištu). Dokaz fluktuacije cijena (promjena cijena) na tržištu predstavljaju javno objavljena izvješća Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede (dalje u tekstu: TISUP). Nije potrebno naglašavati koliki utjecaj na fluktuaciju cijena voća i povrća imaju vremenske prilike tijekom samo jedne godine (mraz u proljeće, suša, nedostatak padavina, pretjerana količina padavina, slaba zima i druge slične vremenske nepogode). Nemoguće je pretpostaviti i procijeniti niti u jednoj godini, a pogotovo u razdoblju od 4 godine kakve će vremenske prilike prevladavati. Kontinuirane značajne promjene (fluktuacije) cijena pojavljivale su se tijekom cijelog razdoblja trajanja okvirnog sporazuma. Vezano uz način sklapanja ugovora o javnoj nabavi u konkretnom slučaju, Agro-Vir navodi kako je UDD svojevoljno odredio da će ugovore o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapati neposredno na temelju izvornih uvjeta za sklapanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi s ponuditeljem. Pri tome je odredio da će se, »ukoliko najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum«. U dokumentaciji za nadmetanje niti u okvirnom sporazumu UDD nije definirao što znači »najpovoljniji gospodarski subjekt«, odnosno nije odredio je li to ponuditelj koji je podnio najpovoljniju ponudu za cjelokupni predmet nabave (4 godine) ili ponuditelj koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapao okvirni sporazum. Dakle, UDD kao naručitelj nije ispravno i jasno i nedvojbeno odredio način sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, odnosno nije jasno i nedvojbeno odredio kojeg ponuditelja smatra najpovoljnijim. Agro-Vir navodi kako je UDD, nakon sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, samovoljno i svojevoljno počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg gospodarskog subjekta na način da je istim smatrao onog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma, neovisno o tome je li u ukupnom poretku za 4 godine navedeni gospodarski subjekt primjerice najskuplji, odnosno zadnje rangiran. Na taj je način UDD samovoljno i svojevoljno tumačio odredbe dokumentacije za nadmetanje i okvirnog sporazuma. Prema mišljenju Agro-Vira, UDD prilikom odabira načina nabave, roka sklapanja okvirnog sporazuma i načina sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma za predmet nabave roba (prehrambeni proizvodi), nije konzultirao najbolju praksu vezanu uz način provođenja postupaka i načina ugovaranja na tržištu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) kod obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi i kupaca koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Većina naručitelja nije sklapala okvirne sporazume (sklapala je ugovore), a ako ih je sklapala onda je sklapala iste na razdoblje kraće od 4 godine. Nadalje, ukoliko su sklapali okvirne sporazume na više godina, iste su sklapali sa što većim brojem ponuditelja. U tom su slučaju ugovore o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapali na kraće razdoblje (uvažavajući sezonski karakter primjerice svježeg voća i povrća – 3 mjeseca ili 6 mjeseci) i najčešće na temelju ponovne provedbe prikupljanja ponuda (mini nadmetanje) između potpisnika okvirnih sporazuma. Budući da nije konzultirao najbolju praksu na tržištu jasno je da je UDD kao naručitelj svjesno, namjerno i svojevoljno prouzročio iznimno teško premostive prepreke i zapreke kvalitetnoj provedbi i primjeni Okvirnog sporazuma za cijelo vrijeme njegova trajanja. Agro-Vir navodi i kako je UDD u dokumentaciji za nadmetanje (članak
stavak
prijedloga Okvirnog sporazuma) odredio da okvirni sporazum ne predstavlja obvezu naručitelja na kupnju robe od ponuditelja. Obveza pri tome nastaje tek kad se zaključi ugovor o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma. Agro-Vir naglašava iznimno nekorektnu odredbu iz dokumentacije za nadmetanje (ne navodeći o kojoj točno odredbi je riječ) koja naručitelju daje za pravo, neovisno o sklopljenom okvirnom sporazumu, temeljem istoga sklapati ugovore i nabavljati robu, ili provesti u bilo kom trenutku novi postupak javne nabave radi sklapanja novog okvirnog sporazuma ili novog ugovora. Za ponuditelja je takav okvirni sporazum iznimno nepovoljan i nepredvidiv. Takvim okvirnim sporazumom Agro-Vir je u potpunosti ovisio o samovolji i interesima naručitelja. Takva odredba, premda iznimno nepovoljna za ponuditelje, pruža mogućnost naručitelju da u bilo kojem trenutku u kojem uoči da cijene roba nisu realne, odnosno tržišne (lako moguće provjeriti iz izvješća TISUP-a), može pokrenuti novi postupak javne nabave radi sklapanja novog ugovora odnosno okvirnog sporazuma. Agro-Vir ističe kako nitko nije prisiljavao UDD kao naručitelja na sklapanje niti jednog ugovora temeljem okvirnog sporazuma. Upitno je koji bi uopće bio interes ponuditelju sklapati bilo kakav sporazum s bilo kim radi maksimizacije cijena, kada naručitelj nije obvezan sklapati ugovore na temelju okvirnog sporazuma i kada u bilo kojem trenutku može pokrenuti novi postupak javne nabave radi sklapanja novog ugovora odnosno okvirnog sporazuma. Dapače, pokušajem nuđenja većih cijena ponuditelj sebi smanjuje mogućnost i vjerojatnost da će s naručiteljem sklopiti ugovor na temelju okvirnog sporazuma jer naručitelj može u bilo kojem trenutku odlučiti provesti novi postupak javne nabave. Ukoliko je naručitelj smatrao da je između potpisnika okvirnog sporazuma došlo do nedozvoljenog sporazuma koji je uzrokovao veće cijene roba od tržišnih odnosno realnih, zbog čega je uopće sklapao s ponuditeljima ugovore na temelju okvirnog sporazuma, umjesto da je provodio nove postupke javne nabave. Postupanje naručitelja potpuno je nejasno i nerealno. Agro-Vir dodaje kako je predajom svoje ponude dao pisanu izjavu volje da će isporučiti robe u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje, uz napomenu kako nije odredio uvjete koje ponuda mora sadržavati niti je bio u mogućnosti u svojoj ponudi odrediti uvjete koji ne odgovaraju uvjetima koje je odredio naručitelj. Vezano uz mogućnost promjene jediničnih cijena, UDD je kao jedinu mogućnost odredio da se jedinične cijene predmeta nabave mogu mijenjati kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, a koji će biti sklopljen temeljem okvirnog sporazuma, ukoliko je došlo do promjene tečaja kn u odnosu na euro. U slučaju promjene tečaja kn u odnosu na euro za +/-3 %, jedinične cijene mijenjaju se u odnosu na ponuđene u troškovniku prilikom sklapanja okvirnog sporazuma za odgovarajući postotak promjene tečaja. Ovako dobivene cijene fiksne su i nepromjenjive do isteka roka pojedinog ugovora za ugovoreno razdoblje na koje se ugovor sklapa. Ponuđene cijene za prvu godinu bile su fiksne i nepromjenjive. Slijedom navedenog, UDD nije, vezano uz mogućnost promjene jediničnih cijena, uvažio sezonski karakter robe (voća i povrća), već je mogućnost promjene cijene vezao isključivo uz promjene tečaja eura, iako dobar dio voća i povrća nije iz uvoza već je riječ o proizvodima porijeklom iz RH. UDD je mogao odrediti mogućnost promjene jediničnih cijena i na gore i na dolje sukladno sezonskim oscilacijama jediničnih cijena tijekom 4 godine trajanja okvirnog sporazuma. Mogao je primjerice mogućnost promjene cijena vezati uz postotke porasta cijene javno objavljenih u TISUP-u. UDD je propustio kvalitetno definirati mogućnost promjena jediničnih cijena. Prema očitovanju Agro-Vira, uvjeti dokumentacije za nadmetanje moraju biti jasni, nedvojbeni, potpuni i neutralni te moraju omogućiti formiranje cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i dodatnih predradnji od strane ponuditelja. Definirajući uvjete na predmetni način, UDD je onemogućio ponuditeljima predaju kvalitetnih ponuda koje ne traže preuzimanje nerealnih rizika za ponuditelja. U skladu s uvjetima i zahtjevima postavljenima u dokumentaciji za nadmetanje, Agro-Vir je morao sastaviti svoju ponudu vodeći računa o postavljenim uvjetima i zahtjevima (kako mu ponuda ne bila odbijena), o konkurenciji na tržištu kako bi ponuda bila odabrana za sklapanje okvirnog sporazuma (kako bi bio minimalno jedan od tri najpovoljnija ponuditelja na temelju cijene kao jedinog kriterija za odabir), ali i o svojim mogućnostima, interesima i ciljevima. Budući da je dobro poznavao sezonski karakter cijena robe (voća i povrća) te nemogućnost bilo kakve pouzdane procjene kretanja cijena tijekom naredne četiri godine, Agro-Vir si je postavio prioritetan cilj ponuditi što realnije i povoljnije cijene za prvu godinu za koju je mogao s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena kako bi bilo odabran za sklapanje ugovora prvu godinu. Za ostale tri godine trajanja okvirnog sporazuma, bio je prisiljen prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji) prvenstveno vodeći računa da bude odabran za sklapanje okvirnog sporazuma kao najpovoljniji. Agro-Vir navodi kako je znao da okvirni sporazum ne obvezuje te je sukladno tome znao da ukoliko ponudi najpovoljnije uvjete za naredne godine, a cijene se na tržištu tako promijene (što ni u kom slučaju nije mogao pouzdano predvidjeti) da mu postane neisplativo isporučivati robe prema uvjetima iz ponude dane za drugu, treću ili četvrtu godinu, nije obvezan sklopiti ugovor na temelju okvirnog sporazuma isto kao što to nije bio obvezan niti UDD kao naručitelj. Takva se praksa upravo i ostvarila te je Agro-Vir ostvario svoj prioritetni cilj – sklopio je prvi ugovor na temelju okvirnog sporazuma, dok mu je sklapanje ugovora za drugu, treću ili četvrtu godinu godinu postalo neisplativo pa nije niti htio sklapati ugovore. Agro-Vir ponovno naglašava da niti naručitelj nije morao sklapati takve ugovore, ukoliko je smatrao da su isti neisplativi za njega već je mogao pokrenuti nove postupke javne nabave i sklopiti nove ugovore ili okvirne sporazume po povoljnijim uvjetima za sebe. Zaključno, Agro-Vir navodi kako se s ostalim strankama u predmetnom postupku susreće na gotovo svim nadmetanjima, uvijek mu predstavljaju žestoku konkurenciju na tržištu prehrambenih proizvoda i nikada se ne dogovaraju radi narušavanja tržišnog natjecanja. Agro-Vir odbija bilo kakve navode ili bilo kakve mogućnosti da je s ostalim strankama u predmetnom postupku sklopio zabranjeni sporazum u smislu članka
ZZTN-a. AZTN je dopisom od
svibnja
zatražio od Agro-Vira očitovanje i obrazloženje o načinu formiranja cijena koje je ponudio u predmetnim postupcima javne nabave raznih prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom
godine provedeni od strane UDD-a (uz prikaz svih troškova i drugih elemenata koji su sačinjavali strukturu cijena proizvoda koji su bili dio ponude predmetnih postupaka javne nabave), o razlozima zbog kojih je u istim postupcima javne nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za pojedinu godinu na temelju ranije sklopljenog okvirnog sporazuma (uz dostavu dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja godišnjeg ugovora) i o razlikama u iznosu ponuda za pojedine godine u predmetnim postupcima javne nabave zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća te konditorskih proizvoda. Agro-Vir u svojem očitovanju od
lipnja
navodi kako je cijene, kao i svi drugi ponuditelji, za prvu godinu trajanja Okvirnog sporazuma, formirao na osnovi nabavnih ulaznih cijena od strane raznih dobavljača od kojih je nabavljao predmetne robe, troškova radne snage i rizika od promjena stopa doprinosa iz i na plaće, poreza na dohodak, poreznih olakšica, minimalne plaće, troškova energenata i goriva koje se mijenjaju tijekom jednog mjeseca više puta, najma poslovnih prostora i promjena cijena najma, najma (leasinga) za dostavna vozila, troškova uprave, zavisnih troškova (računovodstveni servis, pravne usluge, porezno savjetovanje i slične intelektualne usluge), troškova dostave i isporuke robe, broja mjesta isporuke, specifičnosti pojedinih mjesta isporuke, trajanja isporuke, troškovima povrata robe zbog kala, rastepa, kvara i loma, troškovima financiranja zaliha, financiranja dobavljača (razlike u rokovima plaćanja prema dobavljačima u odnosu na rokove naplate od kupaca), rizicima u poslovanju koji se mogu dogoditi (ulazak RH u EU, porast/smanjenje cijena određenih roba (šećera primjerice, ulja i slično), porast konkurencije stranih dobavljača, promjena zakonske regulative o tržištu prehrambenih proizvoda) te raznih drugih nepredviđenih i teško predvidivih troškova (marže). Agro-Vir dodaje kako je cijene za drugu, treću i četvrtu, te petu godinu formirao na način da je, osim o elementima kalkulacije za prvu godinu, promišljao i pretpostavljao kretanje cijena na tržištu u narednih 4-5 godina, te o mogućim rizicima, promjenama zakonske regulative, promjenama tržišta, promjenama na mikro planu i na makro planu (ulazak u EU, izlazak Velike Britanije iz EU i drugo), te je tako formirao cijene vodeći računa o svojim ciljevima (sklapanje okvirnog sporazuma i ugovora za prvu godinu). Sukladno naručiteljevoj nejasnoj odredbi iz Dokumentacije za nadmetanje (Dio V. PODACI O PONUDI, točka
stranica 7.) cit» ponuđene cijene za prvu godinu su fiksne i nepromjenjive, promjene cijene za svaki sljedeći godišnji ugovor utvrdit će se u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda«, Agro-Vir je namjeravao formirati cijene za 2013., 2014.,
i
godinu izradom kalkulacija u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda. Iz navedene netočne i nejasne formulacije iz dokumentacije za nadmetanje proizlazilo je da će UDD za svaki godišnji ugovor provesti poziv za dostavu ponuda (tzv. mini nadmetanje) u kojem će Agro-Vir kao jedan od ponuditelja poslati novu ponudu s cijenama koje su tržišne, ali za taj slijedeći period za koji se sklapa godišnji ugovor ili ugovor na kraće razdoblje. Budući da mu UDD nije omogućio nuđenje novih cijena za drugi i svaki sljedeći ugovor, sukladno gore navedenoj odredbi Dokumentacije za nadmetanje, već mu je samo ponudio ugovor s cijenama koje je Agro-Vir ponudio prilikom sklapanja okvirnog sporazuma, Agro-Vir smatra da je UDD samovoljno i nezakonito izmijenio uvjete dokumentacije za nadmetanje i sklopljenog okvirnog sporazuma. UDD nije postupio u skladu s uvjetima koje je propisao u natječajnoj dokumentaciji, a to je bio jedan od važnih faktora pri izrade kalkulacija cijena za drugu, treću, četvrtu i petu godinu. Iz navedenog je evidentno da je UDD nejasno sastavio dokumentaciju za nadmetanje i doveo u zabludu Agro-Vir i ostale ponuditelje. UDD je samovoljno i proizvoljno tumačio nejasne i netočne odredbe takve dokumentacije za nadmetanje kako je htio, pa je isključivo i jedino odgovoran za sve što se kasnije u tijeku izvršenja okvirnog sporazuma događalo, a nikako Agro-Vir kao jedan od ponuditelja, koji je na temelju takve nejasne i netočne dokumentacije za nadmetanje predao ponudu, najbolje što je znao i mogao. Vezano uz zahtjev AZTN-a za dostavom detaljnih i točnih kalkulacija, Agro-Vir naglašava kako zbog predmetnog otvorenog postupka javne nabave te namjere sklapanja okvirnog sporazuma na četiri godine, a osobito zbog karaktera robe koja se nabavljala i koja ima izuzetno sezonski karakter te iznimnu cjenovnu fluktuaciji tijekom jedne godine, a pogotovo tijekom četiri godine, jasno je da nije mogao definirati točne i pouzdane kalkulacije 4-5 godina unaprijed. Osim navedenog nije bio u mogućnosti formirati točne i pouzdane kalkulacije i zbog uvjeta mikro i makro okruženja, te konstantnih i ubrzanih promjena (primjerice ulazak u EU, višestruke promjene zakonske regulative prilagodbe propisa EU zakonodavstvu, više suša, poplava, elementarnih nepogoda i slično), a koje promjene su utjecale na okolnost da je Agro-Viru postalo neisplativo poslovati po cijenama iz okvirnog sporazuma, te je bilo nužno odustajanje od sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma. Slijedom navedenog, a osobito jer nije imao točne i pouzdane kalkulacije niti ih je kao takve izrađivao za drugu do pete godine trajanja okvirnog sporazuma jer je formiranje cijena 4-5 godina unaprijed samo rizik i lutrija, Agro-Vir navodi kako nije u mogućnosti dostaviti AZTN-u takve kalkulacije, odnosno podatke koje su dovele do određivanja cijena odnosno do odustajanja od sklapanja ugovora, uz napomenu da godišnje preda više stotina ponuda kako u postupcima javne nabave javnim i sektorskim naručiteljima, tako i privatnim naručiteljima koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, te zbog toga nije u mogućnosti, niti ima praksu, čuvati kalkulacije na temelju kojih je izradio svaku od navedenih više stotina ponuda godišnje. Među razlozima za odustajanje od sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, Agro-Vir navodi više okolnosti. Budući da nije provedeno mini nadmetanje, odnosno nije dobio poziv za dostavu ponuda u ponovljenom postupku, kako je to naveo naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, Agro-Vir nije bio u mogućnosti ponuditi korigirane, tržišne cijene u vrijeme davanja ponude za sklapanje godišnjeg ugovora za drugu do petu godinu okvirnog sporazuma. Agro-Vir dodaje kako nitko ne može predvidjeti elemente koji se mijenjaju iz godine u godinu, a uvelike utječu na kalkulaciju cijena, kao što su: promjene stope PDV-a s 23 % na 25 %, promjene stope obračuna dohotka, podizanje trošarine na dizelska i benzinska goriva, povećanje cijene električne energije ili poremećaji cijena sirovina na tržištu zbog karaktera robe. Svi troškovnici za sve godine morali su biti unaprijed popunjeni za svih 5 godina unaprijed jer inače dokumentacija ponude odnosno sama ponuda ne bi bila pravovaljana. S tim u vezi, Agro-Vir ističe kako ima pravo donositi slobodne poslovne odluke kada će i od kojeg posla odustati (pogotovo kada niti njega niti naručitelja ništa ne obvezuje na sklapanje ugovora), a kada će i koji posao ugovoriti i realizirati. S obzirom na to da je nezakonito sklapati ugovore i isporučivati robe kada je kalkulacija u minusu, osobito kada je ispod nabavne cijene ulazne robe (Zakon o porezu na dodanu vrijednost), Agro-Vir navodi da bi nezakonito postupao u slučaju da je prihvaćao ugovore u kojima bi ostvarivao gubitak, odnosno fakturirao robe ispod njihove nabavne cijene, odnosno da kao poduzetnik apsolutno ima slobodu formirati cijene prema svojoj procjeni i prema svojem iskustvu, pogotovo što je u konkretnom slučaju morao formirati cijene više godina unaprijed bez da mu je naručitelj omogućio korekcije istih u slučaju sezonskih odstupanja i promjena. Agro-Vir navodi kako je kalkulacija cijena za konzervirano i smrznuto povrće nemoguća nekoliko godina unaprijed, jer ima isti kriterij kao i svježe voće i povrće, s obzirom na to da je sirovina koja je potrebna za te proizvode svježeg karaktera i uvelike ovisi o urodu i cijeni koja će biti u sezoni, te se tek nakon toga uopće može formirati cijena za slijedeću godinu. Kalkulacija za navedenu grupu proizvoda ne može se napraviti pet godina unaprijed, jer čak da se radi kalkulacija na osnovi zaliha, maksimalni rok trajanja konzerviranog povrća je dvije godine, uz napomenu da se u ovoj specifičnoj grupi nalazi i artikl obrađeni svježi krumpir čiji je rok trajanja 3 dana. Ponudu za konditorske proizvode Agro-Vir je bazirao na dobavljačima […] i […]. S obzirom na to da je […] izbacila iz svog asortimana artikle koji su s Agro-Virom bili dogovoreni za ponude u
i
godini., Agro-Vir je morao odustati od ponude za te navedene godine. Kalkulacija za navedenu grupu proizvoda ne može se napraviti pet godina unaprijed, jer čak da se radi kalkulacija na osnovi zaliha, maksimalni rok trajanja konditorskih proizvoda je 6 mjeseci. 5.2.
Očitovanja Diljexporta Diljexport u svojem očitovanju od
siječnja
navodi kako iz Tablice
Pregled ponuda tri najpovoljnija ponuditelja po godinama i grupama proizvoda koja je sastavni dio Zaključka, niti iz dokumentacije koja se navodi u istom Zaključku, nije razvidno postojanje zabranjenog sporazuma u smislu članka
ZZTN-a. Također, iz Zaključka nije razvidno koji ugovori se konkretno odnose na Diljexport i zbog čega mu se na stavlja na teret sklapanje zabranjenog sporazuma u smislu odredbi ZZTN-a. Diljexport navodi kako je u pogledu djelatnosti koje je obavljao tijekom 2012., a i kasnije, potrebno uzeti u obzir gospodarski kontekst i suradnju s mnogim drugim poslovnim partnerima ([…] i druge ustanove na području RH za koje je opće poznato da su ugovarali rok dospijeća plaćanja računa čak i do 240 dana, dok je uobičajeno bilo plaćanje ugovorenih roba ili usluga izvršiti i nakon […] dana), a ne samo poslovnu suradnju s UDD-om. U takvim okolnostima, Diljexportu je bilo izuzetno teško poslovati, a pogotovo u razdoblju od
godine i kasnije, kada je učinak dugotrajne recesije najviše došao do izražaja na način da se poslovalo u uvjetima izuzetno otežane likvidnosti, pa je bilo potrebno s osobitom pažnjom koristiti kapital kojim se raspolaže i isti oprezno ulagati, odnosno koristiti za nabavu roba i usluga koje su neophodne za obavljanje djelatnosti, kako bi se osigurao opstanak na tržištu. Upravo zbog toga Diljexport je tijekom
godine odustajao od određenih ponuda, odnosno ugovora s UDD-om jer je u određenim slučajevima bilo nemoguće ispuniti obvezu koju bi takvim ugovorom Diljexport preuzeo. Naime, nekada bi zbog nedostatka obrtnog kapitala bilo nemoguće isporučiti onu vrstu i količinu robe na koju bi se ugovorom obvezao, a isto tako je bilo situacija u kojima bi u vrijeme kada bi se ugovor s UDD-om trebao sklopiti, došlo do poslovnih prilika u kojima se, imajući u vidu obrtni kapital i robu na raspolaganju, moglo upustiti u kudikamo lukrativnije poslovne poduhvate od onih kakvi bi bili s UDD-om. Slijedom navedenog, Diljexport otklanja bilo kakvu odgovornost za sudjelovanje u zabranjenom sporazumu sukladno članku
ZZTN-a. AZTN je dopisom od
svibnja
zatražio od Diljexporta očitovanje i obrazloženje o načinu formiranja cijena koje je ponudio u predmetnim postupcima javne nabave raznih prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom
godine provedeni od strane UDD-a (uz prikaz svih troškova i drugih elemenata koji su sačinjavali strukturu cijena proizvoda koji su bili dio ponude predmetnih postupaka javne nabave), o razlozima zbog kojih je u istim postupcima javne nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za pojedinu godinu na temelju ranije sklopljenog okvirnog sporazuma (uz dostavu dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja godišnjeg ugovora) i o razlikama u iznosu ponuda za pojedine godine u predmetnim postupcima javne nabave polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda te konditorskih proizvoda. Diljexport u svojem očitovanju od
lipnja
pojašnjava kako je u predmetnom postupku javne nabave polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda, za
ponudio iznos koji je za 1.505.838,13 kn bio manji od iznosa koji je ponudio za 2013., iz razloga što je prilikom izrade ponude za UDD u
godini očekivao u
plaćanja […] koja je imala valutu od 240 dana uz plaćanje nakon […], a koja plaćanja su i realizirana u
za obveze iz
i
Polazeći od pretpostavke da navedena plaćanja ne budu realizirana, da se nabava roba mora platiti s najdužom odgodom od njegovih dobavljača od 30 dana, kao i od pretpostavke da mu se umjesto novčanih sredstava ponudi ugovor o cesiji kao
od strane […] pa da dobije drugi oblik načina plaćanja, čime bi mu se dodatno produžila valuta plaćanja tko zna do kada, Diljexportu su u takvim slučajevima bili bitni kupci od kojih se može što prije naplatiti, kao što je u konkretnom slučaju bio UDD koji je plaćao u valuti od 30 dana. Stoga je, kako bi zadržao ostale dobre kupce, podnio UDD-u ponudu s tako niskom cijenom za
samo zbog toga što je UDD plaćao u roku od 30 dana, što je za Diljexport značilo osiguranje priliva sredstava u što kraćem roku kako bi preživio. Vezano uz predmetni postupak javne nabave konditorskih proizvoda, Diljexport navodi kako je tu bila riječ o proizvodima iz uvoza i domaće proizvodnje. Stoga je postupao kalkulativno po godinama i pretpostavkama. Ako bi nabavljao robu iz uvoza u
i
koja je znatno jeftinija od domaće, takvu robu morao bi odmah platiti pa mu je tada bio bitan brzi dotok obrtnog kapitala. Za
je pretpostavio da će kupovati robu iz domaće proizvodnje po znatno višim cijenama, te da će dobiti očekivana sredstva iz dugotrajnih valuta i da će mu domaći dobavljač dati i dužu odgodu plaćanja pa je njegova ponuda za
bila s većom cijenom. Diljexport navodi i kako se, imajući u vidu velike promete, morao snalaziti na razne načine da kupci ne ostanu bez robe. Glede troškova, bilo mu je lakše isporučivati na jedno mjesto više vrsta robe i na taj način povećavati produktivnost svojeg poslovanja, nego tisuće manjih. 5.2.
Očitovanje Agrodalma AZTN je dopisom od
svibnja
zatražio od Agrodalma očitovanje i obrazloženje o načinu formiranja cijena koje je ponudio u predmetnim postupcima javne nabave raznih prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom
godine provedeni od strane UDD-a (uz prikaz svih troškova i drugih elemenata koji su sačinjavali strukturu cijena proizvoda koji su bili dio ponude predmetnih postupaka javne nabave), o razlozima zbog kojih je u istim postupcima javne nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za pojedinu godinu na temelju ranije sklopljenog okvirnog sporazuma (uz dostavu dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja godišnjeg ugovora) i o razlikama u iznosu ponuda za pojedine godine u predmetnim postupcima javne nabave svježeg mesa (svinjetina i junetina) i konditorskih proizvoda. Agrodalm u svojem podnesku od
srpnja
navodi kako je od provedbe predmetnih postupaka javne nabave prošlo dosta vremena, što uvelike otežava njegovo očitovanje u predmetnom postupku, osobito uzimajući u obzir da godišnje sudjeluje na mnoštvu javnih i inih natječaja, u prosjeku cca […] mjesečno. Agrodalm dodaje kako je otvoreni postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine, vrlo složen postupak javne nabave. Primjenjivao se nekoliko godina, a kada su uočeni nedostaci, primjenjuju se drugi oblici sklapanja okvirnih sporazuma i to u pravilu na kraće vremensko razdoblje. Nedostaci okvirnih sporazuma sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine jesu poglavito predugo vremensko razdoblje i previše gospodarskih subjekata. Bilo je vrlo teško i komplicirano utvrditi cijene ponuđene robe za razdoblje od četiri godine. Stanje na tržištu stalno se mijenja, mogućnosti nabave ponuđene robe što povoljnije nije moguće planirati na duži vremenski period. Događalo se da su ostali gospodarski subjekti pronašli bolje i povoljnije načine nabave ponuđene robe. To su razlozi da se nekada odustaje od ponude, jer se ne može tržišno opravdati dostava robe za cijelu godinu ili onu slijedeću za koju Agrodalm još ne zna kako će robu nabaviti i pod kojim uvjetima. Financijsko stanje tvrtke nije uvijek isto. Najčešće se posluje s vrlo malom dobiti, a nekad dobiti nije ni bilo. Bilo je i razdoblja kada se i pozitivna nula smatrala uspjehom. Najveći broj odluka koje je Agrodalm donosio bile su vezane uz konkretni trenutak kada se odluka donosila, a često na osnovi trenutne procjene. Agrodalm posebno napominje da zbog proteka vremena dokumentacija nije čuvana, ali sva financijska dokumentacija je uredno čuvana i može po potrebi dostaviti već pregledanu i dostavljenu dokumentaciju. Vezano uz zahtjev AZTN-a za dostavom detaljnih kalkulacija za predmetne postupke javne nabave koje je u
proveo UDD, Agrodalm navodi kako u svojem poslovanju ne čuva nikakve tragove kalkulacija na papiru, jer je uglavnom riječ o promjeni cijena »iz glave«. Tako je formirao i cijene za period od četiri godine unaprijed predviđajući otprilike kretanje cijena za svaku godinu, shodno određenim informacijama koje je tražio od dobavljača o kretanju cijena. Stoga je na temelju informacija dobavljača i vlastitih saznanja i iskustava formirao cijene i radio kalkulacije za četiri godine. 5.3 Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku Sukladno odredbi članka
stavka
ZZTN-a, AZTN je strankama u postupku dostavio Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku od
prosinca
(dalje u tekstu: Obavijest) kako bi im se osigurala mogućnost izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima kojima je preliminarno utvrđeno da su ponude Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta i Marino-Lučkog u predmetnim postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda koje je
proveo UDD te njihovo odustajanje od sklapanja jednogodišnjih ugovora o javnoj nabavi za
i
u slučajevima kada su bili najpovoljniji ponuditelj, rezultat njihovog međusobnog dogovora koji predstavlja zabranjeni sporazum u smislu članka
stavka
točki
i
ZZTN-a. Stranke su imale pravo u roku od mjesec dana od dana primitka Obavijesti dostaviti primjedbe na Obavijest te predložiti saslušanje dodatnih svjedoka i izvođenje dodatnih dokaza. 5.
Očitovanja stranaka nakon Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku 5.4.
Očitovanje Agro-Vira Agro-Vir u svojem očitovanju od
ožujka
navodi kako je AZTN u potpunosti pogrešno odnosno nepotpuno utvrdio sve relevantne činjenice u provedenom ispitnom postupku, iz čega se izvlače pogrešni zaključci o postojanju okolnosti koje bi ukazivale na to da su poduzetnici Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport i Marino-Lučko međusobno sklopili zabranjeni sporazum u smislu članka
stavka
točki
i
ZZTN-a prilikom sudjelovanja u ponovljenim postupcima javne nabave za 14 grupa proizvoda koje je
godine proveo UDD. Razlozi utvrđivanja takvih pogrešnih zaključaka prvenstveno se mogu tražiti u nedovoljnoj upoznatosti AZTN-a s konkretnim postupcima javne nabave te načinom njihove provedbe od strane UDD-a kao javnog naručitelja. Kako bi se opisao način provedbe tih ponovljenih postupaka javne nabave koji su bili predmet ispitnog postupka AZTN-a, ključno je sagledati kriterije te pravila javne nabave koje je propisao naručitelj UDD. Agro-Vir navodi da je naručitelj UDD propisao uvjete sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma i to na temelju izvornih uvjeta, tj. troškovnika predanih naručitelju prije sklapanja okvirnog sporazuma. Namjera naručitelja je ovdje očito bila da se ugovori o javnoj nabavi sklapaju bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda, što je potpuno različito od postupaka javne nabave koji su šest mjeseci prije provedeni za istu grupu proizvoda, a gdje se od ponuditelja, naknadno tražila dostava novih ponuda za svaku pojedinu godinu trajanja okvirnog ugovora (tzv. mini nadmetanje). Međutim, prema tada važećem ZJN, sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, i to na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda, se mogao sklopiti samo kada su u okvirnom sporazumu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi (čl.
Zakona), što ovdje nije bio slučaj. Naime, niti u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, niti u Okvirnom sporazumu koji je sastavni prilog istoj dokumentaciji, nisu niti približno bili određeni svi uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u razdoblju trajanja okvirnog sporazuma, a primarno nije bio određen kriterij za sklapanje pojedinačnih ugovora o nabavi za određenu grupu proizvoda, tj. hoće li se ugovor sklopiti s ponuditeljem koji je ponudio najpovoljniju cijenu za određenu grupu proizvoda za ukupno vrijeme trajanja okvirnog sporazuma, ili pak s onim ponuditeljem koji je ponudio najpovoljniju cijenu za točno određenu godinu unutar četverogodišnjeg razdoblja, neovisno o njegovoj ukupnoj ponudi za ukupno razdoblje trajanja okvirnog ugovora. Osim toga, a kako je Agro-Vir već naveo u svojem očitovanju AZTN-u od
siječnja 2018., za ovakvu vrstu robe nemoguće je prognozirati kako će se kretati cijene u razdoblju od 4 godine, što ovisi o raznim promjenjivim faktorima, a prvenstveno vremenskim prilikama i kretanjima tržišta. S druge strane, UDD u okvirnim sporazumima nije predvidio elemente na temelju kojih bi se cijene proizvoda mogle prilagoditi te povezati s tržišnima u predstojećim razdobljima trajanja okvirnog ugovora. Jedini predviđeni mehanizam za korekciju cijene bila je promjena cijene tečaja eura u odnosu na kunu, što je potpuna besmislica imajući u vidu da se većina robe nabavljala u tuzemstvu. Agro-Vir ističe kako je UDD tek kasnije, kada su okvirni sporazumi s odabranim ponuditeljima već bili sklopljeni te nisu bile moguće daljnje izmjene upućenih ponuda i troškovnika, proizvoljno, bez podloge u objavljenoj dokumentaciji za nadmetanje te okvirnom sporazumu, jednostrano počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg ponuditelja na način da bi to bio onaj subjekt koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu, a ne za ukupno razdoblje trajanja okvirnog sporazuma za konkretnu grupu proizvoda, što prethodno nigdje nije bilo propisano od strane naručitelja. Stoga je UDD kao javni naručitelj očito djelovao nezakonito te u potpunoj suprotnosti s odredbama ZJN-a o mogućnostima sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma (čl.
ZJN-a). To posebice važi, kako je gore objašnjeno, iz razloga što je odlučio sklapati ugovore o javnoj nabavi na temelju izvornih uvjeta ponuda i troškovnika predanih prije sklapanja okvirnih sporazuma, a bez da je prethodno propisao sve jasne kriterije i uvjete za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, kao što je bilo propisano zakonom i što je bio dužan napraviti. Osim toga, zbog različitosti kriterija izvornih postupaka javne nabave iz prosinca
u odnosu na ponovljene postupke iz svibnja
za isti predmet nabave, nije se moglo jasno zaključiti na koji način će UDD pristupati ocjeni ponuda za godišnje ugovore o javnoj nabavi te hoće li ipak naknadno pozivati stranke okvirnih sporazuma na naknadna tzv. mini nadmetanja te prilagodbu troškovnika kao što je prethodno bilo učinjeno. Vezano uz posljedice za ponuditelje zbog takvog nezakonitog postupanja naručitelja koji je djelovao suprotno odredbama ZJN-a te način na koji je Agro-Vir kao ponuditelj prilagodio svoje postupanje u predmetnim postupcima javne nabave, Agro-Vir ističe kako se primarna posljedica za ponuditelje sastojala u tome da su ponuditelji mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu
godine, u kojem slučaju je bilo moguće s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena robe te ih prikazati realno radi osiguranja odabira takve ponude od strane naručitelja. Iz Tablice
Obavijesti pod nazivom »Pregled ponuda tri najpovoljnija ponuditelja po godinama i grupama proizvoda«, vidljivo je kako su u prvoj godini odabirani ponuditelji s najpovoljnijim cijenama, gdje je Agro-Vir potpisao čak šest ugovora o javnoj nabavi za
godinu kao najpovoljniji ponuditelj. Ovu činjenicu AZTN u potpunosti zanemaruje, jer su ove okolnosti u očitoj suprotnosti s cijelom konstrukcijom o navodno sklopljenom zabranjenom sporazumu između Agro-Vira i ostalih ponuditelja. Ako su stranke zaista sklopile zabranjeni sporazum iz članka
ZZTN-a, Agro-Vir postavlja pitanje zašto ga nisu primjenjivale u prvoj godini sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma, te zašto AZTN to propušta objasniti. AZTN je sukladno odredbama ZUP-a na temelju kojeg djeluje i postupa, dužan utvrđivati sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari, i to prema načelu utvrđivanja materijalne istine (članak
ZUP-a), što u više navrata nije bio slučaj u Obavijesti. Prema očitovanju Agro-Vira, druga glavna posljedica nezakonitog postupanja UDD-a i to u dijelu gdje u dokumentaciji za nadmetanje i okvirnim sporazumima nisu bili jasno predviđeni kriteriji za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, odnosno hoće li odlučivati ukupna vrijednost okvirnog sporazuma, ili će se gledati samo tko je dao najpovoljniju cijenu za točno određenu godinu unutar tog razdoblja, te hoće li naručitelj naknadno provoditi tzv. mini nadmetanja, izniman je oprez na temelju kojeg su ponuditelji pristupali formiranju ukupne vrijednosti okvirnih sporazuma, što uključuje i cijenu pojedinačnih ugovora za vrijeme trajanja okvirnih sporazuma. Naime, Agro-Viru je prvenstveni cilj sudjelovanja u predmetnim postupcima javne nabave bilo dobivanje ugovora za
godinu, gdje se moglo voditi računa o cijenama na tržištu i isplativosti sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Međutim, za ostale tri godine bio je prisiljen prognozirati cijene, bez mogućnosti realne procjene, prvenstveno vodeći računa o tome da uopće bude odabran za sklapanje okvirnog ugovora, bez čega ne bi niti bilo moguće sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi pa čak niti za »ciljanu« prvu godinu. Drugim riječima, što niže je bila formirana ukupna cijena okvirnog ugovora prema dostavljenim troškovnicima, to su bile veće šanse za dobivanje barem jednog od pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi. Stoga je Agro-Vir morao, vodeći primarno računa o cijenama iz prethodnih postupaka javne nabave za istu grupu proizvoda (riječ je o ponovljenim postupcima javne nabave s razmakom od nešto više od 6 mjeseci) te općenito usporednim cijenama na tržištu u odnosu na konkurente, formirati cijenu i troškovnik za cijeli okvirni ugovor vodeći pri tom računa da se osigura barem dobivanje ugovora za prvu godinu njegova važenja, što nije bilo moguće bez da se ukupni troškovnik kao podloga za sklapanje okvirnog ugovora ne odabere kao najpovoljniji. Dokaz tome je upravo Tablica br.
iz Obavijesti te posljednja kategorija »Ukupno« iz koje je vidljivo da su ukupne vrijednosti okvirnih sporazuma u četverogodišnjim razdobljima približno jednake za sve ponuditelje u svakoj grupi proizvoda. Dakle, Agro-Vir je u postupak javne nabave ulazio s kalkulacijom da mora ponuditi što manju ukupnu vrijednost okvirnih ugovora u odnosu na svoje konkurente kako bi bio odabran za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi. Pri tom su za pojedine godine postavljene više cijene kako bi se osigurala financijska isplativost i po potrebi snižavanje iste cijene u slučaju dobivanja ugovora (nejasni kriteriji iz Dokumentacije za nadmetanje), dok su za neke godine stavljene cijene čiji je jedini cilj bilo sniziti ukupnu vrijednost okvirnog ugovora, bez čega ne bi bilo moguće potpisati ugovor o javnoj nabavi barem za jednu godinu važenja okvirnog sporazuma. Pojašnjavajući gore navedeno na konkretnom primjeru, Agro-Vir dodaje kako je u predmetnom postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma o nabavi ribe i ribljih prerađevina, u
ponudio iznos od 662.511,25 kn, u
cijenu od 972.068,75 kn, a u
cijenu od 191.875,00 kn. Na taj način nastojao je osigurati da okvirni sporazum s naručiteljem za tu grupu proizvoda bude cjenovno povoljan, a s druge strane je za
formirana najrealnija moguća tržišna cijena kako bi Agro-Vir dobio barem ugovor za
Ostale godine važenja ugovora stoga nisu bile primarni cilj Agro-Vira, no opreza radi je u
formirana viša cijena (972.068,75 kn) koja bi mogla biti podložna naknadnom snižavanju (jer se smatralo da će naručitelj pozvati subjekte na dostavu novih ponuda) pa je zato formirana u višem iznosu, dok je u
ponuđena nekonkurentna cijena za koju se niti nije očekivalo da je isplativa za sklapanje ugovora s naručiteljem, već je služila samo za snižavanje ukupne cijene okvirnog ugovora. U toj godini, Agro-Vir je očekivano odbio sklopiti godišnji ugovor o javnoj nabavi zbog neisplativosti. To je zasigurno bio slučaj i kod drugih ponuditelja, jer su uvjeti javne nabave, a ne zabranjeni sporazum Agro-Vira i ostalih ponuditelja, diktirali postupanje ponuditelja. Zato su i u drugim takvim slučajevima, prema svemu sudeći, ponuditelji očekivano odbijali sklapati ugovore s naručiteljem, jer im to nije bilo cjenovno isplativo, a kao što proizlazi iz obrazloženja koja su dana naručitelju o odbijanju sklapanja ugovora. Upravo u prethodno iznesenim činjenicama može se tražiti razlog amplituda u ponuđenim cijenama za uzastopne godine trajanja okvirnog ugovora te odbijanje sklapanja pojedinačnih ugovora od strane ponuditelja. Stoga nema govora o navodnom »obrascu ponašanja« o kojemu govori AZTN te tvrdnjama da su Agro-Vir i ostali ponuditelji međusobno odlučili da će najpovoljniji od njih redovno odustajati od ugovora o javnoj nabavi s naručiteljem da bi se ugovor o javnoj nabavi morao sklopiti s najskupljim ponuditeljem, kako to već tvrdi AZTN, već su uvjeti javne nabave diktirali takvo postupanje ponuditelja. Uostalom, takav zaključak AZTN-a u potpunosti je nelogičan imajući i u vidu da je samom dokumentacijom za nadmetanje propisano da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi (VI. OSTALE ODREDBE, točka 4.). Dakle, koja bi uopće bila svrha odnosno cilj postizanja takve vrste zabranjenog sporazuma ako naručitelj može odbiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi u svakome trenutku te primjerice provesti potpuno novi postupak javne nabave za istu grupu proizvoda. AZTN u svojoj Obavijesti propušta odgovoriti na ovo ključno pitanje. Osim toga, iz pregleda sklopljenih ugovora s UDD-om vidljivo je kako između ponuditelja postoji očiti nesrazmjer po broju ugovora (Agro-Vir je sklopio 13 sporazuma, dok je primjerice MHS d.o.o. sklopio 6 sporazuma), što očito govori o odsutnosti bilo kakvog dogovora Agro-Vira i ostalih ponuditelja. Agro-Vir napominje i kako je u grupi nabave »mesa peradi piletina puretina« sklopio za
ugovor o javnoj nabavi iako nije bio »najskuplji« ponuditelj, što dodatno govori o vjerodostojnosti »obrasca ponašanja« koji identificira AZTN, a posebno govori o odsutnosti postojanja bilo kakvog zabranjenog sporazuma u kojemu bi Agro-Vir sudjelovao. Dakle, prilikom formiranja troškovnika i cijena ponuda za svaku pojedinu godinu trajanja okvirnog ugovora, pa zatim i kod sklapanja ugovora na temelju takvih ponuda, nije bilo nikakvog zabranjenog dogovora između Agro-Vira i ostalih ponuditelja prema članku
ZZTN-a kako to nastoji prikazati AZTN, već su obrazac ponašanja o odustajanju od ponuda s najnižim cijenama prouzrokovala nejasna i za ovaj slučaj nezakonita pravila javne nabave propisana od strane UDD-a kao javnog naručitelja, kojima su se ponuditelji morali prilagoditi. Stoga su i zaključci AZTN-a iz analize »Tablice s prikazom ponuda odabranih ponuditelja po okvirnom sporazumu« u potpunosti bespredmetni i promašeni, jer uspostavljeni »obrazac ponašanja« o odustajanju od pojedinih ponuda isključivo treba promatrati u odnosu na iznesene činjenice o predmetnom postupku javne nabave i poteškoćama koje su pri tom postojale za ponuditelje, nakon čega cijela situacija dobiva logično i pravno utemeljeno obrazloženje. Agro-Vir navodi i kako nije jasno na koji način AZTN povezuje »materijalne dokaze« koji su pronađeni kod pojedinih ponuditelja, u vidu e-mail korespondencije te određenih excel tablica, s njegovim postupanjem prilikom sudjelovanja u predmetnim postupcima javne nabave, pogotovo što Agro-Vir nije niti primatelj i/ili pošiljatelj i/ili sudionik istih e-mailova te komunikacije, niti je izradio i/ili sudjelovao u izradi tablica koje u svojoj obavijesti opisuje AZTN. Stoga s pozicije Agro-Vira nema niti smisla ulaziti u sadržaj istih dokumenata niti bi AZTN-u bilo pravno dopušteno izvoditi određene zaključke iz tih dokumenata u odnosu na Agro-Vir, kao što se do tada nastojalo učiniti. 5.4.
Očitovanje Agrodalma Agrodalm u svojem očitovanju od
ožujka
navodi kako ga AZTN tereti da je narušio tržišno natjecanje sklapanjem nedopuštenog sporazuma, međutim niti jedan materijalni dokaz ne upućuje na isto. Naime, okolnosti koje AZTN opisuje i materijalni dokazi izuzeti prilikom nenajavljenih pretraga prostorija Agrodalma ne upućuju na postojanje zabranjenog sporazuma, a ni u detalju ne pokazuju da je Agrodalm bio strana takvog. Na strani Agrodalma nije postojala suglasnost volje i očitovanja, a što jasno proizlazi iz činjenice kako na računalima i poslovnim prostorijama poduzetnika nije, tijekom nenajavljenih pretraga, nađen bilo kakav kompromitirajući materijalni dokaz. Također, izuzeta korespondencija tumačena je od strane AZTN-a selektivno te su fragmenti e-mail prepiski izvučeni iz konteksta i tumačeni kako bi opravdali konačni zaključak oko postojanja navodnog zabranjenog sporazuma. Međutim, čak i kada bi se korespondencija izvučena iz konteksta doslovno i slijepo tumačila, jasno je kako na strani poduzetnika nije postojala nikakva volja da sklopi zabranjeni sporazuma, a isto proizlazi iz činjenice kako ne postoji nikakav pojedini dio komprimitirajuće korespondencije sastavljen od Agrodalma, odnosno zaposlenika istoga. Polazeći od pogrešnih zaključaka temeljenih na spletu okolnosti, poremećajima na tržištu i vrhuncu globalne ekonomske krize u RH, pogrešno je AZTN zaključio da je riječ o sporazumu koji kao cilj ili posljedicu ima narušavanje tržišnog natjecanja u smislu odredbe članka
ZZTN-a. Suprotno takvoj polazišnoj točki, koju je AZTN pogrešno postavio i propustio kritički preispitati, Agrodalm ističe kako u tom pogledu, »rotacija ponuditelja – dogovoreno nadmetanje (bid rigging)« nije postojalo, pa tako nije postojao niti zabranjeni sporazum ili razumijevanje između poduzetnika. Da je AZTN sukladno odredbi članka
stavka
ZZTN-a izvršio uvid u sudsku praksu EU, zaključio bi da poduzetnici nisu ni na koji način, ni stvarno niti potencijalno, narušili tržišno natjecanje. Naime, pojam »sporazuma« u smislu odredbe članka
stavka
Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU), koji odgovara članku
ZZTN-a, nije definiran u UFEU-u već svoje značenje dobiva upravo kroz praksu Europske komisije i sudova EU. Nadalje, a sve kad bi sporazum i postojao, okolnosti ovog slučaja nipošto ne ukazuju na zabranjeni sporazum, tj. na sporazum koji bi kao cilj ili posljedicu imao narušavanje tržišnog natjecanja u smislu odredaba članka
ZZTN-a. Ono što AZTN u Obavijesti kvalificira kao potencijalni zabranjeni sporazum, odnosno splet okolnosti koje se proizašle iz zakonito provedenih postupaka javne nabave, uopće ne predstavljaju sporazum. Da nije riječ o »sporazumu« ili »ugovoru« u smislu važećih propisa, jasno proizlazi iz nekoliko činjenica koje je AZTN propustio utvrditi: nije postojala suglasnost volja stranaka – poduzetnika, iz izuzetih dokaza, tablica i korespondencije ne proizlazi bilo kakav dogovor između stranaka, strane okvirnih sporazuma koristili su svoje zakonsko pravo da ne sklapaju ugovore po pojedinim grupama nabave (ZJN). Agrodalm ističe kako je osnovno pravilo nastanka i postojanja bilo kakvog sporazuma suglasnost volja ugovornih strana. Dakle, da bi sporazum nastao, svaka ugovorna strana mora to htjeti i, povrh toga, to svoje htjenje manifestirati, izričito ili konkludentnom radnjom. Riječ je o kogentnoj normi propisanoj općim odredbama Zakona o obveznim odnosima, razrađenoj i potvrđenoj u praksi sudova. U odnosu na postojanje sporazuma i navode AZTN-a u spornoj Obavijesti o tome kako »Tablica pod nazivom »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri dom« pronađena je prilikom nenajavljene pretrage prostorija na računalu S. M., zaposlenice Agrodalma, kao privitak poruke elektroničke pošte koju je M. Z., uputila Ivici Mitroviću, a sadrži razradu tko će od poduzetnika Diljexporta, Agrodalm, Agro-Vir isporučivati proizvode iz grupe »Nabava margarina i maslaca« UDD-u u vremenskom razdoblju 2012- 2016 te M. Z. podsjeća Ivicu Mitrovića na dogovor vezano uz navedene ponude. U tekstu M. Z. također navodi da joj je Danijela Topić Rogin, direktorica Agro-Vira, citat: »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«...Komunikacija elektroničkom poštom između M. Z. i Ivice Mitrovića koja se odvijala u vremenskom razdoblju od
rujna do
rujna
pokazuje da je Ivica Mitrović vezano za pritužbe M. Z. na postupanje Agro-Vira naveo, citat: »....Jutros sam bio s T., ništa konkretno nisam postigao, postupi prema vlastitom nagodjenju«, na što M. Z. odgovara kako joj je žao sto Ivica Mitrović nije to u mogućnosti riješiti, citat: »jer ti si taj posao i organizirao, a ne ja prema vlastitom nahodjenju. Glede toga moraš Ivice, to sada i riješiti, a ne mene ostaviti da se ja, gombam sa agrovirom, i to sve na svoju štetu.«...Navedena dokumentacija predstavlja dodatni dokaz postojanja dogovora između stranaka u ovom postupku..«, Agrodalm ističe kako se iz citiranog upravo može iščitati kako između poduzetnika nema sporazuma jer između istih postoje očite nesuglasice te je jasno kako ne nastupaju zajednički prema UDD-u i tržištu. Agrodalm dodaje kako se u tom smislu obilno očitovala i sudska praksa, kako ona domaća, tako i europska, i to ne samo glede sporazuma kao općeg instituta, već i glede zabranjenog sporazuma u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Tako se prema sudskoj praksi EU te praksi Europske komisije, pojam »sporazuma« u smislu odredbe članka
stavka
UFEU-a, a koji odgovara članku
ZZTN-a, temelji na postojanju suglasnosti volja (eng. concurrence of wills) između najmanje dvije strane, pri čemu je oblik u kojem se manifestira irelevantan sve dok postoji vjerno izražavanje namjera stranaka (eng. faithful expression of the parties’ intention). Prema mišljenju Agrodalma, u konkretnom slučaju nije ni pokazana ni dokazna suglasnost volja između stranaka u postupku, a što se posebice očituje u činjenici kako su stranke međusobno bile u sukobu koji se jasno može iščitati iz izuzete korespondencije. Vezano uz Tablicu
u Obavijesti, izuzetu prilikom nenajavljene pretrage, Agrodalm navodi kako navedena tablica, prema neosnovanom mišljenju AZTN-a, upućuje u nezakonit sporazum poduzetnika. Jednostavnom usporedbom iznosa iz izuzete tablice s cijenama iz ugovora i stvarnom stanju vidljiva su znatna odstupanja. Stoga, za pretpostaviti je, s obzirom na to da nije poznato tko je predmetnu tablicu sastavio, da ista predstavlja očekivane cijene konkurenata. Vezano uz Tablicu
u Obavijesti, izuzetu prilikom nenajavljene pretrage, Agrodalm navodi kako ista također sadrži samo predviđanja koje grupe prehrambenih proizvoda bi mogle pripasti određenom poduzetniku. Korespondencija između poduzetnika, izuzeta prilikom nenajavljenih pretraga poslovnih prostorija, prema očitovanju Agrodalma, ne upućuje na kartelski dogovor među poduzetnicima, već je ista izvučena iz konteksta i tumačena jednostrano bez podrobnije analize. Agrodalm navodi kako okolnosti da su poduzetnici odustajali od sklapanja jednogodišnjih ugovora, odnosno da bi na kraju preostali poduzetnik sklopio jednogodišnji ugovor po većoj cijeni, nije dovoljna za utvrđivanja postojanja nedopuštenog sporazuma ukoliko se ne dokaže da su stranke prethodno uskladile uzorak ponašanja i to još i prije sklapanja okvirnog sporazuma. Također, u predmetnom slučaju nije došlo do suglasnosti volja stranaka, pa time ni do zabranjenog sporazuma, što između ostalog potvrđuje i sama korespondencija izuzeta od strane AZTN-a, koja je gore citirana i iz koje je razvidno da se poduzetnici ponašaju upravo kao konkurencija odnosno da ne postoji suglasje nego sukob. Vezano uz navode u Obavijesti o tome kako su »na ovaj način, kombiniranjem niskih i visokih ponuda za pojedine godine, odabrani ponuditelji postigli to da ukupan zbroj ponuda odabranih ponuditelja bude najpovoljniji prilikom izbora za sklapanje okvirnih sporazuma, ali bi godišnje ugovore pristao sklopiti samo ponuditelj koji je u pojedinoj godini dao najvišu ponudu. Kao razloge odustajanja od sklapanja ugovora poduzetnici su navodili prilično štura obrazloženja...Agencija nije mogla pokloniti vjeru da su navedeni razlozi doista i bili motiv za odustajanje poduzetnika od sklapanja jednogodišnjih ugovora s UDDD-om s obzirom na to da poduzetnici navedene razloge nisu niti argumentirano obrazložili niti su dostavili dokaze kojim bi se navedeno moglo nedvojbeno utvrditi.«, Agrodalm navodi kako prije svega ne postoji obveza poduzetnika odnosno sudionika okvirnog sporazuma da detaljno obrazlažu zašto nisu u mogućnosti sklopiti ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem. Ne može se očekivati od gospodarskih subjekata koji su strana okvirnog sporazuma i to više okvirnih sporazuma, da detaljno obrazlažu svoje poslovne odluke i da obrazlažu pravo koje im je zakonodavac stavio na raspolaganje, a oni odlučili koristiti, a to je da prema okvirnom sporazumu ne sklapaju ugovor s naručiteljem. Ponuditelji s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi koristili su svoje zakonsko pravo i obavijestili su UDD kao naručitelja da nisu u mogućnosti izvršiti predmet ugovora, stoga je UDD iskoristio svoju zakonsku mogućnost i sklopio ugovor sa slijedećim raspoloživim gospodarskim subjektom. Pravo nesklapanja ugovora nakon sklapanja okvirnog sporazuma je prepoznato i regulirano odredbama ZJN. Agrodalm i drugi poduzetnici koristili su pravo koje im je zakonodavac stavio na dispoziciju. AZTN u spornoj Obavijesti navodi i kako se ponuditeljima nije slao ponovljeni poziv za dostavu ponuda nego poziv najpovoljnijem ponuditelju na sklapanje ugovora koji se morao pridržavati jediničnih cijena ponuđenih u četverogodišnjim troškovnicima. UDD kao naručitelj mogao je pozvati strane okvirnog sporazuma na podnošenje novih ponuda i time dodatno sniziti cijene svih strana okvirnog sporazuma. Naime, u članku
svih Okvirnih sporazuma utvrđeno je kako će naručitelj (UDD) prije sklapanja pojedinih godišnjih ugovora o javnoj nabavi, temeljem Okvirnog sporazuma, donijeti odluku o odabiru temeljem pisanog zahtjeva Ponuditelju da dostavi ponudu na temelju izvornih uvjeta iz Okvirnog sporazuma, ili dopunjenih uvjeta za sklapanje ugovora iz Okvirnog sporazuma i nebitnih izmjena uvjeta koje bitno ne mijenjaju uvjete Okvirnog sporazuma. UDD, nije tražio dostavu ponuda, već je pozivao strane Okvirnog sporazuma na sklapanje ugovora, a pritom je prepoznao pravo pojedinog ponuditelja da ne sklopi ugovor o javnoj nabavi te je ugovor sklopio sa sljedećim ponuditeljem koji je mogao izvršiti predmet nabave. lako je iz gornjih navoda razvidno da u odnosu na okolnosti i tijek poslovne suradnje Agrodalma i UDD-a, sporazum kao takav između stranaka nije postojao, pa se posljedično ne može kvalificirati ni kao zabranjeni sporazum, Agrodalm ističe da, sve kad bi između stranaka i postojao sporazum (što ne postoji i nije postojao), takav sporazum svejedno ne bi predstavljao zabranjeni sporazum s obzirom da nisu ispunjene pretpostavke propisane relevantnim odredbama ZZTN-a. Naime, već iz same dikcije odredbe članka
stavka
ZZTN-a proizlazi da je osnovni uvjet za ocjenu o tome da li je neki sporazum »zabranjen« u smislu zaštite tržišnog natjecanja taj da konkretni sporazum »kao cilj ili posljedicu ima narušavanje tržišnog natjecanja.« Agrodalm navodi kako postupanja poduzetnika i okolnosti proizašle iz postupaka javne nabave ne ispunjavaju ovaj uvjet ni u jednom pogledu, stoga se isto ne može ocijeniti zabranjenim sporazumom. Potpuno je nesporno kako, a čak i da je postojao dogovor, isti nije imao nikakvu posljedicu na tržišno natjecanje niti je takav (hipotetski) dogovor imao štetan učinak na potrošače u vidu povećanja cijena. Cijene su jasno naznačene u ponudama poduzetnika koje su prethodile sklapanju Okvirnih sporazuma. Cijene se nisu mijenjale u odnosu na cijene navedene u ponudama, a koje ponude je UDD ocijenio najprihvatljivijim primjenjujući kriterij najniže cijene u odnosu na druge ponuditelje. Štoviše, UDD nije koristio mogućnost koja mu je stavljena na raspolaganje odredbama ZJN-a i samim Okvirnim sporazumima i tražio od ponuditelja dostavljanje novih ponuda koje su mogle biti niže od ponuda u postupku prije sklapanja Okvirnih sporazuma. Zaključno, Agrodalm navodi kako iz opisa zabranjenog sporazuma u smislu odredbe članka
ZZTN-a proizlazi da zabranjeni sporazum mora sadržavati i određeno uvjetovanje pozitivnog postupanja stranaka (utvrđivanje cijena, primjenjivanje nejednakih uvjeta, uvjetovanje sklapanja ugovora, itd.) kojim se uzrokuje narušavanje tržišnog natjecanja, a što kod svih postupanja poduzetnika također nije slučaj. Stoga, a čak i da je postojao nekakav sporazum, razumijevanje između poduzetnika, isti se ne može okarakterizirati kao kartelski sporazum niti je isti imao bilo kakav utjecaj na tržišno natjecanje. Štoviše, moglo bi se argumentirati kako je tržišno natjecanje završilo sklapanjem okvirnih sporazuma te kako bilo kakvo daljnje dogovaranje/sporazumijevanje nema i ne može imati utjecaj na tržišno natjecanje s obzirom na to da je maksimalna prihvatljiva cijena utvrđena i unaprijed dogovorena. 5.4.
Očitovanje Diljexporta Diljexport u svojem očitovanju od
veljače
navodi kako se iz Dokumentacije za nadmetanje provedbom otvorenog postupka javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma iz
koja je istoobrazna u promatranom razdoblju, može primijetiti nedorečenost same Dokumentacije za nadmetanje, posebno u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi neposredno s ponuditeljima, bez obzira na mogućnosti ili nemogućnost prvorangiranog odnosno bez mogućnosti i prilike da se u okviru odabranih ponuditelja provede prikupljanje ponuda za sklapanje jednogodišnjih ugovora. Diljexport ističe neodređenost kriterija te definiranja cijena proizvoda koje na tržištu
s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora. Iako je tada važećom Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama u članku
stavku
naznačeno kako »naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje određuje je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva«, općenito, neprecizno i neodređeno utvrđivanje samog pojma cijene, njezinog određenja a u kontekstu definiranja što je UDD u stvari odredio pojmom »najpovoljnije ponude« stavljalo je, općenito rečeno, ponuditelje u izazovnu situaciju određivanja cijena u međusobnoj tržišnoj utakmici generiranja ponuda koje bi bile dovoljno povoljne za odabir od strane UDD-a. Diljexport dodatno ističe i ukazuje na Dokumentaciju za nadmetanje u dijelu koji se odnosio na postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma (Poglavlje VI Ostale odredbe, točka
na stranici 8.). Naime, Dokumentacijom za nadmetanje bilo je predviđeno kako naručitelj »Ako u postupku javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma dobije samo jednu valjanu ponudu sklopit će okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi...«. Međutim, Diljexport napominje kako je točkom
na stranici
UDD ostavio sebi pravo i slobodu da ne bude obvezan potencijalnim ishodom postupka javne nabave te je tako naveo kako »Okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta«. Prema navodu Diljexporta, da je okolnost bila upravo onakva kakvom ju u svojoj Obavijesti opisuje AZTN, odnosno da je ishod provedenog otvorenog postupka javne nabave kroz promatrano razdoblje bio takav da je UDD imao ikakvog temelja za drukčije postupanje od onoga kako je postupao, ZJN odnosno pravni okvir tada na snazi, UDD-u je davao mogućnost poništenja postupka javne nabave, prije isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje u određenim uvjetima. Međutim, Dokumentacijom za nadmetanje (Poglavlje l. Opći podaci, točka
stranica 2.) UDD adresira zainteresirane ponuditelje isključivo opcijom kako »U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor će se sklopiti sa sljedećim raspoloživim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum.« Usporedbom sa važećim Zakonom o javnoj nabavi (»Narodne novine, broj 120/2016.), Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata nikada ne obvezuje strane okvirnog sporazuma na izvršenje odnosno na sklapanje pojedinačnih ugovora. Navedeno logično proizlazi iz okolnosti da kod okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata nije moguće stvoriti obvezu na sklapanje pojedinačnih ugovora sa svim gospodarskim subjektima koji su stranke okvirnog sporazuma već je način sklapanja pojedinačnih ugovora (način odabira ugovaratelja između više gospodarskih subjekata s kojima je sklopljen okvirni sporazum) definiran u okvirnom sporazumu (npr. ponovna provedba nadmetanja – tzv. mini nadmetanja, kaskadna metoda sklapanja ugovora itd.). Na razini teoretskog, stručnog i znanstvenog razmatranja zabranjenih sporazuma između poduzetnika odnosno kartela, Diljexport navodi kako se u stručnom članku pod nazivom »Karteli – suradnja sudionika zabranjenih sporazuma s antimonopolnim tijelima kao preduvjet za oslobađanje ili ublažavanje kazne«, objavljenom u rujnu
u Hrvatskoj pravnoj reviji, 9/2002, Inženjerski biro, Zagreb, u točki
naslova »Problemi u otkrivanju i procesuiranju hard-core kartela«, navodi kako »Za ostvarivanje tog cilja antimonopolna tijela moraju raspolagati relevantnim dokazima. Takve će dokaze, kao što je već rečeno, biti izuzetno teško ili nemoguće pribaviti.« Vezano uz izazove antimonopolnih tijela u otkrivanju i dokazivanju postojanja kartela odnosno zabranjenih sporazuma, u istom stručnom članku navodi se kako se »...da bi se takav tajni sporazum mogao uspješno provoditi, moraju ispuniti određeni uvjeti. Prije svega, članovi kartela moraju pristajati na njegovo provođenje i djelovati usklađeno… Kad antimonopolno tijelo ima saznanja o postojanju nekog kartela, to će saznanje najčešće biti jedva dovoljno za pokretanje postupka utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja protiv njegovih članova.« U tom smislu, Diljexport navodi da je AZTN, provevši
prosinca
nenajavljene pretrage poslovnih prostorija stranaka u postupku temeljem članka
ZZTN-a, izuzeo »značajnu količinu dokumentacije u materijalnom i elektroničkom smislu«, uz napomenu kako je AZTN
listopada
zaprimio dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe gospodarskog kriminaliteta, pune dvije godine prije nenajavljene pretrage poslovnih prostorija stranaka. U međuvremenu, AZTN i stranke u postupku razmijenili su pisanim putem nekoliko krugova međusobnih upita i očitovanja. Diljexport posebno upućuje na tzv. dokaze na kojima AZTN temelji utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma a koji su izuzeti iz poslovnih prostorija Diljexporta u materijalnom i elektroničkom obliku. Naime, tijekom dvije godine od zaprimanja dopisa Ministarstva unutarnjih poslova do izvršene nenajavljene pretrage poslovnih prostora stranaka, pri čemu je odgovorna osoba Diljexporta također dala iskaz gore navedenoj Službi Ministarstva unutarnjih poslova, tzv. »dokazni materijal« mogao je u međuvremenu biti uklonjen, uništen, a praksa navodnog zabranjenog sporazuma »prekinuta«. Međutim, poslovanje stranaka na tržištu, uključujući Diljexport, nastavljeno je u redovnim uvjetima. Diljexport ističe kako AZTN na stranici
Obavijesti navodi da je tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Diljexporta, provedene
prosinca 2017., sa računala zaposlenice Diljexporta izuzet dokument »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« sa zadnjom izmjenom učinjenom
lipnja 2012.u 10:05 sati. U Obavijesti se nalazi Tablica 17 za koju AZTN navodi da se »...može zaključiti kako ista predstavlja podjelu grupa proizvoda među poduzetnicima...«. S tim u vezi, Diljexport navodi kako je posve legalno prilagoditi se »inteligentno« postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata. U tom smislu upućuje na praksu Suda EU u predmetu Suiker Unie v Commission [1975] i praksu Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske, posebno u predmetu pod poslovnim brojem Usll-39/15-10 u kojemu je navedeni Sud poništio rješenje AZTN-a u predmetu sklapanja zabranjenog sporazuma, navodeći između ostalog, u obrazloženju, priklanjajući se tužiteljima u navođenju, kako je bilo potrebno razjasniti sva sporna pitanja odnosno »...da li navedeno činjenično stanje daje podlogu za izvedeni zaključak o počinjenoj povredi ZZTN-a«. Da je tomu tako, jasno proizlazi i iz samog utvrđenja AZTN-a na stranici
Obavijesti gdje navodi da »...Iz Tablice
se može zaključiti kako ista predstavlja podjelu grupa proizvoda među poduzetnicima...«, dok istovremeno ističe kako je »Tablica
nastala najkasnije
lipnja 2012....«. Međutim, dokument je prvi put kreiran
veljače
u 13:03 sati što je prilikom pretrage prostorija i izuzimanja dokumenta moglo biti istovremeno i bez odgode utvrđeno korištenjem opcije »Properties«. Prema navodu Diljexporta, AZTN se koncentrirao na datum
lipnja
iz razloga što je
lipnja bio rok za podnošenje ponuda no, u potpunosti je propustio utvrditi nastanak dokumenta od
veljače 2012., što je moglo upućivati na druge okolnosti i potrebe nastanka ovog dokumenta skoro 4 mjeseca ranije te bi možebitno iz predmetnog, lako utvrdivog podatka, izveo drukčiji zaključak. Primjerice, onoga koji tržišnim konkurentima u užem području djelovanja s ograničenim brojem aktera, dozvoljava poslovnu procjenu, usporedbu potencijalne konkurencije kao i anticipiranje ishoda a samim time i ocjenu potencijalnog uspjeha u podnošenju ponude. Diljexport navodi i kako AZTN na stranici
Obavijesti naglašava da su ponuditelji odustajali odnosno odbijali sklapanje jednogodišnjih ugovora, koristeći pritom »...prilično štura obrazloženja«. Diljexport ističe kako je uvidom u tada važeći pravni okvir a posebno u odnosu na članak
Zakona o javnoj nabavi iz 2011., UDD kao naručitelj imao pravo, ukoliko ponuditelj odustane od svoje ponude ili odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum, »...ponovo izvršiti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu odabranog ponuditelja te donijeti odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude ili ako postoje razlozi poništiti postupak javne nabave.« Ne ulazeći u izvorište zaključka AZTN-a, Diljexport napominje kako pravni okvir nije propisivao »sadržaj« niti »broj riječi« odnosno davao ikakvu uputu koje bi se ponuditelji morali pridržavati prilikom obrazloženja odbijanja potpisivanja ugovora i/ili odustanka od svojih ponuda. Nije razvidno temeljem koje kvantifikacije kao niti kvalitativnog benchmarka odnosno usporednog primjera, AZTN ne samo da nije poklonio vjeru očitovanjima ponuditelja, već isto koristi kao argumentaciju dokaza međusobnog usklađivanja ponuditelja u tzv. zabranjenom sporazumu. Predmetno tim više izaziva dvojbu s obzirom na to da sam AZTN na stranici
Obavijesti navodi poduzetnika koji je kao najpovoljniji ponuditelj odustao od sklapanja okvirnog sporazuma a riječ je o poduzetniku koji nije stranka u ovom postupku. Isto upućuje na jednostavnu okolnost da je svaki poduzetnik za sebe od godine do godine vršio tržišnu procjenu vlastitih sposobnosti sklapanja ugovora za što su ulazni razlozi, okolnosti u kojima su donošene odluke, bile samostalne procjene s osnove financijske mogućnosti i sposobnosti svakog ponuditelja. Logikom AZTN-a, ako odustajanje od sklapanja okvirnog sporazuma spomenutog poduzetnika predstavlja »obrazac«, postavlja se pitanje zašto na jednak način kojim je AZTN kvalitativno i kvantitativno procjenjivao predmetnog poduzetnika, nije postupano prema strankama u postupku. Diljexport navodi kako AZTN kao ključni dokaz postojanja dogovora odnosno zabranjenog sporazuma navodi email komunikaciju […] i […] Diljexporta upućenu direktoru Agrodalma Ivici Mitroviću sadržaja koji se nalazi na stranicama 28./
i
Obavijesti. Iz navedene email komunikacije, prema navodu Diljexporta, može se zaključiti jedino da je između osoba (sudionika komunikacije) došlo do takvog sukoba koji je u svojoj prirodi suprotan dogovornom, usklađenom, sporazumnom odnosu jer, u protivnom, zabranjeni sporazum ne bi pretpostavio ovakvu komunikaciju između »partnera« odnosno koordiniranih i usklađenih članova kartela. Ono što se može zaključiti iz navedene komunikacije jest ogorčenost poduzetnika koju je, iz neutvrđenih razloga, na ljutnju i ovakav oblik komunikacije mogao izazvati potez nekih od odabranih ponuditelja unutar Okvirnog sporazuma s tri poduzetnika / ponuditelja. Njihovi međusobni odnosi toliko su narušeni da je izvan svake sumnje kako među akterima ovakve komunikacije, adresatima rječnika takve vrste, teško može postojati partnerstvo, dogovor a kamoli zabranjeno udruživanje u kartel. Slijedom navedenog, Diljexport ističe kako AZTN svojom Obavijesti nije nedvojbeno utvrdio da je došlo do »dogovora stranaka« niti jasno izveo dokaze kako su sve stranke predmetnog postupka imale za cilj postići takav dogovor, jer bi se u suprotnom sve strane navedenog »sporazuma« ipak morale pridržavati takvog dogovora, što ovdje svakako nije slučaj. Osnova svakog građanskopravnog sporazuma jest da svaka strana pristane na sadržaj istog te da postupa u skladu s takvim sporazumom. Sudska praksa smatra da je koncept »zabranjenog sporazuma« usmjeren prvenstveno na postojanje volje između najmanje dvije strane. Diljexport dodaje kako sama AZTN na stranici
Obavijesti utvrđuje kako u »...7 od 14 grupa navedeni poduzetnici u potpunosti odgovaraju poduzetnicima koji su u predmetnim postupcima koje je proveo UDD odabrani kao tri najpovoljnija ponuditelja.« Međutim, AZTN nije naveo koji točno postotak ishoda postupka javne nabave predstavlja zadovoljavajući kriterij dokaza postojanja zabranjenog sporazuma odnosno dogovora između stranaka. AZTN, nadalje, ne tvrdi niti dokazuje niti pokazuje ikakav napor utvrđivanja da je među stranama došlo do fizičkog, usmenog, pisanog i dokazivog dogovora osim dvije, prethodno navedene Tablice (
i 18.) čiji konačni sadržajni ishod nakon provedenog postupka, AZTN sam navodi da je podudaran tek 50 % te email komunikaciju takvog sadržaja da ga tijekom dvije godine (2015 – 2017) nitko u Diljexportu kao niti u Agrodalu nije držao potrebnim niti izbrisat. U tom smislu, Diljexport ističe kako AZTN zaključuje postojanje zabranjenog sporazuma, unatoč očitovanju poduzetnika čija pojedinačna očitovanja nije prihvatio, obrazlažući to da iz svega navedenog proizlazi zaključak »...da su odabrani ponuditelji dogovarali i usklađivali iznose ponuda po grupama, ali i da je u određenim trenucima između sudionika zabranjenog sporazuma dolazilo do neslaganja i odstupanja od planirane podjele čime su objašnjena odstupanja od utvrđenog obrasca postupanja poduzetnika.« Prema sudskoj praksi Suda EU važno je utvrditi istinsku namjeru stranaka i činjenicu primjenjuju li odredbe sporazuma. Zaključno, Diljexport u svojem očitovanju od
veljače
navodi kako način formiranja predmetnih spornih zaključaka daje pogrešnu sliku o predmetnoj dokumentaciji, izuzetim dokumentima i elektroničkoj komunikacije te, završno, ponašanju samih sudionika, uključujući Diljexport, te da bi u ovom slučaju trebalo napraviti detaljnu analizu tržišta kako bi se utvrdilo eventualno sklapanje zabranjenog sporazuma. Uvidom u natječaje koje je AZTN uzeo u obzir, jasno proizlazi kako nije bilo odstupanja od uobičajene prakse Diljexporta prilikom nastupanja u postupcima javne nabave (posebice vidljivo iz ishoda provedenog postupka nabave putem okvirnog sporazuma iz
godine). Diljexport u svojem očitovanju od
prosinca 2021., slijedom činjenice da se u Obavijesti polemizira s razlozima zbog kojih u pojedinim godinama nije zaključio pojedine ugovore za pojedinu grupu proizvoda, koji se u Obavijesti ocjenjuju »paušalnima« i »jednoobraznima«, ističe kako niti jednim propisom, a niti dokumentacijom o nabavi nije propisan sadržaj obavijesti kojom odabrani ponuditelj obavještava naručitelja o nemogućnosti sklapanja jednogodišnjeg ugovora za pojedinu skupinu proizvoda za pojedinu godinu, a nastavno na zaključeni Okvirni ugovor. S tim u vezi, Diljexport navodi kako je točno da je samo kratko obavijestio UDD o tome da nije u mogućnosti isporučivati određenu vrstu proizvoda u određenoj godini zbog objektivnog razloga, uz napomenu da UDD u niti jednoj od navedenih situacija nije tražio dodatna pojašnjenja od Diljexporta, nego je koristio mogućnost propisanu u članku
ZJN-a: »u slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o javnoj nabavi za predmet, grupu ili dio predmeta nabave može se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum«. U nastavku svojeg očitovanja od
prosinca
Diljexport navodi dodatne okolnosti iz kojih će, prema njegovom mišljenju, biti razvidno da odustajanje od isporuke određene vrste proizvoda u određenoj godini predstavlja njegovu nužnu poslovnu odluku, koja je svoju podlogu imala uvijek isključivo u objektivnim činjenicama, vezanim kako za Diljexport, tako i za tržišna kretanja, kao i određene globalne okolnosti koje su se u promatranom razdoblju nužno reflektirale na njegovo poslovanje, odnosno, koje su u suprotnosti s preliminarnim zaključkom AZTN-a o tome da bi odustajanje od zaključenja pojedinačnih ugovora i isporuke pojedinih vrsta proizvoda bilo u bilo kakvoj vezi s narušavanjem tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma. Diljexport navodi kako je prije apliciranja u predmetni postupak javne nabave UDD-a, dominantnu poslovnu suradnju ostvarivao sa […], u kojem poslovnom odnosu su plaćanja za isporučene proizvode vršena protekom prosječno 240 dana. U
godini, kada je sastavljao natječajnu dokumentaciju, Diljexport je imao početno stanje potraživanja prema […] […]kn, koje je zatvoreno tek na dan
rujna
godine (valuta od 240-342 dana). Ukupna potraživanja od istog kupca s
prosincem
godine iznosila su ukupno […] kn, a plaćana su protekom 240 do 340 dana. Ukupna potraživanja od istog kupca u
godini iznosila su […] kn, a plaćanje je vršeno protekom 240 do 330 dana. Kao potvrdu svojih navoda, Diljexport je u privitku svojeg očitovanja od
prosinca
dostavio relevantne knjigovodstvene kartice. Jedan od razloga zbog kojih je Diljexport aplicirao u predmetni postupak javne nabave UDD-a, jest legitimno očekivanje Diljexporta da će UDD svoje obveze (podmirenja računa) izvršavati najkasnije u roku od 45 dana od dana izdavanja računa, a kako je i predviđeno natječajnom dokumentacijom. Međutim, tijekom 2012.,
i
godine, tijekom suradnje s UDD-om, Diljexport je uspijevao naplatiti isporučene proizvode, dinamikom kako slijedi. U
godini računi su naplaćivani u razdoblju od 11 do 72 dana od dana izdavanja računa (od čega pojedini računi izvan valute od 45 dana (konkretno: 71 dan, 53 dana, 51 dan, 69 dana, 55 dana, 49 i 56 dana od dana izdavanja računa)). U
godini računi su naplaćivani u razdoblju od 31 do 72 dana od dana izdavanja računa (od čega pojedini računi izvan valute od 45 dana (konkretno: 72 dana, 65 dana, 58 dana, 53 dana, 52 dana, od dana izdavanja računa)), dok su u
godini plaćanja u najvećem dijelu vršena u valuti (izuzev 1 računa, koji je plaćen 98 dana od dana izdavanja, tri u roku od 64 dana od dana izdavanja, te po jedan u roku od 57 odnosno 56 dana od dana izdavanja). Ova okolnost bila je od znatnog utjecaja na nemogućnost Diljexporta da u pojedinim godinama zaključi ugovor za pojedinu vrstu proizvoda, jer je knjigovodstveno i financijski bio onemogućen za daljnju izloženost prema svim svojim kupcima, uključujući UDD. S druge strane, Diljexport navodi da je svoje dobavljače, da bi uopće mogao isporučiti proizvode, morao plaćati avansno, odnosno, u kraćim rokovima nego što se je uspio naplatiti od UDD-a, što je bilo od nemalog utjecaja na odluku o nezaključenju ugovora za pojedine vrste proizvoda i određene godine koje su predmetom ovog postupka. Diljexport dalje navodi kako su 2012.,
i
bile na razini RH izuzetno nepovoljne za obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se bavi Diljexport, s obzirom na kretanje cijena hrane, na koje cijene su utjecali razni čimbenici; od povećanja opće stope PDV-a (
godine), ulaska RH u punopravno članstvo EU (
srpnja 2013.), vremenskih nepogoda (enormna suša u SAD-u
godine), ali i velika suša koja je pogodila RH
godine, kao i sveprisutan problem enormnih kašnjenja u plaćanju dospjelih obveza u trgovini, a što su sve okolnosti koje su bile osnova za donošenje poslovnih odluka Diljexporta o mogućnosti ili nemogućnosti da isporuči pojedine proizvode u promatranom razdoblju. Vezano uz navedeno, Diljexport je u svojem očitovanju naveo poveznice na objavljene dnevne članke na portalima o »ekstremnim vremenskim nepogodama« i »dramatičnom rastu cijena hrane«, službene podatke Državnog zavoda za statistiku u odnosu na indekse potrošačkih cijena u razdoblju od
–
te stručne analize ekonomskih pokazatelja odnosno izvješća Hrvatske gospodarske komore. Sve prethodno navedeno (financijsko i operativno poslovanje Diljexporta, kretanja cijena hrane te opća gospodarska kretanja koja uključuju i kašnjenja u plaćanju), prema stajalištu Diljexporta, predstavlja valjane razloge za donošenje poslovnih odluka koje mu se od strane AZTN-a neosnovano osporavaju, a koje razloge Diljexport nije bio dužan pojašnjavati UDD-u kada ga je obavještavao o nemogućnosti zaključenja pojedinačnih ugovora za pojedinu vrstu proizvoda i pojedinu godinu. Diljexport navodi kako se, vezano uz navode AZTN-a iz Obavijesti u pogledu navodnog postojanja zabranjenog sporazuma između stranaka i »dokaza« prikupljenih od strane AZTN-a, detaljno očitovao u svom ranijem podnesku, kod kojeg očitovanja ostaje u cijelosti. »Dokazni materijal« na koji se AZTN poziva svodi se na 3 tablice i nekoliko poruka elektroničke pošte (od
do
rujna 2013.), koje se pritom pogrešno tumače od strane AZTN-a kao dokaz o postojanju zabranjenog sporazuma između stranaka. Naime, nije riječ o dokumentima koji bi u kvalitativnom smislu (sadržajno) nudili bilo kakav dokaz o postojanju zabranjenog sporazuma, a niti se ukazuju u kvantitativnom smislu dostatnim za takav zaključak. Diljexport ističe kako u odnosu na »Tablicu 17.« iz Obavijesti za koju AZTN navodi da se »može zaključiti kako ista predstavlja podjelu grupa proizvoda među poduzetnicima...«, AZTN ispušta iz vida da je navedeni dokument prvi put kreiran
veljače
godine, u 13:03 sati, dakle, puna 4 mjeseca prije roka za dostavu ponuda UDD-u, što prema stavu Diljexporta jasno upućuje na druge okolnosti i potrebe nastanka ovog dokumenta (tržišnim konkurentima u užem području djelovanja s ograničenim brojem aktera, dozvoljeno je vršiti poslovnu procjenu, usporedbu potencijalne konkurencije kao i procjenu ishoda i ocjenu potencijalnog uspjeha u podnošenju ponude). Okolnost da je predmetna Tablica zadnji puta mijenjana dana
lipnja 2012., protivno zaključku AZTN-a nije sama po sebi pokazatelj, a kamoli »dokaz« o postojanju zabranjenog sporazuma. Zaključno, Diljexport u svojem očitovanju od
prosinca
navodi kako elektroničku komunikaciju […] i […] Diljexporta i direktora Agrodalma, AZTN ocjenjuje ključnim dokazom o postojanju zabranjenog sporazuma, uz nedopuštene presumpcije o identitetu pojedinih osoba koje se spominju u predmetnoj komunikaciji. Međutim, iz sadržaja te komunikacije, prema mišljenju Diljexporta, takav zaključak ne proizlazi, već iz sadržaja te komunikacije, jedino proizlazi da između osoba – sudionika komunikacije, postoji sukob koji je nespojiv s bilo kakvim dogovornim, usklađenim, sporazumnim postupanjem, odnosno, koji ne da ne potvrđuje, nego upravo demantira postojanje bilo kakvog zabranjenog sporazuma. To stoga što se objektivnim sagledavanjem elektroničke komunikacije, može iščitati ljutnja poduzetnika koja je mogla biti izazvana potezima nekih od odabranih ponuditelja unutar Okvirnog sporazuma s tri poduzetnika/ponuditelja. Njihovi međusobni odnosi toliko su narušeni da je izvan svake sumnje kako među akterima ovakve komunikacije, teško može postojati partnerstvo, dogovor a kamoli zabranjeno udruživanje u kartel, koje predmnijeva postojanje volje članova kartela, a koja ovdje nije dokazana niti u stupnju indicija, jer ne postoje niti indicije o postizanju, niti indicije o provedbi zabranjenog sporazuma. 5.
Usmena rasprava Kako bi se strankama omogućilo iznošenje obrane, te u svrhu izvođenja dokaza radi utvrđivanja predmetne povrede ZZTN-a i utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, odnosno olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine novčane kazne propisane odredbama ZZTN-a, AZTN je sukladno odredbi članka
stavka
ZZTN-a, nakon isteka roka za dostavu pisane obrane stranaka na Obavijest, dostavio strankama pozive za usmenu raspravu. Navedena usmena rasprava održana je i zaključena
siječnja
s prisutnim strankama (Agro-Vir, Agrodalm i Diljexport). Na usmenoj raspravi u svojstvu svjedoka saslušan je T. B., zaposlenik UDD-a, čije je saslušanje predložio Agro-Vir u svojem očitovanju od
ožujka
na Obavijest. Svjedok je uvodno naveo kako je u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda koje je UDD kao naručitelj proveo tijekom 2012., sudjelovao kao ovlašteni predstavnik UDD-a. U okviru svojih ovlasti, sudjelovao je u pripremi navedenih postupaka pri izboru pet predstavnika naručitelja za provedbu istih postupaka, izradi dokumentacije kao i u kontroli odnosno nadzoru kako bi navedeni postupci bili provedeni u skladu s posebnim propisima o javnoj nabavi. Vezano uz navode Agro-Vira u njegovom podnesku od
siječnja
o tome kako »pri odabiru načina nabave, roka sklapanja okvirnog sporazuma i načina sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma za predmet nabave roba (prehrambeni proizvodi), UDD nije konzultirao najbolju praksu vezanu uz način provođenja postupaka i načina ugovaranja na tržištu Republike Hrvatske kod obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi i kupaca koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi…većina naručitelja nije sklapala okvirne sporazume (sklapala je ugovore), a ako ih je sklapala onda je sklapala iste na kraće razdoblje od 4 godine. Nadalje, ukoliko su sklapali okvirne sporazume na više godina, iste su sklapali sa što većim brojem ponuditelja. U tom su slučaju ugovore na temelju okvirnog sporazuma sklapali na kraće razdobljerok od 4 godine je za neke robe, među koje definitivno spada svježe voće i povrće, nerealan s obzirom na promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a kamoli promjene cijena tijekom više godina…rok od 4 godine je za neke robe, među koje definitivno spada svježe voće i povrće, nerealan s obzirom na promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a kamoli promjene cijena tijekom više godina… očit je potpuno pogrešan odabir načina nabave – okvirni sporazum, broja gospodarskih subjekata s kojima se sklapa okvirni sporazum (3 umjesto veći broj) i roka na koji se sklapa okvirni sporazum«, svjedok je naveo kako je UDD sukladno posebnim propisima o javnoj nabavi odabrao predmetni način provedbe ponovljenih postupaka javne nabave prema vlastitoj procjeni. Svim ponuditeljima u predmetnom natječaju bilo je omogućeno poslovanje s UDD-om. Teoretski, UDD je mogao odabrati drugi model, međutim način provedbe predmetnih postupaka javne nabave bila je njegova samostalna odluka. Na upit voditelja postupka jesu li Agro-Vir i/ili bilo koja druga stranka u ovom postupku, u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, izjavili žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje (sukladno uputi o izjavljivanju žalbe koja je bila navedena u istoj dokumentaciji), te je li bilo koja od stranaka u ovom postupku, u odnosu na sve druge žalbene razloge propisane odredbama ZJN-a, izjavila žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, radi ocjene zakonitosti postupaka, radnji, eventualnih propuštanja radnji i odluka UDD-a donesenih u predmetnim postupcima javne nabave, svjedok je odgovorio da nisu. U pogledu uvjeta za sklapanje ugovora o javnoj nabavi koji moraju biti određeni u okvirnom sporazumu sklopljenom s više gospodarskih subjekata, kako bi se ugovor o javnoj nabavi mogao sklopiti neposredno na temelju tih izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma, bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda, svjedok je naveo kako je nakon analize predmetne dokumentacije za nadmetanje, unutar UDD-a ocijenjeno da ista sadrži sve uvjete za sklapanje ugovora o javnoj nabavi temeljem dokumentacije u kojoj su između ostalih bili utvrđeni kriteriji načina odabira, cijene, troškovnici sa specificiranim količinama prema potrebama UDD-a, u kojima je ponuditelj trebao navesti pojedinačne cijene. Vezano uz navod Agro-Vira u njegovom podnesku od
ožujka
o tome kako »niti u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, niti u Okvirnom sporazumu koji je sastavni prilog istoj dokumentaciji, nisu niti približno bili određeni svi uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u razdoblju trajanja okvirnog sporazuma«, svjedok je naveo kako su nakon ponovljenih postupaka javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, sklopljeni okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine, u kojima su bili određeni »svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi«. U svojem očitovanju na navode Agro-Vira u podnesku od
lipnja
o tome kako »UDD nije ispravno i jasno i nedvojbeno odredio način sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, odnosno nije jasno i nedvojbeno odredio kojeg ponuditelja smatra najpovoljnijim. Nakon sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, UDD je samovoljno i svojevoljno počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg gospodarskog subjekta na način da istim smatra onog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma neovisno da li je u ukupnom poretku za 4 godine navedeni gospodarski subjekt primjerice najskuplji, odnosno zadnje rangiran« i navode Diljexporta u podnesku od
veljače
o »nedorečenosti same Dokumentacije za nadmetanje, posebno u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi neposredno s ponuditeljima…neodređenosti kriterija te definiranja cijena proizvoda koje na tržištu
s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora… općenito, neprecizno i neodređeno utvrđivanje samog pojma cijene, njezinog određenja a u kontekstu definiranja što je UDD u stvari odredio pojmom »najpovoljnije ponude« stavljalo je, općenito rečeno, ponuditelje u izazovnu situaciju određivanja cijena u međusobnoj tržišnoj utakmici generiranja ponuda koje bi bile dovoljno povoljne za odabir od strane UDD-a…«, svjedok je naveo da su način sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i kriteriji bili jasno navedeni u dokumentaciji za nadmetanje te da je sukladno zakonskim propisima kriterij odabira bila najniža cijena. UDD je strankama okvirnog sporazuma za svaku godinu dostavljao poziv za sklapanje pojedinačnih ugovora prema istim kriterijima kao u prethodnim godinama okvirnog sporazuma. Na upit voditelja postupka jesu li Agro-Vir, Diljexport i/ili bilo koja druga stranka u ovom postupku, za vrijeme roka za dostavu ponuda, vezano uz kriterije za odabir ponude, tumačenje pojma najpovoljnijeg gospodarskog subjekta ili postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma, zahtijevali od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, na što su imali pravo temeljem odredbe članka
stavka
ZJN-a, svjedok je naveo da nisu. Prema navodu svjedoka, određene uzance odnosno poslovni običaji korišteni su kao kriteriji temeljem kojih je UDD dozvolio promjenu cijene ponude u konkretnom slučaju, ali u propisanim okvirima, na način da je u dokumentaciji za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, kao način i uvjet promjene cijene ponude, odredio da se »jedinične cijene predmeta nabave mogu mijenjati kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, a koji će biti sklopljen temeljem Okvirnog sporazuma, ukoliko je došlo do promjene tečaja kn u odnosu na euro za +/- 3 %… ponuđene cijene za prvu godinu su fiksne i nepromjenjive …«. Vezano uz navode Agro-Vira u njegovim podnescima od
siječnja 2018.,
lipnja
i
ožujka
o tome kako »UDD nije, vezano uz mogućnost promjene jediničnih cijena, uvažio sezonski karakter robe (voća i povrća), već je mogućnost promjene cijene vezao isključivo uz promjene tečaja eura, iako dobar dio voća i povrća nije iz uvoza već se radi o proizvodima porijeklom iz Hrvatske…UDD je mogao odrediti mogućnost promjene jediničnih cijena i na gore i na dolje sukladno sezonskim oscilacijama jediničnih cijena tijekom 4 godine trajanja okvirnog sporazuma. Mogao je primjerice mogućnost promjene cijena vezati uz postotke porasta cijene javno objavljenih u Tržišnom informacijskom sustavu u poljoprivredi (TlSUP)…UDD je propustio kvalitetno definirati mogućnost promjena jediničnih cijena…Na taj je način onemogućio pripremu kvalitetnijih ponuda nama kao Ponuditelju (i drugima ponuditeljima) koje bolje odgovaraju tržišnim uvjetima i zakonitostima te koje bi umanjile rizike za naručitelja tijekom trajanja Okvirnog sporazuma…Ponuditelji su mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu
godine…Za 2.,
ili 4 godinu trajanja okvirnog sporazuma smo bili prisiljeni prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji) prvenstveno vodeći računa da budemo odabrani za sklapanje okvirnog sporazuma kao najpovoljniji«, svjedok je naveo da je UDD mogao možda drukčije formirati mogućnost promjene cijena u predmetnim postupcima javne nabave, međutim nakon utvrđivanja kriterija u dokumentaciji za nadmetanje to više nije bilo moguće niti je UDD to smio učiniti. Na upit voditelja postupka je li u dokumentaciji za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, pogrešno navedeno da će se »promjene cijene za svaki sljedeći godišnji ugovor utvrdit u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda«, budući da je u istoj dokumentaciji UDD odredio da će se ugovori o javnoj nabavi sklapati neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma, bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda, svjedok je naveo kako je vjerojatno bila riječ o pogreški. Na upit voditelja postupka jesu li Agro-Vir i/ili bilo koja druga stranka u ovom postupku, za vrijeme roka za dostavu ponuda, vezano uz način i uvjet promjene cijene ponude koje je odredio UDD, zahtijevali objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, na što su imali pravo temeljem odredbe članka
stavka
ZJN-a, svjedok je naveo da nisu. Vezano uz navode Agro-Vira iz njegovog podneska od
ožujka
o tome kako »imajući u vidu da je samom dokumentacijom za nadmetanje propisano da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, naručitelj može odbiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi u svakome trenutku te primjerice provesti potpuno novi postupak javne nabave za istu grupu proizvoda« i navode Diljexporta iz njegovog podneska od
veljače
o tome kako je »UDD ostavio sebi pravo i slobodu da ne bude obvezan potencijalnim ishodom postupka javne nabave te je tako naveo kako..Okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta«, svjedok je naveo kako smatra da je odredba u dokumentaciji za nadmetanje o tome da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi osim u slučaju da naručitelj dobije jednog gospodarskog subjekta, bila u skladu s odredbama tada važećeg ZJN-a. Na upit voditelja postupka o tome koji su pravni učinci i razlozi sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, s obzirom na to da isti ne obvezuje stranke na sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma, da je prema zakonskoj definiciji svrha svakog okvirnog sporazuma (neovisno o tome je li sklopljen s jednim ili više gospodarskih subjekata) »utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina« i da se, prema Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
veljače
o javnoj nabavi s kojom su usklađene odredbe trenutno važećeg Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine« broj 120/16.), instrument okvirnih sporazuma široko koristi te se smatra učinkovitom tehnikom nabave diljem Europe pa bi se stoga i dalje trebao široko koristiti, svjedok je naveo da je u konkretnom slučaju UDD odlukom o provedbi postupka javne nabave radi sklapanje okvirnog sporazuma s tri subjekta htio pojednostaviti postupak nabave za predmetne grupe proizvoda i to za četiri godine okvirnog sporazuma radi ubrzanja samih postupaka, uštede i slično. Sukladno odredbi članka
stavka
ZUP-a, strankama je omogućeno neposredno sudjelovanje u izvođenju dokaza saslušavanjem svjedoka i postavljanje pitanja svjedoku. Opunomoćenik Agro-Vira uvodno je istaknuo kako okolnosti oko možebitnih ulaganja žalbi na sadržaj dokumentacije za nadmetanje kao i eventualno traženje objašnjenja iste dokumentacije od naručitelja nije bitno za predmet ovog postupka s obzirom da se u ovom postupku ne utvrđuje zakonitost provedenih postupaka javne nabave već je cilj iznesene argumentacije ukazati na koji način su propisani uvjeti javne nabave diktirali ponašanje ponuditelja u istim postupcima. Na upit opunomoćenika Agro-Vira je li UDD, s obzirom na vrstu postupaka javne nabave koje je proveo u prosincu
u kojima su pojedinačni ugovori sklapani temeljem mini nadmetanja za pojedine grupe kao i s obzirom na otvorene postupke javne nabave bez sklapanja okvirnog sporazuma koje je provodio nakon završetka okvirnih postupaka, ocijenio takav način provedbe postupka primjerenijim u odnosu na predmetne postupke iz 2012., svjedok je naveo da je UDD s obzirom na vremenski odmak sam utvrdio da gore navedene primjedbe stoje te je poništio predmetne okvirne sporazume za
i proveo pojedinačne postupke javne nabave za svaku grupu proizvoda ocijenivši da je svrsishodnije ići na pojedinačne ugovore nego na okvirne sporazume na duže vremensko razdoblje. Odluka o provedbi predmetnih postupaka javne nabave sklapanjem okvirnih sporazuma nije imala namjeru dovesti ponuditelje u nepovoljan položaj. Na upit opunomoćenika Agro-Vira o tome koja je bila svrha odredbe u dokumentaciji za nadmetanje o promjeni jediničnih cijena jedino u slučaju fluktuacije tečaja kn u odnosu na euro, kada se roba koja je bila predmet javne nabave većinom nabavljala u tuzemstvu bez da je dolazilo do vanjsko-trgovinske razmjene koja bi opravdala postojanje ovakve klauzule, svjedok je naveo da je odluka UDD-a u predmetnoj dokumentaciji o mogućnosti promjene cijene samo uslijed promjene tečaja bila donesena s obzirom na mogućnost da proizvođači promjene cijene te uzimajući u obzir da su sredstva UDD-a ograničena i ovise o Gradskom proračunu. Svrha navedene odredbe o promjenjivosti cijena nije bila usmjerena da prouzroči bilo kakve probleme ili štetu. Na upit opunomoćenika Agro-Vira može li se iz rečenice iz točke
Dokumentacije za nadmetanje u dijelu
Ostale odredbe koja glasi: »Ugovor će se sklopiti neposredno na temelju izbornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva za dostavu ponu

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.