Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja

(1)Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja, propisuju tehničke zahtjeve za brodove hrvatske državne pripadnosti u svezi sprječavanja onečišćenja mora i zraka s brodova i sadrže odredbe koje su u skladu sa Međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. godine (MARPOL 73/78) u odnosu na: – Dodatak I. Sprječavanje onečišćenja uljem kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MEPC.330

(76), – Dodatak II. Sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MEPC.315

(74), – Dodatak III. Sprječavanje onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MEPC.257

(67), – Dodatak IV. Sprječavanje onečišćenja otpadnim vodama kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MEPC.330

(76), – Dodatak V. Sprječavanje onečišćenja smećem kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MEPC.314

(74), – Dodatak VI. Sprječavanje onečišćenja zraka kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MEPC.328

(76), – Međunarodnu konvenciju o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima iz

1. godine, – Međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz
2. godine kako je zadnje izmijenjena Rezolucijom MEPC.325

(75).

(2)Sastavni dio ovih pravila su prilozi:

1. a)Prilog I.: »Općenito«;
2. b)Prilog II.: »Sprječavanje onečišćenja uljem«;
3. c)Prilog III.: »Sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju«;
4. d)Prilog IV.: »Sprječavanje onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u upakiranom obliku«;
5. e)Prilog V.: »Sprječavanje onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama«;
6. f)Prilog VI.: »Sprječavanje onečišćenja smećem«;
7. g)Prilog VII.: »Sprječavanje onečišćenja zraka«;
8. h)Prilog VIII.: »Nadzor štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima«;
9. i)Prilog IX.: »Energetska učinkovitost brodova«;
10. j)Prilog X.: »Nadzor i upravljanje brodskim balastnim vodama i talozima«. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 2. Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju važiti Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja, objavljena u »Narodnim novinama« br. 8/2020. Članak 3. Ova Pravila stupaju na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/22-02/24 Urbroj: 530-03-2-3-22-1 Zagreb, 1. rujna 2022. Potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković, v. r. PRILOG I. OPĆENITO 1.1. OPĆI ZAHTJEVI 1.1.1 Primjena 1.1.1.1 Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja (u daljnjem tekstu: Pravila), moraju se primjenjivati na nove brodove, bez obzira na područje plovidbe, i to na: .1 putničke brodove, tankere predviđene za prijevoz ulja i drugih štetnih tvari i tegljače, neovisno o snazi porivnih strojeva na vratilu i bruto tonaži; .2 brodove sa samostalnim porivom, koji nisu navedeni u 1.1.1.1.1, s porivnim strojem snage na vratilu od 110 kW i više, ako koriste ulje kao pogonsko gorivo; .3 brodove sa samostalnim porivom, koji nisu obuhvaćeni s 1.1.1.1.1 i 1.1.1.1.2, bruto tonaže 50 i više. 1.1.1.2 Ova Pravila se ne primjenjuju na nove plovne objekte, kako slijedi: .1 brodice; .2 jahte duljine trupa do 24 metra; .3 plovne objekte sa samostalnim porivom koji nisu navedeni u 1.1.1.1.1, s porivnim strojem snage na vratilu manje od 110 kW i ako koriste ulje kao pogonsko gorivo; .4 plovne objekte sa samostalnim porivom koji nisu navedeni u 1.1.1.1.1 i 1.1.1.1.2, bruto tonaže manje od 50. 1.1.1.3 Ukoliko Priznata organizacija (u daljnjem tekstu: RO) to ocjeni potrebnim, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva, ova se Pravila mogu primjenjivati i na brodove koji nisu navedeni u 1.1.1.1 te na plovne objekte navedene u 1.1.1.2 u opsegu i na način kako se to ocjeni primjerenim za svaki pojedini slučaj. 1.1.1.4 Ova Pravila moraju se primjenjivati i na postojeće brodove, u opsegu koji je za njih naveden u Prilozima II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX i X. Ova Pravila se ne primjenjuju na postojeće plovne objekte kako su navedeni u 1.1.1.2. 1.1.1.5 Mogućnosti odstupanja od primjene zahtjeva ovih Pravila navedenih u 1.1.1.1 navedena su u odgovarajućem Prilogu na koje se to odstupanje odnosi. 1.1.1.6 Svi brodovi koji operiraju u polarnim vodama moraju udovoljavati propisima koji se odnose na okoliš u uvodu i dijelu II-A Polarnog kodeksa, dodatno bilo kojim primjenjivim zahtjevima ovih Pravila. Kod primjene dijela II-A, treba razmotriti dodatne upute iz dijela II-B Polarnog kodeksa. 1.1.1.7 Odredbe ovih Pravila primjenjuju se i na nove i postojeće plovne objekte ograničenog područja plovidbe 5 do 8, ali pri tome uzimajući u obzir odredbe čl. 49.b Pomorskog zakonika, kojim se zabranjuje u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu. 1.1.2 Objašnjenje pojmova i izraza U ovim Pravilima koriste se sljedeći pojmovi i izrazi: 1.1.2.1 Pravila – podrazumijeva ova Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja, koja se sastoje od deset Priloga, kako slijedi: Prilog I. – Općenito Prilog II. – Sprječavanje onečišćenja uljem Prilog III. – Sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju Prilog IV. – Sprječavanje onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u upakiranom obliku Prilog V. – Sprječavanje onečišćenja otpadnim vodama Prilog VI. – Sprječavanje onečišćenja smećem Prilog VII. – Sprječavanje onečišćenja zraka Prilog VIII. – Nadzor štetnih sustava protiv obrastanja na brodovima Prilog IX. – Energetska učinkovitost brodova Prilog X. – Nadzor i upravljanje brodskim balastnim vodama i talozima 1.1.2.2 Štetna tvar – bilo koja tvar koja, ako se nalazi u moru, može biti štetna za ljudsko zdravlje, izvore života i život u moru, oštetiti blagodati mora ili ometati neke druge zakone upotrebe mora i obuhvaća svaku tvar koja podliježe kontroli Konvencije MARPOL 73/78. 1.1.2.3 Ispuštanje – svako ispuštanje u more ulja, štetnih tvari, otpadnih tekućina ili krutih otpadaka uključujući svako istjecanje, curenje, odstranjivanje, prosipanje, ispumpavanje, izbacivanje i pražnjenje, bez obzira na uzroke koji ih izazivaju. Ispuštanjem se ne smatra: .1 pražnjenje u značenju Londonske Konvencije o sprječavanju onečišćenja mora uslijed izbacivanja otpadaka i drugih tvari, sastavljene u Londonu 13. studenoga 1972. god. .2 bacanje štetnih tvari koje se stvaraju pri istraživanju, korištenju i pri odgovarajućim procesima prerađivanja mineralnog bogatstva podmorja, .3 bacanje štetnih tvari pri obavljanju zakonskih znanstvenih istraživanja radi kontrole ili smanjenja onečišćenja. 1.1.2.4 Brod – svaki plovni objekt, uključivo: hidrokrilce, lebdjelice, podmornice, plutajuće objekte te nepomične i plutajuće platforme. 1.1.2.5 Ministarstvo – Ministarstvo nadležno za pomorstvo. 1.1.2.6 Slučaj – događaj ili slučaj onečišćenja koji uključuje stvarno ili moguće ispuštanje u more štetnih tvari ili otpadnih tekućina koje sadržavaju takve tvari. 1.1.2.7 Organizacija – Međunarodna pomorska organizacija (IMO). 1.1.2.8 MARPOL 73/78 – Međunarodna Konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova 1973, preinačena s pripojenim Protokolom iz 1978 i izmjenama i dopunama sadržanim u rezolucijama MEPC do danas. U daljnjem tekstu MARPOL 73/78 ili Konvencija. 1.1.2.9 MEPC – Odbor za zaštitu morskog okoliša Međunarodne pomorske organizacije (IMO) 1.1.2.10 Polarni kodeks – Međunarodni kodeks za brodove koji operiraju u polarnim vodama. 1.1.2.11 Brod kategorije A – brod konstruiran za rad u polarnim vodama u najmanje srednjem ledu prve godine, koji može imati uključke starog leda. 1.1.2.12 Brod kategorije B – brod koji nije uključen u kategoriju A, konstruiran za rad u polarnim vodama, u najmanje tankom ledu prve godine, koji može imati uključke starog leda. 1.1.2.13 Brod kategorije C – brod konstruiran za rad na otvorenom moru ili u manje oštrim uvjetima leda nego za kategorije A i B. 1.1.2.14 Arktičke vode – vode određene u MARPOL 73/78, Prilog I., Pravilo 46. 1.1.2.15 Polarne vode – obuhvaćaju Arktičke vode i/ili područje Antarktika. 1.1.2.16 Elektronička knjiga zapisa – uređaj ili sustav, odobren od Ministarstva, koji se koristi za elektroničko bilježenje zahtijevanih unosa za pražnjenje, prebacivanje i druge radnje kako se zahtijeva ovim Pravilima, umjesto knjige zapisa u papirnatom obliku. U svezi načina korištenja elektronske knjige zapisa na brodovima hrvatske državne pripadnosti prema MEPC.314

(74), MEPC.316

(74)i MEPC.317

(74)vidjeti odredbe okružnice CIRC-MMPI-006/

1. PRILOG II. SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA ULJEM 2.1 OPĆI ZAHTJEVI 2.1.1 Primjena 2.1.1.1 Ovaj Prilog primjenjuje se na izvedbu, opremu, uređaje i sustave predviđene za sprječavanje onečišćenja mora uljem. MARPOL 73/78, Prilog I. stupio je na snagu
2. listopada
3. 2.1.1.2 Ako nije izričito određeno drugačije, zahtjevi ovog Priloga primjenjuju se na: .1 sve tankere za ulje, bez obzira na bruto tonažu, i .2 sve brodove koji nisu tankeri bruto tonaže 50 i više, i brodove sa snagom porivnog motora na vratilu od 110 kW i više, ako koriste ulje kao pogonsko gorivo. 2.1.1.3 Opći zahtjevi za nadzor, zajednički za sve Priloge ovih Pravila, navedeni su u Pravilima, Opći propisi, Prilog V. – Pregledi postojećih brodova. 2.1.2 Definicije Pored pojmova i izraza iz 1.1.2 u ovom se Prilogu koriste sljedeći pojmovi i izrazi: 2.1.2.1 Ulje – zemno ulje (nafta) u bilo kojem obliku, uključujući sirovo ulje, gorivo, talog, otpatke ulja i prerađevine (osim petrokemijskih prerađevina, koje podliježu zahtjevima Priloga III.). 2.1.2.2 Sirovo ulje – svaka tekuća mješavina ugljikovodika, koja se prirodno pojavljuje u zemlji, bez obzira je li obrađena da se učini pogodnom za prijevoz ili ne i uključuje: .1 sirovo ulje iz kojeg su odstranjeni određeni destilati, i .2 sirovo ulje kojem su dodani određeni destilati. 2.1.2.3 Mješavina ulja – mješavina s bilo kojim sadržajem ulja. 2.1.2.4 Tekuće gorivo – svako ulje koje se upotrebljava kao gorivo za porivne i pomoćne strojeve na brodu koji prevozi takvo ulje. 2.1.2.5 Tanker za ulje – brod građen ili prilagođen prvenstveno za prijevoz ulja u tankovima tereta, uključujući brod za prijevoz mješovitih tereta i svaki tanker za kemikalije definiran u 3.1.2.1, kada prevozi ulje kao teret ili dio tereta. 2.1.2.6 Tanker za sirovo ulje – tanker za ulje koji se koristi za prijevoz sirovog ulja. 2.1.2.7 Tanker za prerađevine – tanker za ulje koji se koristi za prijevoz ulja, osim sirovog ulja. 2.1.2.8 Brod za prijevoz mješovitih tereta – brod građen za prijevoz ili ulja ili rasutih tereta. 2.1.2.9 Brod isporučen nakon
4. prosinca
5. – brod: .1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan nakon
6. prosinca
7. ili .2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena, ili koji je u sličnom stupnju gradnje nakon
8. lipnja
9. ili .3 koji je isporučen nakon
10. prosinca
11. ili .4 na kojem je izvršena veća preinaka: .1 za koju je ugovor potpisan nakon
12. prosinca
13. ili .2 u nedostatku ugovora, za koju su radovi započeli nakon
14. lipnja
15. ili .3 koja je završena nakon
16. prosinca
17. 2.1.2.10 Brod isporučen
18. kolovoza
19. ili kasnije – brod: .1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan
20. kolovoza
21. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje
22. veljače
23. ili kasnije; ili .3 koji je isporučen
24. kolovoza
25. ili kasnije; ili .4 na kojem je izvršena veća preinaka: .1 za koju je ugovor potpisan
26. kolovoza
27. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora, za koju su radovi započeli
28. veljače
29. ili kasnije; ili .3 koja je završena
30. kolovoza
31. ili kasnije. 2.1.2.11 Tanker za ulje isporučen
32. lipnja
33. ili kasnije – tanker za ulje: .1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan nakon
34. lipnja
35. ili .2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje nakon
36. siječnja
37. ili .3 koji je isporučen nakon
38. lipnja
39. ili .4 na kojem je izvršena veća preinaka: .1 za koju je ugovor potpisan nakon
40. lipnja
41. ili .2 u nedostatku ugovora, za koju su radovi započeli nakon
42. siječnja
43. ili .3 koja je završena nakon
44. lipnja
45. 2.1.2.12 Tanker za ulje isporučen
46. srpnja
47. ili kasnije – tanker za ulje: .1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan
48. srpnja
49. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje
50. siječnja
51. ili kasnije; ili .3 koji je isporučen
52. srpnja
53. ili kasnije; ili .4 na kojem je izvršena veća preinaka: .1 za koju je ugovor potpisan
54. srpnja
55. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora, za koju su radovi započeli
56. siječnja
57. ili kasnije; ili .3 koja je završena
58. srpnja
59. ili kasnije. 2.1.2.13 Tanker za ulje isporučen
60. veljače
61. ili kasnije – tanker za ulje: .1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan
62. veljače
63. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje
64. kolovoza
65. ili kasnije; ili .3 koji je isporučen
66. veljače
67. ili kasnije; ili .4 na kojem je izvršena veća preinaka: .1 za koju je ugovor potpisan
68. veljače
69. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora, za koju su radovi započeli
70. kolovoza
71. ili kasnije; ili .3 koja je završena
72. veljače
73. ili kasnije. 2.1.2.14 Tanker za ulje isporučen
74. siječnja
75. ili kasnije – tanker za ulje: .1 za koji je ugovor o izgradnji potpisan
76. siječnja
77. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje
78. srpnja
79. ili kasnije; ili .3 koji je isporučen
80. siječnja
81. ili kasnije; ili .4 na kojem je izvršena veća preinaka: .1 za koju je ugovor potpisan
82. siječnja
83. ili kasnije; ili .2 u nedostatku ugovora, za koju su radovi započeli
84. srpnja
85. ili kasnije; ili .3 koja je završena
86. siječnja
87. ili kasnije. 2.1.2.15 Veća preinaka – preinaka postojećeg broda: .1 kojom se značajno mijenjaju dimenzije ili nosivost broda; ili .2 kojom se mijenja tip broda; ili .3 čija je namjera, prema mišljenju RO, znatno produljenje života broda. .4 koja na drugi način tako mijenja brod da, kad bi bio novi brod, na njega bi se primjenjivali odgovarajući zahtjevi Pravila koji nisu primjenjivi na njega kao postojeći brod. Preinaka tankera za ulje nosivosti 20.000 t i više, isporučenog
88. lipnja
89. ili prije, sa svrhom udovoljavanja zahtjevima za tankove odvojenog balasta i za zaštitni smještaj tankova odvojenog balasta, ne smatra se većom preinakom. Preinaka tankera za ulje isporučenog prije
90. srpnja
91. u svrhu udovoljavanja zahtjevima za dvostruko dno i dvostruku oplatu ne smatra se većom preinakom. 2.1.2.16 Brod izgrađen – brod kojem je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje. 2.1.2.17 Tank – zatvoreni prostor omeđen strukturom broda, predviđen za prijevoz tekućih tvari. 2.1.2.18 Bočni tank – svaki tank koji se nalazi uz bočnu oplatu. 2.1.2.19 Središnji tank – svaki tank koji se nalazi unutar uzdužne pregrade. 2.1.2.20 Tank za zauljene mješavine (slop) – tank posebno građen za sakupljanje ostataka tereta iz tankova, ostataka od pranja tankova tereta i drugih zauljenih mješavina. 2.1.2.21 Čisti balast – balastna voda u tanku koji je tako očišćen nakon što je u njemu posljednji put bilo ulje da, ako se iz njega ispusti otpadna voda s nepomičnog broda u čisto mirno more po vedrom danu, ne stvara vidljive tragove ulja na morskoj površini, ili na bliskoj obali, i ne stvara talog ili emulziju ispod površine mora, ili na bliskoj obali. Ako se balast ispušta pomoću sustava za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja, kojeg je odobrila RO, dokaz da sadržaj ulja u otpadnoj vodi ne prelazi 15 dijelova na milijun određuje da je balast čist usprkos vidljivim tragovima. 2.1.2.22 Odvojeni balast – balastna voda u tanku potpuno odvojenom od sustava tereta i sustava goriva i koji je predviđen samo za prijevoz balasta ili balasta i tereta, koji nisu ulje ili štetne tekuće tvari navedene u Prilogu III – Sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju. 2.1.2.23 Dolazni balast – znači čisti balast, vidi 2.1.2.
92. 2.1.2.24 Odlazni balast – znači balast različit od dolaznog balasta. 2.1.2.25 Ispiranje vodom – znači postupak pranja vodom koji se obavlja vezano uz čišćenje tankova nakon pranja sirovim uljem i koji ne ograničava količinu vode potrebnu u postupku. 2.1.2.26 Duljina L – 96 % ukupne duljine na vodnoj liniji, na 85 % najmanje konstrukcijske visine broda, mjereno od vrha kobilice, ili duljina od prednje strane pramčane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji, ako je ona veća. Na brodovima projektiranim s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se ta duljina mjeri mora biti paralelna s proračunskom vodnom linijom. Duljina L mjeri se metrima. 2.1.2.27 Pramčana i krmena okomica – okomica na pramčanom i krmenom kraju duljine L. Pramčana okomica se mora podudarati s prednjom stranom pramčane statve na vodnoj liniji na kojoj se mjeri duljina. 2.1.2.28 Sredina broda – presjek na polovici duljine broda L. 2.1.2.29 Širina B – najveća širina broda mjerena na sredini broda, preko konstrukcijske linije rebara na brodu s metalnom oplatom, ili do vanjske površine trupa na brodu s oplatom od nekog drugog materijala. Širina B se mjeri metrima. 2.1.2.30 Nosivost – razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025 t/m³ na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i mase praznog broda (DW). 2.1.2.31 Masa praznog broda – istisnina broda u tonama, bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, pitke vode i napojne vode u tankovima, potrošnih zaliha, putnika i posade i njihovog učinka, a koja uključuje masu medija za ugrađene sustave gašenja požara na brodu. 2.1.2.32 Zapremnine i površine – na brodu se uvijek računaju prema konstrukcijskim linijama. 2.1.2.33 Posebna područja – za pravila iz ovog Priloga, to su područja određena u MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 1

(11). 2.1.2.34 Najbliže kopno – izraz od najbližeg kopna znači od osnovne linije od koje se prema međunarodnom pravu utvrđuje teritorijalno more dotičnog područja. 2.1.2.35 15 ppm kaljužni separator – može uključivati bilo koju kombinaciju separatora, filtera, adhezijskog uloška ili drugih sredstava, kao i pojedinačni uređaj projektiran za proizvodnju otpadne vode sa sadržajem ulja ne većim od 15 ppm. 2.1.2.36 15 ppm kaljužni alarm – za uređaj za signalizaciju naveden u 2.4.2 koristi se u ovom Prilogu pojam 15 ppm kaljužni alarm. 2.1.2.37 Uređaj za automatsko zaustavljanje – uređaj koji se koristi, gdje je primjenjivo, za automatsko zaustavljanje ispuštanja zauljene mješavine van broda kad sadržaj ulja u otpadnoj vodi prijeđe 15 ppm. 2.1.2.38 Dijelova na milijun (ppm) – dijelova ulja na milijun dijelova vode, obujamski. 2.1.2.39 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja – sustav koji nadzire ispuštanje zauljene balastne vode ili drugih zauljenih voda iz područja tankova tereta u more i sadrži komponente navedene u 2.4.3.2-.

1. 2.1.2.40 Upravljački dio sustava za nadzor – jedinica sastavljena od komponenti navedenih u 2.4.3.2-.3.
2. 2.1.2.41 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda – uređaj koji automatski pokreće redoslijed zaustavljanja ispuštanja otpadne vode van broda u alarmnim uvjetima i sprječava ispuštanje za vrijeme prevladavanja alarmnih uvjeta. Uređaj može zatvarati oplatne ventile ili zaustavljati odgovarajuće pumpe, kako je primjereno. 2.1.2.42 Uređaj za blokiranje upućivanja – uređaj koji onemogućuje otvaranje ispusnog ventila ili rad drugih jednakovrijednih uređaja prije nego je sustav za nadzor u potpunosti spreman za rad, kad Konvencija zahtjeva upotrebu sustava za nadzor. 2.1.2.43 Upravljačka jedinica – uređaj koji prima automatske signale o: .1 sadržaju ulja u otpadnoj vodi, ppm; .2 protoku ispuštene vode, m³/sat; .3 brzini broda u čvorovima; .4 poziciji broda, geografska širina i dužina; .5 datumu i vremenu (GMT); i .6 stanju uređaja za upravljanje ispuštanja van broda. Jedinica mora automatski bilježiti podatke navedene u 2.4.3.9-.
3. 2.1.2.44 Trenutačna količina ispuštanja ulja – kapacitet ispuštanja ulja, u litrama na sat, u bilo kojem trenutku podijeljen s brzinom broda, u čvorovima, u istom trenutku. 2.1.3 Opseg nadzora 2.1.3.1 Zahtjevi za nadzor i preglede sustava, opreme i uređaja za sprječavanje onečišćenja i popis tehničke dokumentacije koja se mora dostaviti na odobrenje navedeni su u Pravilima, Opći propisi, Prilog II. – Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled. 2.1.3.2 Nadzor prilikom izradbe obuhvaća: .1 uređaje za filtriranje; .2 uređaje za određivanje graničnog sloja ulje-voda; .3 sustav za pranje tankova sirovim uljem; .4 sustave za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja; .5 sustave za prebacivanje uljnih ostataka i zauljene vode u uređaje za prihvat ili druge brodove; .6 sustave za prebacivanje, zadržavanje i/ili ispuštanje zauljene vode van broda. 2.1.3.3 Tehnička dokumentacija koja se mora dostaviti RO na uvid i odobrenje dodatno navedenoj u 2.1.3.1, kako je primjereno: .1 tehnički opis, način rada, upute za rad i održavanje (na uvid); .2 osnovna i funkcionalna shema uređaja i sustava; .3 sastavni nacrt uređaja ili sustava, s presjecima, glavnim mjerama i popisom dijelova i materijala; .4 nacrti važnijih dijelova uređaja ili sustava, s navedenim svojstvima materijala i radnim i ispitnim tlakovima; .5 shema sustava za upravljanje i nadzor; .6 osnovne električne sheme; .7 program pojedinačnog i tipnog ispitivanja; .8 popis rezervnih dijelova; 2.1.3.4 Dokumentacija sustava za nadzor koja se mora dostaviti RO na odobrenje mora uključivati sljedeće: .1 opis sustava za nadzor. Opis mora uključivati shemu cjevovoda na kojoj su označeni ispusti koji se koriste za zauljenu balastnu vodu i zauljenu vodu iz područja tankova tereta i koji su u skladu sa zahtjevima iz priručnika za rukovanje sustavom tereta i balasta na tankeru za ulje. Neuobičajene izvedbe sustava cjevovoda na tankeru za ulje posebno se razmatraju; .2 priručnike za opremu, od proizvođača, koji moraju sadržavati detalje o glavnim komponentama sustava za nadzor; .3 priručnik za rad za cjelokupni sustav za nadzor koji se ugrađuje na tanker za ulje. Ovaj priručnik mora obuhvaćati smještaj i rad sustava kao cjeline i mora posebno opisivati dijelove sustava koji nisu obuhvaćeni priručnicima za opremu; .4 priručnik za rad mora uključivati uobičajene radne postupke i postupke za ispuštanje zauljene vode u slučaju kvara opreme; .5 tehničko poglavlje priručnika mora uključivati odgovarajuće podatke (opis i sheme cjevovoda sustava za nadzor i električne sheme) koji omogućuju pronalaženje greške i mora uključivati upute za čuvanje zapisa o održavanju; .6 specifikaciju za ugradnju koja opisuje, između ostaloga, položaj i postavljanje komponenata, izvedbu za održavanje cjelovitosti granice između sigurnih i opasnih prostora i izvedbu cjevovoda za uzimanje uzorka, uključujući proračun vremena odziva navedenog u 2.4.3.3-.
4. Ugradnja mora udovoljavati posebnim zahtjevima proizvođača; .7 kopiju potvrde o tipnom odobrenju za uređaj za mjerenje sadržaja ulja i tehničku dokumentaciju koja se odnosi na ostale glavne komponente sustava za nadzor; i .8 postupak provjere i ispitivanja ugrađenog sustava za nadzor. Ovaj postupak mora navesti sve provjere koje mora obaviti ugraditelj opreme prilikom ispitivanja u radu i pružiti uputu za eksperta kod pregleda sustava za nadzor na brodu i potvrđivanja da ugradnja udovoljava posebnim zahtjevima proizvođača. 2.1.4 Ispitivanje u radionici 2.1.4.1 Oprema, uređaji i pribor nakon montaže moraju se ispitati na ispitnom stolu prema programu odobrenom od RO. U posebnim slučajevima RO može ispitivanje na ispitnom stolu zamijeniti s ispitivanjem na brodu. 2.1.4.2 Svaki uređaj za mjerenje sadržaja ulja i svaki upravljački dio sustava za nadzor mora se ispitati u radu na odgovarajućem ispitnom stolu prije isporuke. Detaljni program za ispitivanje u radu opreme mora izraditi proizvođač uzimajući u obzir svojstva i djelovanje određene opreme. Tvornička potvrda uključujući izvještaj o ispitivanju u radu mora se dostaviti uz svaku isporučenu opremu. 2.1.4.3 Ispitivanje u radu uređaja za mjerenje sadržaja ulja mora uključivati sljedeće radnje: .1 provjeru protoka, pada tlaka, ili jednakovrijednih veličina kako je primjereno; .2 provjeru svih signalnih djelovanja ugrađenih u uređaj; .3 provjeru svih prekidačkih djelovanja povezanih s drugim dijelovima sustava; i .4 provjeru točnosti očitanja na nekoliko ppm vrijednosti na svim mjernim skalama kod rada s odgovarajućim uljem za primjenu uređaja ili jednakovrijednim postupkom. 2.1.4.4 Ispitivanje u radu upravljačkog dijela sustava za nadzor mora uključivati sljedeće radnje: .1 provjeru svih signalnih djelovanja; .2 provjeru ispravnog djelovanja jedinice za obradu signala i opreme za bilježenje kod simulirane promjene ulaznih signala za ppm, protok i brzinu; .3 provjeru uključivanja signalizacije kod promjene ulaznih signala kod koje su prijeđene granice za ispuštanje navedene u 2.4.3.7-.2.1 i 2.4.3.7-.2.2; .4 provjeru davanja signala uređaju za upravljanje ispuštanja van broda kad su dostignuti alarmni uvjeti; i .5 provjeru uključivanja signalizacije kod promjene ulaznih signala kod koje je prijeđen kapacitet sustava. 2.1.5 Ispitivanje na brodu 2.1.5.1 Ispitivanje na brodu sustava za nadzor, navedeno u 2.1.3.4-.8, mora uključivati sljedeća ispitivanja: .1 potvrđivanje ispravnog rada pumpi, nepostojanja propuštanja na sustavu za uzimanje uzorka, ispravnog rada daljinski upravljanih ventila za uzimanje uzorka, itd. .2 provjeru protoka ili pada tlaka, kako je primjereno, radi potvrđivanja da sustav radi s odgovarajućim protokom. Ovo ispitivanje mora se ponoviti za svaku točku na kojoj se uzimaju uzorci; .3 potvrđivanje ispravnog rada signalizacije u slučaju kvara izvan sustava za nadzor, npr. kad nema protoka uzorka, signala od mjerača protoka, kod nestanka napajanja, itd. .4 ručno mijenjanje simuliranih ulaznih signala radi provjere točnosti i učestalosti zapisa. Simulirani ulazni signali moraju se ručno mijenjati dok se ne dostignu alarmni uvjeti i mora se potvrditi ispravnost zapisa. Mora se ustanoviti da se uređaj za upravljanje ispuštanja van broda uključuje i potvrditi da je radnja zabilježena; .5 potvrđivanje mogućnosti postavljanja uobičajenih radnih uvjeta kad je vrijednost trenutne ispuštene količine smanjena ispod 30 litara po nautičkoj milji; .6 pokretanje ručnog nadzora i potvrđivanje bilježenja i mogućnosti upravljanja uređajem za upravljanje ispuštanja van broda; .7 isključivanje sustava radi potvrđivanja automatskog zatvaranja ispusnog ventila ili zaustavljanja odgovarajućih pumpi i da uređaj za upravljanje ispuštanja van broda nije u pogonu; .8 uključivanje sustava radi provjere postavljanja nule i prirasta za uređaj za mjerenje sadržaja ulja u skladu s proizvođačevim priručnikom za rad; i .9 provjeru točnosti protokomjera, npr. pumpanjem vode u petlji gdje se protok izračuna iz promjene razine u spremniku. Provjera se mora obaviti pri protoku od oko 50 % nazivnog protoka protokomjera. 2.1.5.2 Radi potvrđivanja učinkovitosti sustava pranja sirovim uljem i sustava posušivanja, postupak pranja sirovim uljem mora nadzirati RO. .1 Za brodove koji udovoljavaju MARPOL 73/78, Prilog I, pravilo 19

(3), postupak pranja sirovim uljem mora se obavljati koristeći odobrenu opremu za pranje sirovim uljem i kako je navedeno u odobrenom Priručniku s postupcima i opremom. Za najmanje jedan tank iz grupe tankova sličnog oblika, RO mora: .1 potvrditi rad sustava posušivanja promatranjem uređaja za nadzor i nadziranjem nivoa ulja (sondiranjem ili drugim sredstvima) za vrijeme pranja dna; .2 nadzirati ispravan rad strojeva za pranje, a posebno dobavni tlak, vremena ciklusa i rad stroja. Po završetku pranja i završnog pražnjenja, tankovi se moraju ručno sondirati, što je bliže moguće prednjem kraju, sredini i stražnjem kraju svakog tanka i zapis o tim sondiranjima mora se unijeti u Priručnik s postupcima i opremom. RO može zahtijevati unutarnji pregled kako je opisano u 2.1.5.2-.2.1, ili drugim postupkom (npr. video pregled ili druga nova tehnologija) prihvatljivim za RO, ako se smatra potrebnim. .2 Za brodove osim onih koji udovoljavaju MARPOL 73/78, Prilog I, pravilo 19

(3), koji u nekim prilikama tankove tereta koriste kao balastne tankove, sljedeći zahtjevi se primjenjuju dodatno onima navedenim u 2.1.5.2-.1: .1 Radi osiguranja da je tank u biti bez naljepaka i naslaga, RO može zahtijevati da se čistoća tanka potvrdi vizualnim pregledom ulaženjem u tankove nakon pranja sirovim uljem, ali prije bilo kakvog ispiranja vodom koje može biti navedeno u Priručniku s postupcima i opremom. Ako tankovi ne mogu biti otplinjeni za siguran ulaz inspektora, unutarnji pregled neće se obaviti i ispitivanje posušivanja navedeno u 2.1.5.2-.2.2 je prihvatljivo. U ovom slučaju, dno tanka koji se pregledava može biti oprano mlazom vode i posušeno da bi se odstranilo preostalo tekuće sirovo ulje na dnu tanka prije otplinjavanja u svrhu ulaska. Ako je prihvaćen postupak pranja mlazom vode, sličan, ali neopran tank se mora koristiti za ispitivanje navedeno u 2.1.5.2-.2.

1. .2 Radi provjere učinkovitosti uređaja za posušivanje i pražnjenje, mora se izvršiti mjerenje količine ulja koja pluta na vrhu odlaznog balasta. Omjer obujma ulja na vrhu ukupnog odlaznog balasta i obujma tankova koji sadrže taj balast ne smije prijeći 0,
2. Ovo ispitivanje se mora obaviti nakon pranja sirovim uljem i posušivanja u tanku sličnom, u svim značajnim odnosima, tanku pregledanom u skladu s 2.1.5.2-.2.1, koji nije bio ispran vodom ili opran mlazom vode dopuštenim u 2.1.5.2-.2.
3. .3 Radi provjere projektiranja, ugradnje i rada sustava, dolazni balast, nakon tipičnog putovanja u balastu prije kojeg su tankovi dolaznog balasta bili oprani sirovim uljem i isprani vodom u skladu s programom izloženim u Priručniku s postupcima i opremom, mora se potpuno iskrcati u luci ukrcaja kroz sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja (ODM) odobren od RO. Sadržaj ulja u otpadnoj vodi kod ovog ispitivanja ne smije prijeći 15 ppm. Kao alternativa, uzimanje uzoraka balastne vode za analizu u laboratoriju na kopnu je također prihvatljivo. Ovaj odlomak nije primjenjiv na tankere za sirovo ulje nosivosti 20 000 tona i više isporučene nakon
4. lipnja
5. .3 Ako je RO utvrdila da su brodovi slični u svim značajnim odnosima, zahtjevi u 2.1.5.2-.1 ili 2.1.5.2-.2 moraju se primijeniti samo na jedan takav brod. Osim toga, ako brod ima grupu tankova sličnih u svim značajnim odnosima, onda za tu grupu tankova zahtjevi u 2.1.5.2-.1 moraju se primijeniti samo na jedan tank iz grupe. 2.1.6 Opći tehnički zahtjevi 2.1.6.1 Čelični, kovani, lijevani i zavareni dijelovi, kao i dijelovi od sivog lijeva, moraju se izraditi i ispitati u skladu sa zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
6. – Metalni materijali i Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
7. – Zavarivanje, Hrvatskog registra brodova). 2.1.6.2 Dijelovi opreme i uređaja koji dolaze u dodir s tvarima koje izazivaju koroziju, moraju biti od nehrđajućeg materijala ili zaštićeni od korozije. 2.1.6.3 Sustavi automatskog i daljinskog upravljanja, sustavi za mjerenje, nadzor i pokazivanje moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
8. – Automatizacija, Hrvatskog registra brodova). 2.1.6.4 Sustavi cjevovoda, cijevi i armatura opreme moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
9. – Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova). 2.1.6.5 Električni uređaji u sustavima i opremi moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
10. – Električna oprema, Hrvatskog registra brodova). 2.1.6.6 Pumpe za prebacivanje zauljene vode i strojevi za pranje moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
11. – Strojevi, Hrvatskog registra brodova). 2.1.6.7 Kućišta separatora, filtera i drugih elemenata uređaja za filtriranje ulja, koja rade pod tlakom, moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
12. – Kotlovi, izmjenjivači topline i posude pod tlakom, Hrvatskog registra brodova). 2.1.7 Odvajanje ulja i vodenog balasta i prijevoz ulja u tankovima u pramčanom piku 2.1.7.1 Na brodovima isporučenim nakon
13. prosinca
14. bruto tonaže 4000 i više koji nisu tankeri za ulje, i na tankerima za ulje isporučenim nakon
15. prosinca
16. bruto tonaže 150 i više, vodeni balast se ne smije krcati u tankove goriva. 2.1.7.2 Za brodove koji nisu tankeri za ulje s teretnim prostorom koji je izrađen i koristi se za prijevoz ulja ukupnog kapaciteta od 200 m³ i više, zahtjevi u 2.1.7.1 za tankere za ulje se primjenjuju. 2.1.7.3 Na brodu bruto tonaže 400 i više, za koji je ugovor o izgradnji potpisan nakon
17. siječnja
18. ili, u nedostatku ugovora o gradnji, za koji je kobilica postavljena ili koji je u sličnom stupnju gradnje nakon
19. srpnja
20. ulje se ne smije prevoziti u tanku u pramčanom piku ili u tanku ispred sudarne pregrade. 2.1.8 Knjiga o uljima 2.1.8.1 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i veće i svaki brod bruto tonaže 400 i veće koji nije tanker za ulje mora imati Knjigu o uljima, Dio I (radovi u prostoriji strojeva). 2.1.8.2 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i veće mora imati Knjigu o uljima, Dio II (radovi s teretom/ balastom). 2.1.8.3 Knjiga o uljima, Dio I/II, kao dio službenih brodskih knjiga zapisa, kao elektronička knjiga zapisa koja mora biti odobrena od Ministarstva uzimajući u obzir smjernice iz Rezolucije MEPC.312

(74), ili drugačije, mora biti prema obrascu navedenom u Dodatku III iz MARPOL 73/78, Prilog I. 2.2 TANKERI ZA ULJE 2.2.1 Sustav pranja sirovim uljem 2.2.1.1 Opći zahtjevi .1 Svaki tanker za sirovo ulje nosivosti 20.000 tona i više, isporučen nakon

1. lipnja
2. mora imati sustav za čišćenje tankova tereta koji koristi pranje sirovim uljem. .2 Sustav mora u potpunosti udovoljavati zahtjevima IMO rezolucije A.446(XI) izmijenjene s IMO rezolucijama A.497(XII) i A.897

(21)unutar godine dana nakon što je tanker prvi put bio uključen u prijevoz sirovog ulja ili do kraja trećeg putovanja u kojem se prevozi sirovo ulje pogodno za pranje sirovim uljem, što se događa kasnije (vidi 2.1.5.2). .3 Svaki tanker za ulje koji radi sa sustavom za pranje sirovim uljem mora imati Priručnik za rukovanje koji opisuje sustav i opremu i navodi radne postupke, na zadovoljstvo RO. .4 Svaki tanker za ulje koji ima ugrađen sustav pranja tankova tereta sirovim uljem, mora biti opremljen sustavom inertnog plina, u skladu s Pravilima, Dio

1. – Protupožarna zaštita. 2.2.1.2 Cjevovodi .1 Cijevi sustava pranja sirovim uljem i armatura u dobavnom cjevovodu moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala odgovarajuće čvrstoće s obzirom na tlak kojem mogu biti izloženi, i moraju biti pravilno spojeni i učvršćeni. Cjevovodi moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
2. – Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova). .2 Sustav pranja sirovim uljem mora imati ugrađen cjevovod, neovisan o protupožarnom ili bilo kojem drugom sustavu osim za pranje tankova. Dijelovi sustava cjevovoda tereta mogu se uključiti u sustav pranja sirovim uljem, uz uvjet da udovoljavaju zahtjevima primjenjivim na cjevovod pranja sirovim uljem. .3 Usprkos zahtjevima iz 2.2.1.2-.2, smještaj sustava pranja sirovim uljem na brodovima za prijevoz mješovitih tereta mora omogućavati: .1 uklanjanje opreme, ako je potrebno, pri prijevozu tereta koji nije sirovo ulje, osiguravajući da je nakon ponovne ugradnje sustav kao prvobitno postavljen i ispitan na nepropusnost. .2 upotrebu savitljivih cijevi za priključivanje sustava pranja sirovim uljem na strojeve za pranje, ako su strojevi postavljeni na poklopcima tankova tereta. Savitljive cijevi moraju imati prirubničke spojeve i moraju biti proizvedene i ispitane u skladu s pravilima za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
3. – Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova). Dužina tih cijevi ne smije biti veća od potrebne za spajanje strojeva za pranje tankova sa susjednim priključcima izvan pražnice grotlašca tanka. Savitljive cijevi moraju se premjestiti u odgovarajuće pripremljeno i zaštićeno spremište, kada nisu u upotrebi, i moraju se ispitati na tlak od organizacije prihvaćene od RO u periodima ne većim od 2,5 godine. .4 Dobavni cjevovod za pranje tankova mora imati uređaj za zaštitu cjevovoda od tlaka većeg od nazivnog. Odvod iz tog uređaja mora se voditi na usisnu stranu dobavne pumpe. Dopuštaju se i drugi načini zaštite od previsokog tlaka, ako osiguravaju jednakovrijedan stupanj sigurnosti i zaštite okoliša, na zadovoljstvo RO. Jedna takva zaštita je, u sustavu s centrifugalnim pumpama tako konstruiranim da pritisak na tlačnoj strani ne može prijeći onaj za koji je cjevovod proračunat, temperaturni osjetnik ugrađen u kućište pumpe u svrhu zaustavljanja pumpe u slučaju pregrijavanja. .5 Protupožarni ventili koji se koriste pri pranju vodom, ugrađeni u cjevovod za pranje tankova, moraju udovoljavati navedenom u 2.2.1.2-.1 i moraju biti odvojeni slijepim prirubnicama kad cjevovod za pranje sadržava sirovo ulje. .6 Svi priključci manometara ili drugih instrumenata moraju imati zaporne ventile smještene uz cjevovod. .7 Nijedan dio sustava pranja sirovim uljem ne smije se nalaziti u prostorijama strojeva. Ako sustav pranja ima parni zagrijač koji se koristi pri pranju vodom, on mora biti odvojen za vrijeme pranja sirovim uljem, s po dva zaporna ventila, ili jasno označenim slijepim prirubnicama. Na tankerima za ulje isporučenim nakon
4. lipnja
5. parni zagrijač mora biti smješten izvan prostorija strojeva. Na tankerima za ulje isporučenim
6. lipnja
7. ili ranije, s postojećim parnim zagrijačem smještenim u prostoriji strojeva, nikakvo dodatno odvajanje se ne zahtjeva, osim onog koje odvaja sustav pranja sirovim uljem od prostorija strojeva. .8 Kod zajedničkog dobavnog cjevovoda za pranje sirovim uljem-vodom, cjevovod mora biti tako projektiran da je omogućeno pražnjenje sirovog ulja, koliko je izvodivo, iz cjevovoda prije početka pranja vodom, u prostore za to određene u Priručniku s postupcima i opremom. To mogu biti tankovi za zauljene mješavine ili tankovi tereta. .9 Cjevovod mora imati toliki promjer da je omogućen istovremeni rad, s nazivnim tlakom i količinom, najvećeg broja strojeva za pranje tankova zahtijevanih u skladu s 2.2.1.3-.
8. Razmještaj cjevovoda mora omogućavati istovremeni rad zahtijevanog broja strojeva za pranje svakog tanka tereta. .10 Nakon ugradnje na brodu sustav cjevovoda se mora ispitati tlakom 1,5 puta većim od radnog tlaka. .11 Dobavni cjevovod za pranje sirovim uljem mora biti pričvršćen za strukturu broda na odgovarajućim mjestima, ali drugdje mora biti omogućeno slobodno pomicanje pri toplinskom širenju i savijanju broda. Pričvršćenje mora biti tako izvedeno da prigušuje djelovanje hidrauličkih udara, bez prevelikog pomicanja dobavnog cjevovoda. Pričvršćenja se moraju uobičajeno postaviti na najudaljenijim krajevima od ulaza sirovog ulja u dobavni cjevovod. Ako su strojevi za pranje tankova upotrijebljeni za pričvršćenje krajeva ogranaka cjevovoda, tada su posebne izvedbe potrebne za pričvršćenje tih dijelova kad su strojevi za pranje skinuti iz bilo kojeg razloga. 2.2.1.3 Strojevi za pranje sirovim uljem .1 Strojevi za pranje tankova tereta sirovim uljem moraju biti stalno postavljeni i izvedbe prihvatljive RO. .2 Radna karakteristika stroja za pranje tankova određena je promjerom sapnice, radnim tlakom i programiranim gibanjem i vremenom. Svaki ugrađeni stroj za pranje mora imati takvu karakteristiku da dijelovi površine tanka tereta koje stroj pokriva budu učinkovito očišćeni unutar vremena navedenog u Priručniku s postupcima i opremom. .3 Strojevi za pranje tankova moraju biti postavljeni u svakom tanku tereta i način pričvršćenja mora biti na zadovoljstvo RO. Gdje su strojevi za pranje smješteni dosta ispod nivoa palube s produženim cjevovodom u tanku, može se razmotriti potreba za dodatnim pričvršćenjima za strojeve i njihove dobavne cjevovode. .4 Svaki stroj mora imati mogućnost odvajanja zapornim ventilima u dobavnom cjevovodu. Ako se stroj za pranje tanka, postavljen na palubi, uklanja iz bilo kojeg razloga, mora se osigurati zatvaranje dobavnog cjevovoda stroju za vrijeme dok je stroj uklonjen. Isto tako mora se osigurati zatvaranje otvora na tanku sa slijepom prirubnicom ili jednakovrijednim sredstvom. Gdje je više od jednog uronjenog stroja priključeno na isti dobavni cjevovod, jedan zaporni ventil za odvajanje u dobavnom cjevovodu je prihvatljiv pod uvjetom da se okretanje uronjenih strojeva može potvrditi u skladu s 2.2.1.3-.11.1 ili 2.2.1.3-.11.
9. .5 Gdje pogonske jedinice strojeva za pranje tankova nisu sastavni dio stroja za pranje tanka, mora se osigurati dovoljan broj pogonskih jedinica da niti jednu pogonsku jedinicu nije potrebno premještati više od dva puta s prvobitne pozicije, za vrijeme iskrcaja tereta, da se ispuni program pranja tankova tereta, prema Priručniku s postupcima i opremom. Za tankere za sirovo ulje nosivosti 20.000 tona i više, isporučene nakon
10. lipnja
11. ovo se ne primjenjuje. .6 Broj i položaj strojeva za pranje tankova mora biti na zadovoljstvo RO. .7 Smještaj strojeva za pranje ovisi o karakteristikama navedenim u 2.2.1.3-.2 i o obliku unutrašnje strukture tanka. .8 Broj i položaj strojeva za pranje u svakom tanku tereta i tanku za zauljene mješavine mora biti takav da sve vodoravne i okomite površine se peru direktnim udarom mlaza ulja ili djelotvornim odbijanjem ili oplakivanjem mlaza ulja. Kod procjene prihvatljivog stupnja odbijanja i oplakivanja mlaza, posebna pažnja mora se posvetiti pranju prema gore okrenutih vodoravnih površina, pri čemu se moraju koristiti sljedeće vrijednosti: .1 Pri pranju vodoravnih površina dna tanka i gornjih površina uzdužnih nosača i drugih velikih glavnih strukturnih elemenata, ukupna površina zaštićena od izravnog udara mlaza ulja poprečnim ukrepama palube ili dna, nosačima ili sličnim velikim glavnim strukturnim elementima, ne smije biti veća od 10 % ukupne vodoravne površine dna tanka, gornjih površina uzdužnih nosača i drugih velikih glavnih strukturnih elemenata. .2 Pri pranju okomitih površina stranica tanka, ukupna površina stranica tanka zaštićena od izravnog udara mlaza ulja poprečnim ukrepama palube ili dna, nosačima ili sličnim velikim glavnim strukturnim elementima, ne smije biti veća od 15 % ukupne površine stranica tanka. .3 Za tankere za sirovo ulje isporučene
12. lipnja
13. ili ranije, RO može dopustiti da se postotak zahtjevan u 2.2.1.3-.8.1 i 2.2.1.3-.8.2 poveća za tankove koji imaju složenu unutarnju strukturu ako postotak izračunat za sve tankove tereta ne prelazi 10 % za vodoravne površine i 15 % za okomite površine. U nekim sustavima može se razmotriti ugradnja više od jednog tipa stroja za pranje da se postigne odgovarajući postotak prekrivanja. .9 Kod projektiranja najmanje sljedeći postupci moraju se upotrijebiti da se odredi površina tanka prekrivena izravnim udarom mlaza ulja: .1 Upotrebljavajući odgovarajuće strukturne nacrte, crte se postavljaju od vrhova svakog stroja za pranje do onih dijelova tanka unutar dometa mlaza. .2 Gdje je oblik tankova, po mišljenju RO, složen, mora se upotrijebiti mali svjetlosni izvor koji simulira vrh stroja za pranje, u modelu tanka u mjerilu. .3 Shadow dijagrami moraju biti nacrtani najmanje u mjerilu: .1 1:100 za tankere za ulje nosivosti manje od 100.000 tona; .2 1:200 za tankere za ulje nosivosti 100.000 tona i više. .4 Nacrti moraju najmanje prikazivati tlocrt, bokocrt i završnu visinu svakog tanka ili sličnih tankova. .5 Dovoljno detaljni nacrti broda se moraju osigurati radi provjere da svi veliki glavni strukturni elementi su uključeni. .6 Upute za procjenu Shadow dijagrama dane su u IMO rezoluciji A.446(XI), kako je izmijenjeno, Dodatak III, točka 4.2.
14. .10 Izvedba strojeva za pranje tankova postavljenih na palubi mora biti takva da su predviđena sredstva, izvan tankova tereta, koja pokazuju, kada se obavlja pranje tankova, okretanje i kut zakreta stroja za pranje. Kod strojeva za pranje postavljenih na palubi, bez programiranog gibanja, tipa s dvije mlaznice, drugi način, na zadovoljstvo RO, može se prihvatiti pod uvjetom da je jednakovrijedan stupanj provjere postignut. .11 Gdje se zahtijevaju uronjeni strojevi za pranje, oni moraju biti bez programiranog gibanja, i da bi udovoljili zahtjevima 2.2.1.3-.8 mora biti moguće provjeriti njihovo okretanje na jedan od sljedećih načina: .1 Pokazivačima izvan tanka, .2 Provjeravanjem karakterističnog zvuka stroja za pranje, u tom slučaju rad stroja se provjerava pri kraju svakog ciklusa pranja. Ako su dva ili više uronjenih strojeva ugrađena na isti dobavni cjevovod, moraju se postaviti ventili, tako da se može provjeriti rad svakog stroja neovisno o drugim strojevima na istom dobavnom cjevovodu. .3 Otplinjavanjem tanka i provjeravanjem rada stroja za pranje s vodom, za vrijeme putovanja u balastu. Način potvrđivanja mora se navesti u Priručniku s postupcima i opremom. .12 Ugrađeni strojevi za pranje moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima: .1 Naprezanja u cjevovodu ili nosačima na palubi koja se javljaju za vrijeme postupka pranja, ili pri uranjanju u tekućinu, ne smiju prijeći dopuštena naprezanja. .2 Strojevi moraju biti od čelika ili drugog materijala koji pri trenju ne izaziva iskrenje više od čelika. .3 Strojevi moraju biti uzemljeni za trup broda. 2.2.1.4 Pumpe za pranje sirovim uljem .1 Za dobavu sirovog ulja strojevima za pranje tankova sirovim uljem mogu se koristiti pumpe tereta ili za to posebno predviđene pumpe. .2 Kapacitet pumpi mora biti dovoljan za osiguranje potrebne količine, pri zahtijevanom tlaku ulja, za najveći broj strojeva za pranje koji moraju raditi istovremeno, kako je navedeno u Priručniku s postupcima i opremom. Dodatno, ako je za posušivanje tankova predviđen sustav ejektora, pumpe moraju dobaviti i radnu tekućinu za ejektore, radi udovoljavanja zahtjevima 2.2.1.5-.
15. .3 Kapacitet pumpi mora biti takav da se može udovoljiti zahtjevima 2.2.1.4-.2 ako je bilo koja pumpa u kvaru. Smještaj cjevovoda mora biti takav da sustav pranja sirovim uljem može djelotvorno raditi uz bilo koju pumpu u kvaru. .4 Prijevoz više od jedne vrste tereta ne smije spriječiti pranje tankova sirovim uljem. .5 Radi osiguranja djelotvornog obavljanja pranja sirovim uljem gdje je protutlak od terminala manji od tlaka potrebnog za pranje sirovim uljem, mora se osigurati da se odgovarajući tlak za strojeve za pranje može održavati u skladu 2.2.1.4-.
16. Tom zahtjevu mora se udovoljiti uz bilo koju pumpu u kvaru. Najmanji dobavni tlak potreban za pranje sirovim uljem mora se navesti u Priručniku s postupcima i opremom. Ako se taj najmanji dobavni tlak ne može postići, postupak pranja sirovim uljem ne smije se izvršiti. .6 Pumpe moraju udovoljavati pravilima za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
17. – Cjevovodi i Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
18. – Strojevi, Hrvatskog registra brodova). 2.2.1.5 Sustav za posušivanje .1 Izvedba sustava za posušivanje sirovog ulja s dna svakog tanka tereta mora biti na zadovoljstvo RO. .2 Izvedba i kapacitet sustava za posušivanje tankova moraju biti takvi da je dno tanka koji se čisti bez sakupljenog ulja i taloga na kraju postupka pranja tankova. .3 Sustav za posušivanje mora uklanjati ulje kapacitetom od 1,25 puta ukupna količina za sve strojeve za pranje koji rade istovremeno kod pranja dna tankova tereta ili za vrijeme bilo kojeg stupnja pranja dna, kako je navedeno u Priručniku s postupcima i opremom. .4 Sredstva kao što su razinomjeri, ručne sonde i mjerači radnih značajki sustava za posušivanje navedenih u 2.2.1.5-.10 moraju se osigurati radi provjere je li dno svakog tanka tereta suho poslije pranja sirovim uljem. Odgovarajući uređaji za ručno sondiranje moraju biti na krmenom dijelu tanka tereta i na još tri pogodna mjesta, osim ako su druga odobrena sredstva postavljena za učinkovito utvrđivanje da je dno svakog tanka tereta suho. Dno tanka tereta smatra se suhim ako postoji mala količina ulja blizu usisa sustava za posušivanje, a ostali dio tanka je bez sakupljenog ulja. Sustav mjerenja razine mora biti zatvorenog tipa (vodo-plino nepropustan). .5 Svaki tanker za ulje isporučen nakon
19. lipnja
20. koji mora imati tankove odvojenog balasta ili ugrađeni sustav pranja sirovim uljem, mora udovoljavati sljedećim zahtjevima: .1 Cjevovod tereta mora biti tako projektiran i ugrađen da je zadržavanje ulja u cjevovodu umanjeno. .2 Moraju se predvidjeti sredstva za pražnjenje svih pumpi tereta i cjevovoda tereta na završetku iskrcaja tereta, gdje je potrebno, spajanjem na uređaj za posušivanje. Ispust iz cjevovoda i pumpi tereta mora se iskrcati u tank tereta ili u tank za zauljene mješavine i u uređaje za prihvat. Za iskrcavanje u uređaje za prihvat mora biti poseban cjevovod malog promjera, spojen iza ventila na sabirnom cjevovodu tereta na palubi. Površina presjeka tog cjevovoda ne smije biti veća od 10 % površine presjeka glavnog cjevovoda tereta. .6 Svaki tanker za sirovo ulje isporučen
21. lipnja
22. ili prije, koji mora imati tankove odvojenog balasta ili ugrađeni sustav pranja sirovim uljem, mora udovoljavati točki 2.2.1.5-.5.
23. Ako je cjevovod malog promjera već ugrađen na tankeru za ulje isporučenom
24. lipnja
25. ili ranije, površina presjeka tog cjevovoda ne veća od 25 % površine presjeka glavnog cjevovoda tereta može se prihvatiti od RO. .7 Na tankerima za sirovo ulje koji u svakom tanku imaju zasebnu pumpu tereta sa zasebnim cjevovodom, ili ako uronjena pumpa tereta ima sustav za pražnjenje zadržanog ulja, ne mora se ugraditi poseban cjevovod malog promjera, ako količina ulja koja ostaje u tanku nakon posušivanja i količina ulja u cjevovodu od sabirnog cjevovoda do tanka, nije veća od 0,00085 puta zapremnina tanka tereta. .8 Sredstva za posušivanje ulja iz tankova tereta moraju biti stapne pumpe, samosisne centrifugalne pumpe ili ejektori, ili drugi načini na zadovoljstvo RO. Gdje je cjevovod za posušivanje spojen na nekoliko tankova tereta, moraju se osigurati sredstva za odvajanje svakog tanka koji se ne posušuje u tom trenutku. .9 Unutarnja struktura tanka mora biti takva da je pražnjenje ulja prema usisima sustava za posušivanje tanka odgovarajuće da udovolji zahtjevima 2.2.1.5-.2 i 2.2.1.5-.
26. Mora se pokloniti pažnja da su uzdužna i poprečna drenaža zadovoljavajuće i provjeriti za vrijeme pregleda zahtijevanog u 2.1.5.
27. .10 Oprema za nadzor učinkovitosti sustava za posušivanje mora se predvidjeti. Sva takva oprema mora imati daljinske pokazivače u kontrolnoj prostoriji tereta ili u nekom drugom sigurnom i pogodnom mjestu, lako pristupačnom časniku zaduženom za postupke s teretom i pranja sirovim uljem. Gdje postoji pumpa za posušivanje, oprema za nadzor mora uključivati, kako je primjereno, mjerač protoka ili brojač hodova ili brojač okretaja i manometre na usisnoj i tlačnoj strani pumpe ili jednakovrijedno. Gdje postoje ejektori, oprema za nadzor mora uključivati manometre na ulazu radne tekućine i tlačnom cjevovodu i manovakuummetar na usisnom cjevovodu. .11 Kod pranja sirovim uljem mora se držati uvjeta trima danih u Priručniku s postupcima i opremom. .12 Spoj cjevovoda malog promjera na glavni cjevovod tereta prikazan je na slici 2.2.1.5-.
28. Slika 2.2.1.5-.12 Spoj cjevovoda malog promjera na glavni cjevovod tereta 2.2.1.6 Cjevovodi balasta Gdje ne postoji odvojeni sustav vodenog balasta za krcanje balasta u tankove tereta, smještaj mora biti takav da pumpe tereta, sabirni cjevovodi i cjevovodi za krcanje balasta mogu biti sigurno i učinkovito ispražnjeni od ulja prije krcanja balasta. 2.2.2 Tankovi odvojenog balasta 2.2.2.1 Svaki tanker za sirovo ulje, isporučen nakon
29. lipnja
30. nosivosti 20.000 t i više, i svaki tanker za prerađevine, isporučen nakon
31. lipnja
32. nosivosti 30.000 t i više, mora imati tankove odvojenog balasta. 2.2.2.2 Kapacitet tankova odvojenog balasta mora biti tako određen da brod može sigurno putovati u balastu bez upotrebe tankova tereta za vodeni balast osim kako je predviđeno u 2.2.2.3 ili 2.2.2.
33. U svim slučajevima, međutim, kapacitet tankova odvojenog balasta mora biti najmanje takav da, u bilo kojem balastnom stanju za bilo koji dio putovanja, uključujući stanje kada je brod bez tereta i samo s odvojenim balastom, trim i gaz broda udovoljavaju svakom od sljedećih zahtjeva: .1 konstrukcijski gaz na sredini broda (dm), u metrima (bez uzimanja u obzir bilo koje deformacije broda) ne smije biti manji od: dm = 2,0+0,02·L (2.2.2.2-.1) gdje je: L – duljina broda, vidi 2.1.2.
34. .2 gaz na pramčanoj i krmenoj okomici mora odgovarati onom određenom iz gaza na sredini broda (dm), prema jednadžbi 2.2.2.2.1, pri trimu na krmi ne većem od 0,015 L, i .3 u svakom slučaju gaz na krmenoj okomici ne smije biti manji od gaza kojim se postiže potpuno uronjavanje brodskih vijaka. Ispuštanje odvojenog balasta u nužnosti može se predvidjeti spajanjem na pumpu tereta pomoću prenosivog spojnog komada. U tom slučaju moraju se ugraditi nepovratni ventili na priključke sustava odvojenog balasta radi sprječavanja prolaza ulja u tankove odvojenog balasta. Prenosivi spojni komad mora biti postavljen na uočljivom mjestu u pumpnoj stanici i obavijest o ograničenju njegove upotrebe mora biti trajno postavljena na uočljivo mjesto pored njega. 2.2.2.3 U nijednom slučaju vodeni balast se ne smije krcati u tankove tereta, osim: .1 na takvim rijetkim putovanjima kad su vremenski uvjeti tako loši da je, po mišljenju zapovjednika, potrebno ukrcati dodatni vodeni balast u tankove tereta radi sigurnosti broda; i .2 u izvanrednim slučajevima gdje određena radnja na tankeru za ulje čini nužnim ukrcaj vodenog balasta u većoj količini od zahtijevane prema točki 2.2.2.2, ako takva radnja na tankeru za ulje pripada kategoriji izvanrednih slučajeva utvrđenih od Organizacije. Takav dodatni vodeni balast mora biti obrađen i ispušten u skladu sa zahtjevima iz 2.4.3 i zapis mora biti unesen u Knjigu o uljima, dio II. 2.2.2.4 Kod tankera za sirovo ulje, isporučenih nakon
35. lipnja
36. dodatni balast dopušten prema 2.2.2.3 može se krcati u tankove tereta samo ako su ti tankovi oprani sirovim uljem u skladu s 2.2.1 prije odlaska broda iz terminala ili luke iskrcaja tereta. 2.2.2.5 Za tankere s tankovima odvojenog balasta duljine manje od 150 metara, tri jednadžbe su date kao uputstvo vezano uz zahtjeve za najmanji gaz. .1 Jednadžba A .1 srednji gaz = 0,200+0,032·L [m] .2 najveći trim = (0,024 – 6·10-5 L)·L Stanje balasta predstavlja plovidbene uvjete pri vremenu do i uključujući 5 bofora. .2 Jednadžba B .1 najmanji gaz na pramcu =0,700+0,0170·L [m] .2 najmanji gaz na krmi = 2,300 + 0,030·L [m] ili .3 najmanji srednji gaz = 1,550+0,023·L [m] .4 najveći trim = 1,600+0,013·L [m] Ove jednadžbe se temelje na stanju mora 6 (Međunarodna ljestvica mora) .3 Jednadžba C .1 najmanji gaz na krmi = 2,0000+0,0275·L [m] .2 najmanji gaz na pramcu = 0,5000+0,0225·L [m] Ove jednadžbe osiguravaju nešto povećani gaz, sprječavajući izranjanje brodskog vijka i uranjanje pramca kod dužih brodova. 2.2.2.6 Podložno propisima u 2.2.2.7 svaki tanker za sirovo ulje nosivosti 40.000 t i više, isporučen
37. lipnja
38. ili ranije, mora imati tankove odvojenog balasta i mora udovoljavati zahtjevima 2.2.2.2 i 2.2.2.
39. 2.2.2.7 Tankeri za sirovo ulje spomenuti u 2.2.2.6 mogu, umjesto da imaju tankove odvojenog balasta, raditi s postupkom pranja tankova tereta sirovim uljem u skladu sa zahtjevima 2.2.1, osim ako tanker za sirovo ulje ne namjerava prevoziti sirovo ulje koje nije pogodno za pranje sirovim uljem. 2.2.2.8 Svaki tanker za prerađevine nosivosti 40.000 tona i više, isporučen
40. lipnja
41. ili ranije, mora imati tankove odvojenog balasta i mora udovoljavati zahtjevima 2.2.2.2 i 2.2.2.3 ili u suprotnom, raditi s tankovima čistog balasta u skladu sa sljedećim propisima: .1 Tanker za prerađevine mora imati odgovarajući kapacitet tankova, određen samo za krcanje čistog balasta radi udovoljavanja zahtjevima u 2.2.2.2 i 2.2.2.
42. .2 Uređaj i radni postupci za tankove čistog balasta moraju udovoljavati zahtjevima RO. Ti zahtjevi moraju sadržavati odredbe izmijenjene Specifikacije za tankere za ulje s tankovima čistog balasta prihvaćene od Organizacije rezolucijom A.495(XII). .3 Tanker za prerađevine mora imati uređaj za mjerenje sadržaja ulja, odobren od RO na osnovi specifikacija preporučenih od Organizacije i 2.4.3, radi nadzora sadržaja ulja u vodenom balastu koji se ispušta. Ispuštanje balasta iz tankova čistog balasta mora se stalno nadzirati. Bilježenje podataka i automatski rad uređaja za mjerenje sadržaja ulja se ne zahtijeva. .4 Svaki tanker za prerađevine koji radi s tankovima čistog balasta mora imati Priručnik za rad s tankovima čistog balasta koji opisuje sustav i navodi radne postupke. Priručnik se mora izraditi na zadovoljstvo RO i mora sadržavati sve podatke navedene u Specifikacijama iz 2.2.2.8-.
43. U slučaju preinake na sustavu čistog balasta, Priručnik za rad se mora prema tome izmijeniti. 2.2.2.9 Točke 2.2.2.6, 2.2.2.7 i 2.2.2.8 ovog Priloga se ne primjenjuju na tanker za ulje isporučen
44. lipnja
45. ili ranije koji isključivo obavlja putovanja između: .1 luka ili terminala unutar države potpisnice Konvencije; ili .2 luka ili terminala država potpisnica Konvencije, gdje je: .1 putovanje u potpunosti unutar posebnog područja; ili .2 putovanje u potpunosti unutar drugih granica određenih od Organizacije. Luke ili terminali gdje se teret krca na takvim putovanjima moraju imati uređaje za prihvat odgovarajuće za prihvat i obradu svih balastnih voda i vode od pranja tankova tereta iz tankera za ulje. 2.2.2.10 Svaki tanker za ulje koji ne mora imati tankove odvojenog balasta u skladu s 2.2.2.1, 2.2.2.6 i 2.2.2.8 može, međutim, biti priznat kao tanker s tankovima odvojenog balasta, pod uvjetom da udovoljava zahtjevima 2.2.2.2 i 2.2.2.3 ili 2.2.2.5, kako je primjereno. 2.2.2.11 Tankeri za ulje nosivosti 70.000 tona i više isporučeni nakon
46. prosinca
47. kako je određeno u 2.1.2.9, moraju imati tankove odvojenog balasta i moraju udovoljavati točki 2.2.2.2, 2.2.2.3 i 2.2.2.4 ili 2.2.2.5 kako je primjereno. 2.2.3 Tankeri za ulje koji se upotrebljavaju za uskladištenje ulja 2.2.3.1 Kada se tanker za ulje upotrebljava za uskladištenje ulja i njegov porivni sustav je tako preinačen da je brod nepokretan, takav tanker za ulje ne mora udovoljavati zahtjevima za tankove odvojenog balasta, za tankove čistog balasta, za pranje sirovim uljem i za dvostruko dno i dvostruku oplatu. 2.2.3.2 Kada se tanker za ulje upotrebljava kao plutajući objekt za prihvat nečistog balasta ispuštenog iz tankera za ulje, takav tanker za ulje ne mora udovoljavati zahtjevima za tankove odvojenog balasta, za tankove čistog balasta, za pranje sirovim uljem i za dvostruko dno i dvostruku oplatu. 2.2.4 Tankovi za zauljene mješavine (slop tankovi) 2.2.4.1 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i više i brodovi koji nisu tankeri za ulje koji imaju tankove za prijevoz ulja ukupnog kapaciteta od 1000 m³ i više, moraju imati tank za zauljene mješavine u skladu sa zahtjevima 2.2.4.2 za čišćenje tankova tereta i pretakanje ostataka prljavog balasta i ostataka od pranja tankova iz tankova tereta u tank za zauljene mješavine, odobren od RO. Kod tankera za ulje, isporučenih
48. prosinca
49. ili ranije, svaki tank tereta smije se odrediti kao tank za zauljene mješavine. U ovom sustavu, moraju se predvidjeti uređaji za pretakanje uljnih ostataka u tank za zauljene mješavine ili kombinaciju tankova za zauljene mješavine na takav način, da bilo koja otpadna voda ispuštena u more bude u skladu s 2.
50. 2.2.4.2 Tank ili kombinacija tankova za zauljene mješavine mora imati zapremninu potrebnu da zadrži ostatke od pranja tankova tereta, ostatke ulja i ostatke prljavog balasta. Ukupna zapremnina tanka ili tankova za zauljene mješavine ne smije biti manja od 3 % kapaciteta broda za krcanje ulja, osim što RO može prihvatiti: .1 2 % za takve tankere za ulje gdje uređaji za pranje tankova su takvi da jednom napunjena voda za pranje u tanku ili tankovima za zauljene mješavine je dovoljna za pranje tankova, i gdje je primjenjivo, za pogon ejektora, bez uvođenja dodatne vode u sustav; .2 2 % gdje postoje tankovi odvojenog balasta ili tankovi čistog balasta ili gdje je ugrađen sustav za pranje tankova tereta sirovim uljem, u skladu s 2.2.
51. Ova zapremnina može se dalje smanjiti na 1,5 % za takve tankere za ulje gdje uređaji za pranje tankova su takvi da jednom napunjena voda za pranje u tanku ili tankovima za zauljene mješavine je dovoljna za pranje tankova i, gdje je primjenjivo, za pogon ejektora, bez uvođenja dodatne vode u sustav; i .3 1 % za brodove za prijevoz mješovitih tereta gdje se ulje prevozi samo u tankovima s glatkim stjenkama. Ova zapremnina može se dalje smanjiti na 0,8 % gdje su uređaji za pranje tankova takvi da jednom napunjena voda za pranje u tanku ili tankovima za zauljene mješavine je dovoljna za pranje tankova i, gdje je primjenjivo, za pogon ejektora, bez uvođenja dodatne vode u sustav. 2.2.4.3 Tankeri za ulje nosivosti 70.000 tona i više isporučeni nakon
52. prosinca
53. moraju imati najmanje dva tanka za zauljene mješavine. 2.2.4.4 Tankovi za zauljene mješavine moraju biti tako izvedeni s obzirom na položaj ulaza, izlaza i pregradaka, ako su ugrađeni, da se izbjegne pretjerano vrtloženje i miješanje ulja ili emulzije s vodom. 2.2.4.5 Zahtjevi 2.2.4.1 do 2.2.4.4 ne moraju se primjenjivati na tankere za ulje bruto tonaže manje od 150, za koje upravljanje ispuštanja ulja prema 2.4 je postignuto zadržavanjem ulja na brodu i kasnijim ispuštanjem svih zagađenih ostataka pranja tankova u uređaje za prihvat. Ukupna količina ulja i vode upotrijebljenih za pranje i vraćenih u sabirni tank mora se unijeti u Knjigu o uljima, dio II. Ova ukupna količina mora se ispustiti u uređaje za prihvat, osim ako su odgovarajuće pripreme izvršene, koje osiguravaju da bilo koja otpadna voda, kojoj je dopušteno da bude ispuštena u more, je djelotvorno nadzirana radi osiguranja udovoljavanja propisima u 2.
54. 2.2.4.6 Ministarstvo može osloboditi od zahtjeva 2.2.4.1 do 2.2.4.4 bilo koji tanker za ulje koji isključivo obavlja putovanja u trajanju od najviše 72 sata i na udaljenosti do 50 nautičkih milja od najbližeg kopna, pod uvjetom da tanker za ulje isključivo obavlja putovanja između luka ili terminala unutar zemlje potpisnice Konvencije MARPOL 73/
55. Svako takvo oslobađanje mora biti podvrgnuto zahtjevu da tanker za ulje mora zadržati na brodu sve zauljene mješavine za kasnije ispuštanje u uređaje za prihvat i utvrđivanju od strane Ministarstva da su odgovarajući uređaji za prihvat dostupni za prihvat takve zauljene mješavine. 2.2.4.7 Zahtjevi 2.4.1.4, 2.4.4 i 2.2.4.1 do 2.2.4.4 ne moraju se primijeniti na tankere za ulje koji prevoze asfalt ili druge prerađevine koje su predmet ovog Priloga, koje radi njihovih fizikalnih svojstava sprječavaju uspješno odvajanje od vode i nadzor, i za koje je upravljanje ispuštanja ulja prema 2.4 postignuto zadržavanjem ostataka na brodu i kasnijim ispuštanjem svih zagađenih ostataka pranja tankova u uređaje za prihvat. 2.2.4.8 Sustav za ispuštanje zauljenih voda iz prostorije strojeva u tankove za zauljene mješavine (slop tankove), ako je predviđen, mora uključivati odgovarajuća sredstva za sprječavanje povrata tereta i plinova u prostoriju strojeva. 2.3 UREÐAJI ZA FILTRIRANJE ULJA 2.3.1 Opći zahtjevi 2.3.1.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više, ali manje od 10.000, mora imati uređaj za filtriranje ulja, osim u slučajevima navedenim u 2.6.
56. 2.3.1.2 Svaki brod bruto tonaže manje od 400 mora biti opremljen, uz suglasnost RO, uređajem navedenim u 2.3.1.1, ili tankovima navedenim u 2.6.
57. 2.3.1.3 Uređaji za filtriranje ulja moraju biti izvedeni da je spriječena mogućnost ispuštanja otpadne vode sa sadržajem ulja većim od 15 ppm i moraju biti tipno odobreni od RO. 2.3.2 15 ppm kaljužni separator 2.3.2.1 15 ppm kaljužni separator mora biti čvrste izvedbe i pogodan za upotrebu na brodu, uzimajući u obzir predviđeno mjesto ugradnje na brodu. 15 ppm kaljužni separator mora biti u stanju raditi pri okolišnim uvjetima navedenim u pravilima za klasifikaciju RO (npr. vidjeti poglavlje 1.6, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
58. – Strojni uređaj, Hrvatskog registra brodova). 2.3.2.2 15 ppm kaljužni separator mora, ako se ugrađuje na mjesta gdje je moguća prisutnost zapaljivih smjesa, udovoljavati odgovarajućim sigurnosnim propisima za takve prostore. Električna oprema 15 ppm kaljužnog separatora mora biti smještena u neopasnom prostoru ili mora biti potvrđena od RO kao sigurna za upotrebu u opasnom prostoru. Pokretni dijelovi koji su smješteni u opasnom prostoru moraju biti izvedeni na način da se spriječi sakupljanje električnog naboja. 2.3.2.3 Uređaji za filtriranje ulja koji rade pod tlakom, moraju imati sigurnosne uređaje postavljene na tlak: Psig = 1,1.p [MPa] gdje je: p – radni tlak, [MPa] 2.3.2.4 Dijelovi uređaja za filtriranje ulja koji rade pod tlakom moraju se ispitati hidrauličkim tlakom navedenim u pravilima za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje 1.3, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
59. – Strojevi, Hrvatskog registra brodova). Dopušta se ispitivanje dijelova odvojeno, ispitnim tlakom koji je određen na temelju radnog tlaka. 2.3.2.5 Sklopovi i dijelovi koji podliježu periodičnim pregledima i održavanju, moraju biti lako dostupni. 2.3.2.6 Mora se predvidjeti mogućnost pražnjenja uređaja za filtriranje ulja. 2.3.2.7 Ako je uređaj za filtriranje ulja izveden s predgrijavanjem zauljene vode, ono se može vršiti parnim ili toplovodnim spiralama. Može se dopustiti i električno grijanje, ako se udovolji zahtjevima navedenim u pravilima za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje 15.3, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
60. – Električna oprema, Hrvatskog registra brodova). 2.3.2.8 Uređaji za filtriranje ulja moraju biti projektirani za automatski rad. Međutim, mora se predvidjeti sigurnosna izvedba u slučaju kvara koja onemogućava bilo kakvo ispuštanje. 2.3.2.9 Uređaji za filtriranje ulja moraju biti opremljeni uređajima za nadzor tlaka, temperature i razine, kao i uređajima za signalizaciju. 2.3.2.10 Promjena dobave 15 ppm kaljužnom separatoru od kaljužne vode na ulje, od kaljužne vode na emulgiranu kaljužnu vodu ili od ulja i/ili vode na zrak ne smije imati za posljedicu ispuštanje van broda bilo koje mješavine sa sadržajem ulja većim od 15 ppm. 2.3.2.11 Upućivanje sustava mora zahtijevati što manju pažnju. U slučaju kad se oprema koristi za kaljužu strojarnice, ne smije biti potrebe za bilo kakvim podešavanjem ventila i ostale opreme kod upućivanja sustava. Oprema mora biti sposobna raditi ne manje od 24 sata normalnog rada bez nadzora. 2.3.2.12 Uređaji za filtriranje ulja mogu uključivati bilo koju kombinaciju separatora, filtera ili adhezijskog uloška i također pojedinačnu jedinicu projektiranu da proizvodi otpadnu vodu sa sadržajem ulja manjim od 15 dijelova na milijun. 2.3.2.13 Ako uređaj za filtriranje ulja uključuje i centrifugalni separator, on mora udovoljavati zahtjevima navedenim u pravilima za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje 5.4, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
61. – Strojevi, Hrvatskog registra brodova). 2.3.2.14 Separatori, filtri, pumpe i druga oprema moraju imati tave, na mjestima gdje postoji mogućnost curenja zauljene vode, u skladu sa zahtjevima navedenim u pravilima za klasifikaciju brodova RO (npr. vidjeti poglavlje 8.5, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
62. – Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova). 2.3.2.15 Detaljni zahtjevi za uređaje za filtriranje ulja nalaze se u IMO rezoluciji MEPC.107

(49)i MEPC.285

(70). 2.3.3 Zahtjevi za ugradnju 2.3.3.1 U svrhu budućih pregleda na brodu, priključak za uzimanje uzoraka mora se predvidjeti na vertikalnom dijelu cjevovoda za ispuštanje otpadne vode, što je bliže moguće izlazu iz 15 ppm kaljužnog separatora. Mora se izvesti cjevovod za recirkulaciju u kaljužu ili u tank za zauljenu vodu, iza i u blizini izlaza iz uređaja za automatsko zaustavljanje prema oplati broda, radi omogućavanja da se uređaj za filtriranje ulja, uključujući 15 ppm kaljužni alarm i uređaj za automatsko zaustavljanje, ispita sa zatvorenim ventilom na oplatnom priključku za ispuštanje. Cjevovod za recirkulaciju mora biti tako izveden da nije moguće bilo kakvo zaobilaženje kaljužnog separatora u radnim uvjetima. 2.3.3.2 Cjevovod za ispuštanje iz 15 ppm kaljužnog separatora mora biti potpuno odvojen od sustava kaljuže i balasta. Slika 2.3.3.1 Cjevovod za recirkulaciju 2.3.3.3 Kapacitet dobavne pumpe ne smije prijeći 110 % nazivnog kapaciteta 15 ppm kaljužnog separatora. Veličina pumpe i motora mora se navesti u Potvrdi o tipnom odobrenju. 2.3.3.4 15 ppm kaljužni separator mora imati pričvršćenu natpisnu pločicu sa svim radnim ili ugradbenim ograničenjima koja su potrebna prema mišljenju proizvođača ili RO. 2.3.3.5 Brod opremljen 15 ppm kaljužnim separatorom mora uvijek imati kopiju Priručnika za rad i održavanje. 2.4 SUSTAVI ZA NADZOR I UPRAVLJANJE ISPUŠTANJA ULJA 2.4.1 Opći zahtjevi 2.4.1.1 Svaki brod bruto tonaže 10.000 i više, i svaki brod bruto tonaže 400 i više koji nosi velike količine goriva i mora krcati balastnu vodu u tankovima goriva, mora imati uređaj za filtriranje ulja koji udovoljava 2.3.1.

1. Dodatno mora imati opremu iz 2.4.
2. 2.4.1.2 Zahtjevi 2.4.1.1 nisu obvezni za brodove pod uvjetima navedenim u 2.6.
3. 2.4.1.3 Da bi brod mogao ispuštati zauljenu mješavinu u more u posebnim područjima, mora imati uređaj za filtriranje ulja i nadzor i upravljanje ispuštanja kad sadržaj ulja u otpadnoj vodi prijeđe 15 dijelova na milijun, u skladu sa zahtjevima u 2.4.
4. 2.4.1.4 Tankeri za ulje bruto tonaže 150 i više, i brodovi koji nisu tankeri za ulje, koji imaju tankove za prijevoz ulja od 1.000 m³ i više, moraju imati sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja tipno odobren od RO (vidi 2.4.3). Brodovi koji nisu tankeri za ulje, s tankovima za prijevoz ulja ukupnog kapaciteta od 200 m³ do 1.000 m³, mogu zadržati zauljene mješavine na brodu i kasnije ih ispustiti u uređaje za prihvat. 2.4.1.5 Zahtjev 2.4.1.4 i 2.4.4 nije obvezan za: .1 Tankere za ulje koji isključivo obavljaju putovanja u trajanju od najviše 72 sata i na udaljenosti do 50 nautičkih milja od najbližeg kopna, između luka ili terminala unutar zemlje potpisnice Konvencije MARPOL 73/
5. Tankeri za ulje moraju zadržati na brodu sve zauljene mješavine za kasnije ispuštanje u uređaje za prihvat. .2 Tankere za ulje koji isključivo obavljaju jedno ili više putovanja: .1 unutar posebnog područja, ili .2 u Arktičkim vodama, ili .3 unutar 50 nautičkih milja od najbližeg kopna, izvan posebnog područja ili Arktičkih voda. .3 Tankere za ulje isporučene
6. lipnja
7. ili ranije, nosivosti 40.000 tona ili više, kako je navedeno u 2.2.2.
8. .4 Tankere za ulje bruto tonaže manje od 150, kako je navedeno u 2.2.4.
9. 2.4.1.6 U Arktičkim vodama bilo koje ispuštanje ulja ili zauljenih mješavina u more, iz bilo kojeg broda je zabranjeno. Uz odobrenje Administracije, brod kategorije A izgrađen prije
10. siječnja 2017., koji ne može udovoljiti prethodnom stavku i koji radi bez prekida u Arktičkim vodama više od 30 dana, mora udovoljavati tom stavku ne kasnije od prvog međupregleda ili obnovnog pregleda, koji dolazi prije, jednu godinu nakon
11. siječnja
12. Do tog datuma ti brodovi moraju koristiti uređaj za filtriranje ulja u skladu s 2.4.2 za ispuštanje u more obrađenog ulja ili uljnih mješavina iz prostorija strojeva. 2.4.2 Uređaji za nadzor i upravljanje ispuštanja zauljene mješavine iz prostorija strojeva 2.4.2.1 Zauljena mješavina, kod tankera za ulje, ne smije se miješati s ostacima tereta i ne smije potjecati iz kaljuže prostorije pumpi tereta. 2.4.2.2 15 ppm kaljužni alarm .1 15 ppm kaljužni alarm mora biti otporan na koroziju u morskom okolišu. .2 15 ppm kaljužni alarm mora, ako se ugrađuje u prostore gdje zapaljiva atmosfera može biti prisutna, udovoljavati odgovarajućim sigurnosnim propisima za takve prostore. Sva električna oprema 15 ppm kaljužnog alarma mora se smjestiti u neopasnom prostoru ili mora biti potvrđena od RO kao sigurna za rad u opasnom prostoru. Svi pokretni dijelovi smješteni u opasnim prostorima moraju biti izvedeni na način da se izbjegne stvaranje statičkog elektriciteta. .3 15 ppm kaljužni alarm ne smije sadržavati ili koristiti opasne tvari, osim ako nije osigurana odgovarajuća izvedba, prihvatljiva RO, koja isključuje time uvedene opasnosti. .4 Mora se predvidjeti pokazivač ppm. Na pokazivač ne smije utjecati emulzija i/ili vrsta ulja. Nije potrebno vršiti umjeravanje 15 ppm kaljužnog alarma na brodu, ali je dopušteno ispitivanje uređaja na brodu prema proizvođačevim uputama. Točnost očitavanja mora uvijek biti unutar ±5 ppm. .5 Vrijeme odziva 15 ppm kaljužnog alarma, a to je vrijeme koje prođe između promjene u uzorku koji dolazi do 15 ppm kaljužnog alarma i ispravnog odziva na pokazivaču ppm, ne smije biti dulje od 5 sekundi. .6 15 ppm kaljužni alarm mora biti opremljen električnim/elektroničkim uređajem podešenim od proizvođača da se uključuje kad sadržaj ulja u otpadnoj vodi prijeđe 15 ppm. Uređaj mora također raditi automatski ako je bilo kada 15 ppm kaljužni alarm neispravan, zahtjeva vrijeme za zagrijavanje ili je na drugi način bez napajanja. .7 Preporučuje se da na brodu postoje jednostavna sredstva za provjeru odstupanja uređaja, ponovljivosti očitavanja uređaja i mogućnosti ponovnog postavljanja nule uređaja. .8 15 ppm kaljužni alarm mora bilježiti datum, vrijeme i stanje alarma, te radno stanje 15 ppm kaljužnog separatora. Uređaj za bilježenje mora također spremiti podatke za period ne manji od 18 mjeseci i prikazati ili tiskati protokol za službene preglede, kako se zahtijeva. U slučaju zamjene 15 ppm kaljužnog alarma, mora se predvidjeti sredstva da zabilježeni podaci budu dostupni na brodu tijekom perioda od 18 mjeseci. .9 Da se izbjegne namjerna manipulacija 15 ppm kaljužnim alarmom, mora se uključiti sljedeće: .1 za svaki pristup 15 ppm kaljužnom alarmu izvan osnovnih zahtjeva iz.7 mora se skinuti plomba; i .2 15 ppm kaljužni alarm mora biti konstruiran na način da je alarm uvijek uključen kad se čista voda koristi za čišćenje ili u svrhu postavljanja nule uređaja. .10 Točnost 15 ppm kaljužnog alarma mora se provjeriti na obnovnom pregledu za IOPPC prema uputama proizvođača ili se uređaj može zamijeniti umjerenim 15 ppm kaljužnim alarmom. Valjanost Potvrde o kalibraciji za 15 ppm kaljužni alarm mora se provjeriti na redovnim pregledima za IOPPC. Provjeru točnosti smije obaviti samo proizvođač ili ovlaštena osoba od proizvođača, umjeravanjem i ispitivanjem uređaja u periodima koji ne prelaze pet godina ili u roku određenom proizvođačevim uputama, što je kraće. 2.4.2.3 Uređaj za automatsko zaustavljanje .1 Električni/elektronički uređaj mora davati svjetlosni i zvučni signal u slučajevima navedenim u 2.4.2.2-.
13. .2 Svjetlosna i zvučna signalizacija mora se priključiti na mjesto za upravljanje ispuštanja. .3 Uređaj za automatsko zaustavljanje mora se sastojati od ventilnog uređaja ugrađenog u izlazni cjevovod iz 15 ppm kaljužnog separatora koji automatski skreće otpadnu vodu od ispuštanja van broda natrag u brodsku kaljužu ili kaljužni tank kad sadržaj ulja u otpadnoj vodi prelazi 15 ppm. 2.4.2.4 Zahtjevi za ugradnju .1 Smještaj opreme mora biti takav da ukupno vrijeme odziva (uključujući vrijeme odziva 15 ppm kaljužnog alarma), između izlaza otpadne vode sa sadržajem ulja većim od 15 ppm iz 15 ppm kaljužnog separatora i rada uređaja za automatsko zaustavljanje koji sprječava ispuštanje van broda, bude što kraće moguće, a u svakom slučaju ne više od 20 sekundi. .2 Uređaj za uzimanje uzoraka iz izlaznog cjevovoda iz 15 ppm kaljužnog separatora do 15 ppm kaljužnog alarma mora davati pravi uzorak otpadne vode s odgovarajućim tlakom i protokom. .3 Brod opremljen 15 ppm kaljužnim alarmom mora uvijek imati kopiju Priručnika za rad i održavanje. 2.4.2.5 Detaljni zahtjevi za opremu za nadzor i upravljanje ispuštanja zauljene mješavine iz prostorije strojeva navedeni su u IMO rezoluciji MEPC.107

(49)i MEPC.285

(70). 2.4.3 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja 2.4.3.1 Opći zahtjevi .1 Detaljni zahtjevi za ove uređaje navedeni su u IMO rezoluciji MEPC.108

(49)i MEPC.240

(65). Mješavine bio-goriva sa sadržajem ulja od 75 % i više, od 1. siječnja 2016., smiju se prevoziti kada je brodski uređaj u skladu s IMO rezolucijom MEPC.240

(65). .2 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja mora biti u stanju raditi pri okolišnim uvjetima navedenim u pravilima za klasifikaciju RO (npr. vidjeti 1.6, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio

1. – Strojni uređaj, Hrvatskog registra brodova) i udovoljiti zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti 5.1.3, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
2. – Električna oprema, i 2.5, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
3. – Automatizacija, Hrvatskog registra brodova). .3 Sustav za nadzor i upravljanje ispuštanja ulja mora koristiti upravljačku jedinicu i biti opremljen uređajem za blokiranje upućivanja i uređajem za upravljanje ispuštanja van broda. Sustav mora biti u radu kod svakog ispuštanja otpadne vode u more i mora automatski zaustaviti svako ispuštanje zauljene mješavine kad trenutna količina ispuštanja ulja prelazi onu dopuštenu u 2.4.3.7-.
4. .4 Svaka neispravnost sustava mora zaustaviti ispuštanje. U slučaju kvara sustava može se koristiti ručno upravljanje u skladu s 2.4.3.
5. .5 Oprema mora biti projektirana tako da je korisnički pristup ograničen na bitne uređaje. Pristup izvan tih uređaja mora biti moguć za održavanje u slučaju nužnosti i privremene popravke, ali mora zahtijevati skidanje plombi ili uključivanje druge naprave koja pokazuje ulaz u opremu. Plombe moraju biti takve da ih samo proizvođač ili njegov predstavnik može zamijeniti ili ponovno podesiti sustav nakon pregleda i trajnih popravaka opreme. .6 Jedinica može imati nekoliko skala kako je primjereno za njenu namjenu. Uređaj za bilježenje ugrađen na uređaj za mjerenje sadržaja ulja koji ima više skala mora pokazivati skalu koja je u upotrebi. .7 Preporučuje se da na brodu postoje jednostavna sredstva za provjeru odstupanja uređaja, ponovljivosti očitavanja uređaja i mogućnosti ponovnog postavljanja nule uređaja. .8 Rezervni dijelovi za uređaj preporučeni od proizvođača moraju se nalaziti na brodu u cilju osiguranja rada opreme. .9 Upute za rad sustava moraju biti u skladu s Priručnikom za rad odobrenim od RO. One moraju obuhvatiti ručni i automatski rad i moraju osiguravati da se ulje ili zauljena mješavina nikad ne ispuštaju osim u skladu s uvjetima navedenim u 2.4.3.7-.
6. Redovito održavanje opreme za nadzor ispuštanja ulja i postupci u slučaju neispravnosti moraju biti jasno određeni u Priručniku za rad i održavanje. Priručnik za rad i održavanje uređaja za nadzor i kontrolu ispuštanja ulja mora sadržavati sve potrebne podatke za rad i održavanje sustava i mora uključivati najmanje informacije navedene u IACS UI MPC
7. 2.4.3.2 Sustav za nadzor i upravljanje .1 Sustav nadzora mora djelotvorno nadzirati i upravljati ispuštanjem bilo koje otpadne vode u more kroz one oplatne ispuste dopuštene u 2.5.1 koji su po mišljenju RO potrebni za udovoljavanje operativnim zahtjevima na tankeru za ulje. .2 Sustav nadzora mora uspješno raditi pri svim okolišnim uvjetima na koje tankeri za ulje uobičajeno nailaze i mora biti projektiran i izrađen da udovoljava specifikacijama za ispitivanje utjecaja okoliša navedenim u dijelu 2, priloga Uputa i specifikacija sadržanih u IMO rezoluciji MEPC.108

(49). Osim toga, .1 sustav mora biti tako projektiran da nije moguće ispuštanje prljavog balasta ili druge zauljene vode iz područja tankova tereta ukoliko sustav nadzora nije u normalnom radnom načinu i ukoliko nije izabrana odgovarajuća točka uzimanja uzoraka; .2 preporučuje se da sustav uzima uzorke otpadne vode iz što manjeg broja oplatnih ispusta i da je tako uređen da se ispuštanje van broda može odvijati istovremeno samo kroz jedan ispust; .3 gdje se namjerava koristiti više od jednog cjevovoda za istovremeno ispuštanje, jedan uređaj za mjerenje sadržaja ulja i mjerač protoka moraju se ugraditi u svaki cjevovod za ispuštanje. Ovi uređaji moraju biti povezani sa zajedničkom jedinicom za obradu signala; i .4 da bi se izbjeglo alarme zbog kratkotrajnih signala visoke koncentracije ulja koji uzrokuju pokazivanje velike trenutne količine ispuštanja, kratkotrajni visoki ppm signal može se ne uzeti u obzir u periodu od najviše 10 s. Druga mogućnost je stalno usrednjavanje trenutne količine ispuštanja za prethodnih 20 s ili manje izračunate iz trenutnih ppm vrijednosti iz očitanja uređaja za mjerenje sadržaja ulja primljenih u razmacima od ne više od 5 s. .3 Sustav nadzora mora obuhvatiti: .1 uređaj za mjerenje sadržaja ulja koji mjeri sadržaj ulja u otpadnoj vodi u ppm. Uređaj mora biti odobren u skladu s propisima navedenim u prilogu Uputa i specifikacija sadržanih u IMO rezoluciji MEPC.108

(49)i potvrđen za skupinu tereta koji se prevoze; .2 sustav za pokazivanje protoka koji mjeri protok otpadne vode koja se ispušta u more; .3 uređaj za pokazivanje brzine broda koji daje brzinu broda u čvorovima; .4 uređaj za pokazivanje položaja broda koji daje položaj broda, zemljopisnu širinu i duljinu; .5 sustav za uzimanje uzoraka koji vodi odgovarajući uzorak otpadne vode na uređaj za mjerenje sadržaja ulja; .6 uređaj za upravljanje ispuštanja van broda koji zaustavlja ispuštanje van broda; .7 uređaj za blokiranje upućivanja koji sprječava ispuštanje otpadne vode van broda ako sustav nadzora nije u potpunosti spreman za rad; i .8 upravljački dio koji obuhvaća: .1 jedinicu za obradu signala koja prima signale o sadržaju ulja u otpadnoj vodi, protoku otpadne vode i brzini broda i preračunava te vrijednosti u litre ispuštenog ulja po nautičkoj milji i ukupnu količinu ispuštenog ulja; .2 sredstva koja daju alarme i naredbe uređaju za upravljanje ispuštanja van broda; .3 uređaj za bilježenje koji bilježi podatke u skladu s 2.4.3.9; .4 pokazivač podataka koji pokazuje trenutne radne podatke u skladu s 2.4.3.10; .5 sustav ručnog nadzora koji se koristi u slučaju kvara sustava nadzora; i .6 sredstva koja daju signale uređaju za blokiranje upućivanja radi sprječavanja ispuštanja otpadne vode prije nego je sustav nadzora u potpunosti spreman za rad. .4 Svaki glavni dio sustava za nadzor sadržaja ulja mora imati natpisnu pločicu koja točno utvrđuje dio brojem iz sklopnog nacrta, brojem tipa ili modela i serijskim brojem, kako je primjereno. .5 Električni dijelovi u sustavu za nadzor, ako su ugrađeni u opasnom prostoru, moraju udovoljavati odgovarajućim sigurnosnim zahtjevima za te prostore. 2.4.3.3 Uređaj za mjerenje sadržaja ulja .1 Uređaj za mjerenje sadržaja ulja mora udovoljavati specifikacijama za ispitivanje i rad uređaja navedenim u dijelu 1, priloga Uputa i specifikacija sadržanih u IMO rezoluciji MEPC.108

(49)i općim zahtjevima navedenim u 2.4.3.

1. .2 Točnost uređaja projektiranih za nadzor šireg područja sadržaja ulja mora biti takva da očitanje predstavlja stvarni sadržaj ulja u ispitivanom uzorku unutar ±10 ppm ili ± 10 %, što je veće. Točnost mora biti unutar gore navedene granice usprkos prisutnosti nečistoća osim ulja, kao što su uneseni zrak, hrđa, mulj i pijesak. .3 Uređaj mora biti projektiran da radi unutar gore navedene granice kad se dobava energije (u obliku elektriciteta, komprimiranog zraka, itd.) mijenja 10 % od vrijednosti za koju je uređaj projektiran. .4 Preporučuje se da na očitanje ne utječe vrsta ulja. Ako je to slučaj, ne mora se umjeravati uređaj na brodu, ali se mogu napraviti postavljene promjene u umjeravanju u skladu s uputama proizvođača. U tom slučaju, moraju postojati sredstva za provjeru da je izabrano ispravno umjeravanje za ulje o kojem se radi. Točnost očitanja mora uvijek ostati unutar granice navedene u 2.4.3.3-.
2. .5 Uređaj može imati više ljestvica, kako je primjereno njegovom namjeravanom korištenju. Puni opseg ljestvice ne smije biti manji od 1000 ppm. .6 Vrijeme odziva uređaja ne smije biti veće od 20 sekundi. .7 Uređaj mora imati jednostavna sredstva da posada može provjeriti rad električnog i elektronskog kruga uređaja, uvođenjem simuliranog signala koji odgovara približno polovini punog očitanja ljestvice uređaja. Mora biti moguće ponovno umjeravanje uređaja na tankeru za ulje od strane ovlaštenog osoblja. .8 Uređaj mora, ako se ugrađuje u prostore gdje zapaljiva atmosfera može biti prisutna, udovoljavati odgovarajućim sigurnosnim propisima za takve prostore. Sva električna oprema uređaja za mjerenje sadržaja ulja mora biti smještena u neopasnom prostoru ili mora biti potvrđena od RO kao sigurna za rad u opasnom prostoru. Svi pokretni dijelovi smješteni u opasnim prostorima moraju biti izvedeni na način da se izbjegne stvaranje statičkog elektriciteta. .9 Uređaj ne smije sadržavati ili koristiti opasne tvari, osim ako nije osigurana odgovarajuća izvedba, prihvatljiva RO, koja isključuje time uvedene opasnosti. .10 Uređaj mora biti otporan na koroziju u morskom okolišu. .11 Uređaj mora biti izrađen iz materijala koji se slažu s ispitivanim tekućinama. 2.4.3.4 Sustav za uzimanje uzoraka .1 Točke na kojima se uzimaju uzorci moraju biti tako smještene da se odgovarajući uzorci mogu dobiti iz onih ispusta koji se koriste za operativna ispuštanja u skladu s 2.4.3.2-.
3. Sonde za uzimanje uzoraka smještene u cjevovodima za ispuštanje van broda i sustav cjevovoda koji povezuje sonde s uređajem za mjerenje sadržaja ulja moraju udovoljiti zahtjevima u 2.4.3.
4. .2 Cijevi i sonde moraju biti od materijala otpornog na vatru, koroziju i djelovanje ulja i moraju biti odgovarajuće čvrstoće, ispravno spojeni i pričvršćeni. .3 Sustav mora imati zaporni ventil, smješten u blizini svake sonde, osim ako se sonda postavlja na cjevovod tereta, kada se moraju na cjevovod za uzimanje uzoraka postaviti dva zaporna ventila u nizu. Jedan od njih može biti daljinski upravljani ventil za izbor uzorka. .4 Sonde se moraju lako izvlačiti i moraju biti postavljene na dostup­nom mjestu na okomitom dijelu cjevovoda za ispuštanje. Ako je potrebno ugraditi sonde na vodoravnom dijelu cjevovoda za ispuštanje, mora se ustanoviti za vrijeme pregleda kod ugradnje, da je cijev ispunjena tekućinom za cijelo vrijeme ispuštanja otpadne vode. Sonde moraju dopirati u cijevi za ispuštanje, u pravilu, do dubine od 1/4 promjera cijevi. .5 Sonde i cjevovod moraju biti tako izvedeni da je mogućnost njihovog začepljenja uljem, uljnim ostacima i drugim tvarima smanjena na najmanju mjeru. Za čišćenje sondi i cjevovoda mora se predvidjeti ugrađeni uređaj za ispiranje čistom vodom ili jednakovrijedan način. .6 Brzina tekućine u cjevovodu mora biti takva da, uzimajući u obzir dužinu cjevovoda, ukupno vrijeme odziva između promjene u mješavini koja se pumpa i promjene u očitanju uređaja mora biti što kraće, a u svakom slučaju ne dulje od 40 s, uključujući vrijeme odziva uređaja za mjerenje sadržaja ulja. .7 Smještaj sondi za uzimanje uzoraka u odnosu na bilo koju točku odvajanja protoka prema tanku za zauljene mješavine mora se odabrati s obzirom na potrebu uzorkovanja zauljene vode u recirkulaciji. .8 Pogonski uređaj pumpe za uzorkovanje ili bilo koje druge pumpe u sustavu mora udovoljavati sigurnosnim zahtjevima za prostor u kojem je pumpa smještena. Svaki prolaz kroz pregradu između opasnog i neopasnog prostora mora biti izvedbe odobrene od RO. .9 Uređaj za ispiranje mora biti tako izveden da se može koristiti, ako je potrebno, pri stabilizaciji i probnom radu uređaja za mjerenje sadržaja ulja i pri postavljanju nultog položaja. .10 Nije dopušteno da se uzorak vode vraća u tank za zauljene mješavine slobodnim padom. Na tankerima sa sustavom inertnog plina, na cjevovodu koji vodi u tank za zauljene mješavine, mora se postaviti za brtvljenje U-cijev dovoljne visine. .11 Mora se predvidjeti ventil za ručno uzimanje uzoraka iz ulaznog cjevovoda prema uređaju za mjerenje sadržaja ulja na mjestu iza bilo koje pumpe za uzimanje uzoraka ili na jednakovrijednom mjestu odobrenom od RO. 2.4.3.5 Sustav za mjerenje protoka .1 Mjerač protoka ispuštene količine mora se postaviti na okomitom dijelu cjevovoda za ispuštanje, ili na nekom drugom dijelu cjevovoda, kako je primjereno, tako da bude stalno ispunjen tekućinom koja se ispušta. .2 Mjerač protoka mora koristiti radno načelo koje je pogodno za uporabu na brodu i, gdje je primjenjivo, koje se može primijeniti na cijevima velikog promjera. .3 Mjerač protoka mora biti pogodan za cijelo područje protoka na koje se može naići u normalnom radu. Ukoliko to nije slučaj, može se koristiti dva mjerača protoka za različita područja protoka ili je potrebno ograničiti radno područje protoka u svrhu udovoljavanja ovom zahtjevu. .4 Točnost mjerača protoka, kad je ugrađen, mora biti ±10 % ili bolja, trenutačne količine ispuštanja ulja na cijelom radnom području za ispuštanje otpadne vode. .5 Svi dijelovi mjerača protoka koji dolaze u dodir s otpadnom vodom moraju biti od materijala odgovarajuće čvrstoće, otpornog na koroziju i djelovanje ulja. .6 Izvedba uređaja za mjerenje protoka mora udovoljavati sigurnosnim zahtjevima prostorije u kojoj se uređaj nalazi. 2.4.3.6 Uređaji za pokazivanje brzine broda i položaja broda .1 Automatski signal brzine broda, potreban za sustav nadzora, mora se dobiti od uređaja za pokazivanje brzine broda. U ovisnosti o opremi za mjerenje brzine ugrađenoj na brod, podatak o brzini može biti brzina u odnosu na zemlju ili brzina kroz vodu. .2 Uređaj za pokazivanje položaja broda mora se sastojati od jedinice za primanje od satelitskog sustava za navigaciju ili zemaljskog sustava radio navigacije ili od drugih sredstava koja su pogodna za uporabu cijelo vrijeme namjeravanog putovanja radi automatskog utvrđivanja i ažuriranja položaja broda. 2.4.3.7 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda .1 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda mora automatski zaustaviti ispuštanje otpadne vode u more zatvaranjem svih ventila za ispuštanje van broda ili zaustavljanjem svih povezanih pumpi. Uređaj za upravljanje ispuštanja mora biti sigurnosne izvedbe u slučaju kvara tako da je zaustavljeno ispuštanje otpadne vode kad sustav za nadzor nije u radu, u alarmnim uvjetima, ili kod kvara sustava za nadzor. .2 Uređaj za upravljanje ispuštanja van broda mora pokrenuti zvučnu i svjetlosnu signalizaciju i automatski zaustaviti ispuštanje otpadne vode: .1 ako trenutačna količina ispuštanja ulja prijeđe 30 l/nautičkoj milji; .2 ako ukupna količina ispuštenog ulja prelazi, za tankere isporučene
5. prosinca
6. ili ranije, 1/15.000 ukupne količine određenog tereta čiji je dio bio ostatak, a za tankere isporučene nakon
7. prosinca
8. 1/30.000 ukupne količine određenog tereta čiji je dio bio ostatak; .3 kod greške sustava nadzora: .1 pri nestanku energije; .2 pri prekidu protoka uzorka; .3 pri kvaru mjernih uređaja ili uređaja za bilježenje; .4 ako ulazna veličina od bilo kojeg osjetnika prelazi postojeći kapacitet sustava. Propisi iz ove točke se ne primjenjuju na ispuštanje čistog ili odvojenog balasta. .3 Pokazivač alarma u sustavu mora se postaviti u upravljačku prostoriju tereta, gdje je predviđena, i/ili na drugim mjestima gdje će odmah privući pažnju i izazvati djelovanje. 2.4.3.8 Jedinica za obradu signala .1 Jedinica za obradu signala u sklopu upravljačkog dijela mora primati signale od uređaja za mjerenje sadržaja ulja, sustava za pokazivanje protoka i sustava za pokazivanje brzine broda u vremenskim odsjecima koji ne prelaze 5 sekundi i mora automatski izračunati sljedeće: .1 trenutačnu količinu ispuštanja ulja, [lit/nautičkoj milji]; i .2 ukupnu količinu ispuštenog ulja za vrijeme putovanja, [m³] ili [lit]. .2 Kad se prijeđu granice određene u 2.4.3.7-.2.1 i 2.4.3.7-.2.2, jedinica za obradu signala mora dati alarme i naredbe uređaju za upravljanje ispuštanja van broda koje će zaustaviti ispuštanje otpadne vode u more. .3 Jedinica za obradu signala uobičajeno uključuje uređaj za stalno stvaranje podataka o vremenu i datumu. Može se prihvatiti uređaj za automatsko i stalno primanje podataka o vremenu i datumu od vanjskog izvora. .4 U slučaju nestanka napajanja, jedinica za obradu signala mora zadržati memoriju s obzirom na računanje ukupne količine ispuštenog ulja, vrijeme i datum. Ispis podataka mora se dobiti kod rada sustava ručnog nadzora, ali se to ne zahtijeva ako, u slučaju nestanka napajanja, sustav za nadzor pokreće uređaj za upravljanje ispuštanja van broda koji zaustavlja ispuštanje otpadne vode. 2.4.3.9 Uređaj za bilježenje .1 Uređaj za bilježenje u sklopu upravljačkog dijela mora imati digitalni pisač. Zabilježeni podaci moraju biti jasno prepoznatljivi na ispisu. Ispis mora biti čitljiv i takav ostati i nakon skidanja s uređaja za bilježenje i mora se čuvati najmanje tri godine. .2 Moraju se automatski bilježiti najmanje sljedeći podaci: .1 trenutačna količina ispuštanja ulja, [lit/nautičkoj milji]; .2 trenutačni sadržaj ulja, u dijelovima na milijun [ppm]; .3 ukupna količina ispuštenog ulja, [m³] ili [lit]; .4 datum i vrijeme (GMT); .5 brzina broda, [čvor]; .6 položaj broda, zemljopisna duljina i širina; .7 protok otpadne vode, [m³/h]; .8 stanje uređaja za upravljanje ispuštanja van broda; .9 položaj izbornika za vrstu ulja, ako je primjenjivo; .10 alarmni uvjeti; .11 kvar (nema protoka, greška, itd.); i .12 postupak zaobilaženja sustava nadzora (ručno upravljanje, ispiranje, umjeravanje, itd.). Svaki podatak ručno unesen kao posljedica zaobilaženja sustava za nadzor mora biti prepoznatljiv na ispisu. .3 Podaci zahtijevani u 2.4.3.9-.2 moraju se tiskati, kako je primjenjivo, ili mogu biti elektronički spremljeni s mogućnošću tiskanja, sa sljedećom najmanjom učestalošću: .1 na početku ispuštanja; .2 kod zaustavljanja ispuštanja; .3 u razmacima ne duljim od 10 min (osim kada je sustav u pripremnom stanju); .4 kada se pojavi alarmni uvjet; .5 kada se uspostave normalni uvjeti; .6 kadgod se proračun trenutačne količine ispuštanja ulja promijeni za 10 litara po nautičkoj milji; .7 kada se izabere postupak postavljanja nule ili umjeravanja; i .8 pri ručnoj naredbi. .4 Uređaj za bilježenje mora se postaviti na lako dostupnom mjestu za osobu koja nadzire ispuštanje van broda. 2.4.3.10 Pokazivač podataka .1 Pored tiskanja moraju se vidljivo pokazati najmanje sljedeći trenutačni podaci: .1 trenutačna količina ispuštanja ulja, [lit/nautičkoj milji]; .2 ukupna količina ispuštenog ulja, u [m³] ili [lit]; .3 trenutačni sadržaj ulja, u dijelovima na milijun [ppm]; .4 protok, [m³/h]; .5 brzina broda, [čvor]; i .6 stanje uređaja za upravljanje ispuštanja van broda. .2 Pokazivač podataka mora biti smješten na lako uočljivom mjestu za osobu zaduženu za radnje ispuštanja van broda. 2.4.3.11 Ručno upravljanje u slučaju kvara opreme Druga sredstva za dobivanje podataka u slučaju kvara sustava nadzora moraju biti: .1 za uređaj za mjerenje sadržaja ulja ili za sustav za uzimanje uzoraka: određivanje položaja i mjerenje razine odvojenosti ulje-voda korištenjem opreme iz točke 2.4.4, vizualno promatranje morske površine u području ispuštanja otpadne vode; .2 za mjerač protoka: radna karakteristika pumpe; .3 za uređaj za pokazivanje brzine broda: broj okretaja porivnog motora; .4 za jedinicu za obradu signala: ručno računanje i ručno bilježenje; i .5 za uređaj za upravljanje ispuštanja van broda: ručno upravljanje ventilima i pumpama. 2.4.3.12 Zahtjevi za ugradnju .1 Ugradnja na brod mora biti takva da se postigne zadovoljavajući rad čitavog sustava i da je udovoljeno svim sigurnosnim propisima izdanim od nadležnog Ministarstva. .2 Ugradnja mora biti u skladu s navedenim i odobrenim u postupku odobrenja dokumentacije prikazanom u 2.1.3.
9. .3 Ugradnja mora udovoljiti svim odgovarajućim dijelovima točke 2.4.3 i svim odgovarajućim uputama za ugradnju određenim od proizvođača različite opreme i dijelova. 2.4.4 Uređaj za određivanje razine odvojenosti ulje-voda 2.4.4.1 Tankeri za ulje bruto tonaže 150 i više i brodovi koji nisu tankeri za ulje s ugrađenim teretnim prostorima koji su izrađeni i koriste se za prijevoz ulja ukupne Zapremnine od 1000 m³ i više moraju biti opremljeni s uređajima za određivanje razine odvojenosti ulje-voda odobrenim od RO za brzo i precizno određivanje graničnog sloja ulje-voda u tankovima za zauljene mješavine i moraju biti dostupni za upotrebu u drugim tankovima gdje se vrši odvajanje ulja i vode i iz kojih se namjerava ispuštati otpadnu vodu direktno u more. 2.4.4.2 Uređaji za određivanje razine odvojenosti ulje-voda mogu biti ugrađeni ili prenosivi. 2.4.4.3 Uređaji moraju moći pokazivati položaj graničnog sloja ulje-voda na bilo kojem nivou u tanku. 2.4.4.4 Uređaji ne moraju stalno pokazivati položaj graničnog sloja. 2.4.4.5 Ako postoji samo stalno ugrađena oprema na osnovi nepomičnih osjetnika, dobiveni podatak o graničnom sloju mora biti jednakovrijedan onom koji se dobiva iz prenosive opreme kad se upotrebljava na uobičajen radni način. 2.4.4.6 Mjesto postavljanja ugrađenog uređaja, ili položaj pristupnog otvora za prenosivi uređaj mora se izabrati uzimajući u obzir unutrašnju strukturu tanka i uobičajeno pomicanje broda. 2.4.4.7 Jedinica za upravljanje i pokazivanje kod ugrađenih uređaja mora se smjestiti u kontrolnu prostoriju tereta ili sličnu prostoriju. 2.4.4.8 Ugrađeni uređaj u tanku mora moći izdržati silu udara mlaza iz opreme za pranje tanka. 2.4.4.9 Uređaj može biti projektiran za određivanje položaja graničnog sloja tekućina koje imaju široko područje razlika u gustoći. Uređaj može biti ispitan za jednu ili nekoliko određenih primjena (npr. granični sloj između ulja i slane vode, boćate vode ili slatke vode). Dokument o odobrenju mora jasno navesti prihvaćene primjene i bilo koja bitna ograničenja. 2.4.4.10 Uređaj se mora smjestiti i koristiti s dužnom pažnjom prema odgovarajućim sigurnosnim mjerama u radu. 2.4.4.11 Uređaj i njegova oprema za mjerenje dubine moraju biti prikladni, pouzdani i izrađeni od materijala otpornih na djelovanje morskog okoliša i ulja. 2.4.4.12 Uređaj mora udovoljavati odgovarajućim zahtjevima za upotrebu u opasnim zonama na tankerima za ulje i ne smije ometati radio veze. 2.4.4.13 Uređaj mora odmah i jasno odgovoriti na promjenu od ulja na vodu. 2.4.4.14 Uređaj mora moći pokazivati stvarni položaj graničnog sloja ulje-voda, uz odstupanje ± 25 mm. 2.4.4.15 Mora se predvidjeti mogućnost provjere ispravnosti rada uređaja na brodu. 2.4.4.16 Detaljni zahtjevi za ovu opremu navedeni su u IMO rezoluciji MEPC.5(XIII). 2.5 SUSTAVI CJEVOVODA ZA PRETAKANJE I ISPUŠTANJE ZAULJENE VODE 2.5.1 Sustavi cjevovoda tankera za ulje 2.5.1.1 Svaki tanker za ulje i svaki brod koji nije tanker za ulje koji ima teretne prostore predviđene za prijevoz ulja ukupne Zapremnine od 200 m³ i više, mora imati na oba boka broda, na otvorenoj palubi, sabirni cjevovod s priključkom za ispuštanje prljave balastne vode ili uljem zagađene vode u uređaje za prihvat. 2.5.1.2 Na svakom tankeru za ulje bruto tonaže 150 i više, cjevovodi za ispuštanje u more balastne vode ili uljem zagađene vode iz područja tankova tereta koje može biti dozvoljeno prema 2.4.3 moraju se voditi na otvorenu palubu ili na bok broda iznad vodne linije pri najvećem gazu broda u balastu. 2.5.1.3 Na tankerima za ulje bruto tonaže 150 i više, isporučenim nakon
10. prosinca
11. moraju se predvidjeti sredstva za zaustavljanje ispuštanja balastne vode ili zauljene vode iz područja tankova tereta u more, osim ispuštanja ispod vodne linije dopuštenih u 2.5.1.11, s mjesta na gornjoj palubi ili iznad smještenog tako da se može promatrati sabirna cijev, navedena u 2.5.1.1, koja je u upotrebi i ispuštanje u more iz cjevovoda navedenih u 2.5.1.
12. Sredstva za zaustavljanje ispuštanja ne moraju se predvidjeti na promatračkom mjestu ako je predviđen sustav za vezu, kao što je telefon ili radio sustav, između promatračkog mjesta i mjesta za upravljanje ispuštanjem. 2.5.1.4 Utjecaj na smanjenje istjecanja ulja u slučaju oštećenja dna ili boka može se uzeti u obzir ako se koristi ugrađeni sustav prebacivanja tereta koji ima visoki usis u nužnosti u svakom tanku tereta, sposoban za prebacivanje iz oštećenog tanka ili tankova u tankove odvojenog balasta ili u raspoložive tankove tereta ako je sigurno da će ti tankovi imati dovoljan slobodni prostor iznad nivoa tekućine u tanku. 2.5.1.5 Cjevovod za pretakanje tereta u nužnosti, u slučaju oštećenja dna ili boka broda, mora moći za 2 sata rada prebaciti količinu ulja koja odgovara polovini Zapremnine najvećeg obuhvaćenog tanka tereta, prema MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 25

(5). 2.5.1.6 Usisni cjevovod sustava za pretakanje tereta u nužnosti mora biti smješten barem na visini ne manjoj od okomitog protezanja (vs) oštećenja dna određenog u skladu s MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo

1. 2.5.1.7 Cjevovod usisnih zdenaca, smještenih u dvodnu, mora imati zaporni ventil ili neki drugi uređaj za zatvaranje na mjestu spajanja s tankom kojeg poslužuje, radi sprječavanja istjecanja ulja u slučaju oštećenja cjevovoda. Takav cjevovod mora se ugraditi što je moguće više od oplate dna. 2.5.1.8 Sustav za pretakanje tereta, koji spaja dva ili više tankova, mora imati zaporne ventile ili slične uređaje za zatvaranje, za odjeljivanje tankova jedan od drugog. 2.5.1.9 Cjevovodi koji prolaze kroz tankove tereta na udaljenosti manje od tc od boka broda ili manje od vc od dna broda (vidi MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 24) moraju imati ventile ili slične uređaje za zatvaranje na mjestu gdje ulaze u svaki tank tereta. 2.5.1.10 Točke 2.5.1.4 do 2.5.1.9 ne primjenjuju se na tankere za ulje isporučene
2. siječnja
3. ili kasnije. Sljedeći propisi koji se odnose na izvedbu cjevovoda se primjenjuju na tankere za ulje isporučene
4. siječnja
5. ili kasnije: .1 Cjevovodi koji prolaze kroz tankove tereta na udaljenosti manjoj od 0,3 Bs od boka broda, ili manjoj od 0,3Ds od dna broda, vidi MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 23

(11), moraju imati zaporne ventile ili slične uređaje za zatvaranje na mjestu na kojem ulaze u bilo koji tank tereta. .2 Utjecaj na smanjenje istjecanja ulja može se uzeti u obzir, ako se koristi brzi sustav prebacivanja tereta u nužnosti ili drugi sustav uređen za ublažavanje istjecanja ulja u slučaju nezgode, tek nakon što su efikasnost i sigurnost sustava odobreni od Organizacije. Dostava za odobrenje mora biti u skladu s propisima iz Uputa prihvaćenih IMO rezolucijom MEPC.110

(49). .3 Svaki tanker za ulje bruto tonaže 150 i više, koji ima ugrađenu usisnu kutiju mora stalno priključenu na sustav tereta, mora imati ventil na usisnoj kutiji mora i ventil za odvajanje unutar broda. Dodatno, usisna kutija mora se mora moći odvojiti od sustava tereta, dok tanker ukrcava, prevozi ili iskrcava teret, koristeći sredstva na zadovoljstvo RO. Ta sredstva ugrađena u sustav cjevovoda sprječavaju u svim uvjetima da dio cjevovoda između ventila na usisnoj kutiji mora i ventila za odvajanje unutar broda bude ispunjen teretom. Sredstva mogu biti slijepe prirubnice, slijepo-prolazne prirubnice, vakuum sustavi ili sustavi pražnjenja, ili sustavi sa zrakom ili vodom pod tlakom. Vakuum sustavi ili sustavi pražnjenja, ili sustavi sa zrakom ili vodom pod tlakom moraju biti opremljeni s manometrom i sustavom signalizacije koji stalno nadziru stanje dijela cjevovoda, a time i nepropusnost ventila, između usisne kutije mora i ventila za odvajanje. 2.5.1.11 Na svakom tankeru za ulje ispuštanje balastne vode ili zauljene vode iz područja tankova tereta mora biti iznad vodne linije, osim kako slijedi: .1 odvojeni balast i čisti balast mogu se ispuštati ispod vodne linije: .1 u lukama ili u odobalnim terminalima, ili .2 na moru, gravitacijski, ili .3 na moru, uz pomoć pumpi, kod obavljanja izmjene balastnih voda u skladu s pravilom D-1.1 iz Međunarodne konvencije za upravljanje i nadzor brodskih balastnih voda i sedimenata; pod uvjetom da je površina balastne vode pregledana ili vizualno ili drugim sredstvima neposredno prije ispuštanja radi osiguranja da nije došlo do onečišćenja uljem. .2 Tankeri za ulje isporučeni 31. prosinca 1979. ili prije koji, bez preinake, nisu sposobni ispuštati odvojeni balast iznad vodne linije, mogu ispuštati odvojeni balast ispod vodne linije na moru, pod uvjetom da je površina balastne vode pregledana neposredno prije ispuštanja radi osiguranja da nije došlo do onečišćenja uljem. .3 Tankeri za ulje isporučeni 1. lipnja 1982. ili prije koji rade s tankovima čistog balasta koji, bez preinake, nisu sposobni ispuštati balastnu vodu iz tankova čistog balasta iznad vodne linije, mogu ispuštati taj balast ispod vodne linije, pod uvjetom da se ispuštanje balastne vode nadzire u skladu s 2.2.2.8-.3. .4 Na svakom tankeru za ulje na moru, prljava balastna voda ili zauljena voda iz područja tankova tereta, osim iz tankova za zauljene mješavine, može se ispuštati gravitacijski ispod vodne linije, pod uvjetom da je proteklo dovoljno vrijeme koje omogućuje odvajanje ulja od vode i da je balastna voda pregledana neposredno prije ispuštanja s uređajem za određivanje razine odvojenosti ulje/voda navedenim u 2.4.4, radi osiguranja da je razina odvojenosti takva da ispuštanje nema za posljedicu bilo koju povećanu opasnost oštećenja morskog okoliša. .5 Na tankerima za ulje isporučenim 31. prosinca 1979. ili prije, prljava balastna voda ili zauljena voda iz područja tankova tereta može se ispuštati ispod vodne linije na moru, nakon ili umjesto postupka ispuštanja navedenog u 2.5.1.11-.4, pod uvjetom da: .1 dio protoka te vode se vodi kroz ugrađeni cjevovod do lako dostupnog mjesta na gornjoj palubi ili iznad gdje se može vizualno promatrati za vrijeme ispuštanja; i .2 takav uređaj s djelomičnim protokom udovoljava zahtjevima ustanovljenim od Ministarstva, koji sadržavaju najmanje sve propise iz Specifikacija za projektiranje, ugradnju i rad sustava s djelomičnim protokom kod nadzora ispuštanja van broda, prihvaćenih od Organizacije. 2.5.1.12 Sustavi cjevovoda moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. – Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova). 2.5.2 Sustavi cjevovoda ostalih brodova 2.5.2.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više mora imati cjevovod za pretakanje zauljene vode iz prostorija strojeva i uljnih ostataka u uređaje za prihvat. Cjevovod se mora voditi na oba boka broda. Na manjim brodovima cjevovod se može, uz suglasnost RO, voditi samo na jedan bok. Cjevovod mora završavati standardnim priključkom za ispuštanje (vidi Sliku 2.5.2.1) na koji se može lako spojiti savitljiva cijev. Uz prirubnicu se mora postaviti natpisna pločica. Prirubnica mora biti zatvorena ventilom ili slijepom prirubnicom. Slika 2.5.2.1 Standardna prirubnica priključka za ispuštanje Prirubnica je projektirana za spajanje cijevi do najvećeg unutrašnjeg promjera od 125 mm i mora biti od čelika, ili drugog jednakovrijednog materijala i imati ravnu površinu. Prirubnica, zajedno s brtvom od materijala otpornog na ulje, mora biti pogodna za radni tlak od 0,6 MPa. Vijci za pričvršćenje su M20. 2.5.2.2 Na mjestu standardnog priključka za ispuštanje mora se predvidjeti tava ili sličan uređaj, s cjevovodom za pražnjenje u skladu sa zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti poglavlje 8.5, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8 – Cjevovodi, Hrvatskog registra brodova). 2.5.2.3 Svaki brod s ukupnim kapacitetom tankova goriva od 600 m³ i više, koji je isporučen 1. kolovoza 2010. ili kasnije, mora udovoljavati sljedećim propisima: .1 Cjevovodi goriva smješteni na udaljenosti manje od h od dna broda ili manje od w od boka broda (vidi MARPOL 73/78, Prilog I, Pravilo 12A) moraju imati ventile ili slične uređaje za zatvaranje na tanku ili odmah uz tank goriva. Tim ventilima mora se upravljati iz lako dostupnog zatvorenog prostora u koji se dolazi sa zapovjedničkog mosta ili iz mjesta upravljanja porivnim strojevima bez prolaska otvorenim palubama nadvođa ili nadgrađa. Ventili se moraju zatvoriti u slučaju greške u sustavu daljinskog upravljanja i moraju biti stalno zatvoreni na moru kad tank sadržava gorivo, osim što mogu biti otvoreni za vrijeme postupka pretakanja goriva. .2 Usisni zdenci u tankovima goriva mogu se pružati u dvodno ispod granice određene udaljenošću h pod uvjetom da su ti zdenci što manji i da je udaljenost između dna zdenca i oplate dna broda ne manja od 0,5 h. 2.6 TANKOVI ZA ULJNE OSTATKE (TALOG) I ZAULJENU VODU (KALJUŽA) PROSTORIJE STROJEVA 2.6.1 Definicije 2.6.1.1 Uljni ostaci (talog) – ostatni otpadni uljni proizvodi koji nastaju od pročišćavanja goriva ili ulja za podmazivanje za glavne ili pomoćne strojeve ili odvojeno otpadno ulje iz kaljužnih separatora ili ulje sakupljeno u tavama za sakupljanje iscurenog ulja ili goriva i otpadno hidrauličko ulje i ulje za podmazivanje. 2.6.1.2 Tankovi za uljne ostatke (talog) – tankovi za sakupljanje uljnih ostataka (taloga) iz kojih se uljni ostaci mogu izravno ispuštati kroz standardni priključak za ispuštanje ili na bilo koji drugi odobreni način. 2.6.1.3 Zauljena voda (kaljuža) – iscurena voda i ulje iz opreme i cjevovoda ili od radova na održavanju strojeva i opreme, a koja se sakuplja u kaljužnim zdencima ili na pokrovu dvodna. 2.6.1.4 Tankovi za zauljenu vodu (kaljuža) – tankovi za sakupljanje zauljene vode prije njezinog ispuštanja u more kroz 15 ppm kaljužni separator, pretakanja ili iskrcavanja u uređaje za prihvat. 2.6.1.5 Sustavi za spaljivanje uljnih ostataka – sustavi za spaljivanje uljnih ostataka stvorenih na brodovima, a koji mogu biti: .1 glavni ili pomoćni kotlovi s odgovarajućim sustavom pripreme uljnih ostataka; .2 zagrijači termičkih tekućina s odgovarajućim sustavom pripreme uljnih ostataka; .3 spaljivači otpadaka s odgovarajućim sustavom pripreme uljnih ostataka; ili .4 sustavi inertnog plina s odgovarajućim sustavom pripreme uljnih ostataka. Sustav pripreme uljnih ostataka sastoji se od:

1. a)dobavnog tanka za uljne ostatke (talog);
2. b)sustava grijanja uljnih ostataka (taloga);
3. c)filtera; i
4. d)sustava homogenizatora. 2.6.1.6 Drenažni tankovi za uljne ostatke (talog) – .1 tankovi za sakupljanje odvojenog taloga iz separatora goriva ili ulja za podmazivanje i ostalih drenaža uljnih ostataka; .2 tankovi s usisnim priključkom za pumpu za sakupljanje uljnih ostataka koja može iskrcavati uljne ostatke (talog) samo u tankove za uljne ostatke, bez mogućnosti ispuštanja uljnih ostataka i drenaža kroz standardni priključak za ispuštanje ili odstranjivanja u sustavu za spaljivanje uljnih ostataka. 2.6.1.7 Pumpa za sakupljanje uljnih ostataka – pumpa koja usisava uljne ostatke iz bilo koje opreme ili tanka osim tankova za uljne ostatke (talog) i koja iskrcava uljne ostatke samo u tankove za uljne ostatke. 2.6.1.8 Dobavni tank uljnih ostataka (taloga) – tank za dobavu uljnih ostataka u sustav za spaljivanje uljnih ostataka. 2.6.2 Opći zahtjevi 2.6.2.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više mora imati tank ili tankove odgovarajuće zapremnine, ovisno o vrsti strojeva i duljini putovanja, za primanje uljnih ostataka, koji se ne mogu obraditi na drugi način u skladu sa zahtjevima ovog Priloga, kao što su ostaci koji nastaju pri pročišćavanju goriva i ulja za podmazivanje i iscureno ulje u prostorijama strojeva. 2.6.2.2 Na brodovima isporučenim nakon 31. prosinca 1979. takvi tankovi moraju se projektirati i izraditi tako da je olakšano njihovo čišćenje i ispuštanje ostataka u uređaje za prihvat (vidi 2.6.5.2). Brodovi isporučeni 31. prosinca 1979. ili ranije moraju udovoljavati ovom zahtjevu koliko je praktično i razumno. 2.6.2.3 Cjevovod prema i iz tankova taloga ne smije imati izravni spoj van broda, osim na standardni priključak za ispuštanje prema 2.5. Brodovi koji imaju taj cjevovod prema ispustima van broda mogu udovoljiti ovom zahtjevu ugradnjom slijepih prirubnica u taj cjevovod. 2.6.2.4 Cjevovod za ispuštanje iz tankova taloga ne smije se spajati na ostale sustave osim na sustave za spaljivanje uljnih ostataka, pomoćni kotao pogodan za gorenje uljnih ostataka (taloga) ili na druge prihvatljive uređaje. 2.6.2.5 Za brodove bruto tonaže manje od 400, RO će posebno razmatrati slučaj za svaki brod (vidi 2.6.4). 2.6.3 Tankovi za uljne ostatke (talog) 2.6.3.1 Najmanja zapremnina tanka za uljne ostatke za brod za koji je kobilica postavljena prije 31. prosinca 1990.: .1 Za brodove koji ne krcaju balastnu vodu u tankove goriva, izračunava se prema sljedećem izrazu: V1 = K1 · C · D [m³] gdje je: K1 = 0,01 za brodove kod kojih se pročišćava teško gorivo za porivne strojeve, = 0,005 za brodove koji koriste dizelsko gorivo ili teško gorivo koje se ne pročišćava, C – dnevni potrošak goriva, [t/dan] D – najveće trajanje putovanja između luka gdje se talog može iskrcati na obalu, [dani]. U nedostatku točnih podataka uzima se 30 dana. .2 Za brodove pod .1 koji imaju ugrađene homogenizatore, spaljivače otpadaka ili druga priznata sredstva za nadzor taloga, najmanja zapremnina tanka taloga mora biti: V1 = 1 m³ za brodove bruto tonaže od 400 do 4000, = 2 m³ za brodove bruto tonaže 4000 i više. .3 Za brodove koji krcaju balastnu vodu u tankove goriva, najmanja zapremnina tanka taloga izračunava se prema sljedećem izrazu: V2 = V1 +K2 · B [m³] gdje je: V1 – zapremnina tanka taloga prema 2.6.3.1.1 ili 2.6.3.1.2 [m³], K2 = 0,01 za skladišne tankove teškog goriva, = 0,005 za skladišne tankove dizelskog goriva, B – zapremnina tankova vodenog balasta koji se također mogu upotrijebiti za krcanje goriva, [t]. 2.6.3.2 Najmanja zapremnina tanka za uljne ostatke za brod za koji je kobilica postavljena 31. prosinca 1990. ili kasnije: .1 Za brodove koji ne krcaju balastnu vodu u tankove goriva, izračunava se prema sljedećem izrazu: V1 = K1 · C · D [m³] gdje je: K1 = 0,015 za brodove kod kojih se pročišćava teško gorivo za porivne strojeve, = 0,005 za brodove koji koriste dizelsko gorivo ili teško gorivo koje se ne pročišćava, C – dnevni potrošak goriva [m³/dan] D – najveće trajanje putovanja između luka gdje se talog može iskrcati na obalu [dani]. U nedostatku točnih podataka uzima se 30 dana. .2 Za brodove koji imaju ugrađene homogenizatore, spaljivače otpadaka ili druga priznata sredstva za nadzor taloga, najmanja zapremnina tanka taloga mora biti: .1 50% od vrijednosti izračunate prema 2.6.3.2.1; ili .2 1 m³ za brodove bruto tonaže od 400 do 4000; ili .3 2 m³ za brodove bruto tonaže 4000 i više; što je veće. 2.6.3.3 Odvojena nečista voda i istrošena voda za upravljanje iz separatora goriva može se ispuštati u za to posebno predviđen tank smješten iznad dvodna radi mogućnosti pražnjenja bez potrebe za pumpom za pražnjenje. Ako nema posebnog tanka, odvojena nečista voda i istrošena voda za upravljanje mora se ispuštati u drenažni tank uljnih ostataka. 2.6.3.4 Drenažni tank uljnih ostataka mora se smjestiti ispod separatora teškog goriva. Ako to nije moguće, drenažni tank mora biti ugrađen u blizini separatora goriva na način da cjevovod od separatora do tanka ima što je moguće veći pad, te da bude izveden s ravnim cijevima i lukovima velikog polumjera. 2.6.4 Tankovi za zauljenu vodu (kaljuža) 2.6.4.1 Svaki brod bruto tonaže 400 i više i svaki brod bruto tonaže manje od 400 u međunarodnoj plovidbi, uz dopuštenje RO, može imati samo tankove za primanje zauljene vode u prostorijama strojeva, ako nema opremu prema 2.3 ili 2.4, pod sljedećim uvjetima: .1 Tank ima odgovarajuću zapremninu za zadržavanje ukupne količine zauljene vode na brodu; .2 Zauljena voda zadržana je na brodu za ispuštanje u uređaje za prihvat; .3 Ministarstvo je utvrdilo da su odgovarajući uređaji za prihvat dostupni za prihvat zauljenih voda u dovoljnom broju luka ili terminala u koje brod pristaje; .4 Međunarodna svjedodžba o sprječavanju onečišćenja uljem, ako se zahtjeva, potvrđena je na način da brod isključivo obavlja putovanja unutar posebnih područja ili u Arktičkim vodama, ili brod potvrđen prema HSC Kodeksu je uključen u redovitu službu s trajanjem putovanja u odlasku i povratku ne duljim od 24 sata, koje također obuhvaća premještanje broda bez putnika/tereta; .5 Količina, vrijeme i luka ispuštanja upisuje se u Knjigu o uljima, dio I. 2.6.4.2 Svaki brod bruto tonaže manje od 400 u području plovidbe 5 – 8 mora imati tankove za zauljenu vodu i opremu za njihovo pražnjenje (pumpe, cjevovodi) prema 2.6.4.1 ili prenosiva sredstva (posude, kante) kako slijedi: do 50 GT...2 posude od 25 litara; od 50-200 GT...4 posude od 25 litara; od 200-400 GT...6 posuda od 25 litara. Posude mogu biti čelične ili plastične i označene natpisom kaljuža ili zauljena voda i moraju imati mogućnost punjenja s ručnom kaljužnom pumpom. 2.6.4.3 Cjevovod za pražnjenje tankova za zauljenu vodu ne smije se spajati s kaljužnim ili drugim cjevovodima, osim na cjevovod sa standardnim priključkom za ispuštanje u uređaje za prihvat. 2.6.4.4 Cjevovod za pražnjenje tankova za zauljenu vodu ne smije se voditi izravno na bok broda ako cjevovod nije spojen na cjevovod naveden u 2.5.2. 2.6.4.5 Preporučeni obujam tankova za zauljenu vodu naveden je u Tablici 2.6.4.5. Tablica 2.6.4.5 Preporučeni obujam tankova za zauljenu vodu Snaga porivnog stroja P [kW] Obujam [m³] do 1.000 4 od 1.000 do 20.000 P/250 iznad 20.000 40+P/500 Za brodove ograničenog područja plovidbe 5 do 8 minimalni obujam tankova za zauljenu vodu mora biti kako slijedi: Bruto tonaža Minimalni obujam tankova 400 GT do 500 GT 250 l 500 GT do 700 GT 500 l 700 GT do 1000 GT 750 l 1000 GT do 1600 GT 1500 l 2.6.5 Izvedba tankova za uljne ostatke (talog) i tankova za zauljenu vodu (kaljuža) 2.6.5.1 Tankovi mogu biti strukturni ili nestrukturni. Strukturni tankovi moraju udovoljavati zahtjevima pravila za klasifikaciju RO (npr. vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 2. – Trup, Hrvatskog registra brodova). Tankovi za zauljenu vodu moraju biti odvojeni i neovisni od tankova za uljne ostatke. Za brodove koji nemaju ugrađen kaljužni separator ili separatore goriva ili ulja za podmazivanje, zauljena voda i uljni ostaci (talog) smiju se sakupljati u zajednički sabirni tank. 2.6.5.2 Izvedba i konstrukcija tankova za uljne ostatke (talog) radi olakšanja njihovog čišćenja i ispuštanja ostataka u uređaje za prihvat, na brodovima kojima je kobilica postavljena ili su u sličnom stupnju gradnje 31. prosinca 1990. ili kasnije, mora udovoljavati sljedećem: .1 tankovi moraju imati odgovarajuće provlake da se, uzimajući u obzir unutarnju strukturu tankova taloga, svi dijelovi tanka mogu dosegnuti i očistiti. Tankovi za uljne ostatke (talog) mogu imati priključak na cjevovod pare radi čišćenja; .2 tankovi taloga na brodovima koji rade s teškim gorivom, koje se mora pročišćavati, moraju imati odgovarajuće ur