Odluka o objavljivanju Priručnika s međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti)

Odluka o objavljivanju Priručnika s međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o objavljivanju Priručnika s međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) NN 11/2023 (30.1.2023.), Odluka o objavljivanju Priručnika s međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) Hrvatska revizorska komora 231 Na temelju članka 106. stavka 2. točke 6. i članka 108. stavka 1. točke 4. Zakona o reviziji (»Narodne novine«, broj 127/17) i članka 17. točke 8. Statuta Hrvatske revizorske komore (»Narodne novine«, broj 58/18, 147/20 i 77/21), Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore na sjednici održanoj 9. siječnja 2023., donijelo je ODLUKU O OBJAVLJIVANJU PRIRUČNIKA S MEĐUNARODNIM KODEKSOM ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE (S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA NEOVISNOSTI) Objavljuje se Priručnik s međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti), izdanje 2022., koji je pripremio Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants, IESBA), u izvorniku objavila Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants, IFAC), a Hrvatska revizorska komora uz odobrenje IFAC-a prevela na hrvatski jezik. Objavom Priručnika s međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti), prestaje važiti objava Kodeksa etike za profesionalne računovođe iz Odluke o objavljivanju Kodeksa etike za profesionalne računovođe, izdanje 2018. (»Narodne novine«, broj 65/20) i Odluke o objavljivanju izmjene i dopune dijela 4B. Kodeksa etike za profesionalne računovođe za potrebe usklađivanja s pojmovima i konceptima iz međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 19/21). Klasa: 011-01/23-01/1 Urbroj: 251-442-01-23-01 Zagreb, 9. siječnja 2023. Predsjednik Hrvatske revizorske komore Berislav Horvat, v. r. PRIRUČNIK S MEĐUNARODNIM KODEKSOM ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE (S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA NEOVISNOSTI) IZDANJE 2022. Kako je uređen ovaj Priručnik Sadržaj Priručnika je podijeljen na sljedeće dijelove: Uvodno o Odboru za međunarodne standarde etike za računovođe Uloga Međunarodne federacije računovođa Područje koje uređuje ovaj Priručnik Značajne promjene u odnosu na izdanje iz 2021. godine Vodič kroz Kodeks Sadržaj Predgovor Dio 1. – Pridržavanje Kodeksa, temeljna načela i konceptualni okvir Dio 2. – Profesionalni računovođe u gospodarstvu Dio 3. – Profesionalni računovođe u javnoj praksi Međunarodni standardi neovisnosti (dijelovi 4A i 4B) Dio 4A – Neovisnost kod angažmana revizije i uvida Dio 4B – Neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida Pojmovnik s popisom kratica Datum stupanja na snagu Izmjene Kodeksa PODRUČJE KOJE UREĐUJE OVAJ PRIRUČNIK IZDANJE 2022. Za potrebe kontinuiranog referenciranja, ovaj Priručnik objedinjava informacije o ulozi IFAC-a i službeni tekst Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) (Kodeks) koji je izdao IESBA. ZNAČAJNE PROMJENE U ODNOSU NA IZDANJE IZ 2021. (KODEKS) Ovaj priručnik zamjenjuje izdanje Priručnika Međunarodnog etičkog kodeksa za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) za 2021. godinu i uključuje sljedeće izmjene koje će stupiti na snagu u prosincu 2022. godine: • Izmjene koje se odnose na usluge bez izražavanja uvjerenja (NAS) i odredbe Kodeksa povezane s naknadama. • Izmjene za rješavanje objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana (EQR) i drugih primjerenih pregledavatelja. • Usklađujuće izmjene i dopune Kodeksa vezane uz upravljanje kvalitetom koje su izdane kao rezultat finalizacije paketa standarda upravljanja kvalitetom Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB). Odobrene promjene koje još nisu stupile na snagu Izdanje Priručnika za 2022. godinu sadržava izmijenjenu definiciju subjekta od javnog interesa (eng. PIE) u kojoj se, među ostalim, navodi širi popis kategorija PIE, uključujući novu kategoriju »subjekt čijim se vrijednosnim papirima javno trguje« koja zamjenjuje kategoriju »subjekt uvršten na burzu«. Izmijenjena definicija PIE-a i povezane odredbe stupit će na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju na ili nakon 15. prosinca 2024. godine. Prijevremeno usvajanje će biti dopušteno. Promjene su objavljene na internetskim stranicama IESBA-e u travnju 2022. Promjene koje će stupiti na snagu u 2024. godini odrazit će se na e-Kodeks u 2024. godini. Promjene Kodeksa izdane nakon travnja 2022. godine i nacrti za raspravu Za informacije o najnovijim promjenama i radi pribavljanja konačnih objava nakon travnja 2022. godine ili nacrta za raspravu koji su u postupku rasprave posjetite internetsku stranicu IESBA www.ethicsboard.org. VODIČ KROZ KODEKS (Ovaj vodič služi kao pomoć kod primjene Kodeksa i nije obvezujuće prirode.) Svrha Kodeksa 1. Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) (u daljnjem tekstu: Kodeks) propisuje temeljna načela etike za profesionalne računovođe, odražavajući prihvaćanje odgovornosti za zaštitu javnog interesa od strane profesije. Ova načela određuju standard ponašanja kakvo se očekuje od svakog profesionalnog računovođe i uključuju načela integriteta, objektivnosti, profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, povjerljivosti, te profesionalnog ponašanja. 2. Kodeks daje konceptualni okvir koji su profesionalni računovođe dužni primjenjivati kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama pridržavanju navedenih temeljnih načela. Kodeks sadrži zahtjeve i materijale za primjenu u vezi s različitim pitanjima radi pomaganja računovođama kod primjene konceptualnog okvira u odnosu na ta pitanja. 3. Ako je riječ o angažmanima revizije i uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja, Kodeks propisuje Međunarodne standarde neovisnosti koji su uspostavljeni primjenom konceptualnog okvira na prijetnje neovisnosti kod obavljanja tih angažmana. Kako je Kodeks strukturiran 4. Kodeks sadrži sljedeće: • Dio 1. – Pridržavanje Kodeksa, temeljnih načela i konceptualnog okvira, koji uključuje temeljna načela i konceptualni okvir i primjenjuje se na sve profesionalne računovođe; • Dio 2. – Profesionalni računovođe u gospodarstvu, koji sadrži dodatne materijale za profesionalne računovođe u gospodarstvu ako obavljaju profesionalne aktivnosti. Profesionalni računovođe u gospodarstvu uključuju profesionalne računovođe koji su zaposleni, angažirani ili s kojima je ugovoreno obavljanje izvršnih i drugih funkcija u, na primjer,: – trgovini, industriji ili uslužnim djelatnostima; – javnom sektoru; – sektoru obrazovanja; – neprofitnom sektoru; – regulativnim ili profesionalnim tijelima. Dio 2. se također primjenjuje na osobe koje su profesionalni računovođe u javnoj praksi ako profesionalne poslove obavljaju na osnovi odnosa s društvom bilo kao vanjski ugovaratelji, zaposlenici ili vlasnici; • Dio 3. – Profesionalni računovođe u javnoj praksi, koji sadrži dodatne materijale koji se primjenjuju na profesionalne računovođe u javnoj praksi kad pružaju profesionalne usluge; • Međunarodni standardi neovisnosti sadrže dodatne materijale koji se primjenjuju na profesionalne računovođe u javnoj praksi kad pružaju usluge izražavanja uvjerenja, kako slijedi: • Dio 4A. – Neovisnost kod angažmana revizije i uvida, koji se primjenjuje na angažmane revizije i uvida; • Dio 4B. – Neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida, koji se primjenjuje na angažmane s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida; • Pojmovnik koji sadrži definirane pojmove (zajedno s dodatnim objašnjenjima, ako je primjereno) i opisane pojmove koji imaju posebno značenje u pojedinim dijelovima Kodeksa. Na primjer, kao što je to navedeno u Pojmovniku, u dijelu 4A. pojam 'angažman revizije' odnosi se jednako na angažmane revizije i na angažmane uvida u financijske izvještaje. Osim toga Pojmovnik sadrži i popis kratica koje su korištene u Kodeksu i drugim standardima na koje se Kodeks poziva. 5. Kodeks sadrži odjeljke koji pokrivaju određena tematska područja. Neki od tih odjeljaka su dalje podijeljeni na pododjeljke koji obrađuju određene aspekte tih tematskih područja. Svaki odjeljak Kodeksa, ako je primjereno, ima sljedeću strukturu: • Uvod – sadrži predmet odjeljka i uvodi zahtjeve i materijale za primjenu u kontekstu konceptualnog okvira. Uvodni dio sadrži informacije koje su važne za razumijevanje i primjenu svakog dijela i njegovih odjeljaka, uključujući objašnjenja korištenih pojmova. • Zahtjevi – propisuju opće i posebne obveze u vezi s predmetom odjeljka; • Materijali za primjenu – daju kontekst, objašnjenja, sugestije za postupanje ili navode pitanja koja treba razmotriti, ilustracije i druge upute koje pomažu kod ispunjavanja zahtjeva. Kako koristiti Kodeks Temeljna načela, neovisnost i konceptualni okvir 6. Kodeks zahtijeva od profesionalnih računovođa da se pridržavaju temeljnih načela etike. Kodeks također zahtijeva od njih korištenje konceptualnog okvira kako bi utvrdili, ocijenili i postupali s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. Primjena konceptualnog okvira zahtijeva posjedovanje ispitivačkog uma, primjenjivanje profesionalne prosudbe, te korištenje testa razumne i informirane treće strane. 7. Konceptualni okvir uvažava činjenicu da bi postojanje uvjeta, politika i postupaka koje su uspostavili profesija, zakoni i regulativa, društvo ili poslodavna organizacija mogli utjecati na utvrđivanje prijetnji. Ti uvjeti, politike i postupci također bi mogli biti relevantan čimbenik kod ocjene profesionalnog računovođe je li prijetnja na prihvatljivoj razini. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj razini, konceptualni okvir zahtijeva od računovođe postupanje s prijetnjama. Poduzimanje zaštitnih mjera je jedan od načina na koji bi se moglo postupati s prijetnjama. Zaštitne mjere su radnje koje računovođa poduzima, pojedinačno ili skupno, s ciljem učinkovitog reduciranja prijetnji pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivu razinu. 8. Povrh toga, Kodeks od profesionalnih računovođa zahtijeva da kod obavljanja revizije, uvida i drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja budu neovisni. Konceptualni okvir se na isti način primjenjuje na utvrđivanje, ocjenu i postupanje s prijetnjama nezavisnosti kao što se primjenjuje na prijetnje pridržavanju temeljnih načela. 9. Pridržavanje Kodeksa zahtijeva poznavanje, razumijevanje i primjenu: • svih relevantnih odredbi konkretnog odjeljka u kontekstu dijela 1., zajedno s dodatnim materijalima sadržanim u odjeljcima 200., 300., 400. i 900., kako je primjenjivo; • svih relevantnih odredbi konkretnog odjeljka kao što je, na primjer, primjena odredbi koje su sadržane nakon podnaslova 'opće odredbe' ili 'svi klijenti revizije' zajedno sa svim dodatnim posebnim odredbama, uključujući odredbe navedene nakon podnaslova 'klijenti revizije koji nisu subjekti od javnog interesa' ili 'klijenti revizije koji su subjekti od javnog interesa'; • svih relevantnih odredbi sadržanih u određenom odjeljku u kombinaciji sa svim dodatnim odredbama koje su sadržane u bilo kojem relevantnom pododjeljku. Zahtjevi i materijali za primjenu 10. Zahtjeve i materijale za primjenu treba tumačiti i primjenjivati na način koji je usmjeren na pridržavanje temeljnih načela, primjenjivanje konceptualnog okvira i na očuvanje neovisnosti kod obavljanja angažmana revizije, uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja. Zahtjevi 11. Zahtjevi su označeni slovom 'Z' i u većini slučajeva uključuju izraz »će« (ili »treba(ju); dužan je/dužni su; mora(ju)«, op. prev) kojim se u Kodeksu profesionalnom računovođi ili društvu nameće obveza pridržavanja odredbe u kojoj je takav izraz korišten. 12. U nekim situacijama, Kodeks sadrži posebno izuzeće od zahtjeva. U tim situacijama, odredba je označena slovom 'Z', ali se služi glagolom 'mogu' ili kondicionalnom formulacijom. 13. Izraz 'mogu' se u Kodeksu koristi za davanje dopuštenja za poduzimanje konkretne radnje u određenim okolnostima, uključujući izuzeća od postupanja po zahtjevu. Ovaj izraz se ne koristi da bi se izrazila mogućnost. 14. Izraz 'moglo bi' se u Kodeksu koristi za izražavanje mogućnosti pojave određenog pitanja, nastanka događaja ili poduzimanja neke radnje. Pojam ne pripisuje poseban stupanj mogućnosti ili vjerojatnosti kad se koristi u vezi s prijetnjom, s obzirom da procjena razine prijetnje ovisi o činjenicama i okolnostima konkretnog pitanja, događaja ili radnje. Materijali za primjenu 15. Povrh zahtjeva, Kodeks sadrži i materijale za primjenu koji daju relevantan kontekst za ispravno razumijevanje Kodeksa. Osobito, svrha materijala za primjenu je da profesionalnom računovođi pomognu razumjeti na koji način primijeniti konceptualni okvir u konkretnim okolnostima te kako razumjeti i ispuniti određeni zahtjev. Iako se samim materijalima za primjenu ne propisuju zahtjevi, potrebno ih je razmotriti kako bi se ispravno primijenili zahtjevi Kodeksa, uključujući primjenu konceptualnog okvira. Materijali za primjenu označeni su slovom 'P'. 16. Ako materijali za primjenu uključuju popise primjera takvi popisi nisu iscrpni. Dodatak Vodiču kroz Kodeks 17. Dodatak ovom Vodiču daje pregled Kodeksa. PRIRUČNIK S MEĐUNARODNIM KODEKSOM ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE (S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA NEOVISNOSTI) SADRŽAJ PREDGOVOR DIO 1. – PRIDRŽAVANJE KODEKSA, TEMELJNA NAČELA I KONCEPTUALNI OKVIR 100. Pridržavanje Kodeksa 110. Temeljna načela 111. Integritet 112. Objektivnost 113. Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja 114. Povjerljivost 115. Profesionalno ponašanje 120. Konceptualni okvir DIO 2. – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU 200. Primjena konceptualnog okvira – profesionalni računovođe u gospodarstvu 210. Sukobi interesa 220. Pripremanje i prezentiranje informacija 230. Djelovanje s dostatnom razinom stručnosti 240. Financijski interesi, naknade i poticaji u vezi s financijskim izvještavanjem i donošenjem odluka 250. Poticaji, uključujući darove i ugošćivanja 260. Reagiranje na nepridržavanje zakona i regulative 270. Pritisak radi povrede temeljnih načela DIO 3. – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI 300. Primjena konceptualnog okvira – profesionalni računovođe u javnoj praksi 310. Sukobi interes 320. Profesionalna imenovanja 321. Druga mišljenja 325. Objektivnost pregledavatelja kvalitete i drugih primjerenih pregledavatelja 330. Naknade i druge vrste nagrađivanja 340. Poticaji, uključujući darove i ugošćivanja 350. Čuvanje imovine klijenta 360. Reagiranje na nepridržavanje zakona i regulative MEĐUNARODNI STANDARDI NEOVISNOSTI (DIJELOVI 4A. I 4B.) DIO 4A. – NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA 400. Primjena konceptualnog okvira kod angažmana revizije i uvida 410. Naknade 411. Politike nagrađivanja i ocjenjivanja 420. Darovi i ugošćivanja 430. Postojeći ili izgledni sudski spor 510. Financijski interesi 511. Zajmovi i garancije 520. Poslovni odnosi 521. Obiteljski i osobni odnosi 522. Nedavni rad za klijenta revizije 523. Obavljanje dužnosti direktora ili odgovorne osobe klijenta revizije 524. Zapošljavanje u klijentu revizije 525. Privremena dodjeljivanja osoblja 540. Duga povezanost osoblja (uključujući rotiranje partnera) s klijentom revizije 600. Pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije 601. Računovodstvene i knjigovodstvene usluge 602. Administrativne usluge 603. Usluge procjene vrijednosti 604. Porezne usluge 605. Usluge unutarnje revizije 606. Usluge u vezi s IT sustavima 607. Usluge podrške u sudskim sporovima 608. Pravne usluge 609. Usluge zapošljavanja 610.Usluge u vezi s korporativnim financiranjem 800. Izvješća o financijskim izvještajima posebne namjene s ograničenim korištenjem i distribucijom (angažmani revizije i uvida) DIO 4B. – NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA 900. Primjena konceptualnog okvira na neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida 905. Naknade 906. Darovi i ugošćivanje 907. Postojeći ili izgledni sudski sporovi 910. Financijski interesi 911. Zajmovi i garancije 920. Poslovni odnosi 921. Obiteljski i osobni odnosi 922. Nedavni rad za klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja 923. Obavljanje dužnosti direktora ili odgovorne osobe klijenta usluga s izražavanjem uvjerenja 924. Zapošljavanje u klijentu usluga s izražavanjem uvjerenja 940. Duga povezanost osoblja s klijentom usluga s izražavanjem uvjerenja 950. Pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima usluga s izražavanjem uvjerenja 990. Izvješća s ograničenim korištenjem i distribucijom (angažmani s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida) POJMOVNIK S POPISOM KRATICA DATUM STUPANJA NA SNAGU DIO 1. PRIDRŽAVANJE KODEKSA, TEMELJNA NAČELA I KONCEPTUALNI OKVIR ODJELJAK 100. PRIDRŽAVANJE KODEKSA Uvod 100.1. Karakteristično obilježje računovodstvene profesije je prihvaćanje odgovornosti djelovanja u javnom interesu. 100.2 Povjerenje u knjigovodstvenu profesiju razlog je zašto poduzeća, vlade i druge organizacije uključuju profesionalne računovođe u široki raspon područja, uključujući financijsko i korporativno izvještavanje, izražavanje uvjerenja i druge profesionalne aktivnosti. Računovođe razumiju i priznaju da se takvo povjerenje temelji na vještinama i vrijednostima koje računovođe unose u profesionalne aktivnosti koje poduzimaju, uključujući: (

1. a)pridržavanje etičkih načela i profesionalnih standarda; (
2. b)korištenje poslovne snalažljivosti; (
3. c)primjena stručnog znanja o tehničkim i drugim pitanjima; i (
4. d)primjena profesionalne prosudbe. Primjena tih vještina i vrijednosti omogućuje računovođama davanje savjeta ili drugog rezultata koji zadovoljava svrhu za koju je pružen i na koji se mogu osloniti namjeravani korisnici takvog rezultata. 100.3 Kodeksom se utvrđuju visoki standardi kvalitete etičkog ponašanja koji se očekuju od profesionalnih računovođa a koje profesionalne računovodstvene organizacije članice Međunarodne federacije računovođa (IFAC) trebaju usvojiti ili koristiti kao temelj za njihove etičke kodekse. Kodeks također mogu koristiti ili usvojiti oni koji su odgovorni za utvrđivanje etičkih standarda za profesionalne računovođe u određenim sektorima ili jurisdikcijama te od strane društava u razvijanju svojih etičkih politika i politika neovisnosti. 100.4 Kodeksom se uspostavlja pet temeljnih načela kojih se moraju pridržavati svi profesionalni računovođe. Kodeks uključuje i konceptualni okvir kojim se utvrđuje pristup koji treba koristiti kako bi se utvrdile, procijenile i razriješile prijetnje pridržavanju tih temeljnih načela te, za revizije i druge angažmane s izražavanjem uvjerenja, prijetnje neovisnosti. Kodeks primjenjuje temeljna načela i konceptualni okvir i na niz činjenica i okolnosti s kojima bi se računovođe mogli susresti, bilo u gospodarstvu ili u javnoj praksi Zahtjevi i materijal za primjenu 100.5. P1. Zahtjevi u Kodeksu, koji su označeni slovom ‘Z’, nameću obveze. 100.5. P2. Materijali za primjenu, označeni slovom ‘P’, daju kontekst, objašnjenja, sugestije za razmatranje radnji ili pitanja, ilustracije i druge upute koje su relevantne za ispravno razumijevanje Kodeksa. Materijali za primjenu osobito su namijenjeni za pomoć profesionalnom računovođi pri razumijevanju načina primijene konceptualnog okvira na konkretne okolnosti i pri razumijevanju i pridržavanju određenog zahtjeva. Iako se samim materijalima za primjenu ne propisuju zahtjevi, potrebno ih je razmotriti kako bi se ispravno primijenili zahtjevi Kodeksa, uključujući primjenu konceptualnog okvira. Z100.6 Profesionalni računovođa mora se pridržavati Kodeksa. 100.6. P1. Pridržavanje temeljnih načela i usklađenost s konkretnim zahtjevima Kodeksa omogućuju profesionalnim računovođama ispunjavanje svoje odgovornosti za djelovanje u službi javnog interesa. 100.6. P2. Pridržavanje Kodeksa uključuje odgovarajuće razmatranje cilja i namjere određenih zahtjeva. 100.6. P3. Usklađenost sa zahtjevima Kodeksa ne znači obavezno da su profesionalni računovođe ispunile svoju obvezu djelovanja u javnom interesu. Mogle bi postojati neuobičajene ili iznimne okolnosti u kojima računovođa vjeruje da ispunjavanje jednog ili više zahtjeva Kodeksa možda nije u javnom interesu ili bi dovelo do nerazmjernog ishoda. U tim okolnostima računovođu se potiče na savjetovanje s odgovarajućim tijelom kao što je profesionalno ili regulativno tijelo. 100.6. P4. U djelovanju u službi javnog interesa, profesionalni računovođa pri obavljanju profesionalnih aktivnosti razmatra ne samo preferencije ili zahtjeve pojedinog klijenta ili poslodavne organizacije, već i interese drugih dionika. Z100.7 Ako postoje okolnosti u kojima zakoni ili regulativa profesionalnom računovođi zabranjuju postupati u skladu s određenim dijelovima Kodeksa takvi zakoni i regulativa imaju prednost te je računovođa dužan postupati u skladu s preostalim dijelovima Kodeksa. 100.7. P1. Načelo profesionalnog ponašanja profesionalnom računovođi nalaže pridržavati se relevantnih zakona i regulative. Neke jurisdikcije mogle bi imati odredbe koje se razlikuju ili su šire od odredbi Kodeksa. Računovođe u tim jurisdikcijama moraju biti svjesni tih razlika i pridržavati se strožih odredbi osim ako to zabranjuje zakon ili regulativa. Povrede Kodeksa Z100.8 Točke od Z400.80. do Z400.89., te od Z900.50. do Z900.55. uređuju povrede Međunarodnih standarda neovisnosti. Profesionalni računovođa koji utvrdi povredu bilo koje druge odredbe Kodeksa mora procijeniti značajnost te povrede i u kojoj mjeri povreda utječe na sposobnost računovođe da se pridržava temeljnih načela. Profesionalni računovođa će također: (
5. a)što je prije moguće, poduzeti sve raspoložive radnje kako bi na zadovoljavajući način postupio s posljedicama povrede; i (
6. b)utvrditi je li povredu potrebno prijaviti relevant­nim stranama. 100.8. P1. Relevantne strane kojima bi se mogla prijaviti ovakva povreda uključuju one koje bi povreda mogla pogoditi, profesionalno ili regulativno ili nadzorno tijelo. ODJELJAK 110. TEMELJNA NAČELA Opće odredbe 110.1. P1. Postoji pet temeljnih načela kojih se profesionalni računovođa treba pridržavati: (
7. a)integritet – biti iskren i pošten u svim profesionalnim i poslovnim odnosima; (
8. b)objektivnost – koristiti profesionalnu ili poslovnu prosudbu bez kompromitacije zbog: (
9. i)pristranosti; (
10. ii)sukoba interesa; ili (iii) neprimjerenog utjecaja pojedinaca, organizacija, tehnologije ili drugih čimbenika ili neprimjerenog oslanjanja na pojedince, organizacije, tehnologiju ili druge čimbenike. (
11. c)profesionalna kompetentnost i dužna pažnja: – (
12. i)stjecati i održavati stručno znanje i vještinu na razini koja je potrebna kako bi se osiguralo da klijent ili poslodavna organizacija dobije kompetentnu profesionalnu uslugu, temeljenu na najnovijim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim pravnim propisima; i (
13. ii)pažljivo obavljati svoje poslove, u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima; (
14. d)povjerljivost – poštovati povjerljivost podataka koji su stečeni kao posljedica profesionalnih i poslovnih odnosa; (
15. e)profesionalno ponašanje – obuhvaća: (
16. i)usklađenost s relevantnim zakonima i regulativom; (
17. ii)ponašanje na način koji je dosljedan s obvezom profesije da djeluje u službi javnog interesa u svim profesionalnim aktivnostima i poslovnim odnosima; i (iii) izbjegavanje bilo kakvog ponašanja za koje profesionalni računovođa zna ili bi trebao znati da bi moglo diskreditirati profesiju. Z110.2. Profesionalni računovođa mora se pridržavati svakog temeljnog načela. 110.2. P1. Temeljna načela etike uspostavljaju standard ponašanja kakvo se očekuje od profesionalnog računovođe. Konceptualnim okvirom utvrđuje se pristup koji je računovođa dužan primijeniti pri pridržavanju tih temeljnih načela. Pododjeljci od 111. do 115. sadrže zahtjeve i materijale za primjenu u odnosu na svako od temeljnih načela. 110.2. P2. Profesionalni računovođa bi se mogao susresti sa situacijom u kojoj bi pridržavanje jednog temeljnog načela moglo biti u suprotnosti s drugim ili više ostalih temeljnih načela. U takvoj situaciji, računovođa bi mogao razmotriti mogućnost, po potrebi anonimnog, konzultiranja s: • drugim osobama unutar svog društva ili poslodavne organizacije; • onima koji su zaduženi za upravljanje; • profesionalnim tijelom; • regulativnim tijelom; • pravnim savjetnikom. Te konzultacije, međutim, ne oslobađaju računovođu od obveze primjene profesionalne prosudbe kako bi razriješio sukob ili se, ako je potrebno, i ako to ne zabranjuju zakoni ili regulativa, distancirao od pitanja koje stvara sukob. 110.2. P3. Profesionalni računovođa se potiče dokumentirati bit pitanja, pojedinosti svih vođenih razgovora, donesene odluke i osnove za njihovo donošenje. PODODJELJAK 111. INTEGRITET Z111.1 Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela integriteta koje mu nameće obvezu biti pošten i iskren u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. 111.1. P1. Integritet uključuje pošteno poslovanje, istinoljubivost i snagu karaktera za primjereno djelovanje čak i pod pritiskom da se učini suprotno ili kad bi takvo činjenje moglo izazvati neželjene posljedice za osobu ili organizaciju. 111.1. P2. Primjereno djelovanje uključuje: (
18. a)ostati kod svog stajališta kad postoje dvojbe ili teške situacije, ili; (
19. b)preispitivanje stavova drugih kako i kad to zahtijevaju okolnosti, na način koji je primjeren u danim okolnostima. Z111.2. Profesionalni računovođa ne smije se svjesno dovesti u vezu s izvještajima, poreznim prijavama, obavještenjima ili drugim informacijama ako vjeruje da one: (
20. a)sadrže značajno netočnu izjavu ili izjavu koja dovodi u zabludu; (
21. b)sadrže nepromišljeno iznesene izjave ili informacije; ili (
22. c)izostavljaju ili prikrivaju neophodne informacije, pri čemu bi to izostavljanje ili prikrivanje moglo dovoditi u zabludu. 111.2. P1. Ako profesionalni računovođa modificira izvješće u odnosu na takav izvještaj, poreznu prijavu, obavještenje ili druge informacije ne čini povredu točke Z111.2. Z111.3. Ako profesionalni računovođa postane svjestan da je doveden u vezu s informacijama iz točke Z111.2., mora poduzeti korake radi distanciranja od takvih informacija. PODODJELJAK 112. OBJEKTIVNOST Z112.1. Profesionalni računovođa se mora pridržavati načela objektivnosti koje od njega zahtijeva primjenu profesionalne ili poslovne prosudbe bez kompromitacije zbog: (
23. a)pristranosti; (
24. b)sukoba interesa; ili (
25. c)neprimjerenog utjecaja pojedinaca, organizacija, tehnologije ili drugih čimbenika ili neprimjerenog oslanjanja na pojedince, organizacije, tehnologiju ili druge čimbenike. Z112.2. Profesionalni računovođa ne smije poduzeti profesionalnu aktivnost ako neka okolnost ili odnos neprimjereno utječu na njegovu profesionalnu prosudbu u vezi s tom aktivnošću. PODODJELJAK 113. PROFESIONALNA KOMPETENTNOST I DUŽNA PAŽNJA Z113.1. Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje koje zahtijeva: (
26. a)stjecanje i održavanje razine profesionalnog znanja i vještina koja je potrebna da bi klijent ili poslodavna organizacija dobili kompetentnu profesionalnu uslugu utemeljenu na važećim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim propisima; i (
27. b)pažljivo obavljanje svojih poslova u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima. 113.1. P1. Pružanje usluga klijentima i poslodavnim organizacijama s profesionalnom kompetentnošću zahtijeva ispravnu prosudbu u primjeni stručnog znanja i vještina pri obavljanju profesionalnih aktivnosti. 113.1. P2. Održavanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva neprekidno praćenje i razumijevanje relevantnih stručnih, profesionalnih, poslovnih i tehnoloških promjena. Stalno profesionalno usavršavanje omogućava profesionalnom računovođi razvijanje i održavanje svoje sposobnosti kompetentnog rada u profesionalnom okruženju. 113.1. P3. Pažljivost podrazumijeva obvezu djelovanja u skladu sa zahtjevima angažmana, promišljeno, temeljito i pravovremeno. Z113.2. Sukladno načelu profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, profesionalni računovođa mora poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da oni koji kao pripadnici profesije rade pod njegovim vodstvom budu odgovarajuće osposobljeni i nadzirani. Z113.3. Ako je primjereno, profesionalni računovođa mora upoznati klijente, poslodavnu organizaciju i ostale korisnike svojih profesionalnih usluga ili aktivnosti s ograničenjima koja su svojstvena tim uslugama ili aktivnostima. PODODJELJAK 114. POVJERLJIVOST Z114.1. Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela povjerljivosti koje od njega zahtijeva poštivanje povjerljivosti informacija koje je stekao u profesionalnim i poslovnim odnosima. Profesionalni računovođa je dužan: (
28. a)biti na oprezu, čak i u društvenom okruženju, spram nehotičnog otkrivanja povjerljivih informacija i to osobito bliskim poslovnim suradnicima ili članovima uže ili najuže obitelji; (
29. b)održavati povjerljivost informacija unutar društva ili poslodavne organizacije; (
30. c)održavati povjerljivost informacija koje mu je otkrio budući klijent ili poslodavna organizacija; (
31. d)ne otkrivati povjerljive informacije koje je stekao na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa izvan društva ili poslodavne organizacije bez odgovarajućeg i izričitog odobrenja, osim ako postoji zakonsko ili profesionalno pravo ili obveza otkrivanja; (
32. e)ne koristiti povjerljive informacije koje su stečene na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa radi sjecanja osobne koristi ili koristi za treću stranu; (
33. f)ne koristiti ili otkrivati povjerljive informacije koje su stečene na temelju profesionalnog ili poslovnog odnosa nakon prestanka tog odnosa; i (
34. g)poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da osoblje pod njegovim nadzorom, te osobe od kojih prima savjete i pomoć poštuju njegovu obvezu čuvanja povjerljivosti. 114.1. P1. Povjerljivost je u službi javnog interesa jer olakšava slobodan protok informacija između klijenta profesionalnog računovođe ili poslodavne organizacije i profesionalnog računovođe zbog spoznaje da pri tome te informacije neće biti otkrivene trećoj strani. Bez obzira na to, profesionalni računovođe su dužni ili bi mogli biti dužni otkriti povjerljive informacije ili bi takvo otkrivanje moglo biti primjereno u sljedećim okolnostima: (
35. a)zakon zahtijeva otkrivanje informacija za potrebe, na primjer: (
36. i)pripremanja dokumentacije ili drugih dokaza tijekom sudskog postupka; ili (
37. ii)prijavljivanja uočenih povreda zakona nadležnim javnim tijelima; (
38. b)zakon dopušta i klijent ili poslodavna organizacija je dopustila otkrivanje informacija; i (
39. c)postoji profesionalna obveza ili pravo na otkrivanje informacija, ako to zakon ne zabranjuje: (
40. i)radi provjere kvalitete od strane profesionalnog tijela; (
41. ii)radi odgovora na upit ili istragu profesionalnog ili regulativnog tijela; (iii) radi zaštite profesionalnih interesa profesionalnog računovođe u sudskim postupcima; ili (
42. iv)radi pridržavanja stručnih i profesionalnih standarda, uključujući i pridržavanje etičkih zahtjeva. 114.1. P2. Čimbenici koji se, ovisno o okolnostima, moraju razmotriti kod odlučivanja o tome treba li otkriti povjerljive informacije uključuju: • bi li interesi bilo kojih strana, uključujući treće strane čiji interesi bi mogli biti pogođeni, mogli biti oštećeni ako klijent ili poslodavna organizacija odobri profesionalnom računovođi otkrivanje informacije; • jesu li su sve relevantne informacije poznate i onoliko koliko je to izvedivo potvrđene. Čimbenici koji utiču na odluku o otkrivanju uključuju: • nepotkrijepljene činjenice, • nepotpune informacije, • neutemeljene zaključke. • predložena vrsta priopćivanja i kome je upućena; • jesu li primjereni primatelji oni kojima se upućuje priopćenje. Z114.2. Profesionalni računovođa mora nastaviti pridržavati se načela povjerljivosti i nakon prestanka njegovog odnosa s klijentom ili poslodavnom organizacijom. Kod promjene poslodavca ili stjecanja novog klijenta, računovođa ima pravo koristiti ranije iskustvo, ali neće koristiti niti otkriti ni jednu povjerljivu informaciju stečenu ili primljenu u sklopu profesionalnog ili poslovnog odnosa. PODODJELJAK 115. PROFESIONALNO PONAŠANJE Z115.1. Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela profesionalnog ponašanja koje od njega zahtijeva: (
43. a)usklađenost s relevantnim zakonima i regulativom, (
44. b)ponašanje na način koji je u skladu s obvezom profesije da postupa u javnom interesu u svim profesionalnim aktivnostima i poslovnim odnosima; i (
45. c)izbjegavanje ponašanja za koje zna ili bi trebao znati da bi moglo diskreditirati profesiju. Profesionalni računovođa ne smije se svjesno uključivati u bilo koje poslovanje, zanimanje ili aktivnost koja narušava ili bi mogla narušiti integritet, objektivnost i dobar ugled profesije i posljedično tome biti u suprotnosti s temeljnim načelima. 115.1. P1. Ponašanje koje bi moglo diskreditirati profesiju uključuje ponašanje za koje bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da negativno utječe na dobar ugled profesije. Z115.2. Profesionalni računovođa ne smije narušiti ugled profesije prilikom provođenja marketinških ili promotivnih aktivnosti. Profesionalni računovođa mora biti pošten i istinoljubiv i ne smije: (
46. a)iznositi preuveličane tvrdnje o uslugama koje nudi, kvalifikacijama ili iskustvu koje ima; ili (
47. b)omalovažavati ili stvarati neutemeljene usporedbe s radom drugih osoba. 115.2. P1. Ako je profesionalni računovođa u dvojbi o tome služi li se primjerenim marketingom ili promocijom, takav računovođa se potiče na konzultiranje s relevantnim profesionalnim tijelom. ODJELJAK 120. KONCEPTUALNI OKVIR Uvod 120.1. Okolnosti u kojima djeluju profesionalni računovođe mogle bi stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Odjeljak 120. sadrži zahtjeve i materijale za primjenu, uključujući konceptualni okvir, kako bi računovođama pomogao kod pridržavanja temeljnih načela i ispunjavanja njihovih obveza djelovanja u javnom interesu. Ti zahtjevi i materijali za primjenu obuhvaćaju širok spektar činjenica i okolnosti, uključujući različite profesionalne aktivnosti, interese i odnose koji stvaraju prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Povrh toga, oni odvraćaju profesionalne računovođe od zaključivanja da je neka situacija dopuštena samo zato što je Kodeks izričito ne zabranjuje. 120.2. Konceptualni okvir određuje pristup koji profesionalni računovođa treba primijeniti kako bi: (
48. a)utvrdio prijetnje pridržavanju temeljnih načela; (
49. b)procijenio utvrđene prijetnje; i (
50. c)postupao s prijetnjama radi njihovog uklanjanja ili dovođenja na prihvatljivu razinu. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z120.3. Profesionalni računovođa mora koristiti konceptualni okvir kako bi utvrdio, procijenio i postupio s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela iz odjeljka 110. 120.3. P1. Dodatni zahtjevi i materijali za primjenu koji su relevantni za korištenje konceptualnog okvira sadržani su u: (
51. a)Dijelu 2. – Profesionalni računovođe u gospodarstvu; (
52. b)Dijelu 3. – Profesionalni računovođe u javnoj praksi; i (
53. c)Međunarodnim standardima neovisnosti, kako slijedi: (
54. i)Dio 4A. – Neovisnost kod angažmana revizije i uvida; i (
55. ii)Dio 4B. – Neovisnost kod angažmana s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i uvida. Z120.4. Ako postupa s etičkim problemom, profesionalni računovođa mora razmotriti kontekst u kojem je problem nastao ili bi mogao nastati. Ako pojedinac koji je profesionalni računovođa u javnoj praksi profesionalne aktivnosti obavlja u skladu sa svojim odnosom s društvom, bilo u svojstvu vanjskog ugovaratelja, zaposlenika ili člana društva, takav pojedinac mora se pridržavati odredbi dijela 2 koje se primjenjuju na te okolnosti. Z120.5. Kod primjene konceptualnog okvira, profesionalni računovođa mora: (
56. a)imati ispitivački um; (
57. b)primijeniti profesionalnu prosudbu; i (
58. c)koristiti test razumne i informirane treće strane iz točke 120.5. P6. Ispitivački um 120.5. P1. Ispitivački um preduvjet je za stjecanje razumijevanja poznatih činjenica i okolnosti potrebnih za pravilnu primjenu konceptualnog okvira. Imati ispitivački um uključuje: (
59. a)razmatranje izvora, relevantnosti i dostatnosti dobivenih informacija, uzimajući u obzir vrstu, opseg i rezultate profesionalne aktivnosti koja se poduzima; i (
60. b)otvorenost i oprez u pogledu potrebe za daljnjom istragom ili drugim djelovanjem. 120.5. P2. Kad se razmatra izvor, relevantnost i dostatnost dobivenih informacija, profesionalni računovođa mogao bi, između ostalog, razmotriti: • jesu li se pojavile nove informacije ili je li došlo do promjena u činjenicama i okolnostima; • utječe li na informacije ili njihov izvor pristranost ili osobni interes; • postoji li razlog za zabrinutost da bi potencijalno relevantne informacije mogle nedostajati iz činjenica i okolnosti poznatih računovođi; • postoji li nedosljednost između poznatih činjenica i okolnosti i očekivanja računovođe; • pružaju li informacije razumnu osnovu na kojoj se može doći do zaključka; • mogu li postojati i drugi razumni zaključci koji bi se mogli donijeti na temelju dobivenih informacija. 120.5. P3. Točka Z120.5 zahtijeva od svih profesionalnih računovođa posjedovanje ispitivačkog uma pri utvrđivanju, procjenjivanju i razrješavanju prijetnji temeljnim načelima. Ovaj preduvjet za primjenu konceptualnog okvira primjenjuje se na sve računovođe bez obzira koju profesionalnu aktivnost obavljaju. Standardi u vezi s revizijom, uvidom i drugim izražavanjima uvjerenja, uključujući one koje je izdao IAASB, također od računovođa zahtijevaju primjenu profesionalnog skepticizma koji uključuje kritičku procjenu dokaza. Primjena profesionalne prosudbe 120.5. P4. Profesionalna prosudba uključuje primjenu relevantne stručne osposobljenosti, profesionalnog znanja, vještina i iskustva koji su razmjerni činjenicama i okolnostima, uzimajući u obzir vrstu i opseg konkretnih profesionalnih aktivnosti, te zahvaćene interese i odnose. 120.5. P5. Profesionalna prosudba je potrebna onda kada profesionalni računovođa primjenjuje konceptualni okvir radi donošenja informiranih odluka o mogućim pravcima daljnjeg postupanja i radi utvrđenja jesu li te odluke primjerene u danim okolnostima. Pri tom utvrđivanju računovođa bi mogao razmotriti pitanja kao što su: • jesu li stručno znanje i iskustvo profesionalnog računovođe dovoljni za donošenje zaključka; • postoji li potreba za konzultacijom s drugim osobama koje posjeduju relevantnu stručnost ili iskustvo; • utječu li pristranost ili predrasude profesionalnog računovođe na njegovu profesionalnu prosudbu. Razumna i informirana treća strana 120.5. P6. Test razumne i informirane treće strane odnosi se na situaciju u kojoj profesionalni računovođa razmatra bi li vjerojatno neka druga osoba donijela iste zaključke kao i on. Ovo razmatranje obavlja se iz perspektive razumne i informirane treće strane koja odvaguje sve relevantne činjenice i okolnosti koje su u trenutku donošenja zaključaka bile poznate ili bi se razumno moglo očekivati da budu poznate profesionalnom računovođi. Razumna i informirana treća strana ne mora biti računovođa, ali u pravilu treba imati relevantno znanje i iskustvo za razumijevanje i nepristranu prosudbu primjerenosti zaključaka do kojih je došao računovođa. Utvrđivanje prijetnji Z120.6. Profesionalni računovođa mora utvrditi prijetnje pridržavanju temeljnih načela. 120.6. P1. Razumijevanje činjenica i okolnosti, uključujući sve profesionalne aktivnosti, interese i odnose koji bi mogli kompromitirati pridržavanje temeljnih načela, je preduvjet da bi profesionalni računovođa mogao utvrditi prijetnje tom pridržavanju. Postojanje uvjeta, politika i postupaka koje su uspostavili profesija, pravni propisi, regulativna tijela, društvo ili poslodavna organizacija a koji mogu unaprijediti etično djelovanje računovođe također bi mogli biti od koristi kod utvrđivanja prijetnji pridržavanju temeljnih načela. Točka 120.8. P2. uključuje opće primjere takvih uvjeta, politika i postupaka koji su također relevantni čimbenici kod procjene razine prijetnji. 120.6. P2. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi biti stvorene od strane čitavog niza činjenica i okolnosti. Nemoguće je definirati svaku situaciju koja dovodi do nastanka prijetnji. Pored toga, i vrste angažmana i radnih zadataka mogle bi biti različite te bi, posljedično tome, mogle stvoriti različite vrste prijetnji. 120.6. P3. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela spadaju u jednu ili više sljedećih kategorija: (
61. a)prijetnja temeljem osobnog interesa – prijetnja da će financijski ili drugi interes neprimjereno utjecati na prosudbu ili ponašanje profesionalnog računovođe; (
62. b)prijetnja temeljem samoprovjere – prijetnja da profesionalni računovođa neće primjereno ocijeniti rezultate prethodne prosudbe koju je donio ili aktivnosti koju je obavio on ili druga fizička osoba iz društva ili poslodavne organizacije a na koju će se računovođa oslanjati kod formiranja zaključaka u sklopu obavljanja tekućih aktivnosti; (
63. c)prijetnja temeljem zagovaranja – prijetnja da će profesionalni računovođa promovirati poziciju klijenta ili poslodavca do mjere koja ugrožava objektivnost računovođe; (
64. d)prijetnja temeljem zbliženosti – prijetnja da će zbog dugotrajnog ili bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem profesionalni računovođa biti previše blagonaklon u odnosu na njihove interese ili olako prihvaćati ono što rade; i (
65. e)prijetnja temeljem zastrašenosti – prijetnja da će se profesionalni računovođa ustručavati djelovati na objektivan način zbog stvarnih ili percipiranih pritisaka, uključujući pokušaje neprimjerenog utjecanja na računovođu. 120.6. P4. Neka okolnost mogla bi stvoriti više od jedne prijetnje a jedna prijetnja bi mogla utjecati na pridržavanje više od jednog temeljnog načela. Procjenjivanje prijetnji Z120.7. Ako profesionalni računovođa utvrdi prijetnju pridržavanju temeljnih načela, mora procijeniti je li prijetnja na prihvatljivoj razini. Prihvatljiva razina 120.7. P1. Prihvatljiva razina je razina na kojoj bi profesionalni računovođa primjenjujući test razumne i informirane treće strane vjerojatno zaključio da se pridržava temeljnih načela. Relevantni čimbenici za procjenjivanje razine prijetnji 120.8. P1. Razmatranje kvalitativnih kao i kvantitativnih čimbenika je relevantno za procjenu prijetnji koju obavlja profesionalni računovođa, kao i razmatranje skupnog učinka više prijetnji, ako je primjenjivo. 120.8. P2. Postojanje uvjeta, politika i postupaka iz točke 120.6. P1. također bi moglo predstavljati bitan čimbenik kod procjenjivanja razine prijetnji pridržavanju temeljnih načela. Primjeri takvih uvjeta, politika i postupaka uključuju: • zahtjeve u vezi s korporativnim upravljanjem; • zahtjeve u pogledu razine stručne spreme, osposobljenosti i iskustva za bavljenje profesijom; • postojanje učinkovitih sustava za podnošenje žalbi koji profesionalnom računovođi i široj javnosti omogućavaju skretanje pozornosti na neetično ponašanje; • postojanje izričito propisane obveze prijavljivanja povrede zahtjeva iz područja etike; • nadzor koji provodi profesija ili regulator i stegovni postupci. Razmatranje novih informacija ili promjena činjenica i okolnosti Z120.9. Ako postane svjestan novih informacija ili promjena činjenica i okolnosti koje bi mogle utjecati na pitanje je li prijetnja uklonjena ili reducirana na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa mora ponovo procijeniti i postupiti s tom prijetnjom u skladu s nalazima procjene. 120.9. P1. Stalna opreznost tijekom cjelokupnog obavljanja profesionalnih aktivnosti pomaže profesionalnom računovođi utvrditi jesu li se pojavile nove informacije ili su nastale promjene činjenica i okolnosti koje: (
66. a)utječu na razinu prijetnje; ili (
67. b)utječu na zaključke računovođe u vezi s tim jesu li primijenjene zaštitne mjere i dalje primjerene za razrješavanje utvrđenih prijetnji. 120.9. P2. Ako nova informacija ima za posljedicu utvrđivanje nove prijetnje, profesionalni računovođa je dužan procijeniti i, po potrebi, razriješiti prijetnju (vidjeti točke Z120.7. i Z120.10.). Postupanje s prijetnjama Z120.10. Ako profesionalni računovođa utvrdi da utvrđene prijetnje pridržavanju temeljnih načela nisu na prihvatljivoj razini, mora razriješiti prijetnje tako što će ih ukloniti ili reducirati na prihvatljivu razinu. Računovođa to mora postići: (
68. a)uklanjanjem okolnosti, uključujući interese ili odnose, koji uzrokuju prijetnje; (
69. b)primjenom zaštitnih mjera, tamo gdje postoje i gdje ih je moguće primijeniti, kako bi prijetnje reducirao na prihvatljivu razinu; ili (
70. c)odbijanjem obavljanja ili prekidanjem obavljanja konkretne profesionalne aktivnosti. Radnje za uklanjanje prijetnji 120.10. P1. Ovisno o činjenicama i okolnostima, prijetnja bi se mogla ukloniti kroz uklanjanje okolnosti koje je uzrokuju, ali postoje i određene situacije kada je prijetnju moguće razriješiti isključivo odbijanjem obavljanja ili prekidanjem obavljanja konkretne profesionalne aktivnosti. To stoga što nije moguće ukloniti okolnosti koje su uzrokovale prijetnju, niti primijeniti zaštitne mjere kako bi se prijetnja reducirala na prihvatljivu razinu. Zaštitne mjere 120.10. P2. Zaštitne mjere su radnje koje profesionalni računovođa poduzima, pojedinačno ili skupno, kako bi prijetnje pridržavanju temeljnih načela učinkovito reducirao na prihvatljivu razinu. Razmatranje bitnih donesenih prosudbi i općih zaključaka Z120.11. Profesionalni računovođa mora formirati opći zaključak o tome hoće li radnje koje poduzima ili namjerava poduzeti radi postupanja s nastalim prijetnjama zaista ukloniti te prijetnje ili ih reducirati na prihvatljivu razinu. Kod formiranja tog općeg zaključka, računovođa mora: (
71. a)pregledati sve donesene prosudbe ili zaključke; i (
72. b)primijeniti test razumne i informirane treće strane. Ostala razmatranja pri primjeni konceptualnog okvira Pristranost 120.12. P1. Svjesna ili nesvjesna pristranost utječe na primjenu profesionalnog prosuđivanja pri utvrđivanju, procjeni i rješavanju prijetnji pridržavanju temeljnih načela. 120.12. P2. Primjeri potencijalnih pristranosti kojih treba biti svjestan prilikom primjene profesionalnog prosuđivanja uključuju: • pristranost sidrenja, što je tendencija korištenja početnog dijela informacija kao sidra prema kojem se naknadne informacije neadekvatno procjenjuju; • pristranost automatizacije, što je tendencija favoriziranja izlaznih vrijednosti generiranih iz automatiziranih sustava, čak i kada ljudsko rasuđivanje ili kontradiktorne informacije postavljaju pitanje je li takav izlaz pouzdan ili prikladan za svrhu; • pristranost dostupnosti, što je tendencija davanja veće važnosti događajima ili iskustvima koja odmah padnu na pamet ili su lako dostupna nego onima koja to nisu; • pristranost potvrđivanja, što je tendencija da se veći značaj daje informacijama koje potkrepljuju postojeće uvjerenje od informacija koje su u suprotnosti ili bacaju sumnju na to uvjerenje; • grupno razmišljanje, što je tendencija da skupina pojedinaca obeshrabri individualnu kreativnost i odgovornost i kao rezultat toga donese odluku bez kritičkog rasuđivanja ili razmatranja alternativa; • pretjerano pouzdavanje, što je tendencija precjenjivanja vlastite sposobnosti donošenja točnih procjena rizika ili drugih prosudbi ili odluka; • pristranost reprezentativnosti, što je tendencija da se razumijevanje temelji na obrascu iskustava, događaja ili uvjerenja za koje se pretpostavlja da su reprezentativni; • selektivna percepcija, što je tendencija da očekivanja osobe utječu na način na koji osoba gleda na određeno pitanje ili osobu. 120.12. P3. Radnje koje bi mogle ublažiti učinak pristranosti uključuju: • traženje savjeta od stručnjaka kako bi se dobila dodatna ulazna informacija; • savjetovanje s drugima kako bi se osigurao odgovarajući izazov kao dio procesa evaluacije; • educiranje za utvrđivanje pristranosti kao dio stručnog usavršavanja. Organizacijska kultura 120.13. P1. Djelotvorna primjena konceptualnog okvira od strane profesionalnog računovođe poboljšava se kad se kroz unutarnju kulturu organizacije računovođe promiče važnost etičkih vrijednosti koje su u skladu s temeljnim načelima i drugim odredbama utvrđenima u Kodeksu. 120.13. P2. Promicanje etičke kulture unutar organizacije najučinkovitije je kad: • vođe i oni u poslovodnim ulogama promiču važnost etičkih vrijednosti organizacije i smatraju sebe i druge odgovornima za pokazivanje tih vrijednosti; • uspostavljeni su primjereni programi obrazovanja i osposobljavanja, procesi upravljanja te kriteriji vrednovanja i nagrađivanja uspješnosti koji promiču etičku kulturu; • uspostavljene su učinkovite politike i postupci za poticanje i zaštitu onih koji prijavljuju stvarno ili sumnjivo nezakonito ili neetično ponašanje, uključujući zviždače; i • organizacija se pridržava etičkih vrijednosti u svojim odnosima s trećim stranama. 120.13. P3. Od profesionalnih računovođa očekuje se poticanje i promicanje kulture temeljene na etici u organizaciji računovođa, uzimajući u obzir njihovu poziciju i radni staž. Razmatranja kod revizije, uvida, drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja i angažmana za povezane usluge Kultura društva 120.14. P1. MSUK 1 sadrži zahtjeve i materijal za primjenu koji se odnosi na kulturu društva u kontekstu odgovornosti društva za oblikovanje, implementiranje i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom za revizije ili uvide u financijske izvještaja ili druga izražavanja uvjerenja ili angažmane za povezane usluge. Neovisnost 120.15. P1. Međunarodni standardi neovisnosti zahtijevaju od profesionalnih računovođa u javnoj praksi da kod obavljanja revizija, uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja budu neovisni. Neovisnost je povezana s temeljnim načelima objektivnosti i integriteta. Neovisnost obuhvaća: (
73. a)neovisnost mišljenja – stanje svijesti koje omogućuje izražavanje zaključaka bez podlijeganja utjecajima koji kompromitiraju profesionalnu prosudbu, čime se pojedincu omogućuje djelovanje s integritetom, objektivno i s profesionalnim skepticizmom; (
74. b)neovisnost u nastupu – izbjegavanje činjenica i okolnosti koje su toliko značajne da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da je kompromitiran integritet, objektivnost ili profesionalni skepticizam društva ili člana revizijskog tima ili tima usluge s izražavanjem uvjerenja. 120.15. P2. Međunarodni standardi neovisnosti sadrže zahtjeve i materijale za primjenu koji objašnjavaju na koji način treba koristiti konceptualni okvir kako bi se očuvala neovisnost kod obavljanja revizija, uvida ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja. Profesionalni računovođe i društva dužni su se pridržavati tih standarda kako bi kod obavljanja takvih angažmana bili neovisni. Konceptualni okvir za utvrđivanje, procjenjivanje i postupanje s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela se jednako može primijeniti i na pridržavanje zahtjeva u vezi s neovisnošću. Kategorije prijetnji pridržavanju temeljnih načela iz točke 120.6. P3. ujedno su i kategorije prijetnji pridržavanju zahtjeva u pogledu neovisnosti. 120.15. P3. Uvjeti, politike i postupci opisani u točkama 120.6. P1. i 120.8. P2. koji bi mogli pomoći u utvrđivanju i procjenjivanju prijetnji pridržavanju temeljnih načela također bi mogli biti čimbenici relevantni za utvrđivanje i procjenjivanje prijetnji neovisnosti. U kontekstu revizija, uvida i drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja, sustav upravljanja kvalitetom koji je oblikovao, implementirao i kojim upravlja društvo u skladu sa standardima upravljanja kvalitetom koje je izdao IAASB primjer je takvih uvjeta, politika i postupaka. Profesionalni skepticizam 120.16. P1. Standardi u vezi s revizijom, uvidom i izražavanjem uvjerenja, uključujući standarde koje izdaje IAASB, od profesionalnih računovođa u javnoj praksi zahtijevaju uporabu profesionalnog skepticizma kod planiranja i obavljanja revizija, uvida i drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja. Profesionalni skepticizam i temeljna načela iz odjeljka 110. su međusobno povezani koncepti. 120.16. P2. Kod revizije financijskih izvještaja, pridržavanje temeljnih načela, pojedinačno ili skupno, podupire primjenu profesionalnog skepticizma kao što je pokazano u sljedećim primjerima: • Integritet zahtijeva od profesionalnog računovođe iskrenost i poštenje. Na primjer, računovođa se pridržava načela integriteta ako: – iskreno i pošteno izražava zabrinutost u odnosu na stav klijenta; i – nastavlja istraživati nedosljedne informacije i traži dodatne revizorske dokaze kako bi našao odgovore na pitanja koja ga zabrinjavaju a u vezi su s izjavama koje bi mogle biti značajno netočne ili dovoditi u zabludu, kako bi donio informirane odluke o primjerenom pravcu postupanja u danim okolnostima. – ima snagu karaktera za ispravno postupanje čak i pod pritiskom da se učini suprotno ili kad bi takvo činjenje moglo izazvati neželjene posljedice za osobu ili organizaciju. Primjereno djelovanje uključuje: (
75. a)ostati kod svog stajališta kad postoje dvojbe ili teške situacije, ili; (
76. b)preispitivanje stavova drugih kako i kad to zahtijevaju okolnosti, na način primjeren okolnostima. Kod činjenja navedenog, profesionalni računovođa pokazuje kritičko ocjenjivanje revizorskih dokaza što doprinosi uporabi profesionalnog skepticizma. • Objektivnost od profesionalnog računovođe zahtijeva primjenjivanje profesionalnog ili poslovnog prosuđivanja bez kompromitacije zbog: (
77. a)pristranosti; (
78. b)sukoba interesa; ili (
79. c)neprimjerenog utjecaja pojedinaca, organizacija, tehnologije ili drugih čimbenika ili neprimjereno oslanjanje na pojedince, organizacije, tehnologiju ili druge čimbenike. Računovođa se pridržava načela objektivnosti ako, na primjer: (
80. a)utvrdi okolnosti ili odnose, kao što je zbliženost s klijentom, koji bi mogli kompromitirati njegove profesionalne ili poslovne prosudbe; i (
81. b)razmatra utjecaj takvih okolnosti i odnosa na svoju prosudbu kod ocjenjivanja jesu li su revizijski dokazi dostatni i primjereni u odnosu na pitanje koje je značajno za financijske izvještaje klijenta. Kod činjenja navedenog, računovođa se ponaša na način koji doprinosi korištenju profesionalnog skepticizma. • Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja od profesionalnog računovođe zahtijevaju da ima razinu profesionalnog znanja i vještine koja je potrebna za kompetentno pružanje profesionalnih usluga, te da radi pažljivo i u skladu s primjenjivim standardima, zakonima i regulativom. Računovođa se pridržava načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje ako: (
82. a)primjenjuje znanje koje je relevantno za specifičnu gospodarsku granu i poslovnu djelatnost klijenta kako bi ispravno identificirao rizike značajnih pogrešnih prikazivanja; (
83. b)oblikuje i obavlja odgovarajuće revizijske postupke; i (
84. c)koristi relevantno znanje kad kritički procjene jesu li revizorski dokazi dostatni i primjereni u danim okolnostima. Kod činjenja navedenog, računovođa se ponaša na način koji doprinosi korištenju profesionalnog skepticizma. DIO 2. PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU ODJELJAK 200. PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU Uvod 200.1. Ovaj dio Kodeksa sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koje profesionalni računovođe u gospodarstvu koriste kad primjenjuju konceptualni okvir iz odjeljka 120. On ne opisuje sve moguće činjenice i okolnosti, uključujući profesionalne aktivnosti, interese i odnose s kojima se profesionalni računovođe u gospodarstvu mogu susresti a koji bi mogli stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Stoga, konceptualni okvir od profesionalnih računovođa u gospodarstvu zahtijeva opreznost spram tih činjenica i okolnosti. 200.2. Ulagatelji, vjerovnici, poslodavne organizacije i drugi dijelovi poslovne zajednice, kao i vlasti i šira javnost, mogli bi se oslanjati na rad profesionalnih računovođa u gospodarstvu. Profesionalni računovođe u gospodarstvu mogli bi, pojedinačno ili zajedno, biti odgovorni za pripremanje i izvještavanje o financijskim i drugim informacijama na koje bi se mogli osloniti i njihove poslodavne organizacije i treće strane. Također bi mogli biti odgovorni i za učinkovito upravljanje financijama i davanje kompetentnih savjeta o nizu poslovnih pitanja. 200.3. Profesionalni računovođa u gospodarstvu mogao bi biti zaposlenik, vanjski ugovaratelj, partner, direktor (bilo izvršni ili neizvršni), vlasnik-direktor ili volonter u poslodavnoj organizaciji. Pravni oblik odnosa računovođe s poslodavnom organizacijom nema utjecaja na njegove etičke odgovornosti. 200.4 U ovom dijelu, pojam ‘profesionalni računovođa’ odnosi se na: (
85. a)profesionalnog računovođu u gospodarstvu; i (
86. b)fizičku osobu koja je profesionalni računovođa u javnoj praksi onda kada obavlja profesionalne aktivnosti u skladu s odnosom računovođe s društvom, bez obzira nalazi li se u svojstvu vanjskog ugovaratelja, zaposlenika ili vlasnika. Više informacija o tome kada se dio 2. primjenjuje na profesionalne računovođe u javnoj praksi sadržano je u točkama Z120.4., Z300.5. i 300.5. P1. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z200.5. Profesionalni računovođa se mora pridržavati temeljnih načela iz odjeljka 110. i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdio, procijenio i postupao s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela. 200.5. P1. Profesionalni računovođa je odgovoran za promicanje zakonitih ciljeva poslodavne organizacije. Namjera Kodeksa nije otežati računovođama obavljanje te dužnosti već obuhvatiti okolnosti u kojima bi pridržavanje temeljnih načela moglo biti kompromitirano. 200.5. P2. Profesionalni računovođe mogu promovirati stav poslodavne organizacije ako na taj način doprinose postizanju zakonitih ciljeva te organizacije, pod uvjetom da ne daju lažne izjave li izjave koje bi mogle dovesti u zabludu. Takvo postupanje u pravilu ne stvara prijetnju temeljem zagovaranja. 200.5. P3. Što je profesionalni računovođa višeg ranga, to je više u prilici i u mogućnosti pristupati informacijama, te utjecati na politike i odluke koje donose ili radnje koje poduzimaju druge osobe iz poslodavne organizacije. U onoj mjeri u kojoj su to u mogućnosti napraviti s obzirom na njihovu poziciju i rang u organizaciji, od računovođa se očekuje da u okviru organizacije potiču i promoviraju kulturu utemeljenu na etici u skladu s točkom 120.13 P3. Primjeri radnji koje bi mogli poduzeti uključuju uvođenje, implementaciju i nadziranje: • programa edukacije i osposobljavanja o etičkim pitanjima; • procesa upravljanja i ocjenjivanja uspješnosti te kriterija nagrađivanja koji promiču etičku kulturu; • politika u pogledu etike i zviždača; • politika i postupaka koji su oblikovani u cilju prevencije nepridržavanja zakona i regulative. Utvrđivanje prijetnji 200.6. P1. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi biti stvorene temeljem čitavog niza činjenica i okolnosti. Različite kategorije prijetnji opisane su u točki 120.6. P3. U nastavku teksta navodimo primjere činjenica i okolnosti iz svake od tih kategorija koje bi mogle stvoriti prijetnje s kojima se profesionalni računovođa susreće kod obavljanja profesionalne aktivnosti: (
87. a)prijetnje temeljem osobnog interesa • profesionalni računovođa ima financijski interes ili je korisnik zajma ili garancije koju mu je dala poslodavna organizacija; • profesionalni računovođa sudjeluje u programu nagrađivanja poslodavne organizacije; • profesionalni računovođa ima pristup imovini organizacije za osobne potrebe; • profesionalnom računovođi je dobavljač poslodavne organizacije ponudio dar ili poseban tretman; (
88. b)prijetnje temeljem samoprovjere • profesionalni računovođa određuje odgovarajuće računovodstveno postupanje s poslovnom kombinacijom nakon što je izradio studiju izvodivosti koja potkrjepljuje odluku o kupnji; (
89. c)prijetnje temeljem zagovaranja • profesionalni računovođa ima priliku manipulirati informacijama iz prospekta kako bi dobio financijska sredstva pod povoljnijim uvjetima; (
90. d)prijetnje temeljem zbliženosti • profesionalni računovođa odgovara za izradu financijskih izvještaja poslodavne organizacije u trenutku kad član njegove najuže ili uže obitelji zaposlen u istoj organizaciji donosi odluke koje utječu na financijske izvještaje te organizacije; • profesionalni računovođa ima dugotrajno poznanstvo s osobama koje utječu na poslovne odluke; (
91. e)prijetnje temeljem zastrašivanja • profesionalni računovođa ili član njegove najuže ili uže obitelji suočavaju se s prijetnjom otkaza ili smjenjivanja s dužnosti zbog neslaganja s: • primjenom nekog računovodstvenog načela; • načinom izvještavanja o financijskim informacijama; • neki pojedinac pokušava utjecati na postupak donošenja odluke profesionalnog računovođe o, primjerice, dodjeli ugovora ili primjeni nekog računovodstvenog načela. Procjenjivanje prijetnji 200.7. P1. Uvjeti, politike i postupci opisani u točkama 120.6. P1. i 120.8. P2. mogli bi utjecati na procjenu toga je li prijetnja pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivoj razini. 200.7. P2. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa utječu vrsta i opseg profesionalne aktivnosti. 200.7. P3. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa moglo bi utjecati radno okruženje u poslodavnoj organizaciji i njeno poslovno okruženje. Na primjer: • vodstvo koje naglašava značaj etičkog ponašanja i očekivanje da zaposlenici postupaju na etičan način; • politike i postupci koji ovlašćuju zaposlenike i potiču ih da o pitanjima etike koja ih zabrinjavaju razgovaraju s višim menadžmentom bez straha od osvete; • politike i postupci za implementaciju i praćenje kvalitete rada zaposlenika; • sustav za korporativni nadzor ili druge nadzorne strukture i jake interne kontrole; • postupci zapošljavanja koji naglašavaju značaj angažiranja kompetentnog visokokvalificiranog osoblja; • pravovremeno obavještavanje svih zaposlenih o politikama i postupcima, uključujući obavještavanje o svim izmjenama i dopunama istih, te odgovarajuće stručno osposobljavanje i edukacija u vezi s tim politikama i postupcima; • politike u vezi s etikom i kodeksom ponašanja. 200.7. P4. Profesionalni računovođe mogli bi razmotriti traženje pravnog savjeta ako vjeruju da su se druge osobe unutar poslodavne organizacije ponašale neetično ili poduzimale neetične radnje ili da će nastaviti s takvim ponašanjem ili postupanjem. Postupanje s prijetnjama 200.8. P1. Odjeljci od 210. do 270. opisuju određene prijetnje koje bi mogle nastati tijekom obavljanja profesionalnih aktivnosti i uključuju primjere radnji kojima bi se mogle razriješiti takve prijetnje. 200.8. P2. U ekstremnim situacijama, ako nije moguće ukloniti okolnosti koje su stvorile prijetnje a zaštitne mjere nisu raspoložive ili dovoljne za reduciranje prijetnje na prihvatljivu razinu, moglo bi se pokazati primjerenim da profesionalni računovođa da otkaz poslodavnoj organizaciji. Komunikacija s onima koji su zaduženi za upravljanje Z200.9. Kad komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, u skladu s Kodeksom, profesionalni računovođa mora utvrditi tko je primjerena osoba ili osobe u okviru upravne strukture poslodavne organizacije s kojom se treba komunicirati. Ako profesionalni računovođa komunicira s podgrupom onih koji su zaduženi za upravljanje, mora odlučiti je li potrebno komunicirati sa svima koji su zaduženi za upravljanje kako bi svi bili adekvatno informirani. 200.9. P1. Kod odlučivanja o tome s kim treba komunicirati, profesionalni računovođa bi mogao razmotriti: (
92. a)prirodu i važnost konkretnih okolnosti; i (
93. b)pitanje o kojem treba komunicirati. 200.9. P2. Primjeri podgrupa onih koji su zaduženi za upravljanje su odbor za reviziju ili pojedinačni član grupe onih koji su zaduženi za upravljanje. Z200.10. Ako profesionalni računovođa komunicira s pojedincima koji imaju i odgovornosti menadžmenta i odgovornosti za upravljanje, računovođa se mora uvjeriti da je komunikacija s tim osobama adekvatno informirala sve osobe koje imaju upravljačku ulogu s kojima bi uobičajeno komunicirao. 200.10. P1. U nekim okolnostima, svi oni koji su zaduženi za upravljanje uključeni su i u menadžment poslodavne organizacije, na primjer, u malom društvu gdje jedini vlasnik vodi društvo i niti jedna druga osoba nema upravljačku ulogu. U tim slučajevima, ako se o pitanjima komunicira s pojedincem ili pojedincima koji imaju odgovornosti menadžmenta a taj pojedinac/pojedinci su zaduženi i za upravljanje, profesionalni računovođa je udovoljio zahtjevu za komuniciranjem s onima koji su zaduženi za upravljanje. ODJELJAK 210. SUKOBI INTERESA Uvod 210.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i razriješili prijetnje. 210.2. Sukob interesa stvara prijetnje pridržavanju načela objektivnosti a mogao bi stvoriti i prijetnje pridržavanju drugih temeljnih načela. Takve prijetnje mogle bi nastati ako: (
94. a)profesionalni računovođa obavlja profesionalnu aktivnost u vezi s određenim pitanjem za dvije ili više strana koje imaju suprotstavljene interese u odnosu na to pitanje; ili (
95. b)su interes profesionalnog računovođe u vezi s određenim pitanjem i interes strane za koju obavlja profesionalnu aktivnost u odnosu na to pitanje suprotstavljeni. Strana bi mogla uključivati poslodavnu organizaciju računovođe, dobavljača, kupca, zajmodavca, dioničara ili neku drugu stranu. 210.3. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira na sukobe interesa. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z210.4. Profesionalni računovođa ne smije dopustiti da sukob interesa kompromitira njegovu profesionalnu ili poslovnu prosudbu. 210.4. P1. Primjeri okolnosti koje bi mogle stvoriti sukob interesa uključuju: • obavljanje dužnosti menadžmenta ili upravljanja kod dvije poslodavne organizacije i dobivanje povjerljivih informacija od jedne organizacije koje bi profesionalni računovođa mogao iskoristiti u korist ili na štetu druge organizacije; • obavljanje profesionalne aktivnosti za svaku od strana u partnerskom odnosu, pri čemu su obje angažirale računovođu da im pomogne kod raskida partnerskog odnosa; • pripremanje financijskih informacija za određene članove menadžmenta poslodavne organizacije koji žele otkupiti interes u društvu; • odgovornost za odabir dobavljača za poslodavnu organizaciju kada bi član najuže obitelji računovođe mogao steći financijsku korist od te transakcije; • obavljanje dužnosti osobe koja je zadužena za upravljanje poslodavnom organizacijom koja odobrava određena ulaganja u ime kompanije ako će jedno od tih ulaganja povećati vrijednost portfelja ulaganja profesionalnog računovođe ili člana njegove najuže obitelji. Utvrđivanje sukoba Z210.5. Profesionalni računovođa mora poduzeti razumne korake kako bi utvrdio okolnosti koje bi mogle stvoriti sukob interesa, te stoga i prijetnje pridržavanju jednog ili više temeljnih načela. Takvi koraci uključuju utvrđivanje: (
96. a)vrste relevantnih interesa i odnosa između uključenih strana; i (
97. b)aktivnosti i njezinih implikacija za relevantne strane. Z210.6. Tijekom obavljanja profesionalne aktivnosti, profesionalni računovođa mora stalno biti na oprezu spram promjena vrste aktivnosti, interesa i odnosa koje bi mogle izazvati sukob interesa. Prijetnje temeljem sukoba interesa 210.7. P1. Općenito, što je izravnija veza između profesionalne aktivnosti i pitanja u odnosu na koje strane imaju suprotstavljene interese, to je veći stupanj vjerojatnosti da prijetnja nije na prihvatljivoj razini. 210.7. P2. Primjer radnje koju bi se moglo poduzeti radi uklanjanja prijetnje temeljem sukoba interesa je povlačenje iz postupka donošenja odluka o pitanju iz kojega proizlazi sukob interesa. 210.7. P3. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao zaštitne mjere kod razrješavanja prijetnji izazvanih sukobom interesa uključuju: • restrukturiranje ili razdvajanje određenih aktivnosti i dužnosti; • osiguravanje odgovarajućeg nadzora, primjerice, obavljanje aktivnosti pod nadzorom izvršnog ili neizvršnog direktora. Objavljivanje i suglasnost Opće odredbe 210.8. P1. U pravilu je potrebno: (
98. a)relevantnim stranama objaviti vrstu sukoba interesa i na koji način su razriješene sve nastale prijetnje, uključujući primjerene razine u okviru poslodavne organizacije na koje se sukob odrazio; i (
99. b)pribaviti suglasnost relevantnih strana da profesionalni računovođa obavi profesionalnu aktivnost onda kad su primijenjene zaštitne mjere kojima se razrješava prijetnja. 210.8. P2. Suglasnost bi se mogla podrazumijevati iz načina na koji se strana ponaša u okolnostima u kojima profesionalni računovođa raspolaže s dovoljno dokaza za zaključak da su strane okvirno upoznate s tim okolnostima i prihvaćaju sukob interesa ako ne iznesu prigovor vezan uz postojanje sukoba. 210.8. P3. Ako navedeno objavljivanje ili suglasnost nisu dani u pisanom obliku, profesionalni računovođa se potiče na dokumentiranje: (
100. a)vrste okolnosti iz kojih proizlazi sukob interesa; (
101. b)zaštitne mjere koje su, ako je primjenjivo, primijenjene kako bi se razriješile prijetnje; i (
102. c)pribavljenu suglasnost. Ostala razmatranja 210.9. P1. Kod postupanja sa sukobom interesa, profesionalni računovođa se potiče na traženje uputa od osoba iz poslodavne organizacije i izvan nje, na primjer od profesionalnih tijela, pravnika ili drugog računovođe. Kod objavljivanja ili dijeljenja informacija unutar poslodavne organizacije i traženja uputa od trećih strana, primjenjuje se načelo povjerljivosti. ODJELJAK 220. PRIPREMANJE I PREZENTACIJA INFORMACIJA Uvod 220.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se osnovnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama. 220.2 Pripremanje ili prikazivanje informacija moglo bi stvoriti prijetnje temeljem osobnog interesa, zastrašenosti ili druge prijetnje pridržavanju jednog ili više temeljnih načela. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe 220.3. P1. Profesionalni računovođe na svim razinama poslodavne organizacije uključeni su u pripremanje ili u prikazivanje informacija unutar same organizacije i izvan nje. 220.3. P2. Zainteresirane strane kojima ili za koje se takve informacije pripremaju i prikazuju uključuju: • menadžment i one koji su zaduženi za upravljanje; • ulagatelje i zajmodavce ili druge vjerovnike; • regulativna tijela. Ove informacije mogle bi pomoći zainteresiranim stranama u razumijevanju i procjenjivanju različitih aspekata stanja u poslodavnoj organizaciji, te u donošenju odluka koje se odnose na organizaciju. Informacije mogu uključivati financijske i nefinancijske informacije koje bi se mogle objaviti za javnost ili koristiti za interne potrebe. Primjeri uključuju: • izvještaje o poslovanju i uspješnosti; • analize za potrebe donošenja odluka; • budžete i predviđanja; • informacije za potrebe unutarnje i vanjske revizije; • analize rizika; • financijske izvještaje opće i posebne namjene; • porezne prijave; • izvještaje koji se podnose regulativnim tijelima u svrhu pridržavanja zakona i drugih propisa. 220.3. P3. Za potrebe ovog odjeljka, pripremanje ili prikazivanje informacija uključuje evidentiranje, održavanje i odobravanje informacija. Z220.4. Kod pripremanja ili prikazivanja informacija, profesionalni računovođa je dužan: (
103. a)informacije pripremiti ili prezentirati u skladu s relevantnim okvirom za izvještavanje, gdje je to primjenjivo; (
104. b)informacije pripremiti ili prezentirati na način čija namjera nije dovođenje u zabludu ili neprimjereno utjecanje na ugovorne ili regulativne ishode; (
105. c)koristiti profesionalnu prosudbu kako bi: (
106. i)točno i potpuno predstavio činjenice u svim značajnim aspektima; (
107. ii)jasno opisao istinitu vrstu poslovnih transakcija ili aktivnosti; i (iii) pravovremeno i ispravno klasificirao i evidentirao informacije; (
108. d)ne izostavljati bilo što s namjerom da informacije učini takvima da dovode u zabludu ili neprimjereno utječu na ugovorne ili regulativne ishode; (
109. e)izbjegavati neprimjereni utjecaj pojedinaca, organizacija ili tehnologije i neprimjereno oslanjanje na pojedince, organizacije ili tehnologiju; i (
110. f)biti svjestan rizika pristranosti. 220.4. P1. Primjer neprimjerenog utjecanja na ugovorne ili regulativne ishode je uporaba nerealnih procjena s namjerom izbjegavanja kršenja odredbi ugovora, kao što je ugovor o kreditu ili regulativnog zahtjeva kao što je zahtjev u pogledu minimalnog iznosa kapitala kojim mora raspolagati financijska institucija. Primjena diskrecije kod pripremanja ili prezentiranja informacija Z220.5. Pripremanje ili prezentiranje informacija moglo bi zahtijevati primjenu diskrecijskog prava kod donošenja profesionalnih prosudbi. Profesionalni računovođa neće primjenjivati takvu diskreciju s namjerom dovođenja drugih osoba u zabludu ili neprimjerenog utjecanja na ugovorne ili regulativne ishode. 220.5. P1. Primjeri zlouporabe diskrecije u funkciji ostvarivanja neprimjerenih ishoda uključuju: • određivanje procjena, kao što je procjena fer vrijednosti, s ciljem da se pogrešno prikaže dobit ili gubitak; • odabir ili promjena računovodstvene politike ili metode između dvije ili više alternativa koje dopušta primjenjivi okvir financijskog izvještavanja, kao što je odabir neke računovodstvene politike za dugoročne ugovore kako bi se pogrešno prikazali dobit ili gubitak; • tempiranje transakcije, na primjer, prodaja imovine pred kraj fiskalne godine u cilju dovođenja u zabludu; • strukturiranje transakcija, na primjer strukturiranje financijske transakcije u cilju pogrešnog prikazivanja stanja imovine i obveza ili klasifikacije novčanih tokova; • odabir objavljivanja, na primjer, izostavljanje ili prikrivanje informacija koji se odnose na financijski ili operativni rizik u cilju dovođenja u zabludu. Z220.6. Kod obavljanja profesionalnih aktivnosti, osobito aktivnosti koje ne zahtijevaju pridržavanje relevantnog okvira za izvještavanje, profesionalni računovođa mora koristiti profesionalnu prosudbu kako bi utvrdio i razmotrio: (
111. a)svrhu za koju će informacije biti korištene; (
112. b)kontekst u kojem se informacije daju; i (
113. c)strane kojima su informacije namijenjene. 220.6. P1. Na primjer, kod pripremanja i prikazivanja pro forma izvještaja, budžeta ili predviđanja, uključivanje relevantnih procjena, aproksimacija ili pretpostavki, tamo gdje je primjereno, bi onima koji bi se oslonili na takve informacije omogućilo donošenje vlastite prosudbe. 220.6. P2. Profesionalni računovođa bi također mogao razmotriti razjašnjavanje pitanja tko su namjeravani korisnici informacija, konteksta u kom se informacije pružaju i svrhe u koju se prikazuju. Oslanjanje na rad drugih Z220.7. Profesionalni računovođa koji se namjerava oslanjati na rad drugih pojedinaca, bilo unutar ili izvan poslodavne organizacije, ili drugih organizacija mora koristiti profesionalnu prosudbu kako bi utvrdio koje korake treba poduzeti, ako ikakve, radi ispunjenja obveza iz točke Z220.4. 220.7. P1. Čimbenici koje treba razmotriti kod utvrđivanja je li oslanjanje na rad drugih razumno uključuju: • reputaciju i stručnost drugih pojedinaca ili organizacija i resurse kojima raspolažu; • podliježe li drugi pojedinac primjenjivim profesionalnim i etičkim standardima. Takve informacije mogle bi se pribaviti iz prethodne suradnje s drugim pojedincem ili organizacijom ili putem konzultiranja s drugima o tom pojedincu ili organizaciji. Postupanje s informacijama koje dovode ili bi mogle dovesti u zabludu Z220.8. Ako se profesionalni računovođa dovodi u vezu s informacijama za koje zna ili ima razloga vjerovati da dovode u zabludu, dužan je poduzeti odgovarajuće radnje kako bi razriješio to pitanje. 220.8. P1. Radnje koje bi moglo biti primjereno poduzeti uključuju: • razgovor o sumnji da bi informacija mogla dovoditi u zabludu s nadređenima profesionalnog računovođe i/ili odgovarajućom razinom ili razinama menadžmenta poslodavne organizacije ili s onima koji su zaduženi za njeno upravljanje, te zahtijevanje od tih pojedinaca poduzimanje odgovarajućih radnji radi razrješavanja ovog pitanja. Te radnje bi mogle uključivati: • ispravljanje informacija; • onda kada su podaci već objavljeni namjeravanim korisnicima, obavještavanje korisnika o ispravnim informacijama; • konzultiranje politika i postupaka koje je poslodavna organizacija uspostavila za potrebe internog postupanja s ovakvim pitanjima (na primjer, politika u pogledu etike ili u vezi sa zviždačima). 220.8. P2. Profesionalni računovođa bi mogao utvrditi da poslodavna organizacija nije poduzela primjerene radnje. Ako i dalje bude imao razloga vjerovati da informacija dovodi u zabludu, moglo bi se pokazati primjerenim poduzimanje sljedećih dodatnih radnji, pod uvjetom da računovođa ostane na oprezu spram načela povjerljivosti: • konzultiranje s: – relevantnim profesionalnim tijelom; – unutarnjim ili vanjskim revizorom poslodavne organizacije; – pravnim savjetnikom; • utvrđivanje postoje li zahtjevi za komuniciranjem s: – trećim stranama, uključujući korisnike informacija; – regulativnim i nadzornim tijelima. Z220.9. Ako, nakon što je iscrpio sve moguće opcije, profesionalni računovođa utvrdi da nisu poduzete odgovarajuće radnje i ima razloga vjerovati da informacija i dalje dovodi u zabludu, mora odbiti biti povezan ili prekinuti povezanost s takvom informacijom. 220.9. P1. U takvim okolnostima, moglo bi se pokazati primjerenim da profesionalni računovođa da otkaz poslodavnoj organizaciji. Dokumentiranje 220.10. P1. Profesionalni računovođa se potiče na dokumentiranje: • činjenica; • računovodstvenih načela ili drugih uključenih relevantnih profesionalnih standarda; • obavljenih komunikacija i s kim su pitanja raspravljena; • mogućih pravaca radnji koje je razmotrio; • na koji način je pokušao razriješiti pitanje ili pitanja. Ostala razmatranja 220.11. P1. Ako prijetnje pridržavanju temeljnih načela u vezi s pripremanjem ili prikazivanjem informacija proisteknu iz financijskog interesa, uključujući nagrade i poticaje povezane s financijskim izvještavanjem i donošenjem odluka, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 240. 220.11. P2. Ako bi informacija koja dovodi u zabludu mogla uključivati nepridržavanje zakona i regulative, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 260. 220.11. P3. Ako prijetnje pridržavanju temeljnih načela u vezi s pripremanjem ili prezentiranjem informacija nastanu uslijed pritiska, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270. ODJELJAK 230. DJELOVANJE S DOSTATNOM RAZINOM STRUČNOSTI Uvod 230.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama. 230.2. Postupanje bez dostatne razine stručnosti stvara prijetnju pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje temeljem osobnog interesa. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z230.3. Profesionalni računovođa ne smije svjesno dovesti u zabludu poslodavnu organizaciju u pogledu razine stručnosti ili iskustva koju on ima. 230.3. P1. Načelo profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje zahtijeva od profesionalnog računovođe poduzimanje samo onih važnih zadataka za koje već ima ili može steći dostatnu razinu stručne osposobljenosti ili iskustva. 230.3. P2. Prijetnja pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje temeljem osobnog interesa mogla bi nastati ako profesionalni računovođa: • nema dovoljno vremena za obavljanje ili završavanje relevantnih dužnosti; • raspolaže nepotpunim, ograničenim ili na drugi način neadekvatnim informacijama za obavljanje svojih zadataka; • nema odgovarajuću razinu radnog iskustva, stručne osposobljenosti i/ili obrazovanja; • nema adekvatne resurse za obavljanje zadataka. 230.3. P3. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine takve prijetnje uključuju: • mjeru u kojoj profesionalni računovođa surađuje s drugima; • relativnu razinu položaja računovođe u subjektu; • razinu nadzora i provjere obavljenog rada. 230.3. P4. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao zaštitne mjere kod razrješavanja takvih prijetnji temeljem osobnog interesa uključuju: • pribavljanje pomoći ili osposobljavanja od osobe s potrebnom stručnošću; • osigurati dovoljno vremena za obavljanje relevantnih dužnosti. Z230.4. Ako prijetnja pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje ne može biti razriješena, profesionalni računovođa mora odlučiti o tome hoće li odbiti obavljanje takvih dužnosti. Ako odluči da je odbijanje primjereno, računovođa je dužan komunicirati svoje razloge. Ostala razmatranja 230.5. P1. Zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270. primjenjuju se onda kada se na profesionalnog računovođu radi pritisak kako bi djelovao na način koji bi mogao dovesti do povrede načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje. ODJELJAK 240. FINANCIJSKI INTERESI, NAKNADE I POTICAJI U VEZI S FINANCIJSKIM IZVJEŠTAVANJEM I DONOŠENJEM ODLUKA Uvod 240.1 Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama. 240.2 Imanje financijskog interesa ili spoznaje da član najuže ili uže obitelji ima financijski interes moglo bi stvoriti prijetnju pridržavanju načela objektivnosti ili povjerljivosti temeljem osobnog interesa. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z240.3. Profesionalni računovođa ne smije manipulirati informacijama ili se služiti povjerljivim informacijama kako bi stekao osobnu korist ili financijsku korist za druge osobe. 240.3. P1. Profesionalni računovođe mogli bi imati financijski interes ili spoznaju o tome da članovi njihove najuže ili uže obitelji imaju financijske interese koji bi, u određenim okolnostima, mogli prouzrokovati prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Financijski interesi uključuju one koji proizlaze iz sporazuma o naknadama ili poticajima povezanih s izradom financijskih izvještaja i donošenjem odluka. 240.3. P2. Primjeri okolnosti koje bi mogle stvoriti prijetnju temeljem osobnog interesa uključuju situacije u kojima profesionalni računovođa ili član njegove najuže ili uže obitelji: • ima motiv i priliku manipulirati cjenovno osjetljivim informacijama kako bi stekao financijsku korist; • drži izravan ili neizravan financijski interes u poslodavnoj organizaciji a odluke koje donosi računovođa mogle bi izravno utjecati na vrijednost tog financijskog interesa; • ispunjava uvjete za dobivanje bonusa povezanog s profitom a odluke koje donosi računovođa bi mogle izravno utjecati na visinu tog bonusa; • drži, izravno ili neizravno, odgođena prava na bonus u dionicama ili opcije na dionice u poslodavnoj organizaciji a odluke koje donosi računovođa bi mogle izravno utjecati na njihovu vrijednost; • sudjeluje u aranžmanima o naknadama kojima se daju poticaji za ostvarenje ciljeva ili koji služe kao podrška naporima za maksimiziranje vrijednosti dionica poslodavne organizacije. Primjer takvog aranžmana moglo bi biti sudjelovanje u planovima davanja poticaja koji se vezuju uz ostvarenje određenih učinaka. 240.3. P3. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine takve prijetnje uključuju: • značaj financijskog interesa. Što predstavlja značajan financijski interes ovisi o osobnim okolnostima i značajnosti financijskog interesa za konkretnu osobu.; • politike i postupci po kojima komisija neovisna o menadžmentu odlučuje o visini ili vrsti naknada za viši menadžment; • obavještavanje, u skladu s internim politikama, onih koji su zaduženi za upravljanje o: – svim relevantnim interesima; – svim planovima za realizaciju prava na ili trgovanje relevantnim dionicama; • postupci unutarnje i vanjske revizije koji se odnose na konkretno razrješavanje pitanja iz kojih proistječu financijski interesi. 240.3. P4. Prijetnje koje stvaraju aranžmani o naknadama ili poticajima mogle bi se pojaviti u kombinaciji s eksplicitnim ili implicitnim pritiskom nadređenih ili kolega. Vidjeti odjeljak 270., Pritisak radi povrede temeljnih načela. ODJELJAK 250. POTICAJI, UKLJUČUJUĆI DAROVE I UGOŠĆIVANJA Uvod 250.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama. 250.2. Nuđenje ili prihvaćanje poticaja moglo bi izazvati prijetnju pridržavanju temeljnih načela, osobito načela integriteta, objektivnosti i profesionalnog ponašanja temeljem osobnog interesa, zbliženosti ili zastrašenosti. 250.3. Ovaj odjeljak sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u odnosu na nuđenje i prihvaćanje poticaja prilikom obavljanja profesionalnih aktivnosti koji ne predstavljaju nepridržavanje zakona i regulative. Ovaj odjeljak također zahtijeva od profesionalnih računovođa da kod nuđenja ili prihvaćanja poticaja postupaju u skladu s primjenjivim zakonima i regulativom. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe 250.4. P1. Poticaj je predmet, situacija ili radnja koja se koristi kako bi se utjecalo na postupanje druge osobe ali ne obvezno s namjerom da taj utjecaj bude neprimjeren. Poticaj može biti sve od malih ugošćivanja između kolega do radnji koje rezultiraju nepridržavanjem zakona i regulative. Poticaji mogu imati različite oblike, kao što su: • darovi; • ugošćivanje; • zabava; • donacije u političke ili dobrotvorne svrhe; • pozivanje na prijateljstvo i lojalnost; • prilike za zapošljavanje ili komercijalne aktivnosti; • preferencijalni tretman, prava ili privilegije. Poticaji koje zabranjuju norme i propisi Z250.5. U mnogim jurisdikcijama, postoje zakoni i regulativa, kao što su oni koji se odnose na davanje i prihvaćanje mita i korupciju, koji zabranjuju nuđenje ili prihvaćanje poticaja u određenim okolnostima. Profesionalni računovođe su dužni steći razumijevanje relevantnih zakona i regulative i primjenjivati ih kad god se susretnu s takvim okolnostima. Poticaji koje ne zabranjuju zakoni i regulativa 250.6. P1. Nuđenje ili prihvaćanje poticaja koje ne zabranjuju zakoni i regulativa ipak bi moglo stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela. Poticaji s namjerom neprimjerenog utjecanja na postupanje druge osobe Z250.7. Profesionalni računovođa ne smije nuditi ili poticati druge da nude bilo koji poticaj koji se nudi ili za koji računovođa smatra da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da se nudi s namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. Z250.8. Profesionalni računovođa ne smije prihvatiti ili poticati druge da prihvate bilo koji poticaj koji se nudi ili za koji računovođa smatra da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da se nudi s namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. 250.9. P1. Smatra se da poticaj neprimjereno utječe na ponašanje osobe ako poticaj dovede do toga da ta osoba postupa na neetičan način. Takav neprimjereni utjecaj može biti usmjeren na primatelja poticaja ili na drugog pojedinca koji je na neki način povezan s primateljem. Temeljna načela su primjereni okvir koji profesionalni računovođa treba uzimati u obzir kada razmatra što je neetično ponašanje na strani računovođe i, po potrebi analogijom, drugih pojedinaca. 250.9. P2. Povreda temeljnog načela integriteta nastaje kada profesionalni računovođa ponudi ili prihvati ili potakne druge da ponude ili prihvate poticaj čija je svrha neprimjereno utjecanje na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. 250.9. P3. Utvrđivanje postoji li stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe zahtijeva profesionalnu prosudbu. Relevantni čimbenici koje treba razmotriti bi uključivali: • vrstu, učestalost, vrijednost i ukupni učinak poticaja; • vrijeme u koje je poticaj ponuđen u odnosu na svaku radnji ili odluku na koju bi mogao imati utjecaja; • je li poticaj običaj ili kulturalna praksa u danim okolnostima kao što je primjerice nuđenje darova povodom vjerskih blagdana ili vjenčanja. • je li poticaj pomoćni dio profesionalnih aktivnosti, kao što je, primjerice, nuđenje ručka ili prihvaćanje ručka u vezi s poslovnim sastankom; • je li ponuđeni poticaj ograničen na konkretnog primatelja ili je dostupan široj grupi koja bi mogla uključivati pojedince iz ili izvan poslodavne organizacije kao što su kupci ili dobavljači; • uloga i pozicije ponuditelja ili onih kojima je ponuđen poticaj; • zna li profesionalni računovođa ili ima razloga vjerovati da bi prihvaćanje tog poticaja predstavljalo povredu politika ili postupaka organizacije koja zapošljava drugu stranu; • stupanj transparentnosti pri nuđenju poticaja; • je li primatelj zahtijevao ili predložio poticaj; • poznato ranije ponašanje ili reputacija ponuditelja. Razmatranje poduzimanja daljnjih mjera 250.10. P1. Ako profesionalni računovođa postane svjestan da se neki poticaj nudi sa stvarnom ili percipiranom namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe, prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi nastati iako su zadovoljeni zahtjevi iz točaka Z250.7. i Z250.8. 250.10. P2. Primjeri radnji koji bi mogle poslužiti kao zaštitne mjere kod takvih prijetnji uključuju: • obavještavanje višeg menadžmenta ili onih koji su zaduženi za upravljanje organizacijom koja zapošljava bilo profesionalnog računovođu ili ponuditelja o ponudi; • mijenjanje ili prekid poslovnog odnosa s ponuditeljem. Poticaji bez namjere neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe 250.11. P1. Zahtjevi i materijali za primjenu sadržani u konceptualnom okviru odnose se na situacije u kojima profesionalni računovođa zaključi da ne postoji stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje primatelja ili drugog pojedinca. 250.11. P2. Ako je poticaj zanemariv i beznačajan, svaka prijetnja koju stvori bit će na prihvatljivoj razini. 250.11. P3. Primjeri okolnosti u kojima bi nuđenje ili prihvaćanje poticaja moglo stvoriti prijetnje čak i ako je profesionalni računovođa zaključio da ne postoji stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje druge osobe uključuju: • prijetnje temeljem osobnog interesa: – dobavljač je ponudio profesionalnom računovođi zaposlenje na pola radnog vremena; • prijetnje temeljem zbliženosti: – profesionalni računovođa redovno vodi kupca ili dobavljača na sportske događaje; • prijetnje temeljem zastrašenosti: – profesionalni računovođa prihvaća ugošćivanje koje bi se zbog njegove prirode moglo protumačiti kao neprimjereno ako bi bilo javno obznanjeno. 250.11. P4. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine prijetnji nastalih kao rezultat nuđenja ili prihvaćanja poticaja su jednaki čimbenicima iz točke 250.9. P3. koji se odnose na utvrđivanje postojanja namjere. 250.11. P5. Primjeri radnji kojima bi se mogle ukloniti prijetnje koje je prouzrokovalo nuđenje ili prihvaćanje takvog poticaja uključuju: • odbijanje ili nenuđenje poticaja; • prenošenje odgovornosti za sve poslovne odluke koje se tiču druge strane na drugu osobu za koju profesionalni računovođa nema razloga vjerovati da bi mogla biti podložna neprimjerenom utjecaju kod donošenja odluka ili biti percipirana kao takva. 250.11. P6. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao zaštitne mjere kod postupanja s prijetnjama temeljem nuđenja ili prihvaćanja takvog poticaja uključuju: • transparentno obavještavanje višeg menadžmenta ili onih koji su zaduženi za upravljanje organizacijom koja zapošljava profesionalnog računovođu ili druge strane o nuđenju ili prihvaćanju poticaja; • evidentiranje poticaja u registar koji drži organizacija koja zapošljava računovođu ili druga strana; • uključivanje primjerenog pregledavatelja koji na bilo koji drugi način ne sudjeluje u obavljanju profesionalne aktivnosti radi pregleda rada koji je računovođa obavio ili odluka koje je donio u odnosu na fizičku osobu ili organizaciju od koje je prihvatio poticaj; • doniranje poticaja u dobrotvorne svrhe i odgovarajuće objavljivanje te donacije, na primjer, onima koji su zaduženi za upravljanje ili pojedincu koji je ponudio poticaj; • nadoknađivanje troškova primljenog poticaja kao što je ugošćivanje; • vraćanje poticaja, kao što je dar, što je prije moguće nakon što je inicijalno primljen. Članovi najuže ili uže obitelji Z250.12. Profesionalni računovođa mora biti na oprezu spram mogućih prijetnji svojem pridržavanju temeljnih načela koje su stvorene zbog nuđenja poticaja: (
114. a)od člana najuže ili uže obitelji računovođe drugoj strani s kojom računovođa ima profesionalni odnos; ili (
115. b)od druge strane s kojom računovođa ima profesionalni odnos članu njegove najuže ili uže obitelji. Z250.13. Ako profesionalni računovođa postane svjestan da je član njegove najuže ili uže obitelji ponudio ili da mu je ponuđen poticaj i zaključi da je to učinjeno s namjerom neprimjerenog utjecanja na ponašanje računovođe ili druge strane ili procijeni da bi razumna i informirana treća strana vjerojatno došla do istog zaključka, dužan je savjetovati članu svoje najuže ili uže obitelji da ne prihvati ili ponudi taj poticaj. 250.13. P1. Čimbenici iz točke 250.9. P3. su relevantni za utvrđivanje postoji li stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje profesionalnog računovođe ili druge strane. Osim toga, relevantan čimbenik je i vrsta ili bliskost odnosa između: (
116. a)računovođe i člana njegove najuže ili uže obitelji; (
117. b)člana najuže ili uže obitelji računovođe i druge strane; i (
118. c)računovođe i druge strane. Na primjer, ako druga strana s kojom računovođa pregovara o značajnom ugovoru bračnom partneru tog računovođe ponudi radno mjesto mimo redovitog postupka zapošljavanja to bi moglo ukazivati na postojanje namjere. 250.13. P2. Materijal za primjenu iz točke 250.10. P2. je relevantan i kod razrješavanja prijetnji koje bi mogle nastati ako postoji stvarna ili percipirana namjera neprimjerenog utjecanja na ponašanje profesionalnog računovođe ili druge strane čak i ako član najuže ili uže obitelji prihvati savjet dan u skladu s točkom Z250.13. Primjena konceptualnog okvira 250.14. P1. Ako profesionalni računovođa postane svjestan nuđenja poticaja u okolnostima opisanim u točki Z250.12., prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi nastati ako: (
119. a)član najuže ili uže obitelji računovođe ponudi ili prihvati poticaj usprkos savjetu računovođe danom u skladu s točkom Z250.13. da to ne učini; ili (
120. b)računovođa nema razloga vjerovati u postojanje stvarne ili percipirane namjere neprimjerenog utjecanja na njegovo ili na ponašanje druge strane. 250.14. P2. Materijali za primjenu dani u točkama od 250.11. P1. do 250.11. P6. su relevantni za utvrđivanje, procjenjivanje i razrješavanje takvih prijetnji. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine prijetnji u takvim okolnostima uključuju i vrstu ili bliskost odnosa navedenih u točki 250.13. P1. Ostala razmatranja 250.15. P1. Ako poslodavna organizacija ponudi poticaj profesionalnom računovođi u vezi s financijskim interesima, naknadama i poticajima koji se vezuju uz njegov radni učinak, primjenjuju se zahtjevi i materijali iz odjeljka 240. 250.15. P2. Ako se profesionalni računovođa susretne ili postane svjestan poticaja koji bi mogli dovesti do nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje zakona i regulative od strane drugih osoba koje rade za ili postupaju prema uputama poslodavne organizacije, primjenjuju se zahtjevi i materijali iz odjeljka 260. 250.15. P3. Ako se profesionalni računovođa suoči s pritiskom da ponudi ili prihvati poticaje koji bi mogli stvoriti prijetnju pridržavanju temeljnih načela, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270. ODJELJAK 260. REAGIRANJE NA NEPRIDRŽAVANJE ZAKONA I REGULATIVE Uvod 260.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama. 260.2. Prijetnja pridržavanju načela integriteta i profesionalnog ponašanja temeljem osobnog interesa ili zastrašenosti nastaje kada profesionalni računovođa postane svjestan nepridržavanja ili sumnje u nepridržavanje zakona i regulative. 260.3. Profesionalni računovođa bi se tokom obavljanja profesionalnih aktivnosti mogao susresti ili biti upozoren na nepridržavanje ili sumnju u postojanje nepridržavanja zakona i regulative. Ovaj odjeljak daje računovođi smjernice za procjenjivanje implikacija predmetnog pitanja i opcije za smjer djelovanja u odnosu na nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje: (
121. a)zakona i regulative za koje se u pravilu smatra da izravno utječu na određivanje značajnih iznosa i informacije koji se objavljuju u financijskim izvještajima poslodavne organizacije; i (
122. b)drugih zakona i regulative koji ne utječu izravno na određivanje iznosa i informacije koji se objavljuju u financijskim izvještajima poslodavne organizacije, ali bi usklađenost s njima mogla biti od temeljne važnosti za operativne aspekte poslovanja poslodavne organizacije, mogućnost nastavka poslovanja, odnosno izbjegavanje značajnih kazni. Ciljevi profesionalnog računovođe u odnosu na nepridržavanje zakona i regulative 260.4. Karakteristično obilježje računovodstvene profesije je prihvaćanje odgovornosti za djelovanje u javnom interesu. Kod postupanja u slučaju nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje, ciljevi profesionalnog računovođe su: (
123. a)pridržavati se temeljnih načela integriteta i profesionalnog ponašanja; (
124. b)putem upozoravanja menadžmenta ili, ako je to primjereno, onih koji su zaduženi za upravljanje organizacijom nastojati: (
125. i)omogućiti tim osobama korigiranje, uklanjanje ili ublaživanje posljedica utvrđenog nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje; ili (
126. ii)spriječiti nepridržavanje u slučajevima kada do njega još nije došlo; i (
127. c)poduzeti sve daljnje radnje u skladu s javnim interesom. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe 260.5. P1. Nepridržavanje zakona i regulative (u daljem tekstu: nepridržavanje) obuhvaća namjerne ili nenamjerne propuste ili postupanja suprotna važećim zakonima i regulativi koje počine sljedeće strane: (
128. a)organizacija koja zapošljava profesionalnog računovođu; (
129. b)oni koji su zaduženi za upravljanje tom poslodavnom organizacijom; (
130. c)menadžment te poslodavne organizacije; ili (
131. d)druge osobe koje rade za tu poslodavnu organizaciju ili postupaju po njenim uputama. 260.5. P2. Primjeri zakona i regulative na koje se odnosi ovaj odjeljak te uključuju one koji uređuju problematiku: • prijevara, korupcije, davanja i primanja mita; • pranja novca, financiranja terorističkih aktivnosti i imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenih djela; • tržišta i trgovanja vrijednosnim papirima; • bankarstva i drugih financijskih proizvoda i usluga; • zaštite podataka; • porezne i mirovinske obveze i plaćanja; • zaštite okoliša; • javnog zdravstva i sigurnosti. 260.5. P3. Nepridržavanje bi moglo dovesti do novčanih kazni, sudskih sporova ili drugih posljedica za poslodavnu organizaciju koje se mogu značajno odraziti na njene financijske izvještaje. Važno je i to da bi takvo nepridržavanje moglo imati implikacije i za javni interes u smislu potencijalnog nanošenja značajne štete ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenima ili široj javnosti. Za potrebe ovog odjeljka, nepridržavanje kojim se nanosi značajna šteta je ono nepridržavanje koje dovodi do nastanka ozbiljnih negativnih posljedica za bilo koju od navedenih strana u financijskom ili nefinancijskom smislu. Primjeri takvih djela uključuju počinjenje prijevare koja rezultira značajnim financijskim gubicima ulagatelja, te povrede propisa u području zaštite okoliša i ugrožavanje zdravlja i sigurnosti zaposlenika ili drugih građana. Z260.6. U nekim jurisdikcijama postoje zakonske ili regulativne odredbe koje uređuju način na koji profesionalni računovođe moraju postupati s nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje. Takve zakonske ili regulativne odredbe bi se mogle razlikovati ili bi mogle biti opsežnije od onoga što je predviđeno ovim odjeljkom. Ako se susretne s takvim nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje, računovođa mora steći razumijevanje zakonskih ili regulativnih odredbi i postupiti u skladu s njima, uključujući: (
132. a)svaki zahtjev da pitanje prijavi nadležnim tijelima; i (
133. b)svaku zabranu upozoravanja relevantne strane. 260.6. P1. Zabrana upozoravanja relevantne strane mogla bi proizaći, na primjer, iz pravnih propisa o sprječavanju pranja novca. 260.7. P1. Ovaj odjeljak se primjenjuje bez obzira o kojoj vrsti poslodavne organizacije je riječ, uključujući i to je li organizacija subjekt od javnog interesa ili ne. 260.7. P2. Profesionalni računovođa koji se susretne ili bude upozoren na pitanja koja su očito bez značaja nije dužan u odnosu na njih postupati u skladu s ovim odjeljkom. Je li neko pitanje očito beznačajno utvrđuje se na osnovi njegove prirode i učinaka, financijske ili druge vrste, na poslodavnu organizaciju, njene dionike ili širu javnost. 260.7. P3. Ovaj odjeljak ne uređuje: (
134. a)osobno nedolično ponašanje koje nije u vezi s poslovnom djelatnošću poslodavne organizacije i (
135. b)nepridržavanje koju uzrokuju strane koje nisu strane navedene u točki 260.5. P1. Ovaj odjeljak ipak bi mogao kao smjernica pomoći profesionalnim računovođama pri razmatranju kako postupiti u navedenim situacijama. Odgovornosti menadžmenta poslodavne organizacije i onih koji su zaduženi za njeno upravljanje 260.8. P1. Menadžment poslodavne organizacije, uz nadzor onih koji su zaduženi za upravljanje, dužan je osigurati odvijanje poslovanja poslodavne organizacije u skladu sa zakonom i regulativom. Menadžment i oni zaduženi za upravljanje također su dužni utvrditi i postupiti sa svakim nepridržavanjem kojega počini: (
136. a)poslodavna organizacija; (
137. b)pojedinac koji je zadužen za upravljanje poslodavnom organizacijom; (
138. c)član menadžmenta; ili (
139. d)drugi pojedinci koji rade za poslodavnu organizaciju ili postupaju prema njenim uputama. Odgovornosti svih profesionalnih računovođa Z260.9. Ako organizacija koja zapošljava profesionalnog računovođu ima protokole i postupke za postupanje s nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje, računovođa ih mora uzeti u razmatranje kod odlučivanja na koji način postupiti u odnosu na takvo nepridržavanje. 260.9. P1. Mnoge poslodavne organizacije uspostavile su protokole i postupke za prijavljivanje nepridržavanja ili sumnje na postojanje nepridržavanja unutar organizacije. Takvi protokoli i postupci mogu uključivati, na primjer, politike etičkog postupanja ili interne mehanizme u vezi sa zviždačima. Oni bi mogli uključivati i mogućnost anonimne prijave predmetnih pitanja kroz za to predviđene kanale. Z260.10. Ako profesionalni računovođa postane svjestan pitanja na koje se primjenjuje ovaj odjeljak, korake koje odjeljak nalaže dužan je poduzeti pravovremeno. U svrhu pravovremenog poduzimanja koraka, računovođa mora voditi računa o prirodi predmetnog pitanja i štete koja može biti učinjena interesima poslodavne organizacije, ulagatelja, vjerovnika, zaposlenika ili široj javnosti. Odgovornosti viših profesionalnih računovođa u gospodarstvu 260.11. P1. Viši profesionalni računovođe u gospodarstvu (u daljem tekstu: viši profesionalni računovođe) su direktori, odgovorne osobe i visokorangirani zaposlenici koji mogu donositi i značajno utjecati na odluke o stjecanju, raspoređivanju i kontroli ljudskih, financijskih, tehnoloških, fizičkih i nematerijalnih resursa poslodavne organizacije. Od njih se više nego od ostalih profesionalnih računovođa u organizaciji očekuje da poduzmu sve odgovarajuće mjere u službi javnog interesa kako bi postupili s nepridržavanjem ili sumnjom na nepridržavanje i to zbog njihove uloge, pozicije i sfere utjecaja u okviru poslodavne organizacije. Stjecanje razumijevanja predmetnog pitanja Z260.12. Ako viši profesionalni računovođa tijekom obavljanja profesionalnih aktivnosti postane svjestan nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje mora steći razumijevanje predmetnog pitanja. Ovo razumijevanje mora uključiti: (
140. a)vrstu počinjenog nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje i okolnosti pod kojima se nepridržavanje dogodilo ili bi se moglo dogoditi; (
141. b)primjenu relevantnih zakona i regulative na te okolnosti; i (
142. c)procjenu mogućih posljedica za poslodavnu organizaciju, ulagatelje, vjerovnike, zaposlenike ili širu javnost. 260.12. P1. Od višeg profesionalnog računovođe se očekuje da primjenjuje znanje, stručnost i profesionalnu prosudbu. Međutim, ne očekuje se i da računovođa ima razinu poznavanja zakona i regulative višu od one koja se zahtijeva za ulogu računovođe u okviru poslodavne organizacije. Odluku o tome je li neko djelo nepridržavanje u konačnici donosi sud ili drugo nadležno tijelo. 260.12. P2. Ovisno o prirodi i važnosti predmetnog pitanja, viši profesionalni računovođa bi mogao poduzeti ili dovesti do poduzimanja interne istrage tog pitanja. Računovođa bi se također mogao, na povjerljivoj osnovi, posavjetovati s drugim osobama iz poslodavne organizacije ili s predstavnicima profesionalnog tijela ili pravnim savjetnikom. Postupanje s predmetnim pitanjem Z260.13. Ako viši profesionalni računovođa utvrdi ili posumnja na postojanje ili mogućnost nastanka nepridržavanja, on mora, uz uvažavanje odredbi točke Z260.9., o tom pitanju raspraviti sa svojim neposrednim nadređenim, ako ga ima. Ako se čini da je neposredno nadređeni računovođi umiješan u predmetno pitanje, računovođa mora o pitanju raspraviti sa sljedećom razinom menadžmenta unutar poslodavne organizacije. 260.13. P1. Svrha navedene rasprave je omogućavanje donošenja odluke o tome kako razriješiti predmetno pitanje. Z260.14. Viši profesionalni računovođa također mora poduzeti primjerene korake kako bi: (
143. a)se o predmetnom pitanju obavijestili oni zaduženi za upravljanje; (
144. b)postupio u skladu s primjenjivim zakonima i regulativom, uključujući pravne ili regulativne odredbe o prijavljivanju nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje nadležnim tijelima; (
145. c)se korigirale, uklonile ili ublažile posljedice nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje; (
146. d)umanjio rizik od ponovne pojave; i (
147. e)nastojao spriječiti nepridržavanje ako do njega još nije došlo. 260.14. P1. Svrha komuniciranja s onima koji su zaduženi za upravljanje o predmetnom pitanju je u tome da se dobije njihova suglasnost za poduzimanje odgovarajućih mjera u odnosu na to pitanje i omogući istima ispunjavanje njihovih obveza. 260.14. P2. Neki zakoni i regulativa mogli bi navoditi i rok u okviru kojeg nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje treba prijaviti nadležnim tijelima. Z260.15. Osim postupanja u odnosu na predmetno pitanje na način predviđen odredbama ovog odjeljka, viši profesionalni računovođa također mora utvrditi je li o pitanju potrebno obavijestiti i vanjskog revizora poslodavne organizacije, ako postoji. 260.15. P1. Takvo objavljivanje bi bilo u skladu s dužnostima ili pravnim obvezama višeg profesionalnog računovođe da revizoru pruži sve informacije potrebne za provođenje revizije. Utvrđivanje potrebe za daljnjim radnjama Z260.16. Viši profesionalni računovođa mora procijeniti je li reagiranje njegovih nadređenih, ako postoje, i onih koji su zaduženi za upravljanje primjereno. 260.16. P1. Relevantni čimbenici koje treba razmotriti kod procjene je li reagiranje nadređenih višeg profesionalnog računovođe, ako ih ima, i onih koji su zaduženi za upravljanje primjereno uključuju: • je li reagiranje bilo pravovremeno; • jesu li poduzeli ili zahtijevali poduzimanje odgovarajućih radnji kojima se nastoje korigirati, ukloniti ili ublažiti posljedice nepridržavanja ili spriječiti nepridržavanje ako do njega još nije došlo; • jesu li, ako je to primjereno, o predmetnom pitanju obaviještena primjerena nadležna tijela i, ako jesu, izgleda li da su im dane adekvatne informacije. Z260.17. Ovisno o reagiranju nadređenih višem profesionalnom računovođi, ako postoje, i onih koji su zaduženi za upravljanje, računovođa mora utvrditi je li u javnom interesu potrebno poduzeti dodatne radnje. 260.17. P1. Utvrđivanje potrebe za dodatnim radnjama, te vrste i opsega tih radnji, ovisit će o različitim čimbenicima koji uključuju: • pravni i regulativni okvir; • hitnost situacije; • prožimanje predmetnog pitanja kroz poslodavnu organizaciju; • ima li viši profesionalni računovođa i dalje povjerenje u integritet svojih nadređenih i onih koji su zaduženi za upravljanje; • vjerojatnost da bi se nepridržavanje ili sumnja na nepridržavanje mogli ponoviti; • postoje li kredibilni dokazi da je nanesena značajna stvarna ili potencijalna šteta interesima poslodavne organizacije, ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. 260.17. P2. Primjeri okolnosti na temelju kojih bi viši profesionalni računovođa mogao izgubiti povjerenje u integritet svojih nadređenih i onih koji su zaduženi za upravljanje uključuju situacije u kojima: • računovođa sumnja ili ima dokaze o njihovoj umiješanosti ili namjeri uključivanja u bilo kakvo nepridržavanje; • protivno zahtjevima zakona i regulative nisu prijavili ili odobrili prijavljivanje predmetnog pitanja nadležnim tijelima u razumnom roku. Z260.18. Kod utvrđivanja potrebe za dodatnim radnjama, te vrste i opsega radnji, viši profesionalni računovođa mora koristiti svoju profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da je računovođa djelovao primjereno u javnom interesu. 260.18. P1. Dodatno djelovanje koje bi mogao poduzeti viši profesionalni računovođa uključuje: • obavještavanje menadžmenta matičnog društva o predmetnom pitanju, ako je poslodavna organizacija član grupe; • obavještavanje nadležnih tijela o predmetnom pitanju, čak i ako ne postoji zakonska ili regulativna obveza da to učini; • davanje otkaza poslodavnoj organizaciji. 260.18. P2. Davanje otkaza poslodavnoj organizaciji nije zamjena za poduzimanje drugih radnji koje bi mogle biti potrebne za postizanje ciljeva višeg profesionalnog računovođe u skladu s ovim odjeljkom. U nekim jurisdikcijama, međutim, računovođi bi mogle biti na raspolaganju samo ograničene dodatne mjere. U takvim okolnostima, davanje otkaza bi moglo biti jedini raspoloživi smjer djelovanja. Traženje savjeta 260.19. P1. Budući da bi razmatranje predmetnog pitanja moglo zahtijevati složenu analizu i prosudbu, viši profesionalni računovođa mogao bi razmotriti mogućnost: • interne konzultacije; • pribavljanja pravnog savjeta kako bi razumio svoje opcije i profesionalne ili pravne implikacije poduzimanja određenog pravca djelovanja; • konzultiranje na povjerljivoj osnovi s regulativnim ili profesionalnim tijelom. Odlučivanje o obavještavanju nadležnih tijela o predmetnom pitanju 260.20. P1. Obavještavanje nadležnih tijela o predmetnom pitanju je isključeno ako je suprotno zakonu ili regulativi. Nasuprot tome, svrha obavještavanja nadležnih tijela je omogućiti odgovarajućim tijelima poduzimanje istrage o predmetnom pitanju i djelovanje u javnom interesu. 260.20. P2. Odlučivanje o tome obavijestiti li nadležna tijela ili ne osobito ovisi o vrsti i opsegu stvarne ili potencijalne štete koju je predmetno pitanje uzrokovalo ili bi moglo uzrokovati ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Na primjer, viši profesionalni računovođa mogao bi odlučiti da je obavještavanje odgovarajućeg tijela o predmetnom pitanju primjereni pravac djelovanja ako: • je poslodavna organizacija uključena u davanje/primanje mita (na primjer, predstavnicima domaćih ili međunarodnih tijela vlasti u svrhu dobivanja velikih ugovora); • poslodavna organizacija podliježe regulaciji i pitanje je tako važno da može ugroziti njeno odobrenje za rad; • je poslodavna organizacija uvrštena na burzu vrijednosnih papira i predmetno pitanje bi moglo rezultirati negativnim posljedicama na fer i uredno trgovanje vrijednosnim papirima poslodavne organizacije ili predstavljati sustavni rizik za financijska tržišta; • vjerojatno je da će poslodavna organizacija prodati proizvode štetne za zdravlje ili sigurnost ljudi; • poslodavna organizacija svojim klijentima promovira shemu koja će im pomoći utajiti porez. 260.20. P3. Odlučivanje o tome obavijestiti li nadležna tijela ili ne ovisit će također i o vanjskim čimbenicima kao što su: • postoji li primjereno tijelo koje može primiti informaciju i pokrenuti istragu i poduzimanje radnji. Koja institucija predstavlja primjereno tijelo ovisit će o vrsti predmetnog pitanja. Na primjer, ako je riječ o prijevarnom financijskom izvještavanju, to tijelo će biti regulator za vrijednosne papire, dok će u slučaju povrede zakona i regulative o zaštiti okoliša to biti agencija za zaštitu okoliša; • daju li zakoni i regulativa pouzdanu i kredibilnu zaštitu od upravne, kaznene ili profesionalne odgovornosti ili od osvete, kao što je zaštita predviđena zakonima ili regulativom o zviždačima; • postoji li stvarna ili potencijalna prijetnja fizičkoj sigurnosti višeg profesionalnog računovođe ili drugih pojedinaca. Z260.21. Ako viši profesionalni računovođa utvrdi da je obavještavanje odgovarajućeg tijela o predmetnom pitanju ispravno postupanje u danim okolnostima, ono je dopušteno u skladu s točkom Z114.1. (
148. d)Kodeksa. Prilikom takvog obavještavanja, računovođa mora postupati u dobroj vjeri i biti na oprezu kod davanja izjava i iznošenja tvrdnji. Neposredno predstojeća povreda zakona ili regulative Z260.22. U izuzetnim okolnostima, viši profesionalni računovođa bi mogao postati svjestan stvarnog ili namjeravanog ponašanja zbog kojeg ima razloga vjerovati da neposredno predstoji povreda zakona ili regulative koja će nanijeti značajnu štetu ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Nakon što je najprije razmotrio je li o predmetnom pitanju primjereno raspravljati s menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje poslodavne organizacije, računovođa mora koristiti profesionalnu prosudbu i odlučiti o tome hoće li odmah obavijestiti nadležno tijelo kako bi spriječio ili umanjio negativne posljedice takve neposredno predstojeće povrede. Ako je obavještavanje učinjeno, takvo obavještavanje nadležnih tijela je dopušteno sukladno točki Z114.1. (
149. d)Kodeksa. Dokumentiranje 260.23. P1. Viši profesionalni računovođa se potiče da u odnosu na nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje iz djelokruga ovog odjeljka dokumentira sljedeće: • predmetno pitanje; • ishod razgovora s nadređenima računovođi, ako postoje, i onima koji su zaduženi za upravljanje, te drugim stranama; • na koji način su nadređeni računovođe, ako postoje, i oni koji su zaduženi za upravljanje reagirali na predmetno pitanje; • smjerove radnji koje je računovođa razmatrao, donesene prosudbe i odluke; • u kojoj mjeri je računovođa uvjerena da je ispunio svoje dužnosti u skladu s točkom Z260.17. Odgovornosti profesionalnih računovođa koji nisu viši profesionalni računovođe Z260.24. Ako profesionalni računovođa tijekom obavljanja profesionalnih aktivnosti postane svjestan slučaja nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje mora nastojati steći razumijevanje predmetnog pitanja. Ovo razumijevanje mora uključivati vrstu nepridržavanja ili potencijalnog nepridržavanja te okolnosti pod kojima se ono dogodilo ili bi se moglo dogoditi. 260.24. P1. Od profesionalnog računovođe se očekuje da primijeni svoje znanje, profesionalnu prosudbu i stručnost. Međutim od računovođe se ne očekuje da ima razinu poznavanja zakona i regulative višu od one koja je potrebna za ulogu računovođe u okviru poslodavne organizacije. Odluku o tome je li djelo nepridržavanje u konačnici donosi sud ili drugo nadležno tijelo. 260.24. P2. Ovisno o prirodi i važnosti predmetnog pitanja, profesionalni računovođa bi se mogao, na povjerljivoj osnovi, posavjetovati s drugim osobama iz poslodavne organizacije, s predstavnicima profesionalnog tijela ili pravnim savjetnikom. Z260.25. Ako profesionalni računovođa utvrdi nepridržavanje ili sumnja na nepridržavanje koje je nastalo ili bi moglo nastati, on mora, podložno točki Z260.9., o tom pitanju obavijestiti svog neposredno nadređenog kako bi tom nadređenom omogućio primjereno djelovanje. Ako se čini da je neposredno nadređeni računovođi umiješan u predmetno pitanje, računovođa mora o pitanju obavijestiti sljedeću višu razinu menadžmenta unutar poslodavne organizacije. Z260.26. U izuzetnim okolnostima, profesionalni računovođa može odlučiti da je obavještavanje nadležnog tijela o predmetnom pitanju primjereni smjer djelovanja. Ako profesionalni računovođa takvo obavještavanje obavi u skladu s točkom 260.20. P2. i A3., onda je takvo obavještavanje dopušteno sukladno točki Z114.1. (
150. d)Kodeksa. Prilikom obavještavanja nadležnih tijela, profesionalni računovođa mora djelovati u dobroj vjeri i biti oprezan u davanju izjava i iznošenju tvrdnji. Dokumentiranje 260.27. P1. Profesionalni računovođa se potiče da u odnosu na nepridržavanje ili sumnju na nepridržavanje iz područja koje uređuje ovaj odjeljak dokumentira sljedeće: • predmetno pitanje; • ishode razgovora s nadređenim računovođe, menadžmentom i, ako je to primjenjivo, onima koji su zaduženi za upravljanje, te drugim stranama; • na koji način je nadređeni računovođe reagirao na pitanje; • smjerove radnji koje je računovođa razmatrao, donesene prosudbe i odluke. ODJELJAK 270. PRITISAK RADI POVREDE TEMELJNIH NAČELA Uvod 270.1. Profesionalni računovođe su dužni pridržavati se temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdili, procijenili i postupali s prijetnjama. 270.2. Pritisak koji se radi na profesionalne računovođe ili koji oni čine mogao bi stvoriti prijetnju temeljem zastrašenosti ili drugu vrstu prijetnje pridržavanju jednog ili više temeljnih načela. Ovaj odjeljak sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira u takvim okolnostima. Zahtjevi i materijali za primjenu Opće odredbe Z270.3. Profesionalni računovođa ne smije: (
151. a)dopustiti da pritisak koji druge osobe rade na njega dovede do povrede temeljnih načela; ili (
152. b)raditi pritisak na druge osobe za koji zna ili ima razloga vjerovati da bi naveo te osobe na povredu temeljnih načela. 270.3. P1. Profesionalni računovođa bi prilikom obavljanja profesionalne aktivnosti mogao biti izložen pritisku koji stvara prijetnje pridržavanju temeljnih načela, kao što je prijetnja temeljem zastrašenosti. Pritisak bi mogao biti implicitan ili eksplicitan i mogao bi: • dolaziti iz organizacije koja zapošljava profesionalnog računovođu, primjerice od kolege ili nadređenog; • dolaziti od vanjskih pojedinaca ili organizacija, kao što su dobavljači, kupci ili zajmodavci; • proizlaziti iz unutarnjih ili vanjskih ciljeva i očekivanja. 270.3. P2. Primjeri pritiska koji bi mogao stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela uključuju: • Pritisak u vezi sa sukobima interesa: – pritisak od člana obitelji koji pokušava dobiti ugovor kao dobavljač organizacije koja zapošljava profesionalnog računovođu na način da izaberu njega a ne drugog potencijalnog dobavljača. Vidjeti i odjeljak 210., Sukobi interesa. • Pritisak u cilju utjecanja na pripre