← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-520/2023 od 2. ožujka 2023.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-520/2023 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-520/2023 od
  3. ožujka
  4. NN 33/2023 (24.3.2023.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-520/2023 od
  5. ožujka
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 595 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća te suci Mato Arlović, Mario Jelušić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji su ustavnom tužbom pokrenuli Ivica Vinarić iz Slavonskog Broda i Marko Vinarić iz Donjih Andrijevaca, koje zastupa Krešimir Pencinger, odvjetnik u Slavonskom Brodu, na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Brodsko-posavska županija, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za imovinsko-pravne poslove i besplatnu pravnu pomoć dužan je u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od 6 (šest) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«, donijeti rješenje u predmetu koji se pred tim tijelom vodi pod klasom: UP/I-943-04/06-01/
  9. III. Na temelju članka
  10. stavka
  11. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  12. i 49/
  13. – pročišćeni tekst), podnositeljima ustavne određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom
  14. stavkom
  15. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/
  16. i 5/14.) i to: – Ivici Vinariću iz Slavonskog Broda, V. Novaka 6, u iznosu od 3.278,00 EUR. – Marku Vinariću iz Donjih Andrijevaca, Sredanci 64, u iznosu od 3.278,00 EUR. IV. Naknadu iz točke III. izreke ove odluke isplaćuje Državni proračun u roku od tri

(3)mjeseca od podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Zahtjev podnositelja za naknadu troškova ustavnosudskog postupka se odbija. VI. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM
  1. Ivica Vinarić iz Slavonskog Broda i Marko Vinarić iz Donjih Andrijevaca, koje u ustavnosudskom postupku zastupa Krešimir Pencinger, odvjetnik u Slavonskom Brodu (u daljnjem tekstu: podnositelji) podnijeli su ustavnu tužbu na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) u povodu postupka izvlaštenja koji se nad njihovim nekretninama vodi pri Brodsko-posavskoj županiji, Upravnom odjelu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odsjeku za imovinsko-pravne poslove i besplatnu pravnu pomoć od
  5. i još nije okončan. U ustavnoj tužbi ističu da im je zbog duljine vođenja tog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. 1.
  6. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljeno je očitovanje nadležnog upravnog tijela i preslika dijela spisa. II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU
  7. Pravni prednik podnositelja ustavne tužbe Mato – Matija Vinarić bio je stranka u postupku koji su pokrenule Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb radi izvlaštenja nekretnina potrebnih za izgradnju autoceste Beli Manastir – Osijek – Svilaj. Hrvatske autoceste d.o.o. podnijele su prijedlog za donošenje rješenja o izvlaštenju nekretnina, tada u vlasništvu prednika podnositelja ustavne tužbe upisanih u z. k. ul. broj 34 k.o. Stružani. Upravni postupak je započeo
  8. te je prvostupanjsko tijelo, tada Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, donijelo rješenje klasa: UP/l-943-04/06-01/24, urbroj: 2178-01-03-02-06-10 od
  9. srpnja
  10. kojim su nekretnine izvlaštene te je određena naknada u iznosu od 2.235.220,56 kuna. Protiv tog rješenja prednik podnositelja izjavio je žalbu Ministarstvu pravosuđa
  11. srpnja
  12. 2.
  13. Prednik podnositelja ustavne tužbe je dopisom od
  14. studenoga
  15. požurio postupak kod drugostupanjskog tijela, a kako nije bilo odgovora, pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu podnio je tužbu radi šutnje administracije, koja je odbačena rješenjem broj: R-29/06 od
  16. travnja
  17. 2.
  18. U povodu žalbe prednika podnositelja Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Uprava za građansko pravo, donijelo je
  19. veljače
  20. rješenje klasa: UP/II – 943-04/06-01/289, urbroj: 514-03-07/1-07-6, kojim je poništilo prvostupanjsko rješenje, te naložilo novo vještačenje vrijednosti šuma koje su predmet vještačenja. Budući da prvostupanjsko tijelo nije postupilo po tom rješenju, prednik podnositelja je
  21. ožujka
  22. drugostupanjskom tijelu izjavio žalbu zbog propuštanja donošena rješenja, a drugostupanjsko tijelo je dopisom od
  23. travnja
  24. pozvalo prvostupanjsko tijelo da ga izvijesti o razlozima nedonošenja rješenja. Prvostupanjsko tijelo je izvijestilo dopisom od
  25. svibnja
  26. da je Ured »primoran usporiti postupke koji su vraćeni na ponovno rješavanje«. 2.
  27. Prednik podnositelja je korisniku izvlaštenja Hrvatskim autocestama
  28. svibnja
  29. uputio dopis s prijedlogom sklapanja nagodbe, a troškove nagodbe bi u cijelosti snosio prednik podnositelja. Zbog toga je rasprava određena za
  30. lipnja
  31. odgođena. Ministarstvo pravosuđa je dopisom od
  32. rujna
  33. reagiralo na požurnicu prednika podnositelja, no u postupku nije bilo aktivnosti. Dopisom od
  34. studenog
  35. prednik podnositelja se putem punomoćnika obratio Agenciji za upravljanje državnom imovinom radi sklapanja nagodbe u vezi poljoprivrednog zemljišta koje je predmet izvlaštenja. Agencija za upravljanje državnom imovinom je navedeni zahtjev uputila Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske kao tijelu nadležnom za postupanje. Nakon toga se prednik podnositelja obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu dopisom od
  36. siječnja
  37. Ministarstvo pravosuđa je svojim dopisom – požurnicom od
  38. veljače
  39. tražilo obavijest o stanju predmeta od prvostupanjskog tijela. Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu je izvijestilo punomoćnika prednika podnositelja dopisom od
  40. ožujka
  41. da nije ovlašteno za postupanje po zahtjevu za sklapanje nagodbe. 2.
  42. Na raspravi održanoj
  43. veljače 2015., prednik podnositelja ustavne tužbe je prihvatio procjenu sudskih vještaka iz prethodnog postupka i tražio donošenje rješenja o izvlaštenju. To je ponovljeno i na raspravi održanoj
  44. travnja
  45. Nakon toga zaključkom od
  46. svibnja
  47. prvostupanjsko tijelo je odredilo ponovno vještačenje. Prvostupanjsko tijelo je
  48. prosinca
  49. donijelo (drugo) rješenje o izvlaštenju. Prednik podnositelja ustavne tužbe je
  50. siječnja
  51. (po punomoćniku) izjavio žalbu protiv navedenog rješenja, a
  52. prosinca
  53. prednik podnositelja je preminuo tragičnim slučajem.
  54. Nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju podnositelji ustavne tužbe su po punomoćniku
  55. lipnja
  56. o tome izvijestili drugostupanjsko tijelo. Budući da drugostupanjsko tijelo nije u zakonu propisanom roku odlučilo o žalbi podnositelja ustavne tužbe, oni su
  57. listopada
  58. pred Upravnim sudom u Osijeku pokrenuli upravni spor zbog šutnje administracije. Navedeni postupak se vodio pod brojem Us 1-1309/18., a Upravni sud
  59. srpnja
  60. donio presudu kojom odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim su tužitelji tražili odluku u pogledu njihove žalbe. 3.
  61. Drugostupanjsko tijelo je
  62. prosinca
  63. dostavilo rješenje od
  64. studenoga
  65. kojim je poništeno drugo rješenje o izvlaštenju i vratilo predmet na ponovni postupak. Nakon toga prvostupanjsko tijelo je održalo rasprave
  66. rujna i
  67. listopada 2020.,
  68. srpnja i
  69. studenoga 2021.,
  70. travnja,
  71. srpnja i
  72. studenoga
  74. U vezi održavanja rasprava, prvostupanjsko tijelo u svom očitovanju od
  75. veljače
  76. navodi: »Prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine prvenstveno je prijeporan iznos naknade za šumu koja se nalazi na k.č.br. 115 i k.č.br. 116 k.o. Stružani. Riječ je o složenom postupku u kojem je do danas provedeno 5 vještačenja po vještacima šumarske struke. Vještački nalazi su u bitnome kontradiktorni te se utvrđena vrijednost šume do sada kretala u iznosima od cca. 390.000,00 kuna, 1.183.076,06 kuna, 2.091.847,00 kuna, 2.387.282,55 kuna te 2.213.241,00 kuna pri tome niti jedan od vještaka nije utvrdio ili uopće utvrđivao tržišnu vrijednost.« 4.
  77. Ustavna tužba podnesena je
  78. siječnja
  79. III. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE
  80. U odnosu na dopuštenost ustavne tužbe zbog dugotrajnosti upravnog postupka i upravnog spora Ustavni sud je izrazio stajališta u odluci broj: U-IIIA-4885/2005 od
  81. lipnja
  82. (»Narodne novine« broj 67/07.) i rješenju broj: U-IIIA-1527/2013 od
  83. veljače
  84. (»Narodne novine« broj 29/17.). U odluci broj: U-IIIA-4885/2005 Ustavni sud izrazio je sljedeća stajališta: »4.
  85. Ustavni sud ocjenjuje, međutim, da sredstva pravne zaštite protiv šutnje administracije vrlo često nisu djelotvorna za ubrzanje samih upravnih postupaka, što jasno pokazuje upravna praksa u Republici Hrvatskoj, pa se i dosadašnje pravno stajalište Ustavnog suda u tom pitanju mora promijeniti. Ustavni sud stoga utvrđuje da i neaktivnošću, odnosno neučinkovitošću tijela državne uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima, kad u upravnim stvarima odlučuju o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka u upravnom postupku, promatranom zajedno s trajanjem započetog upravnog spora, može doći do povrede članka
  86. stavka
  87. Ustava i članka
  88. stavka
  89. Konvencije u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu odlučivanja o pravima i obvezama stranaka. Trajanje samog upravnog spora pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, naime, ne pokazuje stvarno trajanje ‘spornog’ razdoblja odlučivanja o konkretnoj upravnoj stvari. Stoga se ubuduće pri odlučivanju o eventualnoj povredi članka
  90. stavka
  91. Ustava i članka
  92. stavka
  93. Konvencije, u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, u obzir treba uzimati razdoblje trajanja upravnog spora zajedno s razdobljem trajanja prethodnog upravnog postupka u istoj upravnoj stvari, s tim da se ono računa od dana kada je nastao ‘spor’ u smislu članka
  94. stavka
  95. Konvencije. (…) Na kraju se posebno napominje da – u situacijama u kojima je moguće koristiti sredstva pravne zaštite protiv šutnje administracije – Ustavni sud neće razmatrati duljinu ‘spornog’ dijela prethodno okončanog upravnog postupka ako se podnositelji izrijekom ne pozovu na njegovo nerazumno trajanje i ujedno ne dokažu da su u tom postupku koristili sredstva pravne zaštite protiv šutnje administracije. (…) 4.
  96. Od prethodne pravne situacije treba razlikovati onu kod koje na nerazumnu duljinu odlučivanja o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka u upravnim i upravnosudskim postupcima utječe činjenica što Upravni sud Republike Hrvatske i više puta vraća upravnu stvar na ponovni upravni postupak, najčešće zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenih činjenica. Takva upravna i upravnosudska praksa ukazuju na bitne nedostatke u sustavu postupovnog upravnog prava u Republici Hrvatskoj. Budući da ni žalba ni tužba zbog šutnje administracije nisu namijenjene za ispravljanje tih nedostataka niti se tim pravnim sredstvima oni mogu ispraviti, Ustavni sud zaključuje da pravna sredstva namijenjena zaštiti protiv šutnje administracije sama po sebi ne predstavljaju djelotvorno domaće pravno sredstvo za navedene situacije. Stoga Ustavni sud utvrđuje da u situacijama opetovanog ponavljanja upravnih postupaka zbog poništavanja upravnih akata i vraćanja predmeta na ponovni upravni postupak od strane Upravnog suda Republike Hrvatske ima razumnog opravdanja sagledavati ukupno trajanje upravnih i upravnosudskih postupaka zajedno, i na toj osnovi prosuđivati eventualnu povredu podnositeljevog ustavnog prava zajamčenog člankom
  97. stavkom
  98. Ustava i konvencijskog prava zajamčenog člankom
  99. stavkom
  100. Konvencije.« 5.
  101. U rješenju broj: U-IIIA-1527/2013 Ustavni sud je, u odnosu na dopuštenost ustavne tužbe, zauzeo sljedeće stajalište: »2.
  102. Nadalje, Ustavni sud primjećuje da je ustavna tužba podnesena nakon stupanja na snagu Zakona o sudovima (‘Narodne novine’ 28/
  103. i 33/15.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13) koji u glavi VI. naslova ‘Zaštita prava na suđenje u razumnom roku’ propisuje novi, drugačiji, model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na razdoblje prije njegova stupanja na snagu (
  104. ožujka 2013.). Novi model uređenja ustavnog prava na suđenje u razumnom roku obuhvaća dva pravna sredstva zaštite: zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (članak
  105. stavak
  106. točke
  107. i
  108. ZoSud-a/13.). Člankom
  109. stavkom
  110. ZoSud-a/13 propisano je da se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi sudu pred kojim se postupak vodi, dok o zahtjevu odlučuje predsjednik suda odnosno njegov zamjenik (stavak
  111. članka
  112. ZoSud-a/13). Iz ustavne tužbe ne proizlazi da su podnositelji iskoristili pravna sredstva iz članka
  113. Zakona o sudovima (‘Narodne novine’ broj 28/13., 33/
  114. i 82/15.).
  115. Ustavni sud podsjeća na svoje stajalište izraženo u rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od
  116. prosinca
  117. (‘Narodne novine’ broj 8/15.) prema kojem je, pored općih postupovnih pretpostavki koje mora ispunjavati svaka ustavna tužba, pretpostavka za odlučivanje o ustavnoj tužbi u kojoj je istaknuta povreda ustavnog prava na suđenje u razumnom roku na temelju članka
  118. Ustavnog zakona, u pravilu i ta da je podnositelj koristio sva dopuštena pravna sredstva protiv nerazumne duljine postupka.« 5.
  119. Podnositelji i njihov prednik su koristili raspoloživo sredstvo za ubrzavanje postupka uz primjenu instituta šutnje uprave. Dva puta su pokretali takav postupak – prvi put pred tada nadležnim Županijskim sudom u Slavonskom Brodu (tužba je odbačena
  120. travnja
  121. nakon što je drugostupanjsko tijelo odlučilo o žalbi) i pred Upravnim sudom u Osijeku (tužba je odbijena
  122. srpnja
  123. nakon što je drugostupanjsko tijelo odlučilo o žalbi). IV. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE
  124. Ustavni sud je zauzeo stajalište da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja. 1) Duljina upravnog postupka
  125. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi upravni postupak je po treći puta u tijeku pred prvostupanjskim upravnim tijelom, a ustavna tužba je podnesena
  126. siječnja
  128. Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost uzevši u obzir trajanje upravnog postupka. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u razmatranom razdoblju vodio od
  129. srpnja
  130. kada je prednik podnositelja podnio prvu žalbu na prvostupanjsko rješenje, do donošenja odluke u ovom predmetu u trajanju od šesnaest
(16)godina, sedam
(7)mjeseci i dva dana. Stoga je potrebno sagledati ukupno trajanje upravnog postupka. 2) Složenost upravnog predmeta
  1. Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju riječ o složenijem predmetu u kojem je trebalo provesti više vještačenja po vještacima šumarske struke radi procjene šume koja je bila predmet izvlaštenja. 3) Postupanje nadležnog upravnog tijela
  2. Postupak se vodio od početka
  3. pred prvostupanjskim tijelom koje je prvi put usvojilo zahtjev za izvlaštenje rješenjem od
  4. srpnja
  5. i odredilo naknadu za izvlaštene nekretnine. To je rješenje poništeno drugostupanjskim rješenjem od
  6. veljače
  7. Nakon toga prednik podnositelja je nastojao sklopiti nagodbu oko visine naknade, u čemu nije uspio. Od početka
  8. do početka
  9. nije bilo rasprava u upravnom postupku. Drugo rješenje o izvlaštenju je doneseno
  10. prosinca
  11. i poništeno je drugostupanjskim rješenjem
  12. studenoga
  13. Trenutno je u tijeku prvostupanjski postupak određivanja visine naknade za izvlaštene nekretnine u kome je održano ukupno sedam rasprava, a naknada još nije utvrđena. 4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe
  14. Ustavni sud ocjenjuje da podnositelji nisu pridonijeli duljini trajanja postupka. V. OCJENA USTAVNOG SUDA
  15. Razumnost duljine postupka uvijek se mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela, te važnosti predmeta postupka za podnositelja.
  16. U vrijeme odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak je po treći put u tijeku pred prvostupanjskim tijelom pa Ustavni sud utvrđuje da je u razmatranom razdoblju trajao od
  17. srpnja
  18. kada je prednik podnositelja podnio prvu žalbu na prvostupanjsko rješenje, do donošenja odluke u ovom predmetu u trajanju od šesnaest
(16)godina, sedam
(7)mjeseci i dva dana. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju radi o složenijem predmetu, koji je proveden pred upravnim tijelima u dva navrata i u dva stupnja nadležnosti i trenutno je postupak treći puta pred prvostupanjskim tijelom. Prvostupanjsko tijelo je bilo neaktivno u razdoblju od osam godina. Spis je u dva navrata razmotren i pred sudovima nadležnim za upravne sporove u predmetima izvlaštenja povodom tužbi zbog šutnje administracije, te da podnositelji u razmatranom razdoblju nisu pridonijeli duljini trajanja postupka.
  1. Ustavni sud utvrđuje da je postupak u pravno relevantnom razdoblju trajao više od šesnaest godina i šest mjeseci (od čega valja odbiti tri godine koliko je trajao postupak oko nasljeđivanja prednika podnositelja ustavne tužbe). Imajući u vidu duljinu trajanja postupaka, uz primjenu relevantnih kriterija, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo na pošteno suđenje u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, zajamčeno člankom
  2. stavkom
  3. Ustava. VI. IZREKA ODLUKE I NALOG
  4. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, na temelju članka
  5. stavaka
  6. i
  7. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u izreci. Na temelju članka
  8. stavaka
  9. i
  10. Ustavnog zakona određeno je da je voditelj Odsjeka za imovinsko-pravne poslove i besplatnu pravnu pomoć Brodsko-posavske županije dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od njezine otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.
  1. Sukladno članku
  2. stavku
  3. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Ustavni sud je utvrdio visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti konkretnog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnosti gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  4. U odnosu na zatraženi trošak sastavljanja ustavne tužbe, Ustavni sud ističe da u skladu s člankom
  5. Ustavnog zakona svaki sudionik snosi svoje troškove, ako Ustavni sud ne odluči drukčije. Ustavni sud nije utvrdio razloge za drukčije postupanje s obzirom na to da u konkretnom slučaju podnositelji prigovaraju duljini postupka te se stoga prema ocjeni Ustavnog suda ne radi o složenijem predmetu, zbog čega je i odlučeno kao u točki V. izreke.
  6. Odluka o objavi temelji se na članku
  7. Ustavnog zakona (točka VI. izreke). Broj: U-IIIA-520/2023 Zagreb,
  8. ožujka
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća Ingrid Antičević Marinović, v. r. Odluka, NN 33/2023-595 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 33/2023 Broj dokumenta u izdanju: 595 Stranica tiskanog izdanja: 50 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 24.3.
  10. ELI: /eli/sluzbeni/2023/33/595 PDF Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  11. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.