Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. NN 45/2023 (26.4.2023.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. Ustavni sud Republike Hrvatske 786 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Miroslav Šeparović, predsjednik, te suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić, Goran Selanec i Miroslav Šumanović, odlučujući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i zakonom, na sjednici održanoj 18. travnja 2023. donio je ODLUKU I. Utvrđuje se da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. bila u nesuglasnosti s člankom 90. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.). II. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.). III. Ukinuta točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.) prestaje važiti u roku od šest mjeseci od dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. i RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom točke I. i II. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM 1. Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19.) donio je na temelju članka 21.a Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« broj 114/15. i 103/18.), ministar zaštite okoliša i energetike. Objavljena je u »Narodnim novinama« broj 3 od 9. siječnja 2019., a stupila je na snagu danom donošenja 21. prosinca 2018. Ispravak Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta objavljen je u »Narodnim novinama« broj 17 od 20. veljače 2019. Na dan donošenja ove odluke na snazi je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.; u daljnjem tekstu: Odluka). 2. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Odluke s Ustavom i zakonom podnijeli su: – 21. veljače 2019. trgovačko društvo Bošana d.o.o., Biograd na Moru, zastupano po Marinu Birkiću i Filipu Periću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Birkić & Perić j.t.d., Zadar (U-II-845/2019) i – 17. svibnja 2019. Grad Supetar, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. Zagreb (U-II-2160/2019). 2.1. Budući da je riječ o prijedlozima kojima se iz istih ili sličnih razloga osporava ista Odluka, Ustavni sud spojio je postupke i o svim prijedlozima odlučio jednom odlukom. 3. Na temelju članka 42. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud zatražio je od Ministarstva zaštite okoliša i energetike (sada Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja; u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i dobio je očitovanje o navodima predlagatelja. Ministarstvo se podneskom klasa: 040-01/19-02/54, ur. broj: 517-10-2-19-2 od 5. rujna 2019. očitovalo na prijedlog trgovačkog društva Bošana d.o.o, a podnescima klasa: 011-01/19-01/172, ur. broj: 517-10-2-19-2 od 6. rujna 2019. i klasa: 011-01/19-01/172, ur. broj: 517-10-2-20-5 od 24. studenoga 2020. očitovalo se na prijedlog i dopunu prijedloga Grada Supetra. 3.1. Također, Ustavni sud zatražio je na temelju članka 42. stavka 1. u vezi s člankom 25. stavkom 1. Ustavnog zakona od Ministarstva za potrebe ovog ustavnosudskog postupka dodatna očitovanja (detaljno navedena u glavi V. ove odluke), na koja se Ministarstvo očitovalo podneskom klasa: 011-01/19-01/172, ur. broj: 517-10-2-20-5 od 24. studenoga 2020. i podneskom klasa: 011-01/19-01/172, ur. broj: 517-14-22-12 od 11. srpnja 2022. (zaprimljenima na Ustavnom sudu 18. srpnja 2022.). 3.2. S obzirom na to da je uvidom u službene internetske stranice Europske komisije Ustavni sud utvrdio da je Europska komisija u različitim postupcima u području zaštite okoliša uputila Republici Hrvatskoj ili službenu opomenu ili obrazloženo mišljenje zbog povrede prava Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), od Vlade Republike Hrvatske i predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj zatraženo je da se Ustavnom sudu dostavi dokumentacija i komunikacija s Europskom komisijom vezana uz navedene predmete. Traženo je Vlada Republike Hrvatske dostavila uz podnesak klasa: 022-03/22-39/01, ur. broj: 50301-21/32-22-1 od 13. siječnja 2022. 3.3. Ustavni sud na temelju članka 25. stavka 1. Ustavnog zakona, zatražio je od predlagatelja da se dodatno očituju na navode iz podnesenih prijedloga. Predlagatelj, trgovačko društvo Bošana d.o.o., Biograd na Moru (broj: U-II-845/2019), očitovalo se Ustavnom sudu podneskom od 24. lipnja 2022. (vidi točku 5.3. odluke), a predlagatelj Grad Supetar nije dostavio svoj odgovor. II. OSPORENA ODLUKA 4. Osporenom je Odlukom, u cilju provedbe mjere 4.1 – izrada plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada definirane u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017. – 2022. godine (»Narodne novine« broj 3/17.), u skladu s dokumentom: Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske određen redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama, odabir odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjenja kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do izgradnje i početka rada centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. U točki II. Odluke navedena su Odlagališta neopasnog otpada po županijama koja se zatvaraju do 31. prosinca 2018. U točki III. Odluke navedeno je da su odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjenja kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do početka rada centara za gospodarenje otpadom navedena u dokumentu: Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske i čine njegov sastavni dio. III. PRIGOVORI PREDLAGATELJA 5. Predlagatelj trgovačko društvo Bošana d.o.o., Biograd na Moru (broj: U-II-845/2019) smatra da Odluka ima retroaktivno djelovanje jer je stupila na snagu danom donošenja (21. prosinca 2018.), odnosno prije objave u »Narodnim novinama« broj 3/19. od 9. siječnja 2019. 5.1. Također, ovaj predlagatelj Odluku smatra suprotnom članku 178. stavku 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.; u daljnjem tekstu: ZOGO:94/13-98/19) koji je propisivao da se postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju u skladu sa ZOGO-om:94/13-98/19 u roku od 12 mjeseci od dana puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi odlagalište, te da bi se prema navedenom članku ZOGO-a:94/13-98/19 neusklađena odlagališta mogla zatvoriti tek kada se otvore Centri za gospodarenje otpadom, dok Centri za gospodarenje otpadom još nisu pušteni u rad. 5.2. Smatra i da se Odlukom njemu, kao trgovačkom društvu čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave – Grad Biograd na Moru, kojem je dozvoljeno obavljanje djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja neopasnog otpada na lokaciji odlagališta »Baštijunski brig«, zadire u njegovo pravo obavljanja djelatnosti. Naime, ističe da ne može zbrinjavati otpad na »Baštijunskom brigu« jer je u skladu s Odlukom odlagalište »Baštijunski brig« zatvoreno, dok otpad s tog odlagališta ne može zbrinuti i uputiti na odlagalište »Diklo« jer to odlagalište ne želi primiti njihov otpad te su pisano izjavili da nisu u mogućnosti na odlagalištu »Diklo« zaprimiti otpad koji se prikupi na području grada Biograda na Moru, dok Centar za gospodarenje otpadom za područje Zadarske županije Biljanje Donje nije pušten u rad, odnosno nije niti započela gradnja tog Centra za gospodarenje otpadom. Stoga predlaže ukinuti Odluku u cijelosti. U skladu s člankom 45. Ustavnog zakona predlaže da Ustavni sud do donošenja konačne odluke o prijedlogu privremeno obustavi izvršenje Odluke. 5.3. Predlagatelj trgovačko društvo Bošana d.o.o., Biograd na Moru, u svom je odgovoru na zatraženo očitovanje Ustavnog suda između ostalog navelo: »Odlagalište ‘Diklo’ ne preuzima neopasni otpad koji je preusmjeren sa odlagališta ‘Baštijunski brig’ … Resorno ministarstvo, Državni inspektorat, niti jedno drugo nadležno tijelo nisu poduzeli niti jednu radnje u pravcu omogućavanja odlaganja otpada koji je sa odlagališta ‘Baštijunski brig’ trebao biti odlagan na odlagalište Diklo. Grad Biograd na Moru kao osnivač i vlasnik trgovačkoga društva Bošana d.o.o. je zbog potrebe hitnog rješavanja problema odlaganja otpada zatražio od Općine Polača da se označeni otpad odlaže na odlagalište Jagodnja Gornja (Općina Polača). Do današnjeg dana nije došlo do izmjene dokumenta Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske koja čini sastavni dio sporne Odluke ... Dakle, sporna Odluka ... točki III. označava da je sastavni dio Odluke i dokument – Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske dokument. U tom istom dokumentu ... je naznačeno: Zbog ne ispunjavanja kriterija za nastavak rada hitno je potrebno odlagalište ‘Baštijunski brig’ zatvoriti do konca 2018. i provesti postupak sanacije. Nakon zatvaranja, odlaganje otpada se treba preusmjeriti na najbliže odlagalište ‘Diklo’ koje ima dovoljan kapacitet za prihvat otpada nakon zatvaranja predmetnog odlagališta. (…) Međutim, sporna odluka se uopće ne provodi na način kako je u njezinom sastavnom djelu naznačeno (opasni otpad se trebao odlagati na odlagalište Diklo – Zadar) već je osnivač i vlasnik predlagatelja samoinicijativno zatražio od susjedne Općine Polača da dopusti da se neopasni otpad sa područja Grada Biograda na Moru odlaže na odlagalište Jagodnja Gornja – vlasništvo Općine Polača. Da je Grad Biograd čekao da nastalu situaciju razriješe nadležna tijela otpad iz 2019. godine još uvijek se ne bi adekvatno zbrinuo. Grad Biograd je o toj činjenici obavijestio resorno ministarstvo koje je pismenom od 16. 08. 2019 godine dostavilo mišljenje u kojem se navodi slijedeće : ... postoje opravdani razlozi da se otpad koji se odlaže na odlagalište ‘Baštijunski brig’ preusmjeri na odlagalište ‘Jagodnja Gornja’.« 6. Predlagatelj Grad Supetar (broj: U-II-2160/2019) smatra Odluku nesuglasnom s člancima 3., 5., 90., 128. stavcima 1. i 2., 129.a stavcima 1. i 3. Ustava, te sa Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (»Narodne novine« broj 14/97., 2/07., 04/08. i 05/08.; u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Europske povelje), te sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje članaka 31. stavka 1., 46. stavaka 1. i 2., 53. stavka 4. i 90. stavka 1., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak pročišćenog teksta i 123/17.; u daljnjem tekstu: ZLPRS). 6.1. Odluku smatra nesuglasnu s člankom 3. Ustava i člankom 90. Ustava s obzirom na to da je stupila na snagu prije nego što je objavljena u »Narodnim novinama«, te ističe da takvo donošenje Odluke Ministarstva s povratnim djelovanjem bez vakacijskog razdoblja u kojem bi se građani Republike Hrvatske upoznali s odredbama novog propisa, ima iznimno negativan učinak na povjerenje građana u pravni poredak i pravnu sigurnost. 6.2. Predlagatelj napominje kako donošenjem Odluke kojom se zatvara odlagalište neopasnog otpada »Košer« u Općini Pučišća te se sav otpad preusmjerava na odlagalište neopasnog otpada »Kupinovica« u Gradu Supetru Ministarstvo, kao donositelj sporne Odluke, krši i odredbe Ustava kojima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Ističe kako donositelj Odluke, odnosno ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske donošenjem Odluke uređuje pitanja obavljanja poslova koji se odnose na komunalno gospodarstvo, a koje poslove osobito obavljaju općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu, te da je stoga očito kako ministar takvim postupanjem zadire u nadležnost tijela lokalne samouprave i izravno krši članak 5. stavak 1. Ustava u vezi s člankom 16. i člankom 69. Ustava. 6.3. Predlagatelj ovdje napominje i kako je ministar donio predmetnu Odluku na temelju članka 21.a Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« broj 114/15., 103/18. i 56/19.; u daljnjem tekstu: Pravilnik), no kako za donošenje takve Odluke nije imao osnova s obzirom na to da je člankom 21. stavkom 1. Pravilnika određeno da se odlagalište ili dio odlagališta može zatvoriti i/ili prestati s radom kada se ostvare uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli iz članka 18. Pravilnika, ili nakon odobrenja nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu na zahtjev odlagatelja ili na temelju obrazložene odluke nadležnog tijela, a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni, jer kapaciteti odlagališta »Kupinovica« na koje bi se trebao deponirati otpad sa zatvorenog odlagališta nisu dovoljni za prihvat dodatnog otpada osim onog s područja grada Supetra čije je odlagalište »Kupinovica«. Stoga je očito i da je ministar zaštite okoliša i energetike pogrešno utvrdio činjenično stanje te donio Odluku koja nije u suglasnosti s odredbom članka 21. stavka 1. Pravilnika. 6.4. Nadalje navodi da ZLPRS sadrži odredbe u kojima se decidirano određuje da upravo predstavnička tijela lokalne samouprave donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave, te da je u skladu s člankom 35. stavkom 2. ZLPRS-a upravo predstavničkom tijelu dodijeljena obveza donošenja akata kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga, zbog čega smatra da je predmetnu Odluku u ovom slučaju trebalo donijeti predstavničko tijelo predlagatelja (Gradsko vijeće Grada Supetra), a ne ministar. 6.5. Smatra da osporavana Odluka dovodi u pitanje postojeći Plan gospodarenja otpadom Grada Supetra za razdoblje od 2017. do 2022. godine, ishođenu građevinsku dozvolu za sanaciju deponija »Kupinovica«, predviđeni obuhvat deponija, veličinu privremene plohe, preostali kapacitet deponija »Kupinovica«, a posebno se postavlja pitanje kakav bi utjecaj dodatne količine otpada imale na okoliš te koliko dugo bi se sav otpad s otoka Brača trebao odlagati u Gradu Supetru uzimajući u obzir da izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom »Lečevica« nije još niti započela. 6.6. Predlagatelj Grad Supetar je 12. studenoga 2019. Ustavnom sudu podnio podnesak nazvan »dopuna zahtjeva za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti« u kojem navodi da je Grad Supetar od siječnja 2005. do ožujka 2019. s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) potpisao Osnovni Ugovor o korištenju sredstava Fonda za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada »Kupinovica«, te ukupno 11 (jedanaest) dodataka navedenome Ugovoru i da je cjelokupna procedura izrade dokumentacije za navedenu sanaciju započela 2013./2014. godine na temelju analize i podataka prikupljenih isključivo s područja koje pripada Gradu Supetru, te su u tom smislu izrađena i ishođena lokacijska dozvola za sanaciju postojećeg komunalnog otpada »Kupinovica«, građevinska dozvola, te Izvedbeni projekt sanacije postojećeg odlagališta komunalnog otpada »Kupinovica«. Navodi i da je uz navedeno donesen Plan gospodarenja otpadom Grada Supetra za razdoblje 2017. – 2022., koji se temelji isključivo na količini otpada koji nastane na području Grada Supetra. Predlagatelj tvrdi da će Grad Supetar imati poteškoće i neće biti u mogućnosti primiti sredstva EU-a ili Fonda jer se postupak sanacije deponija zasniva na građevinskoj dozvoli u koju su uračunate isključivo količine otpada s područja Grada Supetra, a da sanacija odlagališta još nije započela, što bi prema predlagatelju značilo da odlagalište »Kupinovica« ne ispunjava osnovne preduvjete za primanje duple količine otpada bez početka sanacije postojećeg stanja koju ne mogu samostalno financirati. Smatra da ako bude potrebno zaprimati otpad s cjelokupnog područja otoka Brača bit će potrebno i revidirati navedenu dokumentaciju u skladu s novim ulaznim podacima cijelog otoka Brača, a da će Grad Supetar imati i dodatne troškove radi izrade nove Procjene potrebe studije utjecaja na okoliš i izmjene građevinske dozvole jer količine koje se spominju u važećoj dozvoli više neće odgovarati stvarnom stanju. Predlagatelj također ističe da će za Grad Supetar nastati novi troškovi i izmjenom plana gospodarenja otpadom jer se radi o dugoročnom dokumentu po kojem jedinice lokalne samouprave postupaju i raspoređuju svoja sredstva. IV. OČITOVANJE NADLEŽNOG MINISTARSTVA NA PRIGOVORE PREDLAGATELJA 7. U očitovanju od 5. rujna 2019. na prigovore iz prijedloga predlagatelja trgovačkog društva Bošana d.o.o., Biograd na Moru, Ministarstvo je navelo: »Nastavno na navedeno, Ministarstvo ističe da je sukladno odredbi članka 23. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj: 94/13 i 73/17; u daljnjem tekstu: ZOGO) gospodarenje otpadom od interesa za Republiku Hrvatsku, a gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo propisivanjem mjera gospodarenja otpadom dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Sukladno odredbi članka 17. stavka 1. točke 12. ZOGO-a Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017. – 2022. godine (Narodne novine broj 3/17; u daljnjem tekstu: Plan), objavljen 11. siječnja 2017., određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom iz članaka 24., 25., 54. i 55. ZOGO-a i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpadom propisanih pravilnikom iz članka 53. stavka 3. ZOGO-a, određuju se mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom i morskom prostoru pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno na prostoru na kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju i sadrži mjere i smjernice (politike) za provedbu Plana. Obaveze Republike Hrvatske koje se odnose na odlagališta otpada određene su u pristupnom ugovoru Europskoj Uniji, a te obveze su prenesene ZOGO-om. Odlaganje otpada i uvjeti koje moraju ispuniti odlagališta otpada u državama članicama EU definirani su u Direktivi Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1., dalje u tekstu: Direktiva o odlagalištima otpada). S obzirom da je Republika Hrvatska pristupila EU 2013. godine bilo je potrebno propisane uvjete iz navedene Direktive o odlagalištima otpada prilagoditi postojećem stanju odlagališta otpada u RH. Zbog toga su u Pristupnom ugovoru RH u EU određene prijelazne mjere odnosno novi rokovi za postizanje usklađenosti s Direktivom o odlagalištima otpada. Tako se RH obvezala smanjiti količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta, zatim da sva odlagališta otpada do 31. prosinca 2018. godine moraju ispunjavati uvjete iz Direktive te smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagališta što je određeno u člancima 24. i 25. ZOGO-a. U Planu, pod naslovom ‘1.2.1.6 Odlagališta otpada’, je određeno i usmjereno gospodarenje otpadom na način kako slijedi: ‘Uzimajući u obzir znatan broj neusklađenih odlagališta neopasnog otpada, te ciljeve postupnog smanjenja količina otpada koji se odlaže na neusklađena odlagališta, s prestankom odlaganja otpada 31. prosinca 2018. godine, neophodno je predvidjeti postupno preusmjeravanje otpada na odlagališta koja su usklađena ili u kratko vrijeme mogu postati usklađena. Postojeća odlagališta otpada, odnosno plohe/kazete na odlagalištima, koja će nakon 31. prosinca 2018. godine ispunjavati uvjete za rad (usklađena) moći će nastaviti s radom, a odlagališta koja ne ispunjavaju uvjete za nastavak rada, sukladno propisu kojim je reguliran način i uvjeti odlaganja otpada i rada za odlagališta otpada (neusklađena odlagališta), morat će se zatvoriti. Odluka o prestanku, odnosno nastavku rada odlagališta koje se smatra usklađenim nakon 31. prosinca 2018. godine, kao i odluka o usklađenju odlagališta ili dijela odlagališta (aktivne plohe/kazete) uz sanaciju zatvorenih ploha/kazeta, odgovornost je vlasnika odnosno operatera koji upravlja tim odlagalištem. S obzirom na obvezu prestanka odlaganja na neusklađenim odlagalištima nakon 2018. godine Planom je predviđena mjera 4.1. ‘Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada koja će uključivati i analizu za daljnje kapacitete i mogućnosti za odlaganje otpada na usklađenim odlagalištima otpada11. Pobijanom odlukom u cilju provedbe mjere 4.1 – izrada plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada definirane u Planu, a sukladno dokumentu: Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske (objavljenom na mrežnoj stranici Ministarstva https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/otpad/strategije-planovi-i-programi-1274/1274), određuje se redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama, odabir odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada do izgradnje i početka rada centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Ministarstvo ističe da su sve jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) upoznate sa svojom obavezom saniranja i zatvaranja odlagališta još od 2013. godine kada je RH pristupila u EU i kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Isto tako jedinice lokalne samouprave su svjesne da će odlaganje otpada u budućnosti bit svedeno na najmanju moguću mjeru. Osim što odlagališta otpada moraju biti opremljena i njima se mora upravljati sukladno spomenutoj Direktivi o odlagalištima otpada, treba naglasiti red prvenstva gospodarenja otpadom propisan člankom 7. ZOGO-a. Njime se odlaganje otpada smješta na posljednje mjesto iza sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i drugih postupaka oporabe npr. energetske oporabe. Upravo na temelju reda prvenstva gospodarenja otpadom određeni su ciljevi za odlaganje otpada u državama članicama EU prema kojima se odlaganje otpada mora smanjiti na 10 % do 2035. godine. Da bi bila jasnija ozbiljnost i zahtjevnost ovog cilja za RH treba spomenuti daje u RH 2017. godine odloženo čak 72 % otpada. Dakle, zatvaranje odlagališta otpada nije iznenadna odluka već dugogodišnja obveza kako RH tako i svih JLS koje su trebale biti spremne na poštivanje roka za izvršenje ove obveze. One JLS koje nisu pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za zatvaranje odlagališta i prihvat otpada sa zatvorenih odlagališta morat će ubrzano ispuniti sve propisane uvjete, a što uključuje i pobijanu Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta.« 7.1. U svom se očitovanju od 6. rujna 2019. na prigovore predlagatelja Grada Supetra Ministarstvo očitovalo na sljedeći način: »Ministarstvo se slaže s izrečenim stavom Predlagatelja da je svrha članka 90. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske da se građani Republike Hrvatske upoznaju s propisima u skladu s kojima moraju postupati no pritom Ministarstvo ističe da bi bilo potpuno nerealno za očekivati da se ovlaštenici koji se bave djelatnošću gospodarenja otpadom u kratkom roku pripreme za zatvaranje odlagališta odnosno primanje otpada sa zatvorenih odlagališta u slučaju da su pobijanom Odlukom po prvi put obaviješteni o navedenoj obvezi, a iz svega naprijed navedenog razvidno je kako su ovlaštenici koji se bave djelatnošću gospodarenja otpadom upoznati sa svojim obvezama vezano uz odlagališta otpada od 2013. godine odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Vezano uz izrečeni stav Predlagatelja da je Ministarstvo postupilo protivno Zakonu o potvrđivanju Europske povelje i ZLPRS-u očitujemo se na sljedeći način: Predlagatelj je propustio navesti cijelu odredbu članka 4. stavka 3. Zakona o potvrđivanju Europske povelje koja glasi: ‘Javne će se ovlasti obavljati tako da se preferira da pripadaju vlastima koje su najbliže građanima. Prilikom dodjele ovlasti nekoj drugoj vlasti mora se voditi računa o širini i prirodi zadaće i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.’ Iz navedenog stavka kao i iz cijelog Zakona o potvrđivanju Europske povelje je vidljivo da ista predlaže prijenos ovlasti vlastima koje su najbliže građanima no istodobno prepoznaje mogućnost različitih situacija u kojima isto ne bi bilo moguće te omogućuje da se te ovlasti dodijele nekoj drugoj vlasti ovisno o širini i prirodi zadaće i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Ministarstvo navodi da je člankom 21. stavkom 3. ZOGO-a propisano da nadležno upravno tijelo odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave odnosno grada Zagreba usklađen s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koji, na temelju članka 17. stavka 3. ZOGO-a, izrađuje Ministarstvo a donosi Vlada Republike Hrvatske. Iz navedenog je vidljivo da je ZOGO-om propisano da iako jedinice lokalne samouprave mogu donositi planove gospodarenja otpadnom za svoje područje ti isti planovi moraju dobiti prethodnu suglasnost nadležnog upravnog tijela odnosno Ministarstva. Članak 4. stavak 4. Zakona o potvrđivanju Europske povelje propisuje da nadležnosti koje su povjerene lokalnim jedinicama moraju biti, u pravilu, potpune i cjelovite. Njihovo obavljanje ne smije biti onemogućeno ili ograničeno od neke druge središnje ili regionalne vlasti, osim kada to dopušta zakon. Iz navedenog je vidljivo da Zakon o potvrđivanju Europske povelje omogućuje državama da zakonom ograniče ovlasti jedinica lokalne samouprave, a isto je učinjeno ZOGO-om. S obzirom na navedeno Ministarstvo ističe da gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo propisivanjem mjera gospodarenja otpadom dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. One JLS koje nisu pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za zatvaranje odlagališta i prihvat otpada sa zatvorenih odlagališta morat će ubrzano ispuniti sve propisane uvjete, a što uključuje i pobijanu Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ministarstvo smatra da ne postoje osnovani razlozi da se prihvati prijedlog Predlagatelja da se privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi Odluke, a do donošenja konačne odluke povodom prijedloga Predlagatelja s obzirom da su ovlaštenici koji se bave djelatnošću gospodarenja otpadom upoznati sa svojim obvezama vezano uz odlagališta otpada od 2013. godine odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji.« 7.2. Na dopunu prijedloga Grada Supetra Ministarstvo se očitovalo na sljedeći način: »… razvidno je da se argumenti odnose isključivo na daljnji postupak ugovaranja sufinanciranja sanacije i proširenja odlagališta ‘Kupinovica’ između Grada Supetra i Fonda te da ti argumenti nisu niti na koji način temelj za ocjenu suglasnosti određenih odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 94/13, 73/17 i 14/19, u daljnjem tekstu: Zakon) s Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14). Dakle, osoba koja upravlja odlagalištem ‘Kupinovica’ mora sukladno članku 26. stavcima 10. i 11. Zakona i prema definiranoj dinamici u dokumentu: Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Dinamika) koji je sastavni dio Odluke, a koja je donesena za provedbu mjere u poglavlju 7.4 ‘Mjere sanacija lokacija onečišćenih otpadom’, u tablici 23., broj 4.1. ‘Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada’ iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. (Narodne novine, broj 3/17, u daljnjem tekstu: Plan), preuzimati miješani komunalni iz ostalih JLS otoka Brača. Sufinanciranje sanacije odlagališta ‘Kupinovica’ je omogućeno sredstvima Fonda o čemu stranke sklapaju ugovor. Ugovorni odnosi između Fonda i Grada Supetra su isključivo odnosi tih dviju stranaka koji sve eventualne probleme moraju rješavati međusobno.« V. OČITOVANJE NADLEŽNOG MINISTARSTVA NA TRAŽENO OČITOVANJE USTAVNOG SUDA 8. Ustavni sud zatražio je od Ministarstva očitovanje podneskom od 1. listopada 2020. sljedećeg sadržaja: »1. precizno i sveobuhvatno iskažete u kojoj fazi je izgradnja Centara za gospodarenje otpadom i koji je predviđeni rok njihove izgradnje, a posebno (ali ne isključivo): • postoje li izrađeni projektni nacrti za sve RC u Hrvatskoj; za koje postoje, a za koje ne; izlistati za svaki RC zasebno • jesu li izrađene sve zakonom propisane analize neophodne za ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju i rad RC-a, molimo izlistati za svaki RC zasebno • jesu li ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje RC; molimo precizno izlistati za svaki RC zasebno • u kojoj fazi su moguće započeti radovi izgradnje RC-a; kada je ugovoren završetak radova, je li moguće predvidjeti pomicanje rokova završetka, kada realno predviđate završetak radova izgradnje RC; izlistati za svaki RC zasebno • kada je realno predviđen početak rada odnosno puna funkcionalnost RC; izlistati za svaki zasebno 2. precizno opisati trenutno stanje preostalog kapaciteta za odlaganje neopasnog otpada na onim odlagalištima koja su nastavila s radom i na koja se preusmjerava odlaganje otpada sa zatvorenih odlagališta neopasnog otpada nakon donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta; izlistati za svako odlagalište zasebno; 3. precizno opisati

1. a)mjere koje su originalno planirane i
2. b)one mjere koje su provedene sukladno ciljevima deklariranim u Dinamici zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na područje Republike Hrvatske u svrhu sanacije, dogradnje i opreme postojećih odlagališta koja su nastavila s radom i na koja se preusmjerava odlaganje otpada sa zatvorenih odlagališta neopasnog otpada nakon donošenja Odluke; obrazložiti razloge zbog kojih planirane mjere do sada nisu provedene; izlistati za svako odlagalište zasebno; 4. sveobuhvatno iznijeti što se događa s otpadom i gdje završi otpad koji je preusmjeren sa zatvorenih, odnosno neusklađenih odlagališta na ono odlagalište koje nastavlja s radom, a to odlagalište ne želi ili ne može zbog popunjenosti kapaciteta preuzeti preusmjereni otpad; 5. koje mjere su
3. a)prije zatvaranja i
4. b)nakon zatvaranja odlagališta poduzele one jedinice lokalne samouprave čija su odlagališta zatvorena (izlistati za svaku zasebno) kako bi povećala učinkovitost gospodarenja otpadom u svrhu punog ostvarenja načela i ciljeva propisanih Direktivom 2008/98/EZ i Zakonom o održivom gospodarenja otpadom, a posebno (ali ne isključivo): • mjere radi punog ostvarenja načela onečišćivač plaća iz članka 6. stavka 1. točke 1. Zakona o održivom gospodarenja otpadom (ZOGO); • mjere u svrhu realizacije obveza snošenja troškova iz članka 6. stavka 2. ZOGO-a; • mjere u svrhu realizacije obveze oporabe otpada iz članka 8. stavka 1. ZOGO-a; • mjere u svrhu postizanja načela samodostatnosti iz članka 8. stavka 6. ZOGO-a; • mjere u svrhu postizanja obveze odvojenog prikupljanja i skladištenja otpada čija se vrijednosna svojstva mogu iskoristiti iz članka 11. stavka 6. i stavka 7., članka 28. stavka 1. točke 1.-3., 6. ZOGO-a; • mjere u svrhu postizanja obveze učinkovitog i ekološki održivog prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 6. točke 2.-3. i članka 33. stavaka 1.-5. ZOGO-a 6. precizno opisati mjere koje se poduzimaju radi ostvarenja reda prvenstva gospodarenja otpadom iz članka 7. ZOGO-a u cilju sprečavanja nastanka količine otpada koji se preusmjerava sa zatvorenih odlagališta na ona odlagališta koja nastavljaju s radom; izlistati za svaku jedinicu zasebno; 7. precizno opisati korake poduzete radi primjene sustava poticajne naknade iz članka 29. ZOGO-a primijenjene na jedinice lokalne samouprave koje nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te su im sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta zbog toga odlagališta zatvorena; izlistati za svaku jedinicu zasebno; 8. sveobuhvatno navesti mjere i poticaje predviđene za one jedinice lokalne samouprave koje su uskladile svoja odlagališta i poduzele sve potrebne mjere kako bi njihova odlagališta mogla nastaviti s radom i koja sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta preuzimaju otpad s odlagališta otpada iz onih jedinica lokalne samouprave koja nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta koja su sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta zatvorena • za svaku namjensku mjeru navesti uvjete, rokove i postupak u kojem se mogu ostvariti navedene mjere; 9. precizno opisati
5. a)što je točno planirano i
6. b)što se točno poduzelo sukladno planiranom (koliko planiranog je realizirano) da se sagrade, dorade i opreme postojeća odlagališta koja su ostala u funkciji u onim jedinicama lokalne samouprave koje su na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta; 10. precizno navesti u kojoj fazi je sanacija i na koji način se financira sanacija odlagališta na koja se sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta preusmjerava otpad sa zatvorenih odlagališta; • navesti koristi li se i u kojim jedinicama lokalne samouprave mogućnost uvođenja naknade iz članka 33. stavka 13. ZOGO-a u svrhu financiranja gradnje građevina za gospodarenjem komunalnim otpadom i sanacije neusklađenog odlagališta iz članka 33. stavka 16. ZOGO-a kao izvoru financijske kompenzacije onog tereta koji je nastao za drugu jedinicu lokalne samouprave u koju je preusmjeren otpad iz jedinice lokalne samouprave koja nije pravovremeno osigurala sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te joj je sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta odlagalište zatvoreno; ako se ne koristi navesti razloge zbog kojih se ne koristi 11. precizno obrazložiti tko točno snosi troškove prijevoza i obrade preuzetog neopasnog otpada sa zatvorenih odlagališta; 12. navesti mjere koje su poduzete kako bi se ostvarilo učinkovito prikupljanje i gospodarenje biorazgradivim otpadom u jedinicama lokalne samouprave koje nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te su im sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta zbog toga odlagališta zatvorena; izlistati za svaku jedinicu lokalne samouprave zasebno: • koje mjere izbjegavanja nastanka biorazgradivog otpada su predviđene, a koje implementirane i s kojim uspjehom, • koje mjere odvojenog sakupljanja biorazgradivog otpada su predviđene, a koje provedene i s kojim uspjehom; • je li provedena izgradnja kompostana sukladno Odluci o donošenju Plana gospodarenja otpadom RH 2017-2022 odnosno provedbenom aktu Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području RH 13. koja je svrha i cilj članka 160. stavka 1. točke 3. ZOGO-a prema kojem će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave koje ne osigura obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom uslugom na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona (članak 28. stavak 1. točka 1. ZOGO-a), s obzirom na načelo »onečišćivač plaća« propisano člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ZOGO-a prema kojem proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad; odnosno zašto se kažnjava ona jedinica lokalne samouprave koja je poduzela sve potrebne mjere i sanirala svoja odlagališta na način da to odlagalište ispunjava pretpostavke za daljnji rad.« 8.1. U svom se očitovanju dostavljenom na traženje Ustavnog suda Ministarstvo u podnesku od 24. studenoga 2020. očitovalo na sljedeći način: »U svezi zahtjeva za očitovanjem da se precizno i sveobuhvatno iskaže u kojoj fazi je izgradnja Centara za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: CGO) i koji je predviđeni rok njihove izgradnje ističe se da je sukladno Planu u Republici Hrvatskoj predviđena izgradnja ukupno 11 CGO-a, koje se može podijeliti u tri grupe s obzirom na status provedbe: CGO-i koji su u funkciji – CGO Marišćina (započela s radom 2017.) i CGO Kaštijun (započeo s radom 2018.) CGO-i koji su fazi provedbe – CGO Bikarac, Biljane Donje, Lećevica, Babina gora, Lučino razdolje i Piškornica. CGO-i koji su u fazi pripreme dokumentacije – CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje. Radi lakšeg pregleda situacije objedinjeni su odgovori na upit pod točkom 1. i 3. odnosno da li postoje izrađeni projektni nacrti za sve CGO u Hrvatskoj; za koje postoje, a za koje ne, te da li su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje CGO-a. Da bi bili odobreni za sufinanciranje izgradnje EU sredstvima, svi projekti CGO-a moraju imati (između ostale dokumentacije) ishođene lokacijske dozvole, međutim s obzirom na kompleksnost pripreme glavnih projekata s ciljem ishođenja građevinskih dozvola za CGO-e, projektiranje CGO-a je obaveza izvođača radova. Naime, izgradnja svih projekata CGO-a provodi se prema tzv. modelu ugovora FID1C Yellow Book, a prema tom modelu ugovora izvođač radova dužan je prije same izgradnje CGO-a pripremiti glavne projekte i ishoditi sve potrebne građevinske dozvole. Građevinske dozvole za CGO-e izdaje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nastavno na navedeno, za prva dva CGO projekta (CGO Marišćina i Kaštijun), glavni projekti su izrađeni i građevinske dozvole ishođene u 2011. i 2012. Za projekte CGO Bikarac i Biljane Donje ugovori za projektiranje i izvođenje radova potpisani su 2019. Za CGO Bikarac pripremljeni su glavni projekti i ishođene sve građevinske dozvole i građevinski radovi su u tijeku. Za CGO Biljane Donje također su pripremljeni glavni projekti, međutim postupak ishođenja građevinskih dozvola je u tijeku, a dosad su ishođene građevinske dozvole za dvije faze. Za projekte CGO Lećevica, Babina gora, Lučino razdolje i Piškornica glavni projekti će biti pripremljeni tek nakon što se dovrši postupak javne nabave za radove i sklopi ugovor s odabranim izvođačem. Za CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje priprema glavnih projekata je predviđena nakon što projekti budu odobreni za sufinanciranje EU sredstvima. Vezano za upit pod točkom 2., jesu li su izrađene sve zakonom propisane analize neophodne za ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju i rad CGO-a, ističe se da nakon što se CGO-i izgrade i ishodi uporabna dozvola, prije početka rada CGO-a korisnici projekata dužni su ishoditi i dozvolu za gospodarenje otpadom. Slijedom navedenog, CGO-i koji su u funkciji imaju i ishođene sve potrebne dozvole su CGO Marišćina i Kaštijun. Radi lakšeg pregleda situacije objedinjeni su odgovori na upite pod točkom 4. i 5. odnosno u kojoj fazi su mogući započeti radovi izgradnje CGO-a; kada je ugovoren završetak radova, je li moguće predvidjeti pomicanje rokova završetka, kada se realno predviđa završetak radova izgradnje CGO-a, te kada se realno predviđa početak rada odnosno puna funkcionalnost CGO- a očitujemo se kako slijedi. Radovi na izgradnji CGO-a započeli su za dva CGO-a, Bikarac i Biljane Donje. Za CGO Bikarac u razdoblju između travnja i rujna 2020. ishođeno je svih potrebnih pet građevinskih dozvola i započeti su radovi na izgradnji CGO-a. Završetak radova planiran je krajem 2021., nakon čega slijedi probni rad postrojenja i ishođenje potrebnih dozvola. Početak rada CGO Bikarac predviđen je sredinom 2022. Za CGO Biljane Donje su u srpnju 2020. ishođene građevinske dozvole za pristupnu cestu i trafostanicu i započeli su manji građevinski radovi, dok je postupak ishođenja ostalih potrebnih građevinskih dozvola u završnoj fazi. Završetak radova planiran je u prvoj polovici 2022., nakon čega slijedi probni rad postrojenja i ishođenje potrebnih dozvola, te je početak rada predviđen u drugoj polovici 2022. Za CGO Lećevica u tijeku je postupak javne nabave za radove, koji je objavljen u veljači 2020. Obzirom da je izjavljena žalba na izmjene dokumentacije o nabavi (u daljnjem tekstu: DoN) zaustavljen je postupak javne nabave kako je propisano odredbom članka 419. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16) i čeka se rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Sukladno DoN-u rok za završetak radova je trideset mjeseci od uvođenja izvođača u radove, a što uključuje projektiranje, ishođenje dozvola, građenje, tehnički pregled i probni rad. S obzirom da u ovom trenutku postupak javne nabave još nije završen, nije moguće točno odrediti kad će biti završeni radovi (okvirni rok 2024. – 2025.). Za CGO Babina Gora u tijeku je ponovljeni postupak javne nabave za radove, odnosno postupak ocjenjivanja ponuda, a odluka o odabiru očekuje se do kraja ove godine. Sukladno DoN-u rok za završetak radova je četrdeset jedan mjesec, a što uključuje istražne radove, projektiranje, ishođenje dozvola, građenje, tehnički pregled i probni rad. S obzirom da u ovom trenutku postupak javne nabave za radove još nije završen nije moguće točno odrediti kad će biti završeni radovi (okvirni rok 2024.) Za CGO Lučino razdolje priprema DoN-a za ugovor za radove je u završnoj fazi i uskoro se očekuje objava postupka javne nabave za radove. Prema informacijama od korisnika projekta, predviđeni rok za završetak radova je četrdeset pet mjeseci, što uključuje istražne radove, projektiranje, ishođenje dozvola, građenje, tehnički pregled i probni rad. S obzirom da u ovom trenutku postupak javne nabave još nije započeo nije moguće točno odrediti kad će biti završeni radovi (okvirni rok 2024.-2025.). Za CGO Piškornica u tijeku je priprema DoN-a za ugovor za radove. Prema informacijama od korisnika projekta, predviđeni rok za završetak radova je četrdeset četiri mjeseca, što uključuje istražne radove, projektiranje, ishođenje dozvola, građenje, tehnički pregled i probni rad. S obzirom da u ovom trenutku postupak javne nabave još nije započeo nije moguće točno odrediti kad će biti završeni radovi (okvirni rok 2024.-2025.). Za CGO Zagreb, Piškornica i Orlovnjak je u tijeku izrada projektne dokumentacije, što uključuje studiju izvedivosti, studiju utjecaja na okoliš, dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole i dr. Tek nakon što se ishodi sva ta dokumentacija, početi će priprema dokumentacije o nabavi, te je u ovom trenutku dok projekt još nije konačno definiran, nemoguće predvidjeti kad će ovi CGO-i biti izgrađeni. 2. Vezano na zahtjev kojim se traži precizno opisati trenutno stanje preostalog kapaciteta za odlaganje neopasnog otpada na onim odlagalištima koja su nastavila s radom i na koja se preusmjerava odlaganje otpada sa zatvorenih odlagališta neopasnog otpada nakon donošenja Odluke, traženi podaci se nalazi u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovoga očitovanja. 3. U svezi zahtjeva za očitovanjem o mjerama koje su planirane i koje su provedene sukladno ciljevima u Dinamici i mjerama koje su provedene očitujemo se kako slijedi. Dokumentom Dinamika nisu propisani ciljevi već su isti određeni Planom kojim je propisana obveza prestanka odlaganja otpada na neusklađenim odlagalištima nakon 2018., mjera 4.1. ‘Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada koja će uključivati i analizu za daljnje kapacitete i mogućnosti za odlaganje otpada na usklađenim odlagalištima otpada’. Sukladno navedenoj mjeri izrađen je dokument Dinamika koji je dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva na poveznici: … Dinamika sadrži detaljan prikaz stanja svakog pojedinog aktivnog odlagališta neopasnog otpada u Republici Hrvatskoj, kriterije za zatvaranje odlagališta neopasnog otpada te redoslijed zatvaranja odlagališta neopasnog otpada i odabir odlagališta neopasnog otpada po županijama na kojima će se odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do izgradnje CGO-a. Redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta u pojedinoj županiji definirani su postotkom ispunjavanja vrijednosti po pojedinim kriterijima, te su sukladno tome odlagališta svrstana u tri skupine: – skupinu A čine dvadeset sedam odlagališta koja ne ispunjavaju osnovne kriterije usklađenosti s Pravilnikom o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 117/17, u daljnjem tekstu: Pravilnik), odnosno utvrđeno je manje od 65 % usklađenosti, te se trebaju zatvoriti do kraja 2018. i provesti postupak sanacije – skupinu B čini pedeset odlagališta koja ispunjavaju od 66 – 90 % i koja nastavljaju s radom do popunjavanja kapaciteta, te su dužna dovršiti procese sanacije i – skupinu C čini dvadeset jedno sanirano odlagalište s dovoljno kapaciteta, odnosno ona koja kriterije ispunjavaju iznad 90 % i koja su određena za nastavak rada do otvaranja centra za gospodarenje otpadom. Nadalje, donesena je Odluka kojim je određen redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada po županijama, odabir odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do izgradnje i početka rada CGO. Dodatno, nadzor provedbe Odluke obavlja Državni inspektorat. Sukladno navedenom planirana mjera je bila ‘donošenje Odluke’ te je donošenjem ista ta mjera i ispunjena. 4. U svezi zahtjeva za očitovanjem što se događa s otpadom i gdje završi otpad koji je preusmjeren sa zatvorenih, odnosno neusklađenih odlagališta na ono odlagalište koje nastavlja s radom, a to odlagalište ne želi ili ne može zbog popunjenosti kapaciteta preuzeti preusmjereni otpad, očitujemo se kako slijedi. Članak 26. stavak 10. Zakona propisuje da redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta i obvezu osobe koja upravlja odlagalištem da preuzima određeni miješani komunalni otpad određuje ministar Odlukom sukladno Dinamici. Točka III. Odluke propisuje da odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do početka rada CGO navedena su u dokumentu: Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske i čine njegov sastavni dio. Nadalje, člankom 26. stavkom 11. Zakona propisano je da je osoba koja upravlja odlagalištem dužna, u vrijeme i na način propisan Odlukom iz stavka 10. ovoga članka, obustaviti preuzimanje otpada na odlagalištu i zatvoriti odlagalište, te za vrijeme dok odlagalište još nije zatvoreno, preuzimati miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave pri čemu je dužan primjenjivati istu cijenu za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Člankom 171. stavkom 1. točkom 2. Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će za prekršaj pravna osoba koja je osoba koja upravlja odlagalištem i ne, u vrijeme i na način propisan Odlukom iz članka 26. stavka 10. ovoga Zakona, obustavi preuzimanje otpada na odlagalištu ili ne zatvori odlagalište ili, za vrijeme dok odlagalište još nije zatvoreno, ne preuzima miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave uz primjenu iste cijene za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Sukladno navedenom, odbijanje preuzimanja miješanog komunalnog otpada sukladno propisanoj obvezi predstavlja prekršaj. Kad navedenu obvezu predaje miješanog komunalnog otpada propisanom odlagalištu davatelj usluge nije u mogućnosti izvršiti, primjenjuje se članak 32. stavak 1. točka 2. Zakona kojom je propisano daje davatelj usluge dužan predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom te članak 44. stavka 1. Zakona koji propisuje da je posjednik otpada dužan predati otpad osobi koja je ovlaštena za preuzimanje otpada sukladno članku 84. stavku 7. ovoga Zakona ili ga isporučiti izvan Republike Hrvatske. Člankom 45. stavkom 4. Zakona propisano je da je davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada dužan voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO) putem mrežne aplikacije iz članka 137. ovoga Zakona. Sukladno navedenom, u e-ONTO aplikaciji se nalaze zapisi o tijeku svake pošiljke miješanog komunalnog otpada koju je preuzeo i predao davatelj javne usluge. Uzevši u obzir da se dnevno preveze veliki broj pošiljki koji nastaje u različitim JLS te se preda različitim osobama, u općem slučaju otpad, iz zahtjeva za očitovanjem, predaje se osobi ovlaštenoj za zaprimanje takvog otpada, sukladno Zakonu. U prilogu 3. daje se pregled podataka o odlagalištima na koja je upućen miješani komunalni otpad iz pojedine JLS u 2019. 5. Vezano za zahtjev u kojem se traži navođenje mjera koje su poduzete od strane JLS čija su odlagališta zatvorena, prije zatvaranja i nakon zatvaranja odlagališta kako bi povećala učinkovitost gospodarenja otpadom u svrhu punog ostvarenja načela i ciljeva propisanih Direktivom 2008/98/EZ i Zakonom, daje se očitovanje kako slijedi. Člankom 28. stavkom 1. Zakona propisano je da je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno na svom području osigurati: – obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom uslugom na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 29. stavka 10. Zakona, – odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira i kartona, metala, stakla, plastike i tekstila, krupnog (glomaznog) komunalnog otpada i otpada propisanog Pravilnikom – predaju miješanog komunalnog otpada u CGO sukladno Planu, a sve sukladno Sporazumu koje je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno potpisati s pripadajućim centrom za gospodarenje otpadom kojim će regulirati međusobne odnose vezane za predaju miješanog komunalnog otpada te – prestanak rada i zatvaranje odlagališta kojim upravlja pravna osoba koja je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te preuzimati miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave sukladno Odluci iz članka 26. stavka 11. Zakona. Dodatno, člankom 35. stavkom 1. Zakona propisano je da je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno osigurati izvršenje obveze odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, biorazgradivog otpada, otpadnog metala, stakla, plastike, tekstila i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura: – funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4. toga članka – postavljanje spremnika za miješani komunalni otpad i spremnika za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona, biootpada, metala, stakla, plastike kod korisnika usluge i, kad je to prikladno, spremnike za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona, metala, stakla, plastike i tekstila na javnoj površini. Obveza izgradnje određenog broja reciklažnih dvorišta u JLS propisana je člankom 35. stavcima 2. i 3. Zakona, što uključuje i obvezu da se u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigura funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem. Popis otpada kojega se sakuplja u reciklažnom dvorištu propisan je Dodatkom IV Pravilnika te je dan u Prilogu 4. ovoga očitovanja. Sukladno navedenom, u JLS potrebno je smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada koja se stvara, i to prvenstveno uvođenjem odvojenog sakupljanja otpada, što uključuje odvojeno u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom sukladno članku 3. stavku 1. točki 22. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (Narodne novine br. 50/17, 84/19 i 14/20 – Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Uredba), što uključuje odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim površinama i kod korisnika usluge te odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Prilogom 5. ovoga očitovanja dan je popis odlagališta iz Odluke i datumi zatvaranja, a Prilogom 2. dani su podaci o odlagalištima i odlaganju otpada u 2019. Podaci o odvojenom sakupljanju otpada u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom dani su Prilogom 6. ovoga očitovanja. 6. U svezi zahtjeva kojim se traži precizno opisati mjere koje se poduzimaju radi ostvarenja reda prvenstva gospodarenja otpadom iz članka 7. Zakona u cilju sprečavanja nastanka količine otpada koji se preusmjerava sa zatvorenih odlagališta na ona odlagališta koja nastavljaju s radom, daje se očitovanje kako slijedi. Glavna mjera radi provedbe reda prvenstva gospodarenja otpadom u svrhu sprečavanja nastanka otpada, a u trenutnom pravnom okviru, je nabava kućnih kompostera. U Prilogu 7. ovoga očitovanja dan je pregled sufinanciranja kompostera po JLS. 7. Vezano za zahtjev kojim se traži opis poduzetih koraka radi primjene sustava poticajne naknade iz članka 29. Zakona primijenjene na JLS koje nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te su sukladno Odluci zbog toga odlagališta zatvorena, očitujemo se kako slijedi. Člankom 29. stavkom 1. Zakona propisano je da je poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave, stavkom 2. istoga članka propisano je daje JLS obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. toga članka, a stavkom 5. istoga članka propisano je da je osnovica za obračun naknade iz stavka 1. toga članka masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Dodatno, člankom 24. Uredbe propisan je način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. U Prilogu 8. ovoga očitovanja daje se pregled podataka o poticajnoj naknadi. 8. Vezano za zahtjev kojim se traži navođenje mjera i poticaja predviđenih za one JLS koje su uskladile svoja odlagališta i poduzele sve potrebne mjere kako bi njihova odlagališta mogla nastaviti radom i koja sukladno Odluci preuzimaju otpad s odlagališta otpada iz onih JLS koja nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta koja su sukladno Odluci zatvorena daje se sljedeće očitovanje. Člankom 41. stavkom 5. Zakona propisano je da Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada imaju pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada, a stavkom 6. istoga članka Zakona propisano je da je obveznik plaćanja naknade iz stavka 5. toga članka jedinica lokalne samouprave koja koristi odlagalište otpada druge jedinice lokalne samouprave. Sukladno navedenom, JLS u kojoj se nalazi odlagalište na koje se odlaže otpad iz druge JLS ima pravo na naknadu od JLS koja zbrinjava svoj otpad na tom odlagalištu. Podaci o odlagalištima na koje je upućen miješani komunalni otpad iz pojedine JLS dani su Prilogom 3. ovoga očitovanja. 9. U svezi zahtjeva kojim se traži da se navede što je planirano i što se poduzelo, sukladno planiranom, da se sagrade, dorade i opreme postojeća odlagališta koja su ostala u funkciji u onim JLS koje su na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta, u Prilogu 1. ovoga očitovanja daje se pregled mjera po odlagalištima otpada i JLS. 10. Vezano za zahtjev kojim se traži navođenje u kojoj je fazi sanacija i na koji način se financira sanacija odlagališta na koja se sukladno Odluci preusmjerava otpad sa zatvorenih odlagališta u Prilogu 1. ovoga očitovanja dan je pregled sanacije odlagališta otpada, a podaci o naknadi iz članka 33. stavka 13. Zakona dani su u Prilogu 9. ovoga očitovanja. 11. U svezi zahtjeva kojim se traži precizno obrazloženje tko točno snosi troškove prijevoza i obrade preuzetog neopasnog otpada sa zatvorenih odlagališta, očitujemo se kako slijedi. Članak 33. stavak 4. Zakona propisuje da je davatelj usluge dužan u cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. toga Zakona uključiti troškove prijevoza otpada i troškove obrade otpada. Sukladno navedenom, a uzevši u obzir da je odlaganje otpada postupak zbrinjavanja otpada, sukladno Dodatku I. Zakona, a obradu otpada čine postupci zbrinjavanja otpada, sukladno članku 4. stavku 1. točki 29. Zakona, troškove prijevoza i obrade preuzetog neopasnog otpada sa zatvorenih odlagališta snosi davatelj javne usluge, odnosno u konačnici korisnici javne usluge. 12. Vezano za zahtjev kojim se traži navođenje mjera koje su poduzete kako bi se ostvarilo učinkovito prikupljanje i gospodarenje biorazgradivim otpadom u JLS koje nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te su im sukladno Odluci zbog toga odlagališta zatvorena, očitujemo se kako slijedi. Predviđena i implementirana mjera izbjegavanja nastanka biootpada je nabava kompostera. U Prilogu 7. ovoga očitovanja danje pregled sufinanciranja kompostera po JLS. Odvojeno sakupljanje biootpada je obveza iz Zakona te se u Prilogu 10. ovoga očitovanja daje pregled JLS-a u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada u 2019. Dodatna mjera je javni poziv Fonda za sufinanciranje nabave spremnika za odvojeno sakupljanje otpada. U Prilogu 7. su dani podaci u svezi nabave spremnika za odvojeno sakupljanje otpada. U okviru EU poziva ‘Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada (ref. br. KK.06.3.1.15), kojeg je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo u prosincu 2019., s rokom za dostavu prijava 31. prosinca 2020., dosad su odobrena 4 projekta kompostana, međutim nijedan od korisnika projekata nema sjedište u nekoj od jedinica lokalne samouprave koje su navedene u Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. 13. U svezi pitanja o svrsi i cilju članka 160. stavka 1. točka 3. Zakona, s obzirom na načelo onečišćivač plaća tj. zašto se kažnjava JLS koja je poduzela sve potrebne mjere i sanirala svoja odlagališta na način da to odlagalište ispunjava pretpostavke za daljnji rad, očitujemo se u nastavku. Članak 160. stavka 1. točka 3. Zakona ne postoji. Članak 160. Zakona ima jedan stavak koji propisuje da u svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 151. stavka 1., članka 154. stavka 1. i članka 157. stavka 1. Zakona, inspektor može zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti. Članak 169. stavak 1. točka 3. Zakona propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave koje ne osigura obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom uslugom na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona (članak 28. stavak 1. točka 1.). Odredbom članka 169. stavak 1. točka 3. Zakona propisuje se prekršajna odredba čija je svrha sprečavanje ne izvršenja obveze propisane člankom 28. stavkom 1. točkom 1. Zakona kojom je propisano da je izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno na svom području osigurati obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom uslugom na način propisan Zakonom i uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona. Nadalje, člankom 30. stavkom 1. Zakona propisano je da javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada, a člankom 3. stavkom 1. točkom 22. Uredbe propisano je da je usluga povezana s javnom uslugom je odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim površinama i kod korisnika usluge te odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Sukladno navedenom, ni javna usluga niti usluga povezana s javnom uslugom ne uključuju odlaganje otpada, stoga se odredba 169. stavak 1. točka 3. Zakona ne odnosi na izvršno tijelo JLS u kojoj su sanirana odlagališta na način da ta odlagališta ispunjavaju pretpostavke za daljnji rad već na izvršno tijelo JLS koje ne osigura obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluge povezane s javnom uslugom na način propisan Zakonom i Uredbom.« 8.2. Podneskom od 13. lipnja 2022. Ustavni sud zatražio je od nadležnog Ministarstva da se očituje na sljedeće: »1) Koji je razlog donošenja Odluke o zatvaranju odlagališta prije nego što su otvoreni Centri za gospodarenje otpadom s obzirom da članak 23. stavak 2. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada propisuje da se postojeća odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom smatraju neusklađenim i moraju biti sanirana i zatvorena najkasnije godinu dana od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom za područje županije na čijem se području nalaze, dok je člankom 178. stavkom 1. Zakona o gospodarenju otpadom (‘Narodne novine’ broj 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.; u daljnjem tekstu: ZOGO/94/13-98/19), koji je bio na snazi kada je osporena Odluka donesena, propisivao da se postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju u skladu sa ZOGO-om/94/13-98/19 u roku do 12 mjeseci od dana puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi odlagalište, te da bi se prema navedenom članku ZOGO-a/94/13-98/19 neusklađena odlagališta mogla zatvoriti tek kada se otvore Centri za gospodarenje otpadom; 2) Prema ranijim dostavljenim očitovanjima proizlazi da je sam cilj donošenja Osporene Odluke bio i smanjenje odlaganja otpada, te stoga molimo, s obzirom na činjenicu da je Odluka na snazi više od 3 godine, da se očitujete je li se taj cilj ostvario; 3) U odgovoru dostavljenom Ustavnom sudu 24. studenoga 2020. Ministarstvo je navelo da su do sada otvorena dva Centra za gospodarenje otpadom, te da CGO Bikarac počinje s radom sredinom 2022. Stoga molimo odgovor u kojoj fazi je otvorenje CGO-a Bikarac i hoće li biti otvoreno u planirano vrijeme; 4) Opisati trenutno stanje preostalog kapaciteta za odlaganje neopasnog otpada na onim odlagalištima koja su nastavila s radom i na koja se preusmjerava odlaganje otpada sa zatvorenih odlagališta neopasnog otpada nakon donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta; 5) Sveobuhvatno iznijeti što se događa s otpadom i gdje završi otpad koji je preusmjeren sa zatvorenih, odnosno neusklađenih odlagališta na ono odlagalište koje nastavlja s radom, a to odlagalište ne želi ili ne može zbog popunjenosti kapaciteta preuzeti preusmjereni otpad; 6) Koje mjere su
7. a)prije zatvaranja i
8. b)nakon zatvaranja odlagališta poduzele one jedinice lokalne samouprave čija su odlagališta zatvorena kako bi povećala učinkovitost gospodarenja otpadom u svrhu punog ostvarenja načela i ciljeva propisanih Direktivom 2008/98/EZ i Zakonom o održivom gospodarenja otpadom (ZOGO); • mjere radi punog ostvarenja načela onečišćivač plaća iz članka 7. (‘Narodne novine’ broj: 84/21; u daljnjem tekstu: ZOGO/21). • mjere u svrhu realizacije obveza snošenja troškova iz članka 7. ZOGO-a/21; • mjere u svrhu realizacije obveze oporabe otpada • mjere u svrhu postizanja načela samodostatnosti iz članka 7. ZOGO-a/21; • mjere u svrhu postizanja obveze odvojenog prikupljanja i skladištenja otpada čija se vrijednosna svojstva mogu iskoristiti iz članka 11. stavka 6. i stavka 7., članka 28. stavka 1. točke 1.-3., 6. ZOGO-a; • mjere u svrhu postizanja obveze učinkovitog i ekološki održivog prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 6. točke 2.-3. i članka 33. stavaka 1.-5. ZOGO-a. Na ova pitanja je u dobivenom odgovoru Ministarstva od 24. studenoga 2020. odgovoreno pozivom na određene članke Zakona no namjera je bila dobiti odgovor u konkretnoj situaciji. Dužnost jedinica lokalne samouprave je jasna no što se događa ako JLS ne poduzimaju mjere propisane Zakonom? 7) S obzirom da je prema članku 40. stavku 2. Zakona o gospodarenju otpadom osoba koja upravlja odlagalištem otpada dužna preuzimati miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave pri čemu je dužna primjenjivati istu cijenu za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada molimo odgovoriti postoji li i dužnost jedinice lokalne samouprave primiti i otpad koji nije prethodno oporabljen. 8) Tko snosi troškove oporabe otpada s obzirom da članak 7. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada propisuje da je na odlagalište dozvoljeno odlaganje otpada koji je prethodno obrađen? 9) Na koji način se vrši oporaba otpada u Republici Hrvatskoj? 10) Koje su mjere poduzete nakon što je Europska komisija Republici Hrvatskoj uputila službenu opomenu zbog nepoštovanja zakonodavstva EU-a o otpadu odnosno Okvirne direktive o otpadu i Direktive o odlagalištima otpada. 11) Opisati mjere koje se poduzimaju radi ostvarenja reda prvenstva gospodarenja otpadom iz članka 6. ZOGO-a u cilju sprečavanja nastanka količine otpada koji se preusmjerava sa zatvorenih odlagališta na ona odlagališta koja nastavljaju s radom. Naime u odgovoru od 24. studenoga 202. navedena je kao takva mjera jedino mjera nabavljanja kućnih kompostera. Molimo obrazložite je li se tom mjerom uspjelo radi ostvarenja reda prvenstva gospodarenja otpadom iz članka 6. ZOGO-a ostvariti cilj sprečavanja nastanka količine otpada koji se preusmjerava sa zatvorenih odlagališta na ona odlagališta koja nastavljaju s radom; 12) Opisati korake poduzete radi primjene sustava poticajne naknade iz članka 101. ZOGO-a/21 primijenjene na jedinice lokalne samouprave koje nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te su im sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta zbog toga odlagališta zatvorena. Naime u odgovoru od 24. studenoga 2020. nije dan konkretan odgovor već su u tablici dani podaci o plaćanju poticajne naknade za 2017. i 2018. odnosno za razdoblje prije nego što je donesena Odluka o redoslijedu i zatvaranju. Međutim kakvo je stanje nakon donošenja osporene Odluke? Jesu li JLS nakon donošenje Odluke plaćale poticajne naknade i kome se uplaćuju iznosi iz poticajne naknade? Navesti i je li ostvaren cilj koji se nastojao ostvariti propisivanjem mjere poticajne naknade? 13) Imaju li JLS na kojoj se nalazi odlagalište na koje se odlaže otpad iz druge JLS pravo na naknadu od JLS koja zbrinjava svoj otpad na tom odlagalištu? 14) Sveobuhvatno navesti mjere i poticaje predviđene za one jedinice lokalne samouprave koje su uskladile svoja odlagališta i poduzele sve potrebne mjere kako bi njihova odlagališta mogla nastaviti s radom i koja sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta preuzimaju otpad s odlagališta otpada iz onih jedinica lokalne samouprave koja nisu na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta koja su sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta zatvorena. 15) Opisati
9. a)što je točno planirano i
10. b)što se točno poduzelo sukladno planiranom (koliko planiranog je realizirano) da se sagrade, dorade i opreme postojeća odlagališta koja su ostala u funkciji u onim jedinicama lokalne samouprave koje su na vrijeme izvršile svoje obveze i pravovremeno osigurale sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta. 16) Navesti u kojoj fazi je sanacija i na koji način se financira sanacija odlagališta na koja se sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta preusmjerava otpad sa zatvorenih odlagališta. 17) Navesti što se događa s naknadom koja je bila propisana člankom 33. stavkom 13. ZOGO-a/94/13-98/19 i koja je bila donesena u svrhu financiranja gradnje građevina za gospodarenjem komunalnim otpadom i sanacije neusklađenog odlagališta iz članka 33. stavka 16. ZOGO-a/94/13-98/19 kao izvoru financijske kompenzacije onog tereta koji je nastao za drugu jedinicu lokalne samouprave u koju je preusmjeren otpad iz jedinice lokalne samouprave koja nije pravovremeno osigurala sve potrebne uvjete za nastavak rada odlagališta te joj je sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta odlagalište zatvoreno; ako se ne koristi navesti razloge zbog kojih se ne koristi. Naime člankom 179. novoga ZOGO-a propisano je: ‘