← Hrvatska

Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-43/2023-11 od 29. lipnja 2023.

Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-43/2023-11 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-43/2023-11 od
  3. lipnja
  4. NN 75/2023 (7.7.2023.), Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-43/2023-11 od
  5. lipnja
  6. VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1226 PRESUDA Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, Senke Orlić-Zaninović, Ljiljane Karlovčan-Đurović i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Glorjane Čičak kao zapisničara, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta u povodu obavijesti trgovačkog društva S. F. d.o.o. S., kojeg zastupaju opunomoćenici M. J. i M. B., odvjetnici u Odvjetničkom društvu J. & P. d.o.o., S., na sjednici vijeća održanoj
  7. lipnja
  8. presudio je Ukida se Odluka o komunalnom redu Grada Splita (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 76/2022.). Obrazloženje
  9. Podnositelj obavijesti predlaže da Sud na temelju članka
  10. stavka
  11. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/
  12. i 110/
  13. – dalje: ZUS) po službenoj dužnosti pokrene postupak ocjene zakonitosti Odluke o komunalnom redu Grada Splita, donesene na
  14. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita
  15. prosinca
  16. i objavljene u »Službenom glasniku Grada Splita«, broj
  17. od
  18. prosinca
  19. (dalje: Odluka).
  20. U detaljno obrazloženoj obavijesti podnositelj u bitnome navodi da postupak prije usvajanja osporavane odluke nije proveden u skladu s odredbama članka
  21. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 25/13., 85/15., i 69/
  22. – dalje: ZPPI), te da nije postupljeno niti u skladu s odredbom članka
  23. stavka
  24. točke 1.,
  25. i
  26. te točke
  27. istog Zakona. Ističe da nije objavljen sastav radne skupine za izradu Odluke o komunalnom redu, izvješće o provedenom javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, niti kriteriji po kojima se odlučivalo o konkretnom pravu ili obvezi, pa smatra da je intencija donositelja isključivo bila zadovoljiti formu i izbjeći suštinu i cilj javnog savjetovanja, što je dovelo do arbitrarnosti odlučivanja i samovolje radi ostvarenja nelegitimnog cilja. Navodi da to dokazuje i činjenica da je već prije okončanja javnog savjetovanja objavljen novi obrazac za podnošenje zahtjeva za zakup javne površine, koji je kreiran sukladno sadržaju novog nacrta Odluke. Citirajući sadržaj odredbe članka
  28. ZPPI-a, ističe da se stavkom
  29. imperativno propisuje da savjetovanje sa javnošću traje 30 dana, a jedini propisani izuzetak je slučaj kada se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinka propisa. Smatra da je i u ovom slučaju, iako se ne radi o pripremi i izradi nacrta prijedloga zakona, s obzirom na dosege konkretne Odluke i njezin značaj za stečena prava pojedinaca bilo oportuno provesti taj postupak, odnosno kroz analizu izravnih učinaka, s ciljem odabira optimalnog rješenja i uz poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera, procijeniti učinak Odluke osobito s aspekta javnog i privatnog interesa, te aspekta načela razmjernosti kroz provođenje testa razmjernosti. Poziva se na smjernice povjerenika za informiranje od
  30. prosinca
  31. i upute povjerenika od
  32. prosinca 2016., kao i na dosadašnju praksu ovoga Suda glede tumačenja odredbe članka
  33. ZPPI-a. Nadalje navodi da do dana podnošenja ove obavijesti na internetskom portalu, na kojem je objavljen poziv za javno savjetovanje, niti na bilo kojoj drugoj stranici Grada S., nije objavljeno izvješće o savjetovanju s javnošću koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja o razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi podnositelja. Smatra da mu država posredstvom jedinice lokalne samouprave, oduzimanjem prava na korištenje štekata bez razloga i kriterija kroz osporeni opći akt, ograničava vlasništvo te mu protivno odredbi članka
  34. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama članka
  35. stavka 1.,
  36. stavka
  37. i
  38. stavka
  39. Ustava Republike Hrvatske oduzima prava stečena ulaganjem kapitala, a što nije dopušteno, osim na temelju zakona i uz pravično obeštećenje. Ističe da u konkretnoj pravnoj situaciji osporena Odluka, protivno ustavnom načelu zabrane retroaktivnosti zakona i propisa (članak
  40. stavak
  41. Ustava RH) u odnosu na njega ima povratno djelovanje, jer se novo pravno pravilo (potpuno ukidanje štekata i ukidanje mogućnosti postavljanja opreme štekata) primjenjuje na odnose nastale pravnim aktima i poslovima prije stupanja na snagu Odluke, a koji su još uvijek pravno egzistentni, pa je Odluka u suprotnosti i sa sudskom praksom i doktrinom prave Europske unije. Navodi da u tijeku trajanja pravnog odnosa nije moguće uvesti pravila iz nove Odluke ako to nije u javnom interesu i ako taj interes nema pretežiti društveni značaj u odnosu na jamstvo pravne sigurnosti na koju je subjekt prava legitimno računao. Smatra također da je osporavani opći akt protivan načelima komunalnog gospodarstva iz članka
  42. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 68/18., 110/
  43. i 32/
  44. – dalje: ZKG), na osnovi kojeg Zakona je donesen i to: načelu univerzalnosti i jednakosti pristupa, prilagodljivosti i zaštite korisnika, prostora, okoliša i kulturnih dobara, a da načelo zaštite javnog interesa iz članka
  45. tog prijedloga Zakona nalaže jedinici lokalne samouprave da u donošenju i provođenju programa održavanja komunalne infrastrukture poštuje javni interes i omogući ostvarenje i zaštitu pojedinačnih interesa na način koji nije u suprotnosti i na štetu javnog interesa. Navodi da je protivno načelu univerzalnosti i jednakosti pristupa iz članka
  46. ZKG-a doveden u nejednak položaj u odnosu na sve druge gospodarstvenike koji imaju štekate na … u S. Iznosi činjenice koje ukazuju na nužnost provođenja testa razmjernosti s obzirom na negativni utjecaj koji odredbe nove Odluke imaju na gospodarsku djelatnost i poslovanje velikog broja korisnika javnih površina. Ističe da su se temeljem Odluke o komunalnom redu (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 38/2020.), kao i odluka koje su prethodile toj Odluci i Odluke o davanju u zakup javnih površina u vlasništvu Grada S. za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr. (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 31/2018.) ugovori o zakupu javnih površina za korištenje štekata sklapali isključivo na razdoblje od jedne godine, te nikada nije bilo dovedeno u pitanje pravo ugostitelja na korištenje javne površine ukoliko ima osnovu za korištenje lokala kao ugostiteljskog objekta u zgradi koja je uz tu javnu površinu. Ne dovodeći u pitanje legitimni cilj ili pravo jedinice lokalne samouprave da pojedina pitanja iz svog djelokruga uredi samostalno, smatra da u konkretnom slučaju javni interes nije razmjeran potpunom oduzimanju stečenog prava. Nadalje, navodi da u konkretnoj pravnoj stvari nije korištena niti izrađena bilo kakva konzervatorska podloga, a radi donošenja mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara na koje se u svojim izjavama zamjenik gradonačelnika pozivao. Citirajući neke od izjava pročelnika Konzervatorskog ureda u S., smatra netočnim tvrdnje Grada o ugrožavanju kulturne baštine. Smatra da je prije izrade općeg akta za zaštitu kulturnog dobra potrebno prethodno izraditi konzervatorski elaborat i konzervatorsku podlogu sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, broj 69/
  47. – 117/21.), koju utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata prostornog plana i sadrži opće i posebne uvjete zaštite kulturnog dobra itd. (članak 56.), a koja u konkretnom slučaju nije zatražena. Poziva se na konzervatorske smjernice iz
  48. godine, navodeći da se u međuvremenu u pogledu zaštite kulturne baštine ništa nije promijenilo, a nove smjernice nisu donesene, dok se način postavljanja štekata ustalio na konkretnoj lokaciji duže od 12 godina. Ističe da donositelj Odluke planom postavljanja štekata naziva prostoručnu skicu, izrađenu bez sudjelovanja nadležnih stručnjaka, a koja nije objavljena kao sastavni dio osporenog općeg akta, niti je dostavljena Konzervatorskom odjelu. Podnositelj posebno ukazuje na nezakonitost i nelogičnost pojedinih odredbi odluke i to: članka
  49. stavka 3., članka
  50. stavka
  51. točke 2.,
  52. i 19., članka
  53. stavka
  54. točke 3., i 4., članka
  55. stavka 3., članka 92., članka
  56. stavka 2., te članaka
  57. i
  58. osporavajući pojedina rješenja o uređenju prostora propisana tim odredbama. Ponavlja da iz odredbi mjerodavnih propisa, osobito Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara proizlazi obveza izrade konzervatorske podloge i elaborata te plana postavljanja štekata, koji moraju izraditi stručne službe i nadležna tijela sukladno prostorno-planskom dokumentu i drugim pozitivnim propisima, uz poštivanje svih kriterija i pravila struke. Navodi da štekati na … ne predstavljaju zapreku za kretanje i zadržavanje ljudi na trgu, niti su štetni za kulturnu baštinu, odnosno zapreka za prezentaciju te baštine i ne zauzimaju više od 30 % površine trga, te smatra da su rješenja predviđena Odlukom štetna za javni i privatni interes, pogotovo što ne postoje jasni kriteriji niti razlozi prema kojima se pojedine ulice i trgovi svrstavaju u područja zabrane postavljanja štekata s jedne strane, a s druge strane se izostavlja odluka o ranije stečenim pravima i zaštiti tih prava. Navodi da ga je komunalni redar već
  59. siječnja
  60. pozvao na uklanjanje štekata, a da mu je obaviješću od
  61. siječnja
  62. uskraćeno pravo na sklapanje ugovora o zakupu, iz čega je vidljivo da uopće ne postoji razdoblje prilagodbe na novonastale uvjete, čime je, s obzirom da je Odluka stupila na snagu
  63. siječnja 2023., adresatima onemogućena djelatnost i nametnut prekomjeran teret. Pri tome ističe da Odluka ne sadrži odredbu o početku primjene. Predlaže da Sud obustavi izvršenje osporavanog općeg akta do donošenja odluke o njegovoj zakonitosti temeljem članka
  64. stavka
  65. ZUS-a. Predlaže da Sud temeljem članka
  66. stavka
  67. ZUS-a osporavanu Odluku ukine u cijelosti, a podredno predlaže ukinuti odredbe članka
  68. stavka
  69. točke 15., 19.,
  70. i 21., članka
  71. stavka
  72. točke 3., 4., 5., 10.,
  73. i 18., članka
  74. stavka 3., članka 15., članka 92., članka 93., članka 136., članka 154., članka 155., članka
  75. i
  76. Odluke kao nesuglasne s citiranim Zakonima i Statutom Grada Splita.
  77. Obavijest podnositelja dopisom ovoga Suda od
  78. veljače
  79. dostavljena je sukladno članku
  80. ZUS-a na očitovanje Gradskom vijeću Grada Splita. Očitovanje je dostavio Grad S., Upravni odjel za gradsku imovinu, Odsjek za pravno zastupanje, u kojem se u cijelosti protivi navodima podnositelja kao neutemeljenima. Ističe da je nacrt prijedloga Odluke o komunalnom redu temeljem ZKG-a i članka
  81. Statuta Grada Splita (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 17/09., 11/10., 18/13., 39/13., 46/
  82. – pročišćeni tekst, 11/18., 40/
  83. i 43/21.-pročišćeni tekst – dalje: Statut), pripremila radna skupina za izradu Odluke o komunalnom redu koja je osnovana i imenovana rješenjem Gradonačelnika Grada S., klasa: 363-01/21-01/103, urbroj: 2181/01-09-02/1-21-2 od
  84. rujna
  85. (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 45/21.). Navodi da se sadržaj osporavane Odluke temelji na članku
  86. ZKG-a, koji daje ovlasti predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da u svrhu uređenja naselja te uspostave održavanja komunalnog reda u naselju donose odluke o komunalnom redu, te da su prilikom izrade nacrta prijedloga uzete u obzir i konzervatorske smjernice Ministarstva kulture, kao i upute gradovima u svezi bankomata i sličnih uređaja. Nadalje navodi da je za nacrt prijedloga Odluke provedeno javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 20 dana u razdoblju od
  87. studenoga
  88. do
  89. prosinca 2022., prema članku
  90. stavku
  91. ZPPI-a, a da je hitnost donošenja Odluke bila potrebna i bitna radi hitne intervencije u prostoru zaštićenog kulturnog dobra D. p. i uvođenja komunalnog reda. Ističe da je javnost kroz medije bila upoznata sa izradom i pripremom nacrta prijedloga Odluke, te da je iz velikog broja

(112)pristiglih obrazaca sa oko 700 primjedbi, prijedloga i mišljenja, a koji su vidljivi iz izvješća o provedenom savjetovanju, razvidno da su zainteresirane skupine građana, a ponajviše ugostitelji, sudjelovali u javnom savjetovanju. Navodi da je Izvješće o provedenom javnom savjetovanju objavljeno na službenoj internetskoj stranici Grada S. (vidljivo u rubrici »Sjednice gradskog vijeća« i rubrici »Javno savjetovanje«), te je isto i dostavljeno uz nacrt prijedloga Odluke predstavničkom tijelu Grada S. na razmatranje i usvajanje sukladno članku
  1. stavku
  2. ZPPI-a. Nabraja neke od zainteresiranih dionika koji su sudjelovali u savjetovanju, između ostalih i podnositelj ove obavijesti, čije su primjedbe razmotrene. Pojašnjava da je bitna činjenica prilikom razmatranja primjedbi bila poštivanje Općih konzervatorskih smjernica za upravljanje javnim prostorom kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja iz
  3. godine, koje navode potrebu intervencije u prostoru, a prema kojima je unutar povijesne jezgre nužno ograničiti opseg vanjskih ugostiteljskih sadržaja u cilju nesmetanog doživljaja i uživanja u najvrjednijim arhitektonskim i umjetničkim ostvarenjima pojedinog gradskog ambijenta, s obzirom da su to najčešće točke okupljanja i razgledavanja koje zahtijevaju nesmetan pristup i vizure, kao npr. katedrale, crkve, skulpture na otvorenom, gradske palače i sl. kao ključne točke ambijenta i razumijevanja duha mjesta. Navodi da se svi obrasci za podnošenje zahtjeva za korištenje javne površine radi postavljanja štekata, odnosno zahtjevi temelje na Odluci o davanju u zakup javnih površina u vlasništvu Grada S. za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr. (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 53/18., 21/14., 2/15., 36/15., 10/
  4. – ispravak, 15/16., 25/
  5. – pročišćeni tekst, 16/18., 31/
  6. – pročišćeni tekst i 18/20.), a ne na Odluci o komunalnom redu. Ističe da je dokumentacija potrebna za zahtjev za štekat propisana člankom
  7. navedene Odluke o davanju u zakup i isti se koriste i prije
  8. studenoga 2022., a sadržaj obrasca se može mijenjati neovisno o Odluci o komunalnom redu. Smatra neutemeljenim navode u svezi nejasnoće primjene predmetnog općeg akta jer je člankom
  9. osporavane Odluke nedvojbeno propisano da stupa na snagu
  10. siječnja
  11. Nadalje ističe da svi ugovorni odnosi koji su sklopljeni prije
  12. siječnja 2023., a koji se odnose i na razdoblje korištenja javnih površina nakon tog datuma, nisu raskinuti, te ih Grad S. kao zakupodavac, pod uvjetom poštivanja ugovornih obveza, neće raskidati i nema obvezu za obeštećenjem zakupnika. Pojašnjava da osporavana Odluka ima za cilj uvođenje jasnih kriterija korištenja javnog prostora i zaštitu kulturnog dobra, posebno zaštitu D. p. koja je od
  13. godine uvrštena u UNESCO-v popis svjetske baštine. Predlaže da Sud zahtjev podnositelja odbije.
  14. Podnositelj obavijesti se u podnescima od
  15. veljače
  16. i
  17. veljače
  18. poziva na rješenja Grada S., Upravnog odjela za komunalne poslove, Odsjeka za površine javne namjene od
  19. siječnja 2023., kojima je odbijen njegov prigovor za produljenje korištenja javne površine za postavljanje štekata na zatraženim lokacijama, a donesenim na temelju osporavane Odluke o komunalnom redu. Ponavlja navode da će mu održavanjem osporavane Odluke na snazi nastati enormna šteta. Također navodi da mu je dostavljena obavijest o tome da se neće zaključiti novi ugovor o zakupu javnoprometne površine, te da će se inicirati postupak ukidanja dozvole za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na otvorenom, a
  20. siječnja
  21. je S.-d. županiji, Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo, podnesena obavijest da on nema dokaz o pravu korištenja javne površine, odnosno da su ugovori istekli. Smatra da je iz navedenog razvidno da je Grad onemogućio bilo kakvo poslovanje, ne samo na javnoprometnoj površini nego i u predmetu zakupa. Dodaje da Grad S. na isti način nelegalno postupa i u odnosu na drugu povezanu tvrtku, društvo Š. d.o.o., povodom čije obavijesti je pokrenut postupak ocjene zakonitosti iste Odluke u predmetu poslovni broj: Usoz-58/
  22. U podnesku od
  23. travnja
  24. podnositelj obavijesti navodi da se Grad S. po prvi puta u svom očitovanju na obavijest pozvao na konkretne konzervatorske smjernice nadležnog Ministarstva kulture, koje u postupku pripreme i izrade nacrta Odluke, niti tijekom javnog savjetovanja, kao ni u fazi donošenja sporne Odluke nigdje nisu bile spomenute. Ponavlja navode iz obavijesti da je Grad S. isključio Konzervatorski odjel i Ministarstvo kulture iz postupka pripreme, izrade i donošenja Odluke o komunalnom redu, koja tijela nisu niti obaviještena o provedbi postupka, a da je u spornoj Odluci usvojena »zakonska presumpcija« suglasnosti Konzervatorskog odjela bez njegovog očitovanja, a da su odredbe Odluke u suprotnosti sa Smjernicama Ministarstva kulture od
  25. studenoga
  26. Ističe nadalje da je izvješće o provedenom savjetovanju zainteresiranim strankama postalo dostupno i objavljeno na službenoj internetskoj stranici Grada S. tek naknadno, a ne nakon dovršetka savjetovanja niti nakon usvajanja Odluke, jer je isto postalo dostupno tek u mjesecu ožujku
  27. Hitnost u postupanju za ugostiteljske terase – štekate, koji na predmetnim lokacijama posluju deset i više godina, smatra neosnovanim razlogom za kršenje propisa o duljini trajanja savjetovanja, jer stanje koje traje desetljećima ne može negativno utjecati na kulturno dobro ako se takvo stanje zadrži desetak dana, nekoliko godina ili neko razdoblje koje je potrebno za izradu konzervatorske podloge i strateških dokumenata koji bi definirali interes zaštite kulturne baštine i interes gospodarstva radi postizanja sinergije u cilju razmjernosti javnog i privatnog interesa, koji se ovdje podudaraju. Ostaje kod prijedloga da se osporavana Odluka ukine.
  28. Postupajući po obavijesti podnositelja Sud nalazi da je u postupku donošenja općeg akta učinjen propust zbog kojeg je pokrenuo postupak ocjene zakonitosti Odluke po službenoj dužnosti, te je istu ocijenio nezakonitom, ne ulazeći u njezin sadržaj, odnosno ne razmatrajući posebno sve naprijed iznesene navode podnositelja.
  29. Osporavana Odluka donesena je na temelju članka
  30. stavka
  31. ZKG-a i članka
  32. Statuta Grada Splita.
  33. Prema članku
  34. stavku
  35. ZKG-a predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje:
  36. uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta
  37. način uređenja i korištenja površine javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama
  38. uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila
  39. održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina.
  40. Odredba članka
  41. Statuta Grada Splita propisuje mjerodavnost Gradskog vijeća za donošenje odluka i drugih općih akata kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada S.
  42. Odredbom članka
  43. ZPPI-a propisano je da su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata, odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i drugih pravnih osoba (stavak 1.). Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta, odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana, te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja (stavak 2.). Tijela javne vlasti iz stavka
  44. ovoga članka dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kada se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa (stavak 3.). Po isteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga tijelo javne vlasti dužno je izraditi i objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću, odnosno internetskoj stranici izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe, te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi. Izvješće o savjetovanju s javnošću, nositelj izrade nacrta obvezno dostavlja tijelu koje usvaja ili donosi propis, opći akt ili dokument (stavak 4.).
  45. Nije sporno da je na službenoj stranici Grada S. bilo objavljeno savjetovanje s javnošću u postupku donošenja Odluke o komunalnom redu Grada Splita, sukladno Planu savjetovanja s javnošću Grada S. za
  46. godinu od
  47. prosinca
  48. i objavljen nacrt prijedloga navedene Odluke, nositelja izrade Upravnog odjela za komunalne poslove, radne skupine za izradu Odluke, te da je javnost pozvana na dostavljanje svojih prijedloga i mišljenja, odnosno na internetsko savjetovanje. Nadalje, nije sporno da je u konkretnom slučaju savjetovanje s javnošću određeno i provedeno u trajanju od 20 dana, od
  49. studenoga
  50. do
  51. prosinca 2022., u kojem razdoblju je nacrt prijedloga Odluke s prilozima bio objavljen na internetskoj stranici Grada S., te da je radna skupina za izradu navedenog nacrta izradila Izvješće o provedenom javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, koje je uz prijedlog Odluke dostavljeno Gradskom vijeću Grada S.
  52. Predmetna Odluka je opći akt jedinice lokalne samouprave kojim se uređuju pitanja od interesa za građane i pravne osobe na području Grada S., odnosno koja utječe na interese većeg broja građana i pravnih osoba. Stoga je jedinica lokalne samouprave u postupku donošenja predmetnog općeg akta, kojim se uređuju takva pitanja, bila dužna u cijelosti postupiti prema odredbi članka
  53. ZPPI-a.
  54. S obzirom na to da je ZPPI kao pravilo trajanja savjetovanja s javnošću odredio 30 dana, prema shvaćanju ovoga Suda odstupanje od tog pravila dopušteno je samo u iznimnim i opravdanim okolnostima. Suprotno tumačenje, odnosno dopuštanje širokog tumačenja iznimke od pravila, moglo bi dovesti u pitanje primjenu propisanog roka uopće. Pri tome valja imati u vidu Smjernice Povjerenika za informiranje za primjenu članka
  55. ZPPI-a od
  56. prosinca 2016., u kojima se u odnosu na trajanje savjetovanja navodi da savjetovanje s javnošću može trajati kraće samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti radi kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku, s time da je u tom slučaju razlog za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje.
  57. Ovaj Sud ne dovodi u pitanje pravo i ovlaštenje nadležnog tijela jedinice lokalne i područne samouprave da u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte kojima, između ostalog, uređuje javni prostor i uspostavlja komunalni red u svrhu uređenja naselja, posebice imajući u vidu potrebu zaštite povijesnih gradskih jezgri, odnosno kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja, te u svrhu uređenja korištenja površina javne namjene kao i potrebu uvođenja kriterija korištenja tog javnog prostora.
  58. Međutim, sama potreba uvođenja komunalnog reda u prostoru zaštićenog kulturnog dobra D. p., koju Grad S. iznosi u svom očitovanju, ne upućuje na zaključak da se radi o nastupu nekih izvanrednih uvjeta, odnosno iznimnih okolnosti koje bi predstavljale opravdane razloge za skraćeno trajanje savjetovanja i odstupanje od zakonom propisanog pravila, niti je donositelj akta priložio ikakve dokaze o potrebi hitne intervencije u navedenom prostoru. Također, iz postojećih podataka, kao i navoda samog donositelja Odluke, ne proizlazi da su razlozi za skraćivanje vremena trajanja savjetovanja bili dani u obrazloženju uz nacrt prijedloga te Odluke koji je stavljen na savjetovanje. Sama činjenica što je javnost i kroz medije bila upoznata sa izradom i pripremom nacrta prijedloga osporavane Odluke, te što je veći broj sudionika savjetovanja dostavio svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja, nije odlučna. Donositelj općeg akta dužan je pridržavati se zakonom propisanog postupka za donošenje odluka iz svoje nadležnosti, čime se osiguravaju formalni uvjeti za zakonitost njegovog postupanja i donesene odluke.
  59. S obzirom na to da, prema postojećim podacima, donositelj nije u potpunosti poštovao postupak donošenja Odluke sukladno mjerodavnim odredbama ZPPI-a, Sud je, ne ocjenjujući pri tome zakonitost predmetnog općeg akta s materijalnopravnog aspekta, Odluku ukinuo na temelju odredbe članka
  60. stavka
  61. ZUS-a.
  62. Za donošenje rješenja o prijedlogu za obustavu izvršenja općeg akta temeljem članka
  63. stavka
  64. ZUS-a nije bilo osnove iz razloga što je o zakonitosti osporavane Odluke odlučeno meritorno.
  65. Ukinuta Odluka prestaje važiti danom objave ove presude u »Narodnim novinama« (članak
  66. stavak
  67. ZUS-a). Poslovni broj: Usoz-43/2023-11 Zagreb,
  68. lipnja
  69. Predsjednica vijeća Gordana Marušić-Babić, v. r. Presuda, NN 75/2023-1226 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Presuda Izdanje: NN 75/2023 Broj dokumenta u izdanju: 1226 Stranica tiskanog izdanja: 26 Donositelj:VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 7.7.
  70. ELI: /eli/sluzbeni/2023/75/1226 PDF Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  71. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.