← Hrvatska

Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-115/2020-9 od 29. lipnja 2023.

Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-115/2020-9 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-115/2020-9 od
  3. lipnja
  4. NN 75/2023 (7.7.2023.), Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-115/2020-9 od
  5. lipnja
  6. VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1227 PRESUDA Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, Senke Orlić-Zaninović, Ljiljane Karlovčan-Đurović i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Glorjane Čičak kao zapisničara, radi ocjene zakonitosti općeg akta u povodu zahtjeva Z. b. d.d., Z., koju zastupa opunomoćenik J. M., odvjetnik iz Odvjetničkog društva M. & L. u Z., na sjednici vijeća održanoj
  7. lipnja
  8. presudio je Ukida se Odluka o porezima Grada Cresa (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj: 33/
  9. i 30/21.). Obrazloženje
  10. Zagrebačka banka d.d. podnijela je zahtjev za ocjenu zakonitosti članaka 8.,
  11. i
  12. Odluke o porezima Grada Cresa (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 33/
  13. – dalje: Odluka).
  14. U zahtjevu podnositelj u bitnome navodi da odredbe sadržane u navedenim člancima Odluke nisu suglasne sa odredbama Zakona o lokalnim porezima (»Narodne novine«, broj 115/
  15. i 101/
  16. – dalje: ZLP) i Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, broj 115/16., 106/18., 121/
  17. i 32/
  18. – dalje: OPZ), te da je stoga poreznim rješenjem Upravnog odjela za proračun i financije, komunalni sustav i prostorno planiranje, Grada C., klasa: UP/I-410-20/20-01/89, urbroj: 2213/02-04-01-20-1 od
  19. kolovoza 2020., kojim mu je kao poreznom obvezniku utvrđen porez na korištenje javne površine, između ostalog, na temelju osporavane Odluke, došlo do povrede njegovih prava i pravnih interesa. U bitnome smatra nezakonitim, odnosno u suprotnosti sa člankom
  20. ZLP-a propisivanje poreza na korištenje javne površine ispred bankomata koji su ugrađeni u izlog/fasadu zgrade, a koji uopće ne zauzimaju javnu površinu (što je slučaj s bankomatom u C. koji se nalazi unutar prostora F.). Navodi da su banke ili tvrtke vlasnici bankomata, svoje obveze regulirale s vlasnikom određenog prostora, a da je svrha odredbe navedenog članka ZLP-a propisati obvezu plaćanja predmetnog poreza isključivo za osobe koje koriste javni prostor. Osporava odredbe Odluke kojim su javne površine koje se dodjeljuju na korištenje razvrstane u tri zone, te kojima je propisano da u slučaju dvojbi o pripadnosti određene površine pojedinoj zoni odluku donosi gradonačelnik, budući da je to u suprotnosti sa člankom
  21. ZLP-a (članak
  22. Odluke). Smatra osim toga da Odluka ne sadržava parametre niti se poziva na viši pravni akt, odnosno odluku na temelju kojih je određena visina poreza na korištenje javnih površina, odnosno za utvrđivanje konkretne površine koja bi bila predmetom oporezivanja. Ističe da je Odluka u suprotnosti i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (»Narodne novine«, broj 112/
  23. – dalje: ZSD), jer se banke kao imatelji bankomata međusobno i u odnosu na druge djelatnosti stavljaju u nepovoljan i neravnopravan položaj. Predlaže da ovaj Sud odredbe osporavane Odluke ukine kao nezakonite.
  24. Donositelj Odluke u svom očitovanju osporava navode podnositelja. Navodi da se u članku
  25. Odluke jasno navodi razlika u visini poreza između samostojećih bankomata i bankomata ugrađenih u objekte, te da se porez plaća po bankomatu. Ističe da, iako je Gradsko vijeće nadležno za odlučivanje o zonama i definiranje javne površine, nije logično niti svrsishodno da se za svaku nedoumicu o pripadnosti zonama sastaje cjelokupno vijeće. Smatra bespredmetnim tvrdnje podnositelja glede svrhe članka
  26. ZLP-a, kao i neosnovanom tvrdnju da ne može biti obveznik plaćanja poreza jer ne koristi javnu površinu, već samo fasadu zgrade, budući da su klijenti banke korisnici prostora ispred bankomata te se javna površina koristi upravo zbog toga što je podnositelj na tom mjestu postavio bankomat. Predlaže da Sud zahtjev podnositelja odbije kao neosnovan.
  27. U očitovanju zaprimljenom
  28. ožujka
  29. donositelj je obavijestio Sud da je osporavana Odluka izmijenjena Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada C. od
  30. prosinca 2021., na način da su brisani članci 5.,
  31. i 7., a u članku
  32. Odluke dodan je stavak 2., dok je Odluka u pobijanom dijelu ostala ista.
  33. Zahtjev je osnovan.
  34. Osporavanu Odluku donijelo je Gradsko vijeće Grada Cresa na sjednici održanoj
  35. prosinca 2019., na temelju članka 20.,
  36. i
  37. ZLP-a i članka
  38. Statuta Grada Cresa (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 29/09., 14/13., 5/
  39. i 25/18.).
  40. Prema članku
  41. Odluke, tom se Odlukom utvrđuju vrste lokalnih poreza koji predstavljaju prihod Grada C., stope i visine poreza, porezni obveznici, porezna osnovica, način obračuna, razreza i plaćanja poreza.
  42. Za ocjenu zakonitosti osporavanog općeg akta mjerodavan je Zakon o lokalnim porezima, kojim se uređuje sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
  43. Člankom
  44. stavkom
  45. ZLP-a propisano je da jedinice lokalne samouprave mogu uvesti sljedeće poreze: prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina.
  46. Odredbom članka
  47. ZLP-a propisano je da porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine (stavak 1.). Porez iz stavka
  48. ovoga članka plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propiše predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom (stavak 2.). Što se smatra javnom površinom, svojom odlukom propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (stavak 3.). Porez na korištenje javnih površina prihod je jedinica lokalne samouprave na čijem se području javna površina koristi (stavak 4.).
  49. Prema članku
  50. stavku
  51. točki
  52. ZLP-a, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom utvrđuje za potrebe plaćanja poreza na korištenje javnih površina, što se smatra javnom površinom, visinu, način i uvjete plaćanja poreza na korištenje javnih površina, kao i nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza.
  53. Odredbom stavka
  54. članka
  55. ZLP-a, propisano je da se odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka
  56. ovoga članka, kao i odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka
  57. stavka
  58. ovoga Zakona, može mijenjati najkasnije do
  59. prosinca tekuće godine, a primjenjuje se od
  60. siječnja iduće godine.
  61. Nije sporno da su predstavnička tijela jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave ovlaštena u svom samoupravnom djelokrugu donositi odluke i druge opće akte u skladu sa svojim statutom (članak
  62. stavak
  63. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – »Narodne novine«, broj 33/01., 60/01., 129/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 123/17., 98/
  64. i 144/20., dalje: ZoLP(R)S), te da je Zakonom o lokalnim porezima propisana mogućnost da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave uvede poreze iz članka
  65. toga Zakona.
  66. Međutim, jedinica lokalne samouprave ovlaštena je svojom odlukom urediti samo pitanja koja su za potrebe plaćanja uvedenih poreza izričito propisana u članku
  67. stavku
  68. ZLP-a.
  69. U konkretnom slučaju, osporavanim odredbama Odluke kojima su određene zone korištenja javnih površina, odnosno javne površine koje se dodjeljuju na korištenje razvrstane prema pogodnosti položaja u zone i sukladno tome propisana visina poreza na korištenje javnih površina (članak
  70. i 14.), uređena su pitanja izvan ovlaštenja iz članka
  71. stavka
  72. ZLP-a.
  73. Nadalje, s obzirom na to da je u članku
  74. stavku
  75. Odluke propisano da ta Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« te da je ista objavljena
  76. prosinca 2019., proizlazi da je stupanje na snagu osporavane Odluke određeno protivno citiranom članku
  77. stavku
  78. ZLP-a, imajući u vidu da stupanje na snagu nekog propisa (uključujući i opće akte) ujedno znači i početak njegove primjene.
  79. Slijedom navedenog, osporena Odluka nije u suglasnosti sa zakonom na temelju kojeg je donesena te je istu valjalo ukinuti, što uključuje i izmjenu i dopunu iste objavljenu u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«, broj: 30/
  80. Pri tome Sud, s obzirom na naprijed iznesene razloge zbog kojih je Odluka ocijenjena nezakonitom, nije posebno razmatrao sve navode, odnosno prigovore podnositelja.
  81. Stoga je, na temelju članka
  82. stavka
  83. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/
  84. i 110/
  85. – dalje: ZUS) odlučeno kao u izreci.
  86. Sukladno odredbi članka
  87. stavka
  88. ZUS-a, ukinuti opći akt prestaje važiti danom objave ove presude u »Narodnim novinama«. Poslovni broj: Usoz-115/2020-9 Zagreb,
  89. lipnja
  90. Predsjednica vijeća Gordana Marušić-Babić, v. r. Presuda, NN 75/2023-1227 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Presuda Izdanje: NN 75/2023 Broj dokumenta u izdanju: 1227 Stranica tiskanog izdanja: 30 Donositelj:VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 7.7.
  91. ELI: /eli/sluzbeni/2023/75/1227 PDF Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  92. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.