← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-7270/2022 od 13. rujna 2023.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-7270/2022 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-7270/2022 od
  3. rujna
  4. NN 120/2023 (18.10.2023.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-7270/2022 od
  5. rujna
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 1676 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Mario Jelušić i Lovorka Kušan, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula Jelka Gržinić iz Kastva, koju zastupa Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem Revd-1929/2023 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri

(3)mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/02.), podnositeljici ustavne tužbe Jelki Gržinić iz Kastva, Donji Turki 22, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom
  4. stavkom
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/
  6. i 5/14.) od 2.044,00 eura. IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM
  1. Jelka Gržinić iz Kastva, koju zastupa Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci (u daljnjem tekstu: podnositeljica), podnijela je
  2. prosinca
  3. ustavnu tužbu na temelju članka
  4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  5. i 49/
  6. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) smatrajući da joj je trajanjem parničnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Rijeci pod brojem Pr-219/2018 (ranije: Pr-263/2015) povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom
  7. stavkom
  8. Ustava.
  9. Za potrebe ustavnosudskog postupka, a na temelju članka
  10. alineje
  11. Ustavnog zakona pribavljena je preslika spisa Općinskog suda u Rijeci (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) broj: Pr-219/
  12. II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU
  13. Predmetni postupak pokrenut je
  14. studenoga
  15. podnošenjem tužbe podnositeljice prvostupanjskom sudu protiv tuženika I.-I. n. d. d. Z. radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o premještaju na drugo radno mjesto (radni spor). Tuženiku je rješenjem suda od
  16. studenoga
  17. naloženo podnošenje odgovora na tužbu. Odgovor na tužbu tuženik je podnio
  18. studenoga
  19. Pripremno ročište održano je
  20. veljače 2017., a nakon toga održana su sljedeća ročišta:
  21. travnja 2017.,
  22. lipnja 2017.,
  23. rujna
  24. i
  25. prosinca
  26. Podnositeljica je podneskom od
  27. veljače
  28. zatražila spajanje predmeta. Presuda prvostupanjskog suda broj: Pr-263/15-18 donesena je na ročištu
  29. prosinca
  30. Tuženik je podnio žalbu
  31. prosinca
  32. Županijski sud u Zagrebu donio je presudu i rješenje broj: Gž R-304/18-2 od
  33. travnja 2018., kojim je rješenjem ukinuo prvostupanjsku presudu u pobijanoj točki 2.,
  34. i
  35. i u tom dijelu je vratio predmet na ponovno odlučivanje. Tuženik se podneskom očitovao na ukidno rješenje Županijskog suda u Zagrebu
  36. svibnja
  37. U ponovljenom postupku održana su ročišta:
  38. svibnja 2018.,
  39. srpnja
  40. i
  41. listopada
  42. Nova prvostupanjska presuda broj: Pr-219/2018-9 donesena je
  43. studenoga
  44. Tuženik je podnio žalbu
  45. studenoga
  46. Podnositeljica je podnijela odgovor na žalbu tuženika
  47. prosinca
  48. Županijski sud u Zagrebu preinačio je prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev podnositeljice presudom broj: Gž R-1684/18-2 od
  49. ožujka
  50. Podnositeljica je podnijela reviziju
  51. lipnja
  52. Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj: Rev 3631/2019-2 od
  53. lipnja
  54. prihvatio reviziju i ukinuo drugostupanjsku presudu te vratio predmet drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Podnositeljica je
  55. kolovoza 2022., podnijela zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj: Su-Gzp I-31/2022-5 od
  56. listopada
  57. zahtjev je ocijenjen osnovanim te je određen rok od tri
(3)mjeseca za donošenje meritorne odluke u predmetu Gž R-2840/
  1. Rješenjem drugostupanjskog suda od
  2. studenoga
  3. određeno je izvođenje dokaza saslušanjem podnositeljice i svjedoka pred prvostupanjskim sudom. Na ročištu
  4. prosinca
  5. izvedeno je dopunsko saslušanje podnositeljice i svjedoka pred prvostupanjskim sudom, nakon čega je spis
  6. siječnja
  7. dostavljen drugostupanjskom sudu. Drugostupanjski sud je presudom broj: Gž R-2840/2022-7 od
  8. siječnja
  9. odbio žalbu tuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu. Tuženik je povodom navedene presude podnio prijedlog za dopuštenje revizije
  10. travnja
  11. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi predmet se vodi pred Vrhovnim sudom pod brojem Revd-1929/
  12. III. MJERODAVNO PRAVO
  13. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od
  14. ožujka
  15. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske
  16. studenoga
  17. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.). U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od
  18. prosinca
  19. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do
  20. ožujka
  21. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju. ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta: – Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.), – Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.), – Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.) i – Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.). Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci
  22. – 70.) nisu mijenjane.
  23. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od
  24. do
  25. godine (stupanja na snagu ZoSuda/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od
  26. travnja
  27. (»Narodne novine« broj 50/16.). IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE
  28. U skladu sa stajalištem Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od
  29. prosinca
  30. (»Narodne novine« broj 8/15.), jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka
  31. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da su podnositelji prethodno koristili dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka. 6.
  32. U konkretnom slučaju podnositeljica je tijekom postupka,
  33. kolovoza 2022., podnijela zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku na temelju članka
  34. ZoSuda/
  35. Rješenjem predsjednika Županijskog suda u Zagrebu broj: Su – Gzp I-31/2022-5 od
  36. listopada
  37. usvojen je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u predmetu koji se tada pred tim sudom vodio pod brojem: Gž R-2840/2022 te je određen rok od tri
(3)mjeseca u kojemu je sudac-rješavatelj dužan donijeti meritornu odluku u predmetu. Postupak do danas nije okončan.
  1. Budući da je podnositeljica koristila pravna sredstva koja su joj bila na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost. V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE
  2. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenost predmeta, ponašanje podnositelja i mjerodavnih tijela, te važnost predmeta postupka za podnositelja. U konkretnom slučaju Ustavni sud razmatra postupanje nadležnih sudova i podnositelja (razmatrano razdoblje) od pokretanja parničnog postupka podnošenjem tužbe podnositeljice (
  3. studenoga 2015.) do dana donošenja ove odluke (
  4. rujna 2023.). 1) Duljina sudskog postupka
  5. Parnični postupak pokrenut je
  6. studenoga
  7. podnošenjem tužbe podnositeljice. U trenutku odlučivanja o ovoj ustavnoj tužbi parnični postupak se vodi pred Vrhovnim sudom pod brojem Revd-1929/2023 i još uvijek nije okončan. Ustavni sud utvrđuje da od pokretanja parničnog postupka (
  8. studenoga 2015.) do donošenja ove odluke (
  9. rujna 2023.) postupak traje ukupno sedam
(7)godina, devet
(9)mjeseci i dvadeset sedam
(27)dana i još uvijek nije okončan. 2) Složenost sudskog predmeta
  1. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu. 3) Postupanje nadležnih sudova
  2. Ustavni sud je utvrdio da je nakon pokretanja postupka
  3. studenoga
  4. prvostupanjski sud održao pripremno ročište tek
  5. veljače 2017., dakle nakon više od godinu dana od podnošenja tužbe i zaprimanja odgovora na tužbu, što je neopravdano dugo razdoblje. Nakon tog, ročišta su se održavala u intervalima od po dva
(2)mjeseca, što je optimalno. Održano je ukupno osam
(8)ročišta. Donesene su dvije prvostupanjske i dvije drugostupanjske presude te jedna revizijska presuda. Iako su sudovi bez većih zastoja vodili postupak, održavali ročišta i donosili odluke u razumnom roku, sama činjenica da je postupak do danas trajao preko sedam
(7)godina i još uvijek nije okončan, a riječ je o hitnom postupku – radnom sporu, to se ne može smatrati postupkom koji je svojom dinamikom i brzinom rješavanja zadovoljio kriterije razumne dužine trajanja. 4) Ponašanje podnositeljice ustavne tužbe
  1. Ustavni sud utvrđuje da podnositeljica u razmatranom razdoblju nije pridonijela duljini trajanja parničnog postupka. 5) Važnost predmeta spora za podnositeljicu
  2. Ustavni sud, imajući u vidu da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o radnom sporu, ocjenjuje da je predmet spora od osobite važnosti za podnositeljicu. VI. OCJENA USTAVNOG SUDA
  3. Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak u razmatranom razdoblju traje dulje od sedam
(7)godina i još uvijek nije okončan.
  1. Imajući stoga u vidu duljinu trajanja parničnog postupka, kao i okolnost da je postupak i dalje u tijeku pred Vrhovnim sudom radi odlučivanja o prijedlogu o dopuštenosti revizije, a riječ je o postupku hitne naravi (radni spor), Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, a koje je zajamčeno člankom
  2. stavkom
  3. Ustava.
  4. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka
  5. stavaka
  6. i
  7. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke. Na temelju članka
  8. stavaka
  9. i
  10. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Vrhovnog suda dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.
  1. U skladu s člankom
  2. stavkom
  3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke. Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  4. Odluka o objavi temelji se na članku
  5. Ustavnog zakona (točka V. izreke). Broj: U-IIIA-7270/2022 Zagreb,
  6. rujna
  7. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Branko Brkić, v. r. Odluka, NN 120/2023-1676 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 120/2023 Broj dokumenta u izdanju: 1676 Stranica tiskanog izdanja: 19 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 18.10.
  8. ELI: /eli/sluzbeni/2023/120/1676 PDF Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  9. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.