Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu

(1)Ovim se Pravilnikom propisuje provedba intervencija proizvodno nevezanih izravnih plaćanja i proizvodno vezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske

1. –
2. (u daljnjem tekstu: Strateški plan), IAKS mjera ruralnog razvoja iz članka
3. stavka
4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18., 42/20., 127/
5. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/
6. i 152/22.) (u daljnjem tekstu: Zakon) i mjera državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za
7. godinu (u daljnjem tekstu: Program državne potpore).

(2)Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su: 21.

1. Osnovna potpora dohotku za održivost 26.
2. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost 30.
3. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike 31.
4. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (Eko shema) 31.
5. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima (Eko shema) 31.
6. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (Eko shema) 31.
7. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama (Eko shema) 31.
8. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina (Eko shema) 31.
9. Konzervacijska poljoprivreda (Eko shema) 31.
10. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (Eko shema) 31.
11. Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima (Eko shema).

(3)Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (u daljnjem tekstu: PVP) iz Strateškog plana su: 32.

1. Krave u proizvodnji mlijeka, uključujući podintervencije: 32.01.
2. Krave u proizvodnji mlijeka 32.01.
3. Prvotelke 32.
4. Tov junadi 32.
5. Krave dojilje 32.
6. Ovce i koze 32.
7. Povrće 32.
8. Voće 32.
9. Šećerna repa 32.
10. Krmni proteinski usjevi 32.
11. Sjeme 32.09.
12. Sjeme – kukuruz (isključujući sjeme kukuruza šećerca i kukuruza kokičara) 32.09.
13. Sjeme – krmno bilje 32.09.
14. Sjeme – povrće (uključujući krumpir, kukuruz šećerac i kukuruz kokičar) 32.09.
15. Sjeme – uljarice i predivo bilje (osim soje i konditorskog suncokreta).

(4)IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana su: 70.

1. Smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima: 70.01.
2. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki 70.01.
3. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima 70.01.
4. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada 70.
5. Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama: 70.02.
6. Zaštita ptice kosca (Crex crex) 70.02.
7. Zaštita leptira na trajnim travnjacima 70.02.
8. Uspostava poljskih traka (Uspostava cvjetne trake i Uspostava travne trake) 70.
9. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja 70.
10. Ekološki uzgoj: – Prijelaz na ekološki uzgoj: oranice, višegodišnji nasadi (orah i lijeska, maslina i vinova loza, ostale voćne vrste), trajni travnjaci i povrće – Održavanje ekološkog uzgoja: oranice, višegodišnji nasadi (orah i lijeska, maslina i vinova loza, ostale voćne vrste), trajni travnjaci i povrće 70.
11. Plaćanja za dobrobit životinja: – Dobrobit životinja u govedarstvu: mliječne krave, tovna junad, rasplodne junice, telad – Dobrobit životinja u svinjogojstvu: odbijena prasad, krmače/nazimice, svinje za tov – Dobrobit životinja u peradarstvu: brojleri, nesilice, purani – Dobrobit životinja u kozarstvu – Dobrobit životinja u ovčarstvu 70.
12. Očuvanje obilježja krajobraza: 70.07.
13. Očuvanje suhozida 70.07.
14. Očuvanje živica 70.
15. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika: 70.08.
16. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka 70.08.
17. Očuvanje ekstenzivnih maslinika 71.
18. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima: 71.01.
19. Plaćanja u gorsko planinskim područjima (GPP) 71.01.
20. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPP) 71.01.
21. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima (PPO).

(5)Mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore su: – mjera potpore za uzgoj mliječnih krava – mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača – mjera potpore za proizvodnju duhana – mjera potpore za maslinovo ulje – mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

(6)IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

1. –
2. kojima višegodišnja obveza nije završena su: – Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.
3. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije: 10.1.
4. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture 10.1.
5. Zatravnjivanje trajnih nasada 10.1.
6. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti 10.1.
7. Pilot-mjera za zaštitu kosca (Crex crex) 10.1.
8. Pilot-mjera za zaštitu leptira 10.1.
9. Uspostava poljskih traka 10.1.
10. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka 10.1.
11. Održavanje ekstenzivnih maslinika 10.1.
12. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja 10.1.
13. Održavanje suhozida 10.1.
14. Održavanje živica 10.1.
15. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki 10.1.
16. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima 10.1.
17. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima 10.1.
18. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i 10.1.
19. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada. – Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere: 11.
20. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode 11.
21. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda. Provedbeni EU propisi Članak
22. Provedba intervencija i mjera iz članka
23. ovoga Pravilnika utvrđuje se u skladu s EU propisima iz ovoga članka i njihovim ispravcima, izmjenama i dopunama: – Uredba (EU) br. 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od
24. prosinca
25. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 – Uredba (EU) br. 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od
26. prosinca
27. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 – Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/126 od
28. prosinca
29. o dopuni Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća dodatnim zahtjevima za određene vrste intervencija koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje od
30. do
31. na temelju te uredbe i pravilima o omjeru za standard 1 za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1317 оd
32. srpnja
33. kojom se utvrđuju odstupanja od Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjene standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (standardi GAEC) 7 i 8 za godinu zahtjeva
34. – Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1173 оd
35. svibnja
36. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava u zajedničkoj poljoprivrednoj politici – Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1172 оd
37. svibnja
38. o dopuni Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te primjene i izračuna administrativnih kazni za uvjetovanost – Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1408 оd
39. lipnja
40. o izmjeni Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu plaćanja predujmova za određene intervencije i mjere potpore predviđene uredbama (EU) 2021/2115 i (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća – (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od
41. svibnja
42. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 – Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1172 оd
43. svibnja
44. o dopuni Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te primjene i izračuna administrativnih kazni za uvjetovanost – Uredba (EU) br. 2017/2393 Europskog parlamenta i vijeća od
45. prosinca
46. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal – Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/669 od
47. travnja
48. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 808/2014 u pogledu izmjene i sadržaja programa ruralnog razvoja, promidžbe za te programe i stopa konverzije u uvjetna grla (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2016/669) – Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013 od
49. prosinca
50. godine o primjeni članaka
51. i
52. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013) – Uredba Komisije (EZ) br. 2023/2831 od
53. prosinca
54. o primjeni članaka
55. i
56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 2023/2831) – Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/540 od
57. ožujka
58. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu određenih obveza prijave, provjera na licu mjesta koje se odnose na zahtjeve za potporu za stoku i zahtjeve za plaćanje u okviru mjera potpore povezanih sa životinjama te o podnošenju jedinstvenog zahtjeva, zahtjeva za potporu i zahtjeva za plaćanje – Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/220 оd
59. veljače
60. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2015/220). Pojmovi Članak 3.

(1)Pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Uredbama iz članka 2. ovoga Pravilnika.

(2)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. a)poljoprivredno gospodarstvo – sve jedinice koje se upotrebljavaju za poljoprivredne djelatnosti i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske
2. b)intervencija – instrument potpore sa skupom uvjeta prihvatljivosti kako je definirano Uredbom (EU) 2021/2115 članak 3. točka 3.
3. c)korisnik – poljoprivrednik upisan u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili Upisnik poljoprivrednika čiji nositelj/odgovorna osoba podnosi Jedinstveni zahtjev za potporu
4. d)Jedinstveni zahtjev za potporu – skup zahtjeva kojim korisnik traži potpore za intervencije, mjere i operacije iz članka 1. ovoga Pravilnika (dalje u tekstu: Jedinstveni zahtjev)
5. e)aktivni poljoprivrednik za intervencije Strateškog plana – fizička osoba upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te fizička i pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika, čiji je standardni ekonomski rezultat veći od 3.000 EUR, kao i svi poljoprivrednici koji su u prethodnoj godini primili izravna plaćanja u iznosu manjem od 5.000 EUR
6. f)aktivni poljoprivrednik za Mjeru 11 iz Programa ruralnog razvoja – u skladu s definicijom iz članka 25. Zakona
7. g)novi poljoprivrednik – fizička osoba koja je prvi puta postala nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva nakon roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu (»Narodne novine« br. 27/22., 53/22. i 152/22.), u dobi iznad 40 godina, samostalno upravlja poljoprivrednim gospodarstvom i odgovorna je za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu te odgovorna osoba u trgovačkom društvu koja je vlasnik najmanje 50 % temeljnog kapitala društva
8. h)mladi poljoprivrednik – fizička osoba u dobi od 18 do navršenih 40 godina koja je u razdoblju do pet godina prije godine podnošenja Jedinstvenog zahtjeva prvi puta postavljena kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva te koja samostalno upravlja i odgovorna je za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, kao i odgovorna osoba u trgovačkom društvu, koja je vlasnik najmanje 50 % temeljnog kapitala društva
9. i)standardni ekonomski rezultat (u daljnjem tekstu: SO – standardni output) – predstavlja jediničnu novčanu vrijednost proizvodnje određenog poljoprivrednog proizvoda izraženu u proizvođačkim cijenama na pragu poljoprivrednog gospodarstva koja ne uključuju potpore i poreze. Službene vrijednosti koeficijenata standardnog outputa za države članice koji se odnose na točno određeno referentno razdoblje objavljuje EUROSTAT
10. j)ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva – iskazuje se kao standardni ekonomski rezultat utvrđen prema metodologiji Europske unije za utvrđivanje tipologije poljoprivrednika u skladu s odredbama Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2015/220, a za potrebe ovoga Pravilnika ukupni SO poljoprivrednog gospodarstva izražen u eurima Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) izračunava temeljem podataka o prijavljenim površinama iz Jedinstvenog zahtjeva, površina vinograda iz Vinogradarskog registra, broja pčelinjih zajednica iz Upisnika poljoprivrednika i podataka o broju životinja u JRDŽ na dan 1. listopada 2024. godine. Ukoliko podaci o poljoprivrednim resursima za izračun ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva nisu sadržani na Jedinstvenom zahtjevu ili JRDŽ-u, nositelj poljoprivrednog gospodarstva u obvezi je dostaviti podatke o poljoprivrednim resursima, kao i potpisanu Izjavu o posjedovanju tih poljoprivrednih resursa, podružnici Agencije za plaćanja
11. k)geotagirana fotografija (GTF) – fotografija koja sadrži geografsku lokaciju. Nastaje dodjelom geografske širine i dužine fotografiji, a dodatno može prikazivati i nadmorsku visinu, smjer i druge informacije. Automatsko geotagiranje koristi ugrađeni globalni navigacijski satelitski sustav u uređaju za fotografiranje, a primjenjuje se kroz informacijski sustav Agencije za plaćanja
12. l)potpora – jedinični iznos izražen u eurima koji se isplaćuje korisniku uz prethodno ispunjenje svih uvjeta prihvatljivosti intervencije/podintervencije/operacije ili mjere/podmjere/operacije
13. m)utvrđena površina – površina kod koje su ispunjeni svi uvjeti prihvatljivosti ili druge obveze u pogledu uvjeta za dodjelu potpore neovisno o broju prava na plaćanja kojima korisnik raspolaže
14. n)utvrđena životinja – životinja identificirana s pomoću administrativne kontrole ili kontrole na terenu kod koje su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni pravilima za dodjelu potpore
15. o)nesukladnost – svako neispunjavanje uvjeta prihvatljivosti, obveza ili drugih zahtjeva koje se odnose na uvjete za dodjelu potpore za intervencije za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja
16. p)nesukladnost za uvjetovanost – svako nepoštovanje propisanih zahtjeva za upravljanje na temelju prava unije, standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta koje određuju države članice u skladu u skladu s člankom 12., 13. i Priloga III Uredbe (EU) br. 2021/2115 kao i pravilniku koji propisuje navedene uvjete
17. r)tečajevi izobrazbe – edukacije koje obavljaju javni i privatni savjetnici korisnici mjere/intervencije za prijenos znanja iz Strateškog plana i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., koji podatke o polaznicima koji su završili izobrazbu razmjenjuju s Agencijom za plaćanja
18. s)godina zahtjeva – kalendarska godina u kojoj se podnosi Jedinstveni zahtjev
19. t)proizvodna godina – razdoblje proizvodnih aktivnosti za kulture/životinje iz Jedinstvenog zahtjeva, proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine, osim u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti. Rodno značenje Članak 4. Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Provedbeno tijelo Članak 5.

(1)Agencija za plaćanja kao provedbeno tijelo za provedbu mjera i intervencija iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika, sukladno članku 66. Uredbe (EU) br. 2021/2116, koristi integrirani administrativni kontrolni sustav (u daljnjem tekstu: IAKS) koji se sastoji od sljedećih elemenata:

1. a)sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela – ARKOD sustav
2. b)sustav za geoprostorne zahtjeve i zahtjeve povezane sa životinjama – Jedinstveni zahtjev
3. c)sustav za nadzor površina – Monitoring
4. d)sustav za identifikaciju korisnika intervencija i mjera – Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
5. e)sustav kontrola i kazni
6. f)sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja (u daljnjem tekstu: Registar prava na plaćanja)
7. g)sustav za identifikaciju i registraciju životinja.

(2)Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava definirani su pravilnicima koji uređuju upis u navedene upisnike.

(3)Sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela – ARKOD sustav definiran je pravilnikom koji uređuje evidenciju poljoprivrednog zemljišta.

(4)Jedinstveni zahtjev, Monitoring sustav, sustav kontroli i kazni te Registar prava na plaćanja definirani su ovim Pravilnikom.

(5)IAKS postupak sustava identifikacije i registracije životinja – Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i definiran je pravilnicima koji uređuju navedeno područje.

(6)Podatke iz JRDŽ-a te podatke iz Središnjeg popisa matičnih grla i Središnjeg popisa matičnih jata Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom na dnevnoj razini. Ključ za razmjenu podataka je jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika upisanog u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: MIBPG). POGLAVLJE II. POSEBNE ODREDBE Uvjetovanost Članak 6.

(1)Uvjetovanost predstavlja sustav zahtjeva upravljanja (SMR) i dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) iz područja klime i okoliša, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava, javnog zdravlja i zdravlja bilja te dobrobiti životinja koji su propisani propisom o uvjetovanosti.

(2)Korisnici iz članka 1. ovoga Pravilnika obvezni su poštivati sustav uvjetovanosti prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju, a u slučaju nepoštivanja uvjetovanosti primjenjuju se administrativne kazne u skladu s Poglavljem III. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2022/1172 i Glave IV. Poglavlja IV. Uredbe Komisije (EU) br. 2021/2116 te propisom o uvjetovanosti.

(3)Prilikom računanja površina koje čine neproizvodne površine i obilježja iz GAEC 8 (Minimalni udio poljoprivrednih površina pod neproizvodnim obilježjima, Očuvanje obilježja krajobraza, Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom), ukupni broj hektara izračunava se korištenjem koeficijenata tj. konverzijskih i ponderacijskih faktora iz Tablice 8. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(4)Iznimno od stavaka

1. i
2. ovoga članka za korisnike IAKS mjera ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
3. – 2020., kojima višegodišnja obveza nije završena, a u skladu sa člankom
4. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2022/1172, smatra se da provjere uvjetovanosti obuhvaćaju provjere višestruke sukladnosti iz članka
5. Uredbe (EU) br. 1306/2013, osim ako se pritom otkriju nesukladnosti s pravilima o uvjetovanosti. U slučaju nesukladnosti s pravilima o uvjetovanosti, primjenjuju se pravila višestruke sukladnosti iz propisa o višestrukoj sukladnosti, a u slučaju nepoštivanja pravila višestruke sukladnosti primjenjuju se administrativne kazne u skladu s Glavom IV. Delegirane uredbe Komisije (EU) 640/2014 i Glavom V. Provedbene uredbe Komisije (EU) 809/2014 te propisom o višestrukoj sukladnosti. Sustav za nadzor površina (Monitoring) Članak 7.

(1)Sustav za nadzor površina (u daljnjem tekstu: Monitoring) je postupak redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih podataka najmanje istovjetne vrijednosti.

(2)Rezultati Monitoringa služe za praćenje rezultata pojedinih intervencija i pokazatelji su postizanja ciljeva poljoprivredne politike.

(3)Monitoring identificira i bilježi specifične poljoprivredne aktivnosti i/ili karakteristike usjeva na poljoprivrednoj površini tijekom proizvodne godine, kao što su obrada, košnja, žetva te prati za sve korisnike provođenje uvjeta prihvatljivosti i obveza za intervencije i mjere povezane s površinom.

(4)Za potrebe Monitoringa, smatra se da se uvjet prihvatljivosti može nadzirati ako se može nadzirati na temelju podataka satelita Sentinel iz programa Copernicus (automatska detekcija) i geotagiranom fotografijom ako je obveza propisana za određenu intervenciju/operaciju.

(5)Monitoringom se prati proizvodna godina koja u biljnoj proizvodnji započinje

1. kolovoza prethodne godine i završava
2. listopada tekuće godine.

(6)Kako bi se omogućilo pouzdano opažanje, praćenje i procjena poljoprivrednih aktivnosti i praksi, Monitoring na razini poljoprivrednih parcela ili još detaljnijih prostornih jedinica osigurava utvrđivanje: (

1. a)prisutnosti neprihvatljivih površina, posebno trajnih struktura (
2. b)prisutnosti neprihvatljivog korištenja zemljišta (
3. c)promjene vrste uporabe poljoprivredne površine koje su evidentirane kao obradivo zemljište, trajni nasad ili trajni travnjak.

(7)Osnovna namjena Monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednika u vezi s ispunjavanjem uvjeta prihvatljivosti i obveza u okviru intervencija propisanih ovim Pravilnikom, koja se komuniciraju s korisnicima putem zaštićene mrežne aplikacije AGRONET.

(8)Agencija za plaćanja kao sredstvo komunikacije s korisnicima može koristiti i e-poštu i mobilne tekstualne poruke (SMS).

(9)Rana upozorenja Monitoringom: – potiču pravovremenost poštivanja uvjeta za intervencije – omogućavaju izmjenu/odustajanje od zahtjeva u slučaju nemogućnosti provođenja poljoprivredne aktivnosti ili udovoljavanja nekom drugom uvjetu za potporu.

(10)Rezultati Monitoringa, odnosno prihvatljivost parcele za pojedinu intervenciju, prikazuju se tijekom proizvodne godine u AGRONET sustavu u obliku »semafora«: zeleno – prihvatljivo, crveno – neprihvatljivo, žuto – podaci za procjenu nisu dostatni.

(11)U cilju potvrde rezultata automatskog nadzora Monitoringom (crvene parcele) ili smanjenja broja slučajeva s nejasnim rezultatima nadzora (žute parcele), Agencija za plaćanja može provoditi kaskadnu stručnu provjeru u skladu s člankom 10. stavkom 5. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1173.

(12)Kaskadna stručna provjera iz stavka 11. ovoga članka predstavlja niz provjera koje provodi stručna osoba Agencije za plaćanja koristeći Sentinel podatke i druge vrste podataka najmanje istovjetne vrijednosti, odnosno podatke drugih satelita iste ili veće rezolucije, digitalne ortofoto snimke, podatke iz drugih baza i evidencija te po potrebi provodi terenske provjere ili zatraži geotagirane fotografiju od korisnika.

(13)Korisnik je obvezan pratiti rezultate Monitoringa tijekom cijele proizvodne godine putem AGRONET sustava ili može zatražiti pomoć pri pregledu rezultata Monitoringa u podružnicama Agencije za plaćanja.

(14)Korisnik pristupa podacima Monitoringa elektronički, putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr, koristeći AGRONET / kartica Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja, na koju se prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja ili uz pomoć poljoprivredne iskaznice.

(15)Kao dokaz provedbe određenog uvjeta za intervenciju ili za potrebe kaskadne stručne provjere, geotagirane fotografije mogu prikupljati djelatnici Agencije za plaćanja putem AgroTP mobilne aplikacije, bez najave poljoprivredniku ili mogu zatražiti dostavu geotagirane fotografije od poljoprivrednika putem AgroGTF mobilne aplikacije.

(16)Zahtjev za dostavu geotagiranih fotografija i rok za dostavu šalje Agencija za plaćanja: – u procesima upisa i ažuriranja ARKOD-a sukladno propisu koji definira evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta; – u procesu kaskadnih provjera kada je potrebno dodatno dokazivanje kriterija za potporu od strane poljoprivrednika (razjašnjavanje crvenih i žutih parcela) ili – temeljem evidencije poljoprivrednika o aktivnostima na parceli za kriterije za koje je propisano obvezno dokazivanje poljoprivredne aktivnosti/prakse geotagiranom fotografijom.

(17)Obavijest o zahtjevu za geotagiranu fotografiju i roku dostave dostavlja se poljoprivredniku putem AgroGTF mobilne aplikacije i putem AGRONET-a – modul Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja/Obavijesti.

(18)Poljoprivrednik putem AgroGTF mobilne aplikacije fotografira parcelu i šalje geotagiranu fotografiju Agenciji za plaćanja.

(19)AgroGTF mobilnu aplikaciju poljoprivrednik preuzima na mobilni uređaj putem Google Play i App Stora i pristupa aplikaciji pomoću istog korisničkog imena i zaporke koji su mu izdani za pristup AGRONET sustavu.

(20)Ako poljoprivrednik ne dostavi geotagiranu fotografiju u zadanom roku, koju je Agencija za plaćanja zatražila od korisnika, smatra se da taj uvjet prihvatljivosti za intervenciju nije ispunjen.

(21)Korisnik temeljem ranih upozorenja putem Monitoringa (žute ili crvene parcele) može obaviti poljoprivrednu aktivnost ili obvezu, ako rok za provedbu iste još nije istekao, ili na zahtjev Agencije za plaćanja dokazati da je aktivnost obavljena, ili može odustati od zahtjeva sve do 1. studenoga u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva. Odustajanje od zahtjeva nije moguće samo u slučajevima iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(22)Monitoring prikazuje informacije o svim relevantnim uvjetima prihvatljivosti za: – obveze Uvjetovanosti iz članka 6. ovoga Pravilnika – intervencije za izravna plaćanja – IAKS mjere ruralnog razvoja.

(23)Tijekom cijele proizvodne godine Agencija za plaćanja provodi vrednovanje automatske detekcije Monitoringa za potrebe poboljšanja i proširenja korištenja sustava, koristeći se geotagiranim fotografijama i podacima s terena, koje prikuplja uz pomoć AgroTP mobilne aplikacije, bez najave korisniku.

(24)Agencija za plaćanja na godišnjoj razini provodi i obveznu kontrolu kvalitete Monitoringa na način propisan radnim dokumentima i o istom izvješćuje Europsku komisiju.

(25)Korisnik dopunjuje Monitoring satelitske podatke vođenjem evidencija poljoprivredne aktivnosti/praksi i dostavom geotagiranih fotografija.

(26)Evidencije provođenja poljoprivrednih aktivnosti poljoprivrednik je dužan voditi putem AGRONET sustava, u skladu s propisanim uvjetima za intervencije. Do uspostave elektroničkih evidencija korisnik popunjava evidencije u papirnatom obliku kako je propisano za pojedinu intervenciju.

(27)Poljoprivrednici sukladno stavcima 25. i 26. evidentiraju:

1. a)osnovne poljoprivredne aktivnosti i
2. b)poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš.

(28)Osnovne poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednim parcelama prate se automatski putem satelita – Monitoring sustavom, a korisnik je obavezan bilježiti ih putem AGRONET-a i po potrebi AgroGTF-om samo u slučaju kada automatska detekcija satelitskim podacima ne može prepoznati aktivnosti (slučaj žutih i crvenih parcela ili specifične aktivnosti koje se ne mogu prepoznati satelitom). Osnovne poljoprivredne aktivnosti su:

1. a)Na oranicama: – Osnovna obrada tla (plugom) – Sjetva ili sadnja – Košnja/Žetva/Berba – Postrna obrada tla – Ostalo
2. b)U trajnim nasadima: – Međuredna obrada – Međuredna košnja – Međuredno malčiranje – Pomotehnički zahvat rezidbe u voćnjacima – Ostalo
3. c)Na trajnim travnjacima – livade: – Košnja – Malčiranje – Ostalo
4. d)Na trajnim travnjacima – pašnjaci: – Napasivanje – Košnja i napasivanje – Košnja
5. e)Na trajnim travnjacima – krški pašnjaci: – Napasivanje – Košnja i napasivanje – Košnja – Ostalo.

(29)Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš korisnik je u obvezi prijaviti u AGRONET evidenciji (aktivnost/praksu, datum provedbe/period, količine i drugo) pri čemu će za pojedine aktivnosti/prakse korisnik biti zatražen dostaviti geotagiranu fotografiju kao dokaz provedbe:

1. a)Na oranicama: – Analiza tla (31.04. USG, 31.08. PEG) – Iznošenje (rasipanje) stajskog gnoja (31.04. USG) – obavezan GTF – Inkorporiranje stajskog gnoja u tlo unutar 48 sati (31.04. USG) – obavezan GTF – Neprimjena mineralnih gnojiva (31.05. MUL) – Neprovođenje primjene sintetskih mineralnih gnojiva (31.08. PEG) – Obrada za sjetvu bez prevrtanja tla (tanjuranje, podrivanje, rahljenje) (31.06. KP) – Sjetva u neobrađeno tlo (31.06. KP) – obavezan GTF – Potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom (31.06. KP) – obavezan GTF – Odgođena košnja ekološke leguminoze za pčelinju pašu od 1. 8. do 15 .9. (31.05. MUL) – Mehaničko uklanjanje korova (31.06. KP) – Neprovođenje primjene zaštitnih sredstva (herbicide, insekticide, fungicide) – Sjetva sekundarnog usjeva nakon glavnog (31.06. KP) – Očuvanje obilježja krajobraza (živica, pojedinačno stabalo, drvored, šumarak, jezerce, jarak, suhozid i zaštitnih pojaseva uz vodotokove i šume) (31.03. EZP) – Cvjetne trake – košnja ili malčiranje u srpnju i nakon cvatnje (od 15. rujna do 15. listopada) (70.02.03.) – Travne trake – prva košnja u prvoj polovici travnja (za jesensku sjetvu) ili u periodu od druge polovice travnja do srpnja (za proljetnu sjetvu), druga košnja u listopadu (70.02.03.)
2. b)U trajnim nasadima: – Postavljanje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (70.01.01.) – obavezan GTF – Skidanje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (70.01.01.) – obavezan GTF – Postavljanje feromonskih dispenzera za konfuziju (70.01.02.) – obavezan GTF – Očuvanje obilježja krajobraza (živica, pojedinačno stabalo, drvored, šumarak, jezerce, jarak, suhozid i zaštitnih pojaseva uz vodotokove i šume) (31.03. EZP) – Ostalo
3. c)Na trajnim travnjacima – livadama: – Ne provođenje primjene mineralnih gnojiva i stajskog gnoja (31.07. TVPV) – Ne provođenje zasijavanja travnjaka (31.07. TVPV) – Odgođena košnja za zaštitu ptice kosca od 01. 08. do 15. 09. (70.02.01.) – Odgođena košnja za zaštitu leptira – ZL okaš od 16.09. do 01.10.; ZL plavci od 01. 01. do 14. 6. i od 16. 09. do 01. 10. (70.02.02.) – Odgođena najviše jedna košnja za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti ručnim ili strižnim kosilicama – Kontinentalna regija od 1. 8. do 15. 9. (31.07. TVPV) – Odgođena najviše jedna košnja za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti ručnim ili strižnim kosilicama – Brdsko planinska regija od 20. 7. do 15. rujna (31.07. TVPV) – Odgođena najviše jedna košnja za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti ručnim ili strižnim kosilicama – Mediteranska regija od 15. 7. do 15. rujna (31.07. TVPV) – Napasivanje Ispaša nakon košnje s 0,3 – 1 UG/ha (31.07. TVPV) – Ne provođenje primjene zaštitnih sredstva (herbicide, insekticide, fungicide) (31.07. TVPV) – Ne provođenje hidromelioracijskih zahvata (31.07. TVPV) – Očuvanje obilježja krajobraza (živica, pojedinačno stablo, drvored, šumarak, jezerce, jarak, suhozid i zaštitnih pojaseva uz vodotokove i šume) (31.03. EZP) – Ostalo
4. d)Na trajnim travnjacima – pašnjacima – Plan/Evidencija aktivnosti: – Neprovođenje primjene mineralnih gnojiva i stajskog gnoja (31.07. TVPV, 31.02. EGP) – Neprovođenje zasijavanja pašnjaka i krških pašnjaka (31.07. TVPV) – Košnja (31.07. TVPV) – Napasivanje – Ispaša s 0,3-1 UG/ha najkasnije do 1. listopada 2024. godine (31.02. EGP) – obavezan GTF – Uklanjanje korova ručno (31.02. EGP) – Uklanjanje korova ručno ili mehanički (strižnim, rotacijskim kosilicama ili malčiranjem) (31.07. TVPV) – Neprovođenje hidromelioracijskih zahvata (31.02. EGP i 31.07. TVPV) – Neprovođenje primjene zaštitnih sredstva (herbicide, insekticide, fungicide) (31.02. EGP) – Očuvanje obilježja krajobraza (živica, pojedinačno stablo, drvored, šumarak, jezerce, jarak, suhozid i zaštitnih pojaseva uz vodotokove i šume) (31.03. EZP) – Ostalo.

(30)Korisnik je dužan bilježiti i Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje obavlja na razini gospodarstva: – Primjena adsorbensa u spremištima stajskog gnoja u cilju vezanja amonijaka – Pokrivanje stajskog gnoja u spremištu s ciljem smanjenja onečišćenja vode i zraka – Analiza stajskog gnoja u cilju plana gnojidbe – Ostalo POGLAVLJE III. JEDINSTVENI ZAHTJEV Jedinstveni zahtjev Članak 8.

(1)Jedinstveni zahtjev obuhvaća zahtjeve za potporu za sve intervencije i mjere navedene u članku 1. ovoga Pravilnika.

(2)Obrazac Jedinstvenog zahtjeva nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika, a sačinjavaju ga sljedeći listovi: – List A – Zahtjev za potporu – sadrži osnovne podatke o poljoprivredniku, zahtjeve za potpore, popis dodatne obavezne dokumentacije, izjave i potpis korisnika – List B – Prijava površina za izravna plaćanja – sadrži predispisane prostorne i alfanumeričke podatke iz sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD), prijavu namjere korištenja površina i ekološki značajnih površina – List B1 – Prijava površina za mjere ruralnog razvoja – sadrži podatke iz ARKOD-a, prijavu namjere korištenja površina – List C – Prijava domaćih životinja – sadrži popis i podatke o stoci za koju poljoprivrednik podnosi Jedinstveni zahtjev – List D – Prijava ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja – sadrži popis i podatke o ugroženim izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja za koje korisnik podnosi Jedinstveni zahtjev – List E – Prijava količina prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja – sadrži podatke o količini prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja – List F – Prijava količina duhana predanih na obradu i preradu – sadrži podatke o količini predanog lista duhana na obradu i preradu – List G – Podaci o zahtjevima za dobrobit životinja – sadrži podatke o vrsti i kategoriji životinja, području i zahtjevu dobrobiti, Jedinstvenom identifikacijskom broju gospodarstva (u daljnjem tekstu: JIBG).

(3)Listovi iz zahtjeva ispunjavaju se u skladu s uputama koje su sastavni dio predispisa Jedinstvenog zahtjeva kojeg Agencija za plaćanja stavlja na raspolaganje korisniku putem AGRONET-a.

(4)Poljoprivredne parcele ucrtavaju se na Jedinstvenom zahtjevu grafički i moraju sadržavati točne podatke o poljoprivrednim kulturama i ispravne granice poljoprivrednih kultura.

(5)Nositelj potpisuje Jedinstveni zahtjev vlastoručno ili elektroničkim potpisom, čime potvrđuje istinitost podataka te da je upoznat s pravnim odredbama i obvezama za ostvarenje potpora iz Zakona i ovoga Pravilnika.

(6)Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, Jedinstveni zahtjev može potpisati i opunomoćenik korisnika u granicama punomoći dane od strane nositelja, koja se prilaže uz Jedinstveni zahtjev. Način popunjavanja Jedinstvenog zahtjeva Članak 9.

(1)Korisnik popunjava Jedinstveni zahtjev elektronički, putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr, koristeći AGRONET aplikaciju na koju se prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja ili uz pomoć poljoprivredne iskaznice. Jedinstveni zahtjev za 2024. godinu korisnik popunjava u kartici Agronet/Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja.

(2)AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena za elektroničku komunikaciju između Agencije za plaćanja i korisnika. Korisnik za svoje poljoprivredno gospodarstvo u AGRONET-u ima na raspolaganju sljedeće kartice:

1. a)Kartica Izravna potpora i IAKS mjere ruralnog razvoja koja služi korisniku za: – pregled Obavijesti – pregled podataka Monitoringa – automatsko praćenje poljoprivredne aktivnosti i ostalih uvjeta za potpore/mjere, upis evidencije poljoprivredne aktivnosti – elektroničko popunjavanje Jedinstvenog zahtjeva, geoprostornih podataka i podataka o korištenju poljoprivrednih parcela u proizvodnoj godini – arhiva Jedinstvenih zahtjeva iz prethodnih godina – obrasci ostalih dokumenata koji se prilažu uz Jedinstveni zahtjev
2. b)Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/Registri i evidencije koja služi korisniku za: – pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika (Osnovni podaci) – pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika (Članovi poljoprivrednog gospodarstva) – pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika (Posjed poljoprivrednog gospodarstva) – pregled podataka iz Sustava za evidenciju poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) – pregled podataka iz Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) – pregled podataka o Ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva (EVPG) – pregled podataka iz prijeboja odobrenih sredstava (Obračun) – preuzimanje izvoda iz Upisnika poljoprivrednika/Upisnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava – pregled podataka iz Registra prava na plaćanja – unos podataka u Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a – unos podataka u Evidenciju o pruženim uslugama na OPG-u – unos podataka u Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a
3. c)Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/Nacionalne potpore koja služi korisniku za: – popunjavanje zahtjeva za pojedine tržišne potpore
4. d)Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/Odluke koja služi korisniku za: – pregled i preuzimanje odluka o ostvarivanju prava na Izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja
5. e)Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/KNT koja služi za: – pregled Izvještaja kontrole na terenu Izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja
6. f)Kartica Upisnici koja služi korisniku za: – unos Izjava o posjedovanju poljoprivrednih resursa za Upisnik OPG-ova.

(3)Korisnik putem AGRONET-a elektronički razmjenjuje informacije s Agencijom za plaćanja vezano i uz ne – IAKS mjere ruralnog razvoja, Ribarstvo i Tržišnu potporu.

(4)Pomoć pri popunjavanju Jedinstvenog zahtjeva korisnik može dobiti u podružnicama Agencije za plaćanja, područnim jedinicama Ministarstva nadležnima za stručnu podršku poljoprivredi (u daljnjem tekstu: Savjetodavna služba), regionalnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (u daljnjem tekstu: HAPIH), pri čemu djelatniku koji mu pomaže daje ovlaštenje za jednodnevno korištenje zaporke.

(5)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, list E Jedinstvenog zahtjeva korisnik ispunjava ručno. Rokovi, mjesto i način podnošenja Jedinstvenog zahtjeva Članak 10.

(1)Korisnik podnosi Jedinstveni zahtjev i prijavu namjere proizvodnje, održavanja i uzgoja u poljoprivredi u razdoblju od 4. ožujka do 15. svibnja 2024. godine.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka zahtjevi se mogu podnositi i u roku za zakašnjele zahtjeve do
2. lipnja 2024.

(3)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka za IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2. –
3. smanjuje se visina plaćanja u iznosu od 1 % po radnom danu kašnjenja, u skladu s člankom
4. stavkom
5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014, osim u slučaju više sile i izvanrednih okolnosti.

(4)Elektronički popunjen i ispisan Jedinstveni zahtjev iz stavka 1. ovoga članka korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika.

(5)Iznimno od stavka 2. ovoga članka korisnik može Jedinstveni zahtjev podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis.

(6)Listovi A, B, B1, C, D i G iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika dostavljaju se u roku za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva iz stavka
3. ovoga članka, a listovi E i F u skladu s rokovima propisanim člancima
4. i
5. ovoga Pravilnika.

(7)Datum dostave Jedinstvenog zahtjeva je datum kada je korisnik podnio Jedinstveni zahtjev putem AGRONET-a, a ako je Jedinstveni zahtjev upućen poštom ili drugim načinima dostave, dan predaje pošiljke smatra se danom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva. Ako je Jedinstveni zahtjev dostavljen samo neposredno, dan zaprimanja u podružnici Agencije za plaćanja smatra se danom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva. Izmjene i odustajanje od Jedinstvenog zahtjeva Članak 11.

(1)Za intervencije iz Strateškog plana i IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

1. –
2. koje se odnose na površine korisnik može izmijeniti Jedinstveni zahtjev ili odustati od njega u cijelosti ili djelomično prije
3. studenog
4. godine ako je Monitoringom ili administrativnim provjerama moguće utvrditi ispunjavanje uvjeta prihvatljivosti.

(2)Izmjena zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva izmjenu kulture i vrste uporabe zemljišta na ARKOD parceli za zahtjev podnesen u roku za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva.

(3)Korisnik može Jedinstveni zahtjev izmijeniti ili odustati od Jedinstvenog zahtjeva u cijelosti ili djelomično i nakon obavljene kontrole na terenu, ali pod uvjetom da pri kontroli nije pronađena nesukladnost. Članak

1. Izmjene Jedinstvenog zahtjeva i odustajanje od njega u cijelosti ili djelomično nisu dopuštene: – ako je korisnik obaviješten o namjeri provedbe kontrole na terenu od Agencije za plaćanja ili drugih nadležnih tijela – ako je kontrolom na terenu pronađena nepravilnost povezana s uvjetima prihvatljivosti – nakon
2. listopada
3. godine ako je korisnik obaviješten o nepravilnosti pronađenoj administrativnom kontrolom ili monitoringom. – u slučaju inspekcijskih nadzora poljoprivredne i veterinarske inspekcije kojeg vode inspektori ovlašteni za inspekcijski nadzor u skladu s člankom
4. Zakona – u slučaju brze terenske provjere Agencije za plaćanja u svrhu kontrole točnosti ARKOD podataka u skladu s propisom kojim se uređuje evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta. Članak 13.

(1)Za odustajanje od Jedinstvenog zahtjeva u potpunosti korisnik popunjava, ispisuje i dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja potpisanu Izjavu o odustajanju od Jedinstvenog zahtjeva koja se nalazi u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

(2)Izmjene ili djelomično odustajanje od Jedinstvenog zahtjeva korisnik unosi putem AGRONET-a te ispisani izmijenjeni Jedinstveni zahtjev potpisuje i dostavlja podružnici Agencije za plaćanja na način iz članka 10. ovoga Pravilnika.

(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka korisnik može izmjene i dopune Jedinstvenog zahtjeva podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis. Članak 14.

(1)Prijava životinja u JRDŽ, nakon napuštanja poljoprivrednog gospodarstva, za životinje koje su napustile poljoprivredno gospodarstvo prije ili u tijeku perioda obveznog uzgoja, smatra se ujedno odustajanjem od intervencija za to grlo.

(2)Za mjeru potpore za mliječne krave iz članka

1. ovoga Pravilnika u slučaju promjena broja grla prisutnih na poljoprivrednom gospodarstvu u periodu od dana kad je korisnik podnio Jedinstveni zahtjev do roka iz članka
2. stavka
3. ovoga Pravilnika nije u obvezi podnijeti izmjene Jedinstvenog zahtjeva koje se odnose na potporu za mjeru mliječne krave.

(3)Zahtjev za potporu za mjeru mliječne krave iz članka

1. ovoga Pravilnika koji se podnosi kao automatski sustav za zahtjeve, danom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva smatra se zadnji dan roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva navedenog u članku
2. stavku
3. ovoga Pravilnika. Prijava svih površina Članak 15.

(1)Korisnik u Jedinstvenom zahtjevu na listu B i B1 iz Priloga 2. ovoga Pravilnika mora prijaviti namjeru korištenja svih poljoprivrednih površina na kojima obavlja poljoprivrednu aktivnost, bez obzira da li za njih podnosi ili ne podnosi zahtjev za potporu.

(2)Korisniku neće biti omogućeno prijavljivanje privremeno neodržavane ARKOD parcele, definirane propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, na listu B i B1 iz Priloga 2. ovoga Pravilnika. Poljoprivredna parcela Članak 16.

(1)ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koja je u korištenju samo jednog poljoprivrednika, klasificira se obzirom na vrstu uporabe zemljišta te je osnovna parcela ARKOD sustava koji se uspostavlja na temelju digitalnih grafičkih podataka u skladu s pravilnikom koji propisuje evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(2)Poljoprivredna parcela je neprekinuta površina zemljišta unutar ARKOD parcele koja obuhvaća jednu poljoprivrednu kulturu, a prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva prijavljuje se na listu B i B1 iz Priloga 2. ovoga Pravilnika i osnova je za izračun i kontrolu potpora po površini.

(3)Minimalna površina ARKOD parcele za koju se može podnijeti zahtjev za potporu je 0,05 hektara. GLAVA II. ELEMENTI KOJI SU ZAJEDNIČKI ZA INTERVENCIJE STRATEŠKOG PLANA, IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA I PROGRAM DRŽAVNE POTPORE Osnovni uvjeti Članak

1. Osnovni uvjeti za ostvarivanje plaćanja za intervencije i mjere su:
2. upis korisnika u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
3. korisnik intervencija mora biti aktivni poljoprivrednik u skladu s člankom
4. stavak
5. točka e. ovoga Pravilnika, s iznimkom za intervencije 70.
6. Smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, 70.
7. Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama, 70.
8. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, 70.
9. Ekološki uzgoj, 70.
10. Plaćanja za dobrobit životinja, 70.
11. Očuvanje obilježja krajobraza i 70.
12. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika
13. korisnik Mjere 11 Ekološki uzgoj iz Programa ruralnog razvoja mora biti aktivni poljoprivrednik u skladu s člankom
14. stavkom
15. točkom f. ovoga Pravilnika
16. potpora se isplaćuje za poljoprivrednu površinu koja je poljoprivredniku na raspolaganju i na kojoj se obavlja poljoprivredna djelatnost u skladu s člankom
17. ovoga Pravilnika
18. minimalno održavanje poljoprivrednih površina korisnika iz članka
19. i
20. ovoga Pravilnika
21. minimalna prihvatljiva poljoprivredna površina poljoprivrednog gospodarstva korisnika za koju je zatražena potpora za intervencije izravnih plaćanja iznosi jedan hektar
22. iznimno od točke
23. ovoga članka korisnicima koji nemaju minimalno jedan hektar, minimalni iznos proizvodno vezanih izravnih plaćanja iznosi 200 EUR
24. minimalna veličina poljoprivredne površine poljoprivrednog gospodarstva za IAKS mjere ruralnog razvoja iznosi 0,5 hektara upisane u ARKOD sustav na zadnji dan roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, iznimno za operaciju Uspostava poljskih traka površina poljoprivrednog gospodarstva kao i ARKOD parcele je najmanje jedan hektar
25. ispravan upis poljoprivrednog zemljišta koje poljoprivrednik koristi u ARKOD sustav
26. korisnik mora imati pravilno registrirane i označene životinje: – upis životinja u JRDŽ i ostale propisane registre u skladu sa propisima o zdravlju životinja – pravovremena registracija u JRDŽ o premještanju životinje vrste goveda i/ili ovce i koze u roku ne duljem od 7 dana nakon premještanja (dolazak i odlazak s i unutar poljoprivrednog gospodarstva), rođenja ili smrti životinja, u skladu s člankom
27. stavkom
28. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/520 оd
29. ožujka
30. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sljedivosti određenih držanih kopnenih životinja – označavanje životinja propisanim sredstvima identifikacije (ušne markice, bolus i prema potrebi drugim sredstvima identifikacije) – vođenje registara životinja na poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s propisima o označavanju i registraciji životinja, koji trebaju sadržavati podatke o premještanju životinja iz popratnih dokumenata poput računa o kupnji i prodaji, potvrda o klanju, svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinje i, prema potrebi, putovnica/putni list za životinje ili dokumenata o kretanju životinja – posjedovanje putovnice za životinje ili dokumentacije o kretanju životinja
31. životinje se drže u skladu sa zoohigijenskim i drugim uvjetima držanja i korištenja domaćih životinja
32. pravodobno podnošenje Jedinstvenog zahtjeva i propisane popratne dokumentacije
33. pravodobna dostava zatražene geotagirane fotografije
34. omogućavanje provedbe kontrola na terenu u skladu s člankom
35. Zakona te svih drugih kontrola nadležnih tijela i brzih terenskih provjera
36. poštivanje pravila uvjetovanosti, odnosno višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu što obuhvaća ispunjavanje propisanih zahtjeva upravljanja (SMR) i standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC standard), u skladu s pravilnicima kojima se uređuju pravila uvjetovanosti i višestruke sukladnosti
37. obvezu izobrazbe, kako je propisano za pojedinu intervenciju, podintervenciju, mjeru, podmjeru ili operaciju, mora ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili samoopskrbnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva
38. dokazi o ispunjavanju obveze izobrazbe iz točke
39. ovoga članka dostavljaju se Agenciji za plaćanja elektroničkim putem najkasnije do
40. siječnja
41. godine.
42. iznimno od točke
43. ovoga članka za korisnike koji su obvezu izobrazbe ispunili kod odabranih savjetnika, korisnika intervencije 78.
44. Potpora prenošenju znanja iz Strateškog plana Republike Hrvatske, dokaze o ispunjavanju obveze izobrazbe dostavlja odabrani savjetnik Agenciji za plaćanja putem SEMIS aplikacije. Poljoprivredna djelatnost Članak
45. Poljoprivredna djelatnost u skladu s člankom
46. stavkom
47. Uredbe (EU) br. 2021/2115 obuhvaća: – proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, koja uključuje uzgoj životinja ili biljaka u skladu sa u Zakonu navedenim skupinama 01.1, 01.2, 01.3, 01.4, 01.5 i 01.6 Nacionalne klasifikacije djelatnosti – NKD 2007, navedenih u Prilogu I. UFEU-u uz iznimku proizvoda ribarstva, kao i uzgoj kultura kratkih ophodnji – održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i uporabe strojeva. Prihvatljive poljoprivredne površine Članak 19.

(1)Prihvatljive poljoprivredne površine jesu površine upisane u ARKOD, a obuhvaćaju: – obradivo zemljište: oranice s poljoprivrednom kulturom, zemljište na ugaru, privremeni travnjaci, zemljište u stakleniku ili ispod fiksnog ili pomičnog pokrova – trajne nasade: vinograd, iskrčeni vinograd, maslinik, voćnjak, višegodišnji nasadi aromatičnog i ljekovitog bilja, kulture kratke ophodnje, rasadnik, matičnjak loznih podloga i plemki i mješoviti višegodišnji nasadi – trajne travnjake: livada, pašnjak i krški pašnjak.

(2)Na obradivom zemljištu mogu biti prisutni jednoredni vjetrozaštitni pojasevi u kojima prevladavaju visokostablašice prihvatljivih zavičajnih vrsta u skladu s propisom koji uređuje evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(3)Privremeni travnjak je obradivo zemljište zasijano travom, smjesom trava, travno-djetelinske smjese ili djetelinsko-travne smjese iz porodice Poaceae i/ili Fabaceae koje se u razdoblju do pet godina od uspostave mora barem jednom preorati i zasijati smjesom trava, travno-djetelinske smjese ili djetelinsko-travne smjese iz porodice Poaceae i/ili Fabaceae.

(4)Privremeni travnjak postaje trajni travnjak nakon isteka pet godina od njegove uspostave ukoliko nije ponovno preoran i zasijan smjesom trava, travno-djetelinske smjese ili djetelinsko-travne smjese iz porodice Poaceae i/ili Fabaceae.

(5)Obradivo zemljište koje se koristi za proizvodnju konoplje smatra se prihvatljivim ako je zasijano certificiranim sjemenom sorti iz »Zajedničkog kataloga sorti poljoprivrednih vrsta« u kojima sadržaj tetrahidrokanabinola nije veći od 0,3 %.

(6)Korisnik je obvezan za obradivo zemljište iz stavka

1. ovoga članka dostaviti podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do
2. prosinca
3. godine: – kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu koje koristi te godine – originale službenih oznaka certificiranog sjemena korištene na pakiranju koje će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti.

(7)Korisnik koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za uzgoj konoplje mora biti upisan u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo, u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje suzbijanje zlouporaba droga. Podatke o korisnicima i površinama iz Evidencije proizvođača industrijske konoplje Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka je MIBPG i OIB.

(8)Obradivo zemljište koje se koristi za proizvodnu maka korisnik mora prijaviti poljoprivrednoj inspekciji u skladu s pravilnikom koji propisuje način prijave uzgoja maka.

(9)Obradivo zemljište u stakleniku ili ispod fiksnog ili pomičnog pokrova je prihvatljivo ako postoji izravan kontakt korijena biljke s oraničnom površinom.

(10)Trajni nasadi su nasadi višegodišnjih kultura, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji, kod kojih postoji izravan kontakt korijena biljke s površinom trajnog nasada.

(11)Rasadnici su površine mladih drvenastih biljaka koje rastu na otvorenom za kasnije presađivanje, a obuhvaćaju rasadnike loze i podanaka, rasadnike voćaka, rasadnike ukrasnog bilja, komercijalne rasadnike šumskog drveća, osim onih koji služe za vlastite potrebe poljoprivrednog gospodarstva i rastu unutar šume.

(12)Trajni travnjaci su površine koje se upotrebljavaju za uzgoj samoniklih ili zasijanih trava ili drugog travolikog krmnog bilja, koje nisu bile uključene u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom pet ili više godina, odnosno koje nisu preorane, obrađene niti ponovno zasijane različitim vrstama trave ili drugog travolikog krmnog bilja tijekom pet ili više godina. Površine definirane kao okolišno-osjetljivi trajni travnjaci unutar Natura 2000 područja (Karta staništa RH 2016.) korisnik ne smije prenamijeniti niti preorati, osim u iznimno opravdanim slučajevima ukoliko su na zahtjev prije planiranog zahvata dobili odobrenje nadležnog tijela koje radi prethodnu ocjenu prihvatljivosti za Ekološku mrežu.

(13)Na trajnim travnjacima može biti prisutno najviše 50 pojedinačnih raštrkanih stabala po hektaru koja čine elemente poljoprivredno-šumskih sustava koji su uspostavljeni i/ili se održavaju na trajnom travnjaku.

(14)Prihvatljivom poljoprivrednom površinom smatra se i poljoprivredna površina koja se privremeno koristi za nepoljoprivredne aktivnosti, ako poljoprivredne aktivnosti i dalje prevladavaju.

(15)Dozvoljene nepoljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednoj površini jesu sajam, manifestacije, izložbe, iznajmljene površine za parkiranje i kampiranje, o kojima korisnik mora obavijestiti podružnicu Agencije za plaćanja 15 dana prije njihova početka.

(16)Ako je trajanje nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednoj površini u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva dulje od 30 dana, korisnik mora dostaviti podružnici Agencije za plaćanja izjavu potpisanu od strane djelatnika Savjetodavne službe da navedena aktivnost ne utječe negativno na obavljanje poljoprivredne djelatnosti i razvoj usjeva u vegetaciji.

(17)Obilježja krajobraza koja su sastavni dio površine poljoprivredne parcele smatraju se dijelom prihvatljive površine poljoprivredne parcele ako udovoljavaju pravilima uvjetovanosti.

(18)Prihvatljivom poljoprivrednom površinom trajnih nasada smatraju se i površine zasađene kulturama kratkih ophodnji za koje je u postupku stručnog nadzora uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji potvrđeno udovoljavanje zahtjevima propisanim Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji i propisima donesenim na temelju njega.

(19)Površine pod kulturama kratkih ophodnji smiju biti zasađene s vrstama drveća oznake KN 0602 90 41, koja se sastoje od drvenastih, trajnih usjeva, podanaka ili panjeva koji su ostali u zemlji nakon žetve, s novim mladicama koje se pojavljuju u sljedećoj sezoni i s maksimalnim ciklusom žetve od 8 godina. To su: crna joha (Alnus glutinosa) L. Gaertin, siva joha (Alnus incana) L. Moench, obična breza (Betula pendula) Roth, obični grab (Carpinus betulus) L., topola (Populus alba) i vrba (Salix alba L., Salix alba x Salix fragilis).

(20)Prihvatljive poljoprivredne površine prijavljene u Jedinstvenom zahtjevu korisnik mora imati na raspolaganju za korištenje od datuma podnošenja Jedinstvenog zahtjeva do 1. studenog godine podnošenja Jedinstvenog zahtjeva.

(21)Poljoprivredna površina se smatra prihvatljivom i u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti koje je korisnik prijavio Agenciji za plaćanja i odobrilo Povjerenstvo za višu silu i izvanredne okolnosti.

(22)Poljoprivredna površina koja je u ARKOD-u evidentirana kao minski sumnjiva površina nije prihvatljiva poljoprivredna površina.

(23)Poljoprivredna površina ne smije biti zasijana genetski modificiranim sjemenom soje.

(24)Korisnik će ostvariti potporu za prihvatljive površine pod sojom ako je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje, o čemu korisnik dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do

1. prosinca
2. godine sljedeće dokaze: – kopiju računa o plaćenom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i – certifikat na pakiranju ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti.

(25)Iznimno od stavka

1. ovoga članka korisnik koji proizvodi soju iz sjemena s vlastitog poljoprivrednog gospodarstva dostavlja Agenciji za plaćanja do
2. prosinca
3. godine rezultat analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama.

(26)Odredba stavaka

1. i
2. ovoga članka ne odnosi se na prihvatljive površine pod sojom korisnika potpore za mjeru i intervenciju Ekološki uzgoj koji proizvodi soju iz sjemena s vlastitog poljoprivrednog gospodarstva. Minimalno održavanje poljoprivrednih površina Članak 20.

(1)Na prihvatljivim poljoprivrednim površinama korisnik je obvezan provoditi minimalne aktivnosti održavanja.

(2)Minimalne aktivnosti održavanja obradivog zemljišta podrazumijevaju provedbu agrotehničkih mjera kojima se sprječava širenje korova i omogućuje da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta.

(3)Na obradivom zemljištu ostavljenom na ugaru mora se najkasnije do 15. srpnja provesti barem jedna od agrotehničkih mjera: – sjetva usjeva koji će biti zaoran za zelenu gnojidbu ili sjetva mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara – zaoravanje usjeva za zelenu gnojidbu – košnja, malčiranje ili bilo koji način obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije.

(4)Površina obradivog zemljišta evidentirana kao privremeni travnjak na kojem se nalazi trava, smjesa trava, travno-djetelinske ili djetelinsko-travne smjese, mora se minimalno jednom godišnje pokositi najkasnije do 15. srpnja.

(5)Površina trajnih nasada mora se minimalno održavati košnjom, malčiranjem ili bilo kojim načinom obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije najkasnije do 15. srpnja.

(6)U voćnjaku se treba pravovremeno obavljati pomotehnički zahvat rezidbe što korisnik dokazuje geotagiranom fotografijom. Članak 21.

(1)Poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, korisnik mora minimalno održavati košnjom ili malčiranjem, pri čemu prva košnja ili malčiranje treba biti obavljena do 15. rujna.

(2)Na površinama pašnjaka i krških pašnjaka, na kojima je korisnik prijavio održavanje napasivanjem, minimalne aktivnosti održavanja provode se napasivanjem stoke u vlastitom posjedu koje moraju biti provedene barem jednom prije 15. rujna, a na krškim pašnjacima korisnik je aktivnost napasivanja dužan dokazati geotagiranim fotografijama.

(3)Iznimka od propisanog datuma prve košnje primjenjuje se na trajnim travnjacima na kojima se provode intervencije za zaštitu bioraznolikosti za koje su propisani rokovi zabrane košnje u određenom razdoblju (eko sheme: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima i Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, intervencija Očuvanje bioraznolikosti i okolišna na trajnim travnjacima i oranicama: operacija Zaštita ptice kosca i operacija Zaštita leptira na poljoprivrednim staništima). GLAVA III. INTERVENCIJE U OBLIKU IZRAVNIH PLAĆANJA POGLAVLJE I. INTERVENCIJE PROIZVODNO NEVEZANIH IZRAVNIH PLAĆANJA ODJELJAK 1. INTERVENCIJA 21.01. OSNOVNA POTPORA DOHOTKU ZA ODRŽIVOST Članak 22. Potpora za Intervenciju 21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru za koji je dodijeljeno i aktivirano pravo na plaćanja. Korištenje prava na plaćanja Članak 23.

(1)Korisnik može prava na plaćanja, dodijeljena u skladu s člancima

1. i
2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili ostvarena prijenosom u skladu s člankom
3. ovoga Pravilnika, aktivirati podnošenjem Jedinstvenog zahtjeva u skladu sa stavkom
4. ovoga članka.

(2)Vrijednost dodijeljenih prava na plaćanja iz stavka

1. ovoga Pravilnika određuje se u skladu s člankom
2. Uredbe EU 2021/2115.

(3)Prava na plaćanja aktiviraju se prijavom prihvatljivih poljoprivrednih površina koje korisnik mora imati na raspolaganju na zadnji dan roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, pri čemu je broj prava jednak broju prihvatljivih hektara.

(4)Ako korisnik ne želi da mu se aktiviraju sva ili dio stečenih prava na plaćanja, popunjava Obrazac 7. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika.

(5)Dodijeljena i aktivirana prava na plaćanje obvezna su za dodjelu potpore u okviru intervencija 21.

1. Osnovna potpora dohotku za održivost, 26.
2. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, 30.
3. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike, 31.
4. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (Eko shema) i 31.
5. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (Eko shema). Dodjela prava na plaćanje iz nacionalne rezerve Članak 24.

(1)Prava na plaćanja iz nacionalne rezerve dodjeljuju se aktivnim poljoprivrednicima za poljoprivredno zemljište prijavljeno u Jedinstvenom zahtjevu za koje nemaju dodijeljena prava na plaćanja.

(2)Prava na plaćanja iz nacionalne rezerve dodjeljuju se prema sljedećim prioritetima:

1. a)Prioritet 1 – dodjela novih prava/povećanje vrijednosti postojećih prava – Mladi poljoprivrednici iz članka 3. stavka 2. točke
2. h)ovoga Pravilnika – Novi poljoprivrednici iz članka 3. stavka 2. točke
3. g)ovoga Pravilnika
4. b)Prioritet 2 – dodjela novih prava/povećanje vrijednosti postojećih prava – Poljoprivrednici čijih se najmanje 50 % poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima posebne državne skrbi, otocima i poluotoku Pelješcu, brdsko-planinskim područjima, kao i poljoprivrednici čijih se najmanje 50 % poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima – Poljoprivrednici koji su stekli pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske – Poljoprivrednici kojima zbog više sile ili izvanrednih okolnosti nisu mogla biti dodijeljena prava na plaćanja – Ostali poljoprivrednici koji nisu obuhvaćeni niti jednom od ostalih kategorija za korištenje nacionalne rezerve, a kojima u prethodnom programskom razdoblju nisu bila dodijeljena prava na plaćanja iz nacionalne rezerve – Poljoprivrednici koji obrađuju poljoprivredno zemljište razminirano tijekom prethodne godine.

(3)Vrijednost prava na plaćanja iz nacionalne rezerve utvrđuje se u skladu s odredbama članka 26. Uredbe (EU) br. 2021/2115.

(4)Mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici iz stavka 2. podstavka a. ovoga članka mogu samo jednom ostvariti prava na plaćanja iz nacionalne rezerve prema kriteriju za mlade ili nove poljoprivrednike.

(5)Nacionalna rezerva financira se godišnjim izdvajanjem od 3 % iz gornje granice osnovne potpore dohotku za održivost.

(6)Ako sredstva iz stavka 5. ovoga članka nisu dostatna za dodjelu prava na plaćanja, provest će se linearno smanjenje vrijednosti svih prava na plaćanja.

(7)Ako sredstva iz stavka

1. ovoga članka nisu utrošena u cijelosti provest će se preraspodjela svih nepotrošenih sredstava kroz druge intervencije izravnih plaćanja u skladu s člankom
2. Uredbe (EU) br. 2021/
3. Povrat prava na plaćanja u nacionalnu rezervu Članak 25.

(1)Korisnici kojima se u 2024. godini dodijele nova prava na plaćanja iz nacionalne rezerve na temelju korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, dužni su ta prava vratiti u nacionalnu rezervu ukoliko izgube pravo korištenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta.

(2)Prava na plaćanja koja nisu aktivirana dvije uzastopne godine vratit će se u nacionalnu rezervu te će Agencija za plaćanja putem AGRONET-a obavijestiti korisnika o istom.

(3)Korisnici mogu prava na plaćanja koja im više ne trebaju dobrovoljno vratiti u nacionalnu rezervu u podružnicama Agencije za plaćanja. Prijenos prava na plaćanja Članak 26.

(1)Prava na plaćanja mogu se prenositi samo između korisnika sa sjedištem poljoprivrednog gospodarstva na području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa prava na plaćanja nasljeđivanjem.

(2)Prava na plaćanja mogu se prenositi sa zemljištem ili bez zemljišta i to prodajom, darivanjem, nasljeđivanjem ili davanjem prava na plaćanja u zakup.

(3)Prijenos prava na plaćanja prijavljuje se u podružnicama Agencije za plaćanja u razdoblju od prvog dana roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva do zadnjeg dana roka za zakašnjele zahtjeve 2024. godine.

(4)U slučaju da nasljednici nisu aktivni poljoprivrednici i ne posjeduju poljoprivredno gospodarstvo na kojem bi mogli aktivirati prava na plaćanja mogu naslijeđena prava na plaćanja prenijeti na druga aktivna poljoprivredna gospodarstva.

(5)Prijenos prava na plaćanja, neovisno o načinu prijenosa, neće imati za posljedicu smanjenje vrijednosti prava na plaćanja. Način prijenosa prava na plaćanja Članak 27.

(1)Prijenos prava na plaćanja vrši se podnošenjem zahtjeva za prijenos prava na plaćanja i popunjavanjem Obrasca 3. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika.

(2)Na temelju podnesenog zahtjeva za prijenos prava na plaćanja, Agencija za plaćanja sastavlja zapisnik na kojem korisnik svojim potpisom potvrđuje istinitost unesenih podataka te izjavljuje da je suglasan s prijenosom prava na plaćanja.

(3)Prijenosom prava na plaćanja korisnik koji je prenio svoja prava na plaćanja drugom korisniku automatski odustaje od aktiviranja tih prava na plaćanja. Korisnik koji je primio ta prava aktivira ih na temelju površina prijavljenih u Jedinstvenom zahtjevu i stanja u Registru prava na plaćanja. Izjednačavanje vrijednosti prava na plaćanja Članak 28.

(1)Izjednačavanje vrijednosti prava na plaćanja provodit će se ravnomjerno u jednakim koracima tijekom razdoblja 2023. – 2026. godine i to metodom pune konvergencije.

(2)Jedinična vrijednost prava na plaćanje s početnom vrijednosti nižom od nacionalne jedinične vrijednosti u

1. godini povećava se do
2. godine, u četiri jedna koraka svake godine za četvrtinu razlike između početne jedinične vrijednosti toga prava i 100 % planiranog prosječnog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026.

(3)Korisnicima čija je početna jedinična vrijednost prava na plaćanja veća od prosječne nacionalne vrijednosti prava smanjivat će se vrijednost prava, pri čemu će se korisnicima iznad prosječne vrijednosti uzimati onoliko koliko je potrebno korisnicima ispod prosječne vrijednosti.

(4)U

1. godini jedinična vrijednost svih prava na plaćanja nakon primjene pune konvergencije imat će vrijednost prosječnog jediničnog iznosa osnovne potpore dohotku planiranog za
2. godinu.

(5)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 130,00 EUR/pravu na plaćanje pri čemu je moguće odstupanje do 10 %. Objava informacija o pravima na plaćanja Članak

1. Podaci iz Registra prava na plaćanja o identifikaciji i vrijednostima prava na plaćanja kojima raspolaže korisnik prikazuju se na AGRONET-u. ODJELJAK
2. INTERVENCIJA 26.
3. DODATNA PRERASPODIJELJENA POTPORA DOHOTKU ZA ODRŽIVOST Članak 30.

(1)Potpora za intervenciju 26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost dodjeljuje se korisniku za najviše 30 hektara prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta za koja su aktivirana prava na plaćanja.

(2)U slučaju da zahtjev za potporu podnese više korisnika koji su dio skupine povezanih pravnih subjekata, potpora se dodjeljuje samo jednom korisniku prema sljedećem redoslijedu prioriteta: 1. najveća prijavljena površina 2. najraniji datum podnošenja zahtjeva.

(3)Korisnici koji su pravne osobe obvezni su ispuniti Obrazac

1. iz Priloga
2. ovoga Pravilnika te ga dostaviti nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva.

(4)Korisnik može prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva odustati od zahtjeva za intervenciju 26.

1. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost na Obrascu
2. iz Priloga
3. ovoga Pravilnika, a kojeg ispunjava i potpisuje te dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja.

(5)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 110,22 EUR/prihvatljivom hektaru pri čemu je moguće odstupanje do 10 %. ODJELJAK

1. INTERVENCIJA 30.
2. DODATNA POTPORA DOHOTKU ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE Članak 31.

(1)Potpora za intervenciju 30.01 Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se korisniku intervencije 21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost čiji je nositelj mladi poljoprivrednik.

(2)Potpora se dodjeljuje u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru za maksimalno 50 hektara prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta za koja su aktivirana prava na plaćanja.

(3)Potpora se dodjeljuje za razdoblje do pet godina, koje započinje prvim podnošenjem zahtjeva za Intervenciju 30.01 Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike, a najkasnije do 2027. godine.

(4)Potpora se dodjeljuje korisniku temeljem uvjeta koje zadovoljava nositelj, a to su: – nositelj nije stariji od 40 godina u godini podnošenja prvog zahtjeva za intervenciju 21.

1. Osnovna potpora dohotku za održivost – nositelj prvi puta osniva poljoprivredno gospodarstvo u godini podnošenja prvog zahtjeva za intervenciju 21.
2. Osnovna potpora dohotku za održivost ili je već osnovao poljoprivredno gospodarstvo unatrag pet godina prije podnošenja prvog zahtjeva za osnovno plaćanje – nositelju je poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi zahtjev za plaćanje za mlade poljoprivrednike prvo u kojem je nositelj, ali ne dulje od pet godina.

(5)Mladi poljoprivrednik mora posjedovati odgovarajuća stručna znanja i vještine o poljoprivredi što dokazuje: – svjedodžbom srednje stručne spreme o završenom obrazovanju poljoprivrednog, prehrambeno tehnološkog ili veterinarskog smjera ili – potvrdom o završenom diplomskom ili preddiplomskom studiju poljoprivrednog, prehrambeno tehnološkog ili veterinarskog smjera ili – radnim iskustvom u području poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine u trajanju od najmanje dvije godine te potvrdom o završenom priznatom strukovnom tečaju iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine potvrđenom od strane nadležnog tijela.

(6)Dosadašnji korisnik plaćanja za mlade poljoprivrednike, u skladu s člankom

1. Zakona i člankom
2. Uredbe (EU) 1307/2013, kojem nije završilo razdoblje od pet godina može ostvariti potporu za Intervenciju 30.01 Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike za preostalo razdoblje iz stavka
3. ovoga članka.

(7)Mladi poljoprivrednik u pravnoj osobi je odgovorna osoba u pravnoj osobi iz Upisnika poljoprivrednika, vlasnik je najmanje 50 % temeljnog kapitala društva i prema Sudskom registru Trgovačkog suda ovlaštena bez ograničenja zastupati pravnu osobu.

(8)Samo jedan od više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, odnosno odgovornu osobu, može ostvariti potporu za intervenciju 30.01 Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike, a u slučaju da zahtjev za potporu za mlade poljoprivrednike podnese više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, potpora će se dodijeliti ranije osnovanom poljoprivredniku.

(9)Korisnik koji je podnio Jedinstveni zahtjev za potporu po prvi puta u

1. godini, dužan je do
2. prosinca
3. godine dostaviti podružnici Agencije za plaćanja kopiju dokumenta o obrazovanju iz stavka
4. ovoga članka.

(10)U slučaju promjene nositelja ili odgovorne osobe poljoprivrednika, potporu u

1. godini može ostvariti korisnik koji je u Upisniku poljoprivrednika evidentiran kao nositelj ili odgovorna osoba od dana podnošenja Jedinstvenog zahtjeva do dana
2. listopada 2024.

(11)U slučaju iz stavka 7. ovoga članka korisnik uz Jedinstveni zahtjev obvezno prilaže izjavu s podacima o vlasničkom udjelu nositelja u temeljnom kapitalu društva.

(12)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 85,42 EUR/ha uz moguće odstupanje do 20 %. ODJELJAK 4. EKO SHEME Osnovni uvjeti Članak 32.

(1)Potpora za Eko sheme se dodjeljuje u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru korisnicima koji dobrovoljno preuzimaju obvezu provedbe poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš korisnik je dužan prijaviti u AGRONET evidenciji aktivnosti na Jedinstvenom zahtjevu. Za pojedine prakse korisnik je dužan u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika dostaviti GTF kao dokaz provedbe.

(2)Moguće kombinacije unutar eko shema navedene su u Tablici 15. iz Priloga 4. ovoga Pravilnika.

(3)Moguće kombinacije eko shema i IAKS mjera ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

1. –
2. i iznosi potpore navedeni su u Tablici
3. iz Priloga
4. ovoga Pravilnika.

(4)Moguće kombinacije eko shema i IAKS mjera ruralnog razvoja iz Strateškog plana navedeni su u Tablici

1. iz Priloga
2. ovoga Pravilnika. Plaćanje obveza povezanih s eko shemama Članak 33.

(1)Unutar eko shema potpora se može ostvariti za sljedeće intervencije: 31.

1. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina 31.
2. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima 31.
3. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina 31.
4. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama 31.
5. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina 31.
6. Konzervacijska poljoprivreda 31.
7. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti. 31.
8. Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima

(2)Potpora za provođenje intervencija 31.

1. i 31.
2. iz stavka
3. ovoga članka dodjeljuje se u obliku dodatnih plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost.

(3)Potpora za provođenje intervencija

1. 02.,
2. 04.,
3. 05., 31.06., 31.
4. i 31.
5. iz stavka
6. ovoga članka dodjeljuje se u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.

(4)Korisnik je za provedbu eko shema iz stavka 1. ovoga članka u godini zahtjeva obvezan završiti edukaciju kroz tečaj ili individualno savjetovanje ili sudjelovanje u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati koja uključuje opći sadržaj: osnovne informacije o AGRONET sustavu komunikacije Agencije za plaćanja i korisnika, uvjetovanosti, mjestu i ulozi pojedine eko sheme među ostalim eko shemama.

(5)Korisnik eko shema iz stavka

1. ovoga članka u godini zahtjeva obvezan je uz opći sadržaj iz stavka
2. ovoga članka, završiti i dodatne sadržaje propisane svakom pojedinačnom intervencijiom eko sheme. Intervencija 31.
3. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina Članak 34.

(1)Intervencija se provodi na razini poljoprivrednog gospodarstva.

(2)Provedba intervencije na vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta oranice, staklenici i plastenici (višegodišnji zaštićeni prostori) na oranicama, vinogradi, iskrčeni vinogradi, maslinici, voćnjaci, mješoviti višegodišnji nasadi može uključiti: – različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta – uzgoj različitih kultura (vrsta) unutar iste vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta ili različitih vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta, koje se mogu sijati/saditi unutar postojećih usjeva/nasada (interpolacija) i/ili sijati/saditi unutar više redova koji su sastavni dijelovi traka koje mogu biti maksimalne širine 10 metara (zajednički uzgoj poljoprivrednih kultura).

(3)Provedba intervencije na vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta livade, pašnjaci i krški pašnjaci uključuje isključivo različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva.

(4)Provedba intervencije na vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta kulture kratke ophodnje, rasadnici uključuje isključivo različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva.

(5)Popis prihvatljivih vrsta za ovu eko shemu nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(6)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 62,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 10 %. Obveze korisnika Članak 35.

(1)Korisnik je prema ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta obvezan ispuniti jedan od tri uvjeta:

1. Do 10 ha – najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, gdje površina glavne kulture/glavna vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva
2. Od 10 do 30 ha – najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, pri čemu površina glavne kulture/glavna vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta, ne smije zauzimati više od 60 % poljoprivrednih površina, a dvije glavne kulture zajedno/dvije glavne vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva
3. Više od 30 ha – najmanje četiri različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, pri čemu površina glavne kulture/glavna vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta, ne smije zauzimati više od 60 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno/tri glavne vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, ne smiju zauzimati više od 90 % poljoprivrednih površina.

(2)Iznimno od stavka 1., točaka

1. i
2. ovoga članka korisnik koji ima pašnjačke površine unutar Natura 2000 područja u cilju njihovog očuvanja, u obvezi je imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i /ili različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, gdje površina glavne kulture/glavna vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta (pašnjak u Natura 2000 području) ne smije prelaziti 75% ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

(3)Osim navedenog u članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika edukacija treba obuhvatiti: Mozaičnost krajobraza i bioraznolikost; Povoljan utjecaj raznolikosti poljoprivrednih površina na: kontrolu bolesti i štetnika, bolje usvajanje biljnih hraniva i plodnost tla, sprečavanje erozije, sekvestraciju ugljika.

(4)Korisnik u AGRONET sustavu na propisanom obrascu Jedinstvenog zahtjeva iz Priloga

1. ovoga Pravilnika prijavljuje nazive kultura što je ujedno evidencija o provedbi raznolikosti. Evidencija datuma sjetve/sadnje, berbe/žetve prati se i bilježi Monitoring sustavom. Intervencija 31.
2. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima Članak 36.

(1)Intervencija se provodi na ARKOD parcelama evidentiranim u ARKOD sustavu kao pašnjaci i krški pašnjaci definirani pravilnikom kojim se propisuje evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(2)Obilježja krajobraza smatraju se prihvatljivim površinama na pašnjacima i krškim pašnjacima, i na njih se primjenjuje sustav proporcionalnosti.

(3)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 100,00 EUR/ha, uz moguće umanjenje do 10 %.

(4)Korisnik je dužan poštivati osnovne uvjete iz članka 17. ovoga Pravilnika uključujući upis stoke u JRDŽ i propisno označavanje stoke.

(5)Ispunjavanje pojedinih propisanih obveza/aktivnosti korisnik je dužan bilježiti u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika u AGRONET ili AgroGTF evidenciji, što je preduvjet za dodjelu potpore, a dostavlja se na zahtjev Agenciji za plaćanja putem AgroGTF mobilne aplikacije. Obveze korisnika Članak 37.

(1)Korisnik je u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva obvezan održavati pašnjake i krške pašnjake ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu i u svakom prijavljenom periodu ispaše dužan je poštivati pašni pritisak s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara te aktivnost zabilježiti geotagiranom fotografijom.

(2)Ispaša stoke mora se provesti do

1. listopada
2. godine.

(3)Korisnik je obavezan, u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika, izraditi godišnji Plan pašarenja za svaku ARKOD parcelu pašnjaka i krških pašnjaka.

(4)Godišnji Plan pašarenja iz stavka

1. ovoga članka korisnik je dužan dostaviti tijekom roka za podnošenje zahtjeva iz članka
2. ovoga Pravilnika.

(5)Zasijavanje pašnjaka i krških pašnjaka nije dozvoljeno.

(6)Zabranjena je upotreba mineralnog gnoja i stajskog gnoja.

(7)Zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja.

(8)Zabranjeni su hidromelioracijski zahvati.

(9)Na površinama krških pašnjaka u cilju njihovog održavanja, obvezno je ručno uklanjanje neželjene vegetacije.

(10)Korisnik je dužan po poljoprivrednoj parceli, u AGRONET sustavu na Jedinstvenom zahtjevu evidentirati poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje provodi i propisane su za ovu intervenciju, a evidencija će biti vidljiva u AGRONET modulu Monitoring. Intervencija 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina Članak 38.

(1)Intervencija se provodi na razini poljoprivrednog gospodarstva na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(2)Potpora se dodjeljuje korisniku koji na minimalno 10 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva, ima sljedeće ekološki značajne površine: – obilježja krajobraza koja se nalaze na poljoprivrednom zemljištu te na površinama koje graniče s poljoprivrednim površinama – rubni pojasevi uz vodotoke – pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje.

(3)Obilježja krajobraza iz stavka

1. podstavka
2. ovoga članka su: – živica ili pojasevi drvenastih kultura najveće širine 2 m unutar parcele ili 4 m na granici parcele i najmanje dužine 10 m – pojedinačno stablo promjera krošnje od najmanje 4 m, minimalne visine 2 m te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost – drvored: stabla s promjerom krošnje od najmanje 4 m, a prostor između krošnji ne prelazi 5 m te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost – šumarak: stabla spojena krošnjama koja se preklapaju, ukupne površine od 100 m² do 2000 m² – jezerce/lokva/bara ukupne površine do 1000 m² – jarak do 2 m širine, uključujući zemljane otvorene vodotoke za navodnjavanje ili odvodnju koji imaju okolišnu vrijednost – tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele, te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine, koji je evidentiran u ARKOD sustavu na parceli kao vanjski suhozid, minimalne dužine 30 metara.

(4)Rubni pojasevi su površine na kojima se ne obavlja poljoprivredna proizvodnja, minimalne širine 5 m, smješteni na poljoprivrednim površinama ili se »naslanjaju« na poljoprivredne površine.

(5)Rubni pojasevi mogu se kositi ili koristiti za ispašu, pod uvjetom da se vizualno razlikuju od poljoprivrednih kultura uz koje se nalaze te se na njima ne smiju primjenjivati pesticidi i gnojiva.

(6)Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje su površine široke najmanje 3 m, a najviše 10 m, na kojima se ne smije provoditi poljoprivredna proizvodnja, a mogu se kositi i koristiti za ispašu, pod uvjetom da se vizualno razlikuju od poljoprivrednih kultura uz koje se nalaze.

(7)Prilikom računanja površina koje čine ekološki značajne površine, ukupni broj hektara izračunava se korištenjem koeficijenata tj. konverzijskih i ponderacijskih faktora iz Tablice 7. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(8)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 130,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 10 %. Obveze korisnika Članak 39.

(1)Korisnik u godini zahtjeva preuzima obvezu osigurati na minimalno 10 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva postojanje ekološko značajnih površina.

(2)Osim navedenog u članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika edukacija treba obuhvatiti: Ekološki značajne površine i mozaičnost krajobraza, Ekološki značajne površine i bioraznolikost, Ekološki značajne površine i biološka kontrola štetnika poljoprivrednih kultura.

(3)Korisnik putem AGRONET sustava na propisanom obrascu Jedinstvenog zahtjeva iz Priloga

1. ovoga Pravilnika prijavljuje postojanje ekološki značajnih površina što je ujedno evidencija o provedbi aktivnosti. Intervencija 31.
2. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama Članak 40.

(1)Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav.

(2)Za intervenciju se može koristiti kruti i/ili tekući stajski gnoj sa vlastite farme i/ili kupljen sa stočarskih farmi primijenjen od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca. 2024..

(3)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 215,00 EUR/ha, uz moguće umanjenje do 10 %.

(4)U područjima ranjivim na nitrate utvrđenima u III. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla planirani jedinični iznos potpore iznosi 169,00 EUR/ha uz moguće umanjenje do 10 %. Obveze korisnika Članak 41.

(1)Korisnik je u obvezi posjedovati analizu tla napravljenu u proizvodnoj godini za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za svakih 10 ARKOD parcela koje imaju površinu manju od jednog hektara korisnik provodi analizu samo za najveću ARKOD parcelu.

(3)Analiza tla mora sadržavati sljedeće parametre: reakciju tla (pH, KCl i H2O), sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O, hidrolitsku kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata te sadržaj skeleta (kod skeletnih tala).

(4)Korisnik je obavezan posjedovati analizu stajskog gnoja na slijedeće parametre: sadržaj suhe tvari, sadržaj organske tvari, reakciju (pH) i sadržaj hranjiva (ukupni dušik, fosfor i kalij).

(5)Analizu stajskog gnoja potrebno je napraviti svake godine za svaku vrstu i za svaku novokupljenu količinu gnoja.

(6)Korisnik je u skladu s analizom tla i analizom stajskog gnoja dužan izraditi i provoditi Plan gnojidbe.

(7)Korisnik je u obvezi izraditi Plan gnojidbe u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika.

(8)Gnojidba stajskim gnojem unutar eko sheme treba biti u skladu s potrebama kulture, temeljena na provedenoj analizi tla od strane ovlaštenog ili referentnog laboratorija kako je navedeno u Planu gnojidbe.

(9)Stajski gnoj (kruti ili tekući) dozvoljeno je koristiti na oranici koja odgovara primjeni dušika iz stajskog gnoja od najmanje 70 kg N/ha do najviše 150 kg N/ha u skladu s minimalnim i maksimalnim količinama stajskog gnoja po hektaru prema Tablici 17. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(10)Korisnik kojem je temeljem provedene analize tla od ovlaštenog ili referentnog laboratorija izdana preporuka za gnojidbu stajskim gnojem s količinom dušika nižom od 70 kg/ha izuzima se od obveze iz stavka 9. ovoga članka.

(11)Stajski gnoj potrebno je iznijeti na oraničnu površinu i inkorporirati u tlo unutar 48 sati od iznošenja te dostaviti Agenciji za plaćanja geotagirane fotografije putem AgroGTF aplikacije.

(12)Korisnik koji nema dovoljne količine stajskog gnoja ili nema proizvodnju vlastitog stajskog gnoja dužan je do

1. prosinca u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva Agenciji za plaćanja dostaviti presliku računa o kupljenom stajskom gnoju iz kojeg je vidljiva količina kupljenog stajskog gnoja po vrstama stajskog gnoja navedenima u Tablici
2. iz Priloga
3. ovoga Pravilnika te MIBPG i naziv poljoprivrednika od kojeg je kupljen stajski gnoj.

(13)Za korisnika koji posjeduje stoku količina proizvedenog stajskog gnoja izračunava se na temelju prosječnog broja grla/kljunova prema Tablici

1. iz Priloga
2. ovoga Pravilnika evidentiranih u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u godini koja prethodi godini podnošenja jedinstvenog zahtjeva na temelju stanja svakog prvoga dana u mjesecu i godišnjoj proizvedenoj količini dušika u stajskom gnoju po UG iz Tablice
3. iz Priloga
4. ovoga Pravilnika.

(14)Za korisnika koji nema dovoljne količine stajskog gnoja ili nema proizvodnju vlastitog stajskog gnoja, a uslužno tovi stoku za organizatora tova, dužan je do

1. prosinca u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva Agenciji za plaćanja dostaviti ugovor o uslužnom tovu potpisan od strane korisnika i organizatora tova za
2. godinu te popunjen obrazac 2.,
3. dio za pojedinu vrstu životinja iz Priloga
4. ovoga Pravilnika potpisan od strane korisnika i organizatora tova u kojem se navodi: MIBPG i naziv poljoprivrednika koji je stajski gnoj ustupio korisniku, broj i/ili identifikacijsku oznaku životinja upisanih u JRDŽ u uslužnom tovu kod korisnika, razdoblje uslužnog tova za svaku životinju i proizvedenu količinu ustupljenog stajskog gnoja korisniku proizvedenog tijekom razdoblja uslužnog tova po vrstama stajskog gnoja navedenima u Tablici
5. iz Priloga
6. ovoga Pravilnika.

(15)Korisnik koji posjeduje stoku, uključujući i korisnika koji uslužno tovi stoku za organizatora tova iz stavka

1. ovoga članka, obvezan je u spremištima stajskog gnoja u cilju vezanja amonijaka, primjenjivati adsorbense na pretežitoj bazi zeolita clinoptilolita ili bentonita koji se dodaje jednom godišnje u spremište stajskog gnoja u količini koja odgovara najmanje 0,5 % suhe tvari stajskog gnoja korištenog u ovoj intervenciji, a što dokazuje preslikom računa, koji je obvezan dostaviti Agenciji za plaćanja do
2. prosinca
3. godine.

(16)Korisnik koji posjeduje stoku, uključujući i korisnika koji uslužno tovi stoku za organizatora tova iz stavka 14. ovoga članka, obvezan je imati pokriven stajski gnoj u spremištu s ciljem smanjenja onečišćenja vode i zraka. Za pokrivanje stajskog gnoja prihvatljivo je korištenje slame te nepropusnih folija.

(17)Korisnik je obavezan Plan gnojidbe, analizu tla, analizu stajskog gnoja zajedno s preostalim računima dostaviti Agenciji za plaćanja do 31. prosinca godine podnošenja Jedinstvenog zahtjeva.

(18)Korisnik je dužan, po poljoprivrednoj parceli, u AGRONET sustavu na Jedinstvenom zahtjevu evidentirati poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje provodi i propisane su za ovu intervenciju, a evidencija će biti vidljiva u AGRONET modulu Monitoring. Intervencija 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina Članak 42.

(1)Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav.

(2)Intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza i/ili leguminoza za zelenu gnojidbu kao glavnih usjeva i/ili sekundarnih usjeva na minimalno 20 % oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva.

(3)Planirani jedinični iznos potpore za konvencionalni uzgoj leguminoza iznosi 161,00 EUR/ha, uz moguće odstupanje do 10 %.

(4)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 117,00 EUR/ha za kombinaciju s intervencijom 31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama odstupanje do 10 %.

(5)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 119,00 EUR/ha za kombinaciju s intervencijom 70.04. Ekološki uzgoj uz moguće odstupanje do 10 %.

(6)Planirani jedinični iznos potpore, koji se dodaje na iznos iz stavka

1. ovoga članka iznosi 93,00 EUR/ha za kombinaciju s intervencijom 70.
2. Ekološki uzgoj za pčelinju pašu uz moguće odstupanje do 10 %. Obveze korisnika Članak 43.

(1)Uzgoj leguminoza kao glavnih usjeva i/ili sekundarnih usjeva u udjelu od minimalno 20 % oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva.

(2)Korisnik je u obvezi u AGRONET sustavu na propisanom obrascu Jedinstvenog zahtjeva iz Priloga 2. ovoga Pravilnika evidentirati kulturu – leguminozu.

(3)Korisnik uključen u ekološku proizvodnju koji uzgaja leguminoze za pčelinju pašu, košnju istih ne smije provoditi prije 1. kolovoza.

(4)Korisniku je na površinama pod leguminozama dozvoljena uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla odobrenih u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, navedenih u Prilog II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1165.

(5)Korisniku je na površinama pod leguminozama zabranjena uporaba mineralnih gnojiva.

(6)Osim navedenog u članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika edukacija treba obuhvatiti tematiku: Integrirana zaštita bilja u uzgoju leguminoza, Organska gnojiva, Gnojiva i poboljšivači tla koji se koriste u ekološkoj proizvodnji.

(7)Korisnik je dužan, po poljoprivrednoj parceli, u AGRONET sustavu na Jedinstvenom zahtjevu evidentirati a evidencija će biti vidljiva u AGRONET modulu Monitoring. Intervencija 31.06. Konzervacijska poljoprivreda Članak 44.

(1)Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav.

(2)Intervencija se temelji na provedbi minimalnih zahvata na tlu, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama i/ili biljnim ostacima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoreda).

(3)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 250,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 30 %.

(4)Ispunjavanje pojedinih propisanih obveza/aktivnosti korisnik je dužan bilježiti u AGRONET ili AgroGTF evidenciji te kao dokaz aktivnost zabilježiti geotagiranim fotografijama u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnikakoje će korisnik na zahtjev dostavljati Agenciji za plaćanja. Obveze korisnika Članak 45.

(1)Korisnik je prilikom provedbe intervencije obvezan: – tijekom proizvodne godine provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo te aktivnost zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije; – provoditi minimalno dvopoljni plodored, odnosno na svakoj ARKOD parceli u godini zahtjeva nakon glavnih usjeva uzgajati sekundarne usjeve – nakon svih radnih zahvata, potrebno je osigurati potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom, te pokrivenost zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije; – održavati oraničnu površinu od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera.

(2)Osim navedenog u članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika edukacija treba obuhvatiti tematiku: Značajke reducirane obrade tla, Integrirana zaštita oraničnih kultura od korova, Mehaničko uklanjanje korova, Pokrivenost tla u konzervacijskoj poljoprivredi.

(3)Korisnik je dužan, po poljoprivrednoj parceli, u AGRONET sustavu na Jedinstvenom zahtjevu evidentirati poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje provodi i propisane su za ovu intervenciju, a evidencija će biti vidljiva u AGRONET modulu Monitoring. Intervencija 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) Članak 46.

(1)Intervencija se provodi na poljoprivrednim površinama upisanim u ARKOD sustav kao travnjaci velike prirodne vrijednosti (TVPV).

(2)Poljoprivredno zemljište je evidentirano u ARKOD sustavu i označeno kao travnjak velike prirodne vrijednosti pri čemu se minimalno 50 % površine nalazi na području iz Tablice 1. Priloga 4. ovoga Pravilnika.

(3)Planirani jedinični iznos potpore u brdsko-planinskoj regiji iznosi 255,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 10 %.

(4)Planirani jedinični iznos potpore u kontinentalnoj-nizinskoj regiji iznosi 361,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 10 %.

(5)Planirani jedinični iznos potpore u mediteranskoj regiji iznosi 113,00 EUR/ha uz moguće umanjenje do 10 %.

(6)Korisnik je dužan poštivati osnovne uvjete iz članka 17. ovoga Pravilnika uključujući upis stoke u JRDŽ i propisno označavanje stoke. Obveze korisnika Članak 47.

(1)Ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima: – Kontinentalna nizinska regija: od

1. kolovoza do
2. rujna – Brdsko-planinska regija: od
3. srpnja do
4. rujna – Mediteranska regija: od
5. srpnja do
6. rujna.

(2)Ako se travnjak održava košnjom, košnja je dozvoljena isključivo ručno ili strižnim kosilicama.

(3)Ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini i u svakom prijavljenom periodu napasivanja dužan je poštivati pašni pritisak, s najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara.

(4)Ako se travnjak održava napasivanjem, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, dozvoljeno je najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara.

(5)Ako se travnjak održava napasivanjem, potrebno je ručno odstranjivati nadzemni drvenasti dio pojedinačnih biljaka Amorpha fruticosa (čivitnjača), a u slučaju gustog sklopa biljaka Asclepias syriaca L. (prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L. (obalna dikica) dozvoljeno je njihovo mehaničko uklanjanje (ručnim alatima ili strojno-strižnim kosilicama, rotacijskim kosilicama i/ili malčiranjem), najkasnije do 1. kolovoza.

(6)Osim navedenog u članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika edukacija treba obuhvatiti: Značajke Natura 2000 područja, Uloga travnjaka velike prirodne vrijednosti u očuvanju bioraznolikosti, Sekvestracija ugljika na travnjačkim površinama.

(7)Korisniku je prilikom provedbe eko sheme: – zabranjena upotreba mineralnog gnojiva i stajskog gnoja – zabranjena upotreba sredstava za zaštitu bilja – zabranjeno zasijavanje travnjaka – zabranjeni hidromelioracijski zahvati.

(8)Korisniku je zabranjeno u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva na istoj površini provoditi ovu intervenciju i Operaciju 10.1.

1. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2. – 2020.

(9)Korisnik je dužan, po poljoprivrednoj parceli, u AGRONET sustavu na Jedinstvenom zahtjevu evidentirati poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje provodi i propisane su za ovu intervenciju, a evidencija će biti vidljiva u AGRONET modulu Monitoring. Intervencija 31.08. Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima Članak 48.

(1)Intervencija se provodi na površinama upisanim u ARKOD sustav kao trajni nasadi (maslinici, vinogradi, voćnjaci i višegodišnji mješoviti nasadi).

(2)Za intervenciju se mogu koristiti isključivo organska gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivači tla odobreni u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, navedeni u Prilogu II. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/1165.

(3)Planirani jedinični iznos potpore iznosi 563,23 EUR/ha, uz moguće umanjenje do 10 %. Obveze korisnika Članak 49.

(1)Korisnik je obavezan posjedovati analizu tla napravljenu u proizvodnoj godini provedbe intervencije za ARKOD parcele na kojima se primjenjuje ekološko gnojivo.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za svakih 10 ARKOD parcela koje imaju površinu manju od jednog hektara korisnik provodi analizu samo za najveću ARKOD parcelu.

(3)Analiza tla mora sadržavati slijedeće parametre: reakciju tla (pH, KCl i H2O), sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O, hidrolitsku kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata te sadržaj skeleta (kod skeletnih tala).

(4)Korisnik je u skladu s analizom tla dužan izraditi i provoditi Plan gnojidbe.

(5)Korisnik je u obvezi izraditi Plan gnojidbe u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika.

(6)Zabranjena je uporaba sintetskih mineralnih gnojiva.

(7)Ispunjavanje pojedinih propisanih obveza/aktivnosti korisnik je dužan bilježiti u AGRONET evidenciji, a do uspostave AGRONET evidencije korisnik je na propisanom Obrascu

1. iz Priloga
2. ovoga Pravilnika dužan voditi evidenciju o primjeni ekološkog gnojiva za ARKOD parcele na kojima je u proizvodnoj godini provedbe intervencije primijenjeno ekološko gnojivo. POGLAVLJE
3. PROIZVODNO VEZANA POTPORA DOHOTKU Opći dio Članak 50.

(1)Proizvodno vezana potpora dohotku (dalje u tekstu: PVP) dodjeljuje se aktivnim poljoprivrednicima koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti za: – krave u proizvodnji mlijeka – prvotelke – tov junadi – krave dojilje – ovce i koze – povrće – voće – šećernu repu – krmne proteinske usjeve – sjeme.

(2)Kod PVP iz stavka

1. podstavaka
2. do
3. ovoga članka jedno grlo može ostvariti potporu samo kroz jednu intervenciju, odnosno podintervenciju.

(3)Kod PVP iz stavka

1. podstavaka
2. do
3. ovoga članka ista biljna vrsta na istoj ARKOD parceli može ostvariti potporu samo kroz jednu intervenciju.

(4)PVP se dodjeljuje kao godišnja potpora, po utvrđenom grlu ili hektaru.

(5)PVP se neće dodijeliti za broj hektara veći od broja navedenoga u Jedinstvenom zahtjevu na dan 1. listopada 2024. godine.

(6)PVP se može dodijeliti samo za utvrđene životinje ili hektare.

(7)Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP, pri čemu je za PVP broj utvrđenih životinja ili utvrđenih hektara ujedno broj prijavljenih životinja ili broj prijavljenih hektara.

(8)Uvjet koji se odnosi na razdoblje obveznog držanja životinja na poljoprivrednom gospodarstvu mora ispuniti svako pojedinačno grlo i ne mogu ga ispuniti dva ili više grla zajedno.

(9)Grlo koje nije prisutno na poljoprivrednom gospodarstvu od prvog dana razdoblja obveznog držanja ne može se smatrati prihvatljivim ni potencijalno prihvatljivim grlom za potporu. Podintervencija 32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka Članak 51.

(1)PVP za krave u proizvodnji mlijeka dodjeljuje se korisnicima koji se bave proizvodnjom mlijeka i isporučuju ga otkupljivačima ili stavljaju mlijeko i/ili mliječne proizvode u javnu potrošnju.

(2)Prihvatljiva grla su ženska grla mliječnih ili kombiniranih pasmina koja su u godini podnošenja zahtjeva prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan 31. listopada, a koja ispunjavaju kriterij grla.

(3)Grla iz stavka

1. ovoga članka moraju biti upisana u JRDŽ do zadnjeg dana roka za zakašnjele zahtjeve i do tog dana moraju imati u JRDŽ registrirano teljenje u razdoblju 18 mjeseci koji prethode
2. listopadu godine podnošenja Jedinstvenog zahtjeva.

(4)Korisnik mora imati isporuku mlijeka u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili biti upisan u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili upisan u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat.

(5)U svrhu dokazivanja isporuke mlijeka koriste se podatci koje proizvođači mlijeka i otkupljivači mlijeka dostavljaju Ministarstvu u skladu s posebnim propisima o obveznoj dostavi podataka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

(6)Podatke o količinama izravno prodanog mlijeka i/ili mlijeka prerađenog na poljoprivrednom gospodarstvu za razdoblje od

1. siječnja do
2. prosinca
3. godine, korisnik ili otkupljivač dostavljaju u JRDŽ putem web-aplikacije Ministarstva poljoprivrede u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Podatke iz registra Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka jesu MIBPG i OIB.

(7)Nakon zadnjeg dana roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, korisniku nije dozvoljeno grlo (ID) prijavljeno na Jedinstvenom zahtjevu korisnika za intervenciju 32.03. ili podintervenciju 32.01.02. prijaviti kao grlo za podintervenciju 32.01.01. i obrnuto.

(8)Za korisnike koji na Jedinstvenom zahtjevu imaju zatraženu potporu za 32.01.

1. i za 32.
2. ili 32.01.02., za grla mliječne i kombinirane pasmine, Agencija za plaćanja podatke iz kontrole mliječnosti razmjenjuje s HAPIH-om.

(9)Korisnici koji imaju pet ili više krava u proizvodnji mlijeka ostvaruju PVP ukoliko se do zadnjeg dana roka za zakašnjele zahtjeve grla nalaze u sustavu kontrole mliječnosti HAPIH-a.

(10)Popis mliječnih ili kombiniranih pasmina iz stavka

1. ovoga članka nalazi se u Tablici
2. Priloga
3. ovoga Pravilnika. Prihvatljivost kombinirane pasmine utvrđuje se na temelju skupine pasmine kojoj pripadaju otac i majka grla za koje se traži potpora.

(11)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu antimikrobne rezistencije ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(12)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(13)Planirani jedinični iznos potpore dodjeljuje se po utvrđenom grlu, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih grla. Planirani jedinični iznos potpore je 247,00 EUR/utvrđenom grlu.

(14)U slučaju većeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti umanjen za najviše 10 %, pri čemu minimalni iznos potpore može iznositi 222,30 EUR/utvrđenom grlu.

(15)U slučaju manjeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti uvećan za najviše 20 %, pri čemu maksimalni iznos potpore može iznositi 296,40 EUR/utvrđenom grlu. Podintervencija 32.01.02. PVP za prvotelke Članak 52.

(1)PVP za prvotelke dodjeljuje se korisnicima koji se bave uzgojem prvotelki.

(2)Obveza proizvodnje mlijeka iz članka 51. ovoga Pravilnika ne odnosi se na prvotelke te one ne ulaze u izračun minimalne godišnje proizvodnje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu.

(3)Prihvatljiva grla su ženska grla mliječnih ili kombiniranih pasmina goveda koja u godini podnošenja zahtjeva u JRDŽ imaju registrirano prvo teljenje na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika.

(4)Obvezno držanje prihvatljivih grla na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika je najmanje 100 dana (neprekidno), a 100 dana se počinje brojati od dana teljenja.

(5)Prihvatljiva grla u trenutku teljenja moraju biti upisana u JRDŽ najmanje 300 dana.

(6)Prihvatljiva grla u trenutku teljenja ne smiju biti starija od 36 mjeseci.

(7)Popis mliječnih ili kombiniranih pasmina iz stavka

1. ovoga članka nalazi se u Tablici
2. Priloga
3. ovoga Pravilnika.

(8)Prihvatljivost kombinirane pasmine utvrđuje se na temelju skupine pasmine kojoj pripadaju otac i majka grla za koje se traži potpora.

(9)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu antimikrobne rezistencije ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(10)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(11)Nakon zadnjeg dana roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, korisniku nije dozvoljeno grlo (ID) prijavljeno na Jedinstvenom zahtjevu korisnika za intervenciju 32.03. ili podintervenciju 32.01.02. prijaviti kao grlo za podintervenciju 32.01.01. i obrnuto.

(12)Planirani jedinični iznos potpore dodjeljuje se po utvrđenom grlu, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih grla. Planirani jedinični iznos potpore je 342,00 EUR/utvrđenom grlu.

(13)U slučaju većeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti umanjen za najviše 10 %, pri čemu minimalni iznos potpore može iznositi 307,80 EUR/utvrđenom grlu.

(14)U slučaju manjeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti uvećan za najviše 20 %, pri čemu maksimalni iznos potpore može iznositi 410,40 EUR/utvrđenom grlu. Intervencija 32.02. PVP za tov junadi Članak 53.

(1)PVP za tov junadi dodjeljuje se kao godišnja potpora po prihvatljivom grlu korisnicima koji se bave tovom junadi i sudjeluju u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa koji je objavljen na mrežnoj stranici HAPIH-a.

(2)Prihvatljiva grla su muška i ženska grla koja u trenutku izlučenja u JRDŽ-u nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 30 mjeseci, i kod kojih je evidentirano izlučenje u JRDŽ-u na klanje u Republici Hrvatskoj ili izlučenje za izvoz (uključujući krizno klanje u slučaju više sile).

(3)Obvezno razdoblje tova na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika je najmanje 250 dana za muška grla i najmanje 180 dana za ženska grla od dana dolaska grla na poljoprivredno gospodarstvo do dana isporuke.

(4)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu antimikrobne rezistencije ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(5)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(6)Izlučenje grla može biti na klanje u Republici Hrvatskoj ili izlučenje za izvoz u treće države i u države Europske unije (uključujući krizno klanje u slučaju više sile), a odvija se od 1. siječnja do 31. prosinca u godini za koju je potpora odobrena.

(7)Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom podatke iz stavka

1. ovoga članka za svakog korisnika iz stavka
2. ovoga članka.

(8)Planirani jedinični iznos potpore dodjeljuje se po utvrđenom grlu, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih grla. Planirani jedinični iznos potpore je 80,00 EUR/utvrđenom grlu.

(9)U slučaju većeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti umanjen za najviše 10 %, pri čemu minimalni iznos potpore može iznositi 72,00 EUR/utvrđenom grlu.

(10)U slučaju manjeg broja utvrđenih grla planirani jedinični iznos potpore može biti uvećan za najviše 20 %, pri čemu maksimalni iznos potpore može iznositi 96,00 EUR/utvrđenom grlu. Intervencija 32.03. PVP za krave dojilje Članak 54.

(1)PVP za krave dojilje dodjeljuje se korisnicima koji u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva proizvode telad u sustavu krava dojilja.

(2)Prihvatljiva grla za potporu iz stavka 1. ovoga članka su ženska grla koja nisu mliječne pasmine i križanci mliječnih pasmina, prisutna su na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za PVP za krave dojilje i u prethodnih 18 mjeseci imaju registrirano teljenje u JRDŽ.

(3)Razdoblje obveznog držanja prihvatljivih grla iz stavka 2. ovoga članka na poljoprivrednom gospodarstvu je 100 uzastopnih dana koje započinje od dana podnošenja zahtjeva. Za telad oteljenu u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva korisnik je dužan pridržavati se uzastopnog razdoblja držanja teladi u trajanju od dva mjeseca koje započinje prvog dana nakon teljenja.

(4)Popis mesnih i kombiniranih pasmina za koje se može ostvariti PVP za krave dojilje nalazi se u Tablici

1. iz Priloga
2. ovoga Pravilnika. U slučaju kombiniranih pasmina, pripadnost grupi za ovu vrstu potpore utvrđuje se na temelju skupine pasmine kojoj pripadaju otac i majka grla za koje se traži potpora.

(5)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu antimikrobne rezistencije ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(6)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(7)Nakon zadnjeg dana roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, korisniku nije dozvoljeno grlo (ID) prijavljeno na Jedinstvenom zahtjevu korisnika za intervenciju 32.03. prijaviti kao grlo za podintervencije 32.01.01. i 32.01.02 i obrnuto.

(8)Planirani jedinični iznos potpore dodjeljuje se po utvrđenom grlu, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih grla. Planirani jedinični iznos potpore je 98,00 EUR/utvrđenom grlu.

(9)U slučaju većeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti umanjen za najviše 10 %, pri čemu minimalni iznos potpore može iznositi 88,20 EUR/utvrđenom grlu.

(10)U slučaju manjeg broja utvrđenih grla planirani jedinični iznos potpore može biti uvećan za najviše 20 %, pri čemu maksimalni iznos potpore može iznositi 117,60 EUR/utvrđenom grlu.

(11)Grlo za koje se ostvaruje potpora za intervenciju 32.

1. PVP za krave dojilje, nije prihvatljivo za plaćanje za mliječne krave iz članka
2. ovoga Pravilnika. Intervencija 32.
3. PVP za ovce i koze Članak 55.

(1)PVP za ovce i koze se dodjeljuje korisnicima koji uzgajaju rasplodne ovce i koze za proizvodnju janjadi i jaradi.

(2)Prihvatljiva grla su ženske ovce i koze koje su na dan podnošenja zahtjeva upisane u JRDŽ i stare najmanje 12 mjeseci, a prisutna su na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za PVP za ovce i koze.

(3)Razdoblje obveznog držanja ženske ovce ili koze, na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika je 100 uzastopnih dana koje započinje od dana podnošenja zahtjeva.

(4)Prihvatljiva grla u godini podnošenja zahtjeva moraju imati prijavljeno janjenje/jarenje u JRDŽ.

(5)Broj prihvatljivih grla za potporu jednak je u JRDŽ prijavljenom broju janjenja/jarenja u godini podnošenja zahtjeva, a koji ne smije biti veći od broja grla za koja je podnesen zahtjev za potporu.

(6)U godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva isto grlo potporu može dobiti samo jednom bez obzira na broj janjenja/jarenja i broj ojanjenih/ojarenih mladunaca.

(7)Korisnik u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu mora završiti tečaj izobrazbe na temu antimikrobne rezistencije ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(8)Korisnik u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu mora završiti tečaj izobrazbe na temu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(9)Planirani jedinični iznos potpore dodjeljuje se po utvrđenom grlu, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih grla. Planirani jedinični iznos potpore je 8,00 EUR/utvrđenom grlu.

(10)U slučaju većeg broja utvrđenih grla, planirani jedinični iznos potpore može biti umanjen za najviše 10 %, pri čemu minimalni iznos potpore može iznositi 7,20 EUR/utvrđenom grlu.

(11)U slučaju manjeg broja utvrđenih grla planirani jedinični iznos potpore može biti uvećan za najviše 20 %, pri čemu maksimalni iznos potpore može iznositi 9,60 EUR/utvrđenom grlu. Intervencija 32.05. PVP za povrće Članak 56.

(1)PVP za povrće dodjeljuje se korisnicima za prihvatljive površine, uključujući površine prijavljene u Jedinstvenom zahtjevu za mjeru/intervenciju Ekološki uzgoj, na kojima se proizvodi povrće u nasadu kao glavna kultura.

(2)Popis vrsta za koje se može ostvariti PVP za povrće nalazi se u Tablici 2. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(3)Kako bi bio prihvatljiv za PVP za povrće korisnik mora imati u AGRONET-u prijavljenu proizvodnju na minimalnoj površini od 0,5 ha za svaku prihvatljivu povrtnu vrstu.

(4)Izuzetak od uvjeta iz stavka 3. ovoga članka za povrtnu vrstu je salata gdje je prihvatljiva površina od 0,5 ha u kombinaciji vrsta: salata, endivija, matovilac, radič, rikula te za povrtnu vrstu luk gdje je prihvatljiva površina od 0,5 ha u kombinaciji vrsta: luk i luk kozjak.

(5)Korisniku se potpora dodjeljuje za prvih 20 prihvatljivih hektara pod povrtnim vrstama, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj povrtnoj vrsti.

(6)Kako bi ostvario PVP za povrće poljoprivrednik mora isporučiti minimalnu količinu povrća (t/ha) za svaku prihvatljivu vrstu povrća u

1. godini. Minimalna isporučena količina povrća koju poljoprivrednik mora dokazati prikazana je u Tablici
2. Priloga
3. ovoga Pravilnika.

(7)Izuzetak uvjeta o minimalno isporučenoj količini povrća (t/

1. ha)za svaku prihvatljivu vrstu povrća iz stavka 6. ovoga članka su salata gdje je prihvatljiva i kombinacija vrsta: salata, endivija, matovilac, radič, rikula te luk gdje je prihvatljiva i kombinacija vrsta: luk i luk kozjak (ljutika), a za dostizanje uvjeta minimalno isporučene količine povrća (t/
2. ha)u kombinaciji vrsta salata prihvatljiv je urod od minimalno 9 t/ha, u kombinaciji vrsta luka prihvatljiv je urod od minimalno 20 t/ha.

(8)Za pravne osobe i OPG obveznike upisa u Registar poreznih obveznika, dokazi o isporučenoj količini povrća iz stavka 6. ovoga članka, jesu računi, otpremnice, skladišna primka ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika. Za povrće koje se prodaje po komadu (jedinicama), u dokazima o isporučenoj količini povrća mora biti navedena masa isporučenih komada (jedinica).

(9)Kopije dokumenata koji služe kao dokazi iz stavka

1. ovoga članka korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do
2. siječnja 2025.

(10)Na dostavljenim dokumentima iz stavka

1. ovoga članka mora biti vidljivo da je isporuka izvršena u razdoblju od
2. siječnja
3. do
4. prosinca
5. godine.

(11)Dokazi o isporučenoj količini povrća iz stavka 6. ovoga članka, za OPG i SOPG koji nisu obveznici prijave u Registar poreznih obveznika, jesu podaci o proizvedenim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, koju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika. Za povrće koje se prodaje po komadu (jedinicama), u dokazima o isporučenoj količini povrća mora biti navedena masa isporučenih komada (jedinica).

(12)Podatke koji služe kao dokazi iz stavka

1. ovoga članka korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja putem AGRONET-a najkasnije do
2. siječnja
3. godine.

(13)Korisnik, u kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu, mora završiti tečaj izobrazbe na temu održive proizvodnje u sektoru povrtlarstva ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti na istu temu.

(14)U