Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju

Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju NN 42/2024 (9.4.2024.), Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju Ministarstvo znanosti i obrazovanja 742 Na temelju članka 65. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22 i 156/23) ministar znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I. Ovom odlukom donosi se Posebni nastavni program za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. II. Sastavni je dio ove Odluke Posebni nastavni program za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. III. Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage: – nastavni programi odgoja i osnovnoga školovanja učenika s teškoćama u razvoju koji su sastavni dio Nastavnih planova i programa odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.) – nastavni programi odgoja i srednjega školovanja učenika s teškoćama u razvoju koji su sastavni dio Nastavnih planova i programa odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.). IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se: – od školske godine 2024./2025. za učenike od 1. do 8. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i društvo, Priroda, Informatika, Tehnička kultura, Domaćinstvo, Društvo, Katolički vjeronauk, Pravoslavni vjeronauk, Islamski vjeronauk, Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura – od školske godine 2024./2025. za učenike 1. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2025./2026. za učenike 2. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2025./2026. za učenike 1. razreda srednje škole – od školske godine 2026./2027. za učenike 3. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2026./2027. za učenike 2. razreda srednje škole – od školske godine 2027./2028. za učenike 4. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2027./2028. za učenike 3. razreda srednje škole – od školske godine 2028./2029. za učenike 5. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2029./2030. za učenike 6. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2030./2031. za učenike 7. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik – od školske godine 2031./2032. za učenike 8. razreda osnovne škole za nastavne predmete: Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik. Klasa: 602-01/23-01/00079 Urbroj: 533-06-24-0001 Zagreb, 18. ožujka 2024. Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r. POSEBNI NASTAVNI PROGRAM ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UVOD Jedan je od ciljeva općega odgoja i obrazovanja stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te drugim podzakonskim aktima, kao i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK, 2011.) omogućeno je djeci i učenicima s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj stjecanje navedenih kompetencija u skladu s njihovim mogućnostima i potrebama.[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (»Narodne novine« br. 14/2024) u ovom se dokumentu upotrebljava pojam kurikul i njegove izvedenice. Kod navođenje srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja Zakona o hrvatskom jeziku na snagu, u istom se značenju zadržava pojam kurikulum i njegove izvedenice. ) Donošenje posebnoga programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju prelazak je na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) usmjerena na sposobnosti, razvojne osobitosti i učenikove druge jake strane. Cilj je ovoga posebnoga programa omogućiti učenicima s teškoćama u razvoju stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina te oblikovanje stavova potrebnih za budući život i rad i/ili nastavak obrazovanja, kao i što neovisnije svakodnevno življenje te što aktivnije uključivanje u neposredno društveno okružje. Važna je komponenta učenja učenikov osobni razvoj te stjecanje kompetencije pismenosti, kompetencije višejezičnosti, matematičke kompetencije, kompetencije u prirodoslovlju, digitalne kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva i poduzetničke kompetencije. Tijekom cijeloga odgojno-obrazovnoga procesa neophodno je uvažavati psihofizičke osobitosti učenika te sukladno tome prilagoditi odgojno-obrazovne strategije i metodičko-didaktičke postupke i osigurati primjerenu vrstu i razinu odgojno-obrazovne potpore. Koncept posebnih kurikula izrađenih u sklopu ovoga programa slijedi sedam odgojno-obrazovnih područja (jezično-komunikacijsko područje, matematičko područje, prirodoslovno područje, tehničko i informatičko područje, društveno-humanističko područje, umjetničko područje, tjelesno i zdravstveno područje). Svako se odgojno-obrazovno područje sastoji od kratkoga uvodnog dijela i predmetâ koji se u sklopu toga područja uče i poučavaju neovisno o tome radi li se o obveznim ili izbornim predmetima. Svaki predmetni kurikul sadrži svrhu i opis predmeta, odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja, strukturu (organizacijska područja), odgojno-obrazovne ishode, razradu ishoda s pokazateljem razine usvojenosti »dobar« (služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda), sadržaje i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, povezanost s drugim predmetima i međupedmetnim temamam, učenje i poučavanje predmeta te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. 1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE Temeljna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom, osposobiti učenike za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju razvijajući jezične djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja i pisanja. Jezično-komunikacijsko područje posebnih programa obuhvaća učenje i poučavanje hrvatskoga jezika i stranih jezika (engleskoga, francuskog, njemačkog, španjolskog i talijanskog). Jezik kao sredstvo izražavanja i komuniciranja podloga je za učenje svih ostalih područja i predmeta, njime se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja pa je temelj za cjeloživotno učenje. Usvajanjem i ovladavanjem hrvatskim standardnim jezikom i stranim jezicima omogućuje se učenicima stjecanje komunikacijskih, funkcionalnih, međukulturnih, kulturnih i digitalnih kompetencija. Otvorenost, razvojnost i fleksibilnost kurikula jezično-komunikacijskog područja posebnih programa osnovnoškolskoga i srednjoškolskog obrazovanja omogućuje odabir sadržaja u skladu s interesima i mogućnostima učenika te tako doprinosi njihovu osobnom razvoju. Struktura područja: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Francuski jezik, Njemački jezik, Španjolski jezik, Talijanski jezik. POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK A. Svrha i opis predmeta Uvod Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i njihovo međudjelovanje, ponajprije razgovaranje i dopisivanje, pridonose njegovoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, obrazovnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama, posebice u skladu sa zahtjevima svijeta rada. U hrvatskim se školama poučava i uči hrvatski kao materinski i opći službeni jezik te hrvatski kao drugi jezik (okolinski i službeni jezik). Posebnim kurikulom nastavnoga predmeta Hrvatski jezik objedinjene su sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se poučava i uči hrvatski jezik tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog strukovnog odgoja i obrazovanja. Svi dijelovi posebnoga kurikula čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti. U opisu predmeta istaknuti su svrha i ciljevi predmeta, tj. zašto je važno poučavati i učiti hrvatski jezik. Odgojno-obrazovni ciljevi poučavanja i učenja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici u skladu sa svojim razvojnim osobitostima, individualnim potrebama te u skladu sa sustavom podrške moći učiniti na temelju poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik. Predmet se sastoji od tri međusobno povezana predmetna područja: hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo, kultura i mediji. Oni čine strukturu koja izravno određuje posebni kurikul predmeta Hrvatski jezik u kojemu se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji. Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u pojedinoj godini, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, sposobnosti, vještine, stavovi i vrijednosti, a razvijaju se od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje strukovne škole. Osim odgojno-obrazovnih ishoda navode se sadržaji i preporuke za njihovo usvajanje. Odgojno-obrazovni sadržaji obuhvaćaju jasno usmjerenje poučavanja i učenja za svako predmetno područje: ključne pojmove za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda. U rubrici Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda navode se smjernice za moguće prilagodbe, pristupe, metode i strategije poučavanja i učenja, izbor tekstnih vrsta na temelju razvojnih osobitosti i individualnih potreba učenika, početnih procjena učenikova znanja na temelju kojih se oblikuju sustavi podrške poučavanja i učenja za svakoga učenika, sposobnosti, vještina, stavova i interesa da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Posebni kurikul predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima, posebice sa strukovnim predmetima i svakodnevnim životom u osobnome i poslovnom svijetu. U dijelu o poučavanju i učenju predmeta Hrvatski jezik navode se okvirne smjernice, uvažavajući razvojne osobitosti i individualne potrebe učenika, o načinima organizacije podrške, poučavanja i učenja predmeta te popis predloženih književnih tekstova za čitanje na ulomcima, a prema mogućnostima i za cjelovito čitanje. U dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju i elementi vrednovanja učenika s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama. Učenicima se na svim razinama i u svim oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje jezične komunikacijske kompetencije, jezikoslovnih znanja, čitalačke pismenosti i medijske pismenosti nužnih za život i rad, za pripremljenost za tržište rada te za razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i temelja nacionalnoga identiteta. Opis nastavnoga predmeta Hrvatski jezik Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici. U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski i kao ini jezik. Osposobljenost za izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje predmeta Hrvatski jezik, kao i svih drugih nastavnih predmeta, stoga im dobra ovladanost hrvatskim jezikom omogućuje ravnopravan pristup obrazovanju pa se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju jezičnom komunikacijskom kompetencijom u skladu sa svojim razvojnim osobitostima, povezujući svoj organski, zavičajni idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osnove čitalačke, medijske, kulturne i međukulturne pismenosti, što je preduvjet osobnomu razvoju i uspješnomu školovanju te kritičkomu odnosu prema pojavama u društvenome i poslovnom životu. Svrha je poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje osnovnih znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova, ponajprije nužnih za rad u struci, primjenom različitih strategija podrške i komunikacijskih strategija. Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvješćuju i potrebu očuvanja hrvatskih narječja i govora te se stvaralački izražavaju na svojemu organskom idiomu. Učenicima se omogućuje da, poštujući svoj jezik i jezike drugih naroda, razumiju i prihvaćaju međukulturne razlike te uočavaju i prevladavaju kulturne i jezične predrasude. Književnost je umjetnost riječi i osobita uporaba jezika koju proučava znanost o književnosti. Književni je tekst umjetnička tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Učenike se različitim strategijama podrške potiče na literarno i estetsko čitanje književnih tekstova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Upoznaju i književnost kao umjetnost riječi – dio ljudske duhovne djelatnosti kojom se izražava estetsko iskustvo i omogućuje osobita vrsta spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskog kruga te učenje o književnosti učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova europske i svjetske književnosti omogućuje pak razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Osobita je vrijednost poučavanja i učenja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila za prosuđivanje te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti. Uloga i važnost hrvatskoga jezika u radu s učenicima koji uče prema posebnom kurikulu uz individualizirane postupke posebno je značajna za unaprjeđivanje učenikova sporazumijevanja u užoj i široj okolini te za izražavanje misli, osjećaja i potreba. Sporazumijevanje se ostvaruje razumijevanjem primljene jezične poruke i odašiljanjem oblikovane zvučne ili pisane poruke. Posebnim kurikulom potiče se razvijanje i ovladavanje svim jezičnim djelatnostima jezičnim primanjem (slušanjem, čitanjem), proizvodnjom (govorenjem, pisanjem) i međudjelovanjem (ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem), kao i usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, i to različitim oblicima i vrstama teksta te strategijama podrške s obzirom na različite osobitosti i individualne učenikove potrebe. Za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, razvoj i usvajanje temeljnih jezičnih djelatnosti, odnosno ovladavanje komunikacijskim i jezičnim vještinama važne su početne procjene sposobnosti učenika. Na temelju uvida u razine početnih sposobnosti, omogućuje se ciljano osmišljavanje aktivnosti učenja, sustavno praćenje i unaprjeđivanje napretka svakoga učenika. Posebni kurikul utemeljen je na načelu vertikalno-spiralnoga slijeda: odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji poučavaju se prema zahtjevnosti potičući cjelovito usvajanje učenikovih mogućnosti i uvažavajući njegove razvojne osobitosti i individualne potrebe, pri čemu je bitan i doživljaj osobnoga napretka i uspjeha u učenju o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Ostala su načela posebnoga kurikula: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske prakse, načelo standardnoga jezika, načelo zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i jezikom te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti te unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim predmetnim područjima potiče razvoj cjelovitosti, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti, povezanosti s hrvatskim manjinama i iseljenicima u cijelome svijetu te pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda u Hrvatskoj i Europi. S obzirom na načelo opće naobrazbe i stručne usmjerenosti, nastava u srednjim strukovnim školama treba biti usmjerena prema općoj jezičnoj naobrazbi i potrebama izabrane struke i zanimanja: odabirom tekstnih vrsta svojstvenih pojedinoj struci, izučavanjem stručnih tekstova i stručnoga nazivlja, vježbama usmjerenima na potrebe budućega zanimanja primjenjujući odgovarajuće funkcionalne stilove u komunikacijskim situacijama. Posebni kurikul načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta Hrvatski jezik – jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti. B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Učenik: – ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihovim međudjelovanjem, ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu; usvaja i stječe temeljne komunikacijske kompetencije nužne u svakodnevnome životu, u profesionalnim situacijama i u svijetu rada – sluša i čita s razumijevanjem tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti i tekstove različitih sadržaja, struktura, stilova i namjene prema potrebama izabrane struke radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i mogućnosti sudjelovanja u društvu; čita i interpretira tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti prema osobnome čitateljskom iskustvu i osnovnome znanju o književnosti; razvija čitalačku kulturu i navike, kritičko mišljenje i literarni ukus – stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, ponajprije prema potrebama izabrane struke te onima koji su važni za svakodnevni život; ovladava općim i stručnim rječnikom odabrane struke i zanimanja; stječe naviku i potrebu za čitanjem različitih vrsta i oblika tekstova – otkriva različite načine čitanja na literarnoj, estetskoj, spoznajnoj, kritičkoj i kreativnoj razini razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju osobna iskustva te otvaraju nove spoznaje, potiču razvoj književnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima – pronalazi u različitim izvorima sadržaje i podatke o kojima kritički promišlja (procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora) te razvija medijsku pismenost za rješavanje problema i donošenje odluka u svakodnevnome i poslovnom životu – poštuje, razvija i jača vlastiti jezični, nacionalni i kulturni identitet i osjećaj pripadnosti svojemu narodu i državi; poštuje druge jezične i kulturne zajednice upoznajući svoju i tuđu kulturno-povijesnu baštinu te izgrađuje vlastiti svjetonazor njegujući moralne i estetske vrijednosti. C. Struktura – područja predmetnoga posebnog kurikula Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobno povezana predmetna područja: hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo, kultura i mediji. Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i promišljanja u služenju pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja svojega znanja te vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura. Tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični izričaj u različitim vidovima. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija. Predmetno područje hrvatski jezik i komunikacija temelji se na poučavanju i učenju jezičnih znanja te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. Stjecanje jezičnih znanja i znanja o jeziku utječe na razvoj mišljenja i osjećaja te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Poučavanje i učenje komunikacijskim vještinama utemeljeno je na primjerima iz svakodnevnih komunikacijskih situacija i obuhvaća postupno ovladavanje komunikacijskim bontonom uz odabir komunikacijskih strategija prema razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika. Predmetno područje književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti. Čitanjem književnoga teksta potiče se osobni razvoj, opće znanje i promišljanje o svijetu i sebi, razmjena stavova i mišljenja o pročitanome, a u srednjoj strukovnoj školi i razvoj estetskih kriterija. Književni se tekst čitanjem stavlja u suodnos s drugim tekstovima te se tako ostvaruje smisao i svrha poučavanja. Zbog različitih razvojnih osobitosti učenika bitni su sadržaji kojima se omogućuje izbor prikladnih tekstova radi stjecanja čitateljske navike i čitateljske kulture. Učenici se na temelju svojega iskustva, interesa i doživljaja književnoga teksta potiču na stvaralačko izražavanje prema razvojnim osobitostima. Predmetno područje kultura i mediji obuhvaća poimanje kulture, kulturne baštine i književnosti u svakodnevnome životu i društvu te razvijanje medijske pismenosti koja podrazumijeva sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkoga vrednovanja različitih uloga medija i medijskoga sadržaja. Hrvatski jezik i komunikacija Predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija omogućuje se ovladavanje uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja što omogućuje stjecanje jezične komunikacijske kompetencije na hrvatskome standardnom jeziku. U osnovnoj i srednjoj strukovnoj školi ono obuhvaća jezičnu, uporabnu i društvenojezičnu kompetenciju i čitalačku pismenost; komunikacijske vještine u različitim kontekstima, medijima i situacijama; komunikacijske strategije radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju stečenoga znanja i učenja; dubinsko, interpretativno, kreativno, kritičko, analitičko i sintetičko čitanje različitih vrsta tekstova; interpretaciju teksta, razumijevanje konteksta i značenjskih slojeva; stvaranje tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova prema interesu i razvojnim osobitostima učenika te sposobnost služenja jezikom struke u govornome i pisanom izražavanju za učinkovito obavljanje zadataka na radnome mjestu te za razgovaranje s drugim ljudima. Književnost i stvaralaštvo Predmetnim područjem književnost i stvaralaštvo, uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe, obuhvaćeni su razumijevanje, analiza, interpretacija i prosuđivanje književnoga teksta radi osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva; razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnog značenja; stjecanje osnovnih književnoteorijskih znanja i uvida u odabrane tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti radi bogaćenja vlastitoga iskustva čitanja te razvoja kritičkoga i kreativnog mišljenja o književnome tekstu; povezivanje jezičnih djelatnosti, uporabe rječnika i stečenoga znanja radi razumijevanja teksta; potreba za čitanjem književnih tekstova bogaćenjem i pozitivan stav prema čitanju zbog potrebe i užitka; razvoj osobnoga i nacionalnog identiteta i razumijevanje općekulturnoga nasljeđa; stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Kultura i mediji Predmetnim područjem kultura i mediji, uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe, obuhvaćeni su razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta i razumijevanje kulture u odnosu prema književnosti te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta i uvažavanja međukulturnih različitosti; poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura radi uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih; znanje o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti i djelovanje u društvenoj zajednici; razvoj medijske pismenosti; kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje. Grafički prikaz jezičnih djelatnosti i predmetnih područja nastavnoga predmeta Hrvatski jezik D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Odgojno-obrazovnim ishodima jasno su i nedvosmisleno iskazana očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja koja se proširuju i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje strukovne škole. Ishodima su određena znanja, kompetencije, stavovi i vrijednosti. Odgojno-obrazovni ishodi tablično su prikazani i raspoređeni u rubrike: Odgojno-obrazovni ishod (polazni ishod), Razrada ishoda i Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda te rubrike Sadržaji i Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda. U prvoj rubrici tablice Odgojno-obrazovni ishod svaki je ishod označen, primjerice, PP SŠ HJ A.1.1: PP – posebni program, SŠ – srednja škola, HJ – nastavni predmet, A – predmetno područje hrvatski jezik i komunikacija (B – književnost i stvaralaštvo, C – kultura i mediji), 1. – razred, 1. – redni broj ishoda. Sastavnica Razrada ishoda obuhvaća razradu odgojno-obrazovnoga ishoda, tj. polazni se ishod proširuje, produbljuje i razvija te obuhvaća sadržaje i aktivnosti. Pojedine se sastavnice Razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se iz razreda u razred, ali ako se početnom procjenom u pojedinom razrednom odjelu utvrdi da pojedine ishode većina učenika nije usvojila, poučavanjem i učenjem treba se omogućiti uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina te razvoj stavova, vrijednosti i strategija učenja u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika do kraja srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja. U tekstu posebnoga kurikula nalazi se opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koja je očekivani pokazatelj razine usvojenosti ishoda, tj. okvir i polazište za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda ili odgojno-obrazovnoga ciklusa. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda obuhvaćaju kratak opis onoga što je nužno i važno poučavati i učiti u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika. U području hrvatski jezik i komunikacija navedeni su za svaki pojedini razred jezični pojmovi i tekstne vrste na kojima učenici usvajaju osnovna jezična znanja u osnovnoj školi, a u srednjoj strukovnoj školi to su, uz jezične pojmove i tekstne vrste, diskursi i funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda za područje književnost i stvaralaštvo čine popisi književnih vrsta za čitanje na ulomcima, a prema razvojnim osobitostima učenika i za cjelovito čitanje te popisi obveznih književnoteorijskih pojmova po razredima. Književni tekstovi u osnovnoj školi čitaju se na ulomcima i prema osobitostima učenika, a tekstovi za samostalno cjelovito čitanje uvode se postupno po razredima s obzirom na recepcijske i spoznajne mogućnosti učenika. U rubrici Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda za predmetno područje kultura i mediji navedeni su ključni pojmovi područja. Medijski tekstovi u osnovnoj školi polazište su za razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka te razumijevanje kulture kao jedne od sastavnica osobnoga razvoja. Rubrika Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda sadrži sustave podrške za poučavanje i učenje, metodičke smjernice za ostvarenje ishoda, dodatno objašnjenje značenja odgojno-obrazovnoga ishoda za oblikovanje aktivnosti učenja i nastavnoga procesa te preporuke za vrednovanje važnih sastavnica. Različiti sustavi podrške za poučavanje i učenje podrazumijevaju prilagodbu tekstova: podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi u svakodnevnoj komunikaciji. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti. Sustav podrške učenicima s obzirom na njihove razvojne osobitosti i individualne potrebe u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva i prilagodbu različitih strategija poučavanja: uz podršku učitelja ili nastavnika, prema uputi (upute trebaju biti precizne, jasne, kratke i vezane za određenu aktivnost ili zadatak), prema modelu i prema smjernicama. Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole – 175 sati A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i odgovara na pitanja izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. – odgovara na jednostavna kratka pitanja – razgovara i (ili) komunicira o svojim potrebama i osjećajima – postavlja jednostavna pitanja – odgovara jednostavnom rečenicom – odgovara na kratka pitanja i postavlja kratka pitanja u skladu sa svojim jezičnim razvojem Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratka usmjerena pitanja, kratke slikovne rečenice. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenika se kontinuirano potiče na samogovor. Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u njemu bliskim svakodnevnim situacijama (teme: dijete i igračke, članovi obitelji, igra) pri čemu učenik i reproducira prema govornome modelu. Polazište za usvajanje ishoda jednostavniji su vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenice do tri, najviše četiri riječi. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija). A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.1.2. Učenik na temelju razumijevanja značenja slušanoga jednostavnijeg teksta imenuje predmete i osobe u svojem okružju te postupa prema uputi. – uočava glasove, zvukove i šumove u neposrednom okružju – zapaža izolirani glas, zvuk – određuje izvor zvuka i glasa – povezuje značenje poznatih riječi i rečenica s određenim predmetima, osobama ili radnjama – povezuje slušani tekst s konkretnom radnjom ili imenovanim predmetom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: zvukovi iz neposredne učenikove okoline, pamtilice, zvučni zapisi kratkih jednostavnijih tekstova. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj osmišljava aktivnosti kojima će učenik povezivati riječ sa sadržajem, prepoznavati značenje rečenice, ponavljati izgovor glasova, čestih riječi i rečenica te reagirati u skladu sa slušanim, stoga je neophodno da slušanje bude osjetilno potkrijepljeno (neposredna stvarnost, slika). Uvijek se polazi od neposredne stvarnosti pri čemu se slušanje povezuje s konkretnim pojedinačnim izvorom zvuka tako da učenik slušanjem i gledanjem određuje zvuk i oponaša zvuk, a zatim ga povezuje s izvorom (primjerice, učitelj govori: tko govori – učitelj, učitelj svira: tko svira – učitelj, automobil bruji: što bruji – automobil…). Nakon toga učenik sluša poznati zvuk ili poznato mu glasanje, primjerice, određene životinje, zvuk prijevoznoga sredstva, uzvici ili produljeno izgovaranje glasova (aaaa, ooo, eeee, iiii) i sl. te treba izabrati između dviju (najviše triju) slika onu sliku koja odgovara slušanomu zvuku pri čemu se može koristiti slikama i interaktivnim igrama. Na sličan način provode se vježbe razumijevanja slušane riječi ili rečenice. Učenik svojom reakcijom pokazuje da razumije značenje slušanoga pokazivanjem i imenovanjem određenoga predmeta ili osobe, izvođenjem radnje prema slušanome, pokazivanjem i (ili) navođenjem vizualno prikazane situacije prema slušanome tekstu. Za učenika je poticajno vježbe provoditi igrajući se (igre pogađanja izvora zvuka, traženja izvora, pljeskanja na određenu slušanu riječ ili dogovorenoga reagiranja (primjerice, podizanje slike) Svako uspješno reagiranje pohvaliti ili potkrijepiti učeniku zanimljivim motivatorom (dobivanje emotikona, žigića, žetona itd.). A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.1.3. Učenik sluša i (ili) čita jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju. – razlikuje slovo od drugih znakova – razlikuje glasove i slova A, E, I, O, U – globalno razlikuje dvije do tri napisane riječi – odgovara na jednostavna pitanja – globalno čita riječi u slikovnoj rečenici primjereno jezičnomu razvoju Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikovne rečenice, kratki slikovni tekstovi primjereni početnomu opismenjavanju zasićeni naučenim slovima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik treba biti izložen čitanju samo slikovnih rečenica i slikovnih tekstova primjerenih početnomu opismenjavanju. Učitelj stvara poticajno okružje za proces ranoga čitanja globalnom metodom. Glas se sluša izolirano, povezano s odgovarajućim uzvikom kojemu se pridaje neko situacijsko značenje. Učenik uparuje ista slova. Polazište za čitanje također može biti opis konkretne situacije i (ili) prethodno korištena slika o kojoj se razgovara. Zatim učenik odgovara na jednostavno pitanje ili čita jednostavniju slikovnu rečenicu vezanu za percipirano. Poželjno je da tekst za čitanje sadrži do najviše tri slikovne rečenice (vizualno prikazanih riječi) i da bude istaknut pred svim učenicima (ploča). Prvo ga čita učitelj pokazujući na ploči slijed čitanja (slijeva nadesno, odozgo prema dolje), a zatim učenici mogu čitati zajedno s njim po istom principu praćenja slijeda. Zajedničko se čitanje višekratno ponavlja prema potrebama učenika. Učenici čitaju riječ kao sliku riječi globalnom metodom. Nakon čitanja učenike se potiče na doživljaj, a rezultat je interakcija između učenika i učitelja. Zatim se, ovisno o potrebama učenika, može čitati tekst na ploči i (ili) u bilježnici (nastavnom listiću). Važno je da rečenice na ploči ili u bilježnici (nastavnom listiću) budu svakomu učeniku dovoljno vidljive zbog čega je potrebno povećati nekoliko puta razmak između riječi i redova. Učeniku se tijekom čitanja pruža potrebna podrška usmjeravanjem na riječ koja se čita ili na red čitanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.1.4. Učenik provodi predvježbe za pisanje i piše slova, riječi i rečenice u skladu s jezičnim razvojem. – piše ravne, zakrivljene, otvorene, zatvorene crte kao predvještine za oblikovanje slova – prepisuje slova jednostavna za pisanje – prepisuje riječ iz zadane slikovne rečenice – označava početak rečenice isticanjem prvoga slova na početku – uočava točku na kraju rečenice – prepisuje poznata, zadana slova školskim formalnim pismom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: glasovi, slova, znakovi, simboli, jednostavniji kratki tekst. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Aktivnosti početnoga pisanja usmjerene su najprije na velike površine na kojima učenik piše prstima, dlanom (pisanje po zraku, po ploči, po klupi, po različitim teksturama), flomasterom, kredom, pastelama i drugim sredstvima za pisanje koja postupno postaju sve tanja. S velikih formata papira postupno se prelazi na manje, a učenika se usmjerava na uočavanje granice papira. Nakon toga prelazi se u crtovlje. Učitelj s učenicima provodi vježbe pravilnoga držanja tijela i sredstava za pisanje (olovka). Pisanje raznih vrsta crta provodi uz prethodnu motivaciju igrajući se (povlačenje crte spajanjem točaka). Rečenice trebaju biti tako složene da je svaka riječ prikazana slikom u kojoj je istaknuto slovo koje će se pisati i dodatno u uvećanom obliku napisano pokraj slike. Učenik dopunjava slikovnu rečenicu prepisivanjem slova na iscrtanom uzorku ili prema zadanom predlošku. Svaku rečenicu koju će učenici pisati ili prepisivati treba prvo pročitati učitelj te se značenje svake njezine riječi. Rečenice koje učenik prepisuje su kratke i sastoje se od tri, najviše četiri kratke riječi (do tri slova). A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.1.5. Učenik razvija kulturu odnosa u komunikaciji. – primjereno se služi riječima hvala, izvoli, molim, oprosti u svakodnevnoj komunikaciji – slijedi naloge, upute, zahtjeve i svojim ponašanjem pokazuje razumijevanje njihova značenja – razumije značenje upute na temelju vođenoga razgovora – poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora – služi se riječima hvala, izvoli, molim, oprosti i postupa prema uputi Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: govorne igre i vježbe s izrazima za pozdravljanje, upoznavanje i upućivanje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekst je poticaj za komunikaciju (pod tekstom se podrazumijeva i jedna riječ), treba biti zastupljen u svakodnevnim situacijama u školi pri čemu su učitelji komunikacijski modeli za učenike. Učenike se potiče da se u svim primjerenim situacijama u razredu koriste odgovarajućim riječima vezanim uz komunikacijsku kulturu ili neposredan razredni kontekst. Kao poticaji koriste se učenicima motivirajuće metode (lutke, igre, scenski izraz, dramatizacije, vizualni prikazi) pri čemu je polazišni tekst zasićen riječima kojima se ostvaruje komunikacijski bonton. Učitelj različitim komunikacijskim aktivnostima potiče učenika na poštovanje pravila uljudnoga ophođenja, slijeđenja uputa (glagoli: uzeti, stisnuti, zalijepiti, zatvoriti, otvoriti, pogledati).Važno je razvijati učenikov aktivan rječnik u skladu s njegovim govorno-jezičnim razvojem. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.1.1. Učenik sluša i (ili) čita jednostavne slikovne tekstove primjerene jezičnomu razvoju s temama iz svoje neposredne stvarnosti. – govori i (ili) komunicira kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja slikovnoga teksta – izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju – povezuje doživljaje, događaje i osjećaje iz teksta sa svojima u svakodnevnome životu – iskazuje doživljaj jednostavnijega teksta na temelju vođenoga razgovora povezujući teme iz svakodnevnoga života s tekstom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje kraćih jednostavnih tekstova organizirajući aktivnosti slušanja, spontanoga komuniciranja, čitanja slikovnoga teksta ili pričanja cijelomu razredu kako bi stvorio naviku slušanja i čitanja te pozitivnoga okružja za uživanje u slušanju ili čitanju. Tekstovi trebaju biti povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnosti te primjereni učenikovim recepcijskim, spoznajnim i doživljajnim mogućnostima. Važno je poticati učenika na izražavanje doživljaja o slušanome ili čitanom tekstu i povezivanja s njegovim iskustvom. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.1.2. Učenik sluša i (ili) čita kratki književni tekst, imenuje likove, prepoznaje o čemu tekst govori. – imenuje događaj i likove – odgovara na pitanja o likovima i događajima – prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u pjesmama – prepoznaje pjesme na temelju slušnog dojma – prepoznaje događaj, likove, kratku pjesmu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekstovi su različite tematske zastupljenosti utemeljeni na građi laganoj za čitanje (zvučne knjige podržane slikom, tekst pristupačan za slušanje ili čitanje podržan slikom). Književni tekstovi ne moraju biti cjeloviti, nego se mogu slušati ili čitati karakteristični ulomci bliski interesu učenika te se potiče pričanje prema nizu slika. Kratki književni tekstovi sadrže jedan događaj i dva do tri lika, a pjesme koje će učenici slušati moraju se rimovati. Tekst za slušanje i čitanje globalnom metodom trebao bi sadržavati tri do pet rečenica s dvije do četiri riječi, a tematske cjeline trebaju biti bliske učeniku (obitelj, igračke, kućni ljubimci). B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.1.3. Učenik se stvaralački izražava riječju, gestom, mimikom i pokretima tijela potaknut kratkim književnim tekstom. – stvara različite individualne i grupne uratke koristeći se gestom, mimikom, riječju i pokretom – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo – stvara različite kreativne uratke Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice, kratki igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja, a aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i radom u paru. Učitelj potiče učenika na samostalnost poštujući njegove mogućnosti. Učenici se mogu koristiti bojama za prste i dlanove, štapnim lutkama i lutkama za prste. Učitelj može ocijeniti učenika za uložen trud. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.1.1. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu. – prepoznaje animirani film – prepoznaje namjenu dječjih časopisa – izdvaja iz dječjih časopisa sadržaj koji mu se najviše sviđa – uočava događaj i likove u animiranome filmu – prepoznaje događaj i likove u medijskome tekstu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: animirani filmovi, časopisi za djecu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj provodi aktivnosti kojima učenike izlaže različitim kratkim medijskim sadržajima s ciljem uočavanja njihove različitosti, u skladu s učenikovim jezičnim razvojem, interesima i iskustvu. Nakon slušanja, čitanja ili gledanja medijskoga teksta potiče se učenike na objavu doživljaja i izdvajanje sadržaja koji im se najviše sviđa. Uputno je medijski sadržaj višekratno ponoviti. Ako se pojedini dio želi naglasiti, prema potrebi prikaz se zaustavlja na željenome mjestu. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.1.2. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju. – komunicira o doživljaju kulturnoga događaja – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja gestom, mimikom, ekspresijom tijela, grimasom, crtežom i riječju – stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – mrežni medijski sadržaji s građom prilagođenom za recepciju medijskih tekstova – kazališne predstave i drugi kulturni događaji primjereni dobi i interesima učenika. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu OŠ U planiranju i programiranju usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, globalnoga čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika. Hrvatski jezik, 2. razred osnovne škole – 175 sati A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara o temama iz neposredne okoline i odgovara na pitanja. – izgovara sve glasove u dvosložnim riječima – reproducira riječi i rečenice prema govornome modelu – razgovara i (ili) komunicira o temama iz svakodnevnoga života – pripovijeda prema nizu slika – opisuje jednostavni slikovni prikaz na temelju promatranja – razgovara o temama iz svakodnevnoga života odgovarajući na pitanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: usmjerena pitanja, jednostavni slikovni tekst, kratki opis. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u obliku različitih govornih vježbi i igara u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu s ciljem poticanja komunikacije (postavljanjem jednostavnih pitanja o temi na koje učenik odgovara jednostavnom izjavnom rečenicom). Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Opis bi trebao biti usmjeren na bogaćenje rječnika za imenovanje predmeta i svojstava predmeta (boja, oblik, veličina). Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika, prikladni za globalno čitanje jednostavnih riječi i rečenica. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.2.2. Učenik sluša kratke jednostavnije tekstove, izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. – prepoznaje značenje riječi iz slušanoga teksta – oblikuje jednostavne rečenice ponavljajući izgovor glasova i čestih riječi – razgovara o slušanome kratkom jednostavnijem tekstu – izgovara glasove, riječi i rečenice na osnovi slušanoga teksta Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratka molba i zahvala, zvučni zapisi jednostavnijih tekstova. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekst je poticaj za komunikaciju, stoga treba biti zasićen riječima kojima se ostvaruje komunikacijski bonton (pozdravljanje, oslovljavanje, zahtijevanje). Jednostavnim aktivnostima radom u paru poticati suradnički odnos. Slušaju se tekstovi u skladu s govorno-jezičnim razvojem učenika. Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama. Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu vizualnu i verbalnu podršku. Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.2.3. Učenik čita kratke jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju. – povezuje glas sa slovom – prepoznaje slova jednostavna za pisanje (L, V, M, N) – razlikuje ostale zatvornike (grafičkim redoslijedom) – povezuje glasove i slova u slogove, a slogove u riječi (od dva, tri do četiri glasa) – čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove (tri do četiri jednostavne rečenice) – razgovara o čitanome i slušanom tekstu – čita jednostavnu slikovnu rečenicu i odgovara na pitanja o sadržaju rečenice Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, kratka pjesma. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje i razvija slušanje čitanja – čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove (tri do četiri jednostavne rečenice). Učitelj provjerava razumijevanje pročitanoga usmjeravajući učenika odgovaranjem na jednostavna pitanja nakon slušanja i čitanja slikovnoga teksta uz podršku vizualizacijom ili koristeći se potpomognutom tehnologijom. Učenike je poželjno uvesti u čitanje teksta nakon razgovora o konkretnoj situaciji vezanoj za sadržaj teksta, koja je bliska njihovu iskustvu ili nakon razgovora ili opisa jednostavne slike koja se prezentira razredu. Zatim se prezentira slikovna rečenica koju čita učitelj pokazivanjem slijeda, a zatim učenici. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi slijed rečenica, odnosno tekst. Ovisno o sposobnostima učenika nakon uvodnoga razgovora uz vizualnu podršku učenici mogu čitati dobiveni slikovni tekst na nastavnome listiću. Tekst treba biti grafički (veličinom fonta i jačinom otiska) primjeren potrebama učenika. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.2.4. Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem. – piše velika slova školskoga formalnog pisma – precrtava, prepisuje slova riječi ili rečenice – piše riječi i rečenice samo naučenim slovima – ostavlja bjelinu iza riječi – razlikuje slova – povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ ili riječi u jednostavnu kratku rečenicu – označava početak rečenice isticanjem prvoga slova na početku – piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik) – piše riječi ili rečenice naučenim velikim slovima školskoga formalnog pisma Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: riječi, kratka jednostavna rečenica (pravopisni znakovi: točka, upitnik, bjelina). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj potiče učenika na pisanje u crtovlju poštujući granicu papira, a crte se mogu pojačati prema potrebi. Format papira potrebno je prilagoditi učenikovim potrebama. Učenika treba poticati na ostavljanje bjelina između riječi u skladu s njegovim mogućnostima. U početnome čitanju i pisanju velikih formalnih slova poželjna je postupna obrada glasova i slova prema grafičkome načelu (L, M, V, N, F, T, H, K, Z, C, J, S, D, G, P, R, Č, Ć, DŽ, Đ, LJ, NJ, Š, Ž). Učeniku se daje uputa da prema modelu pokaže koje je prvo slovo rečenici i potiče ga se da to početno slovo napiše dogovorenom bojom. Poželjno je da procesu pisanja prethodi slika koja predočava riječ iz koje se izdvaja glas, odnosno slovo, riječ ili rečenica za pisanje. Učenici novo naučeno slovo pišu prema slovu zadanom na početku reda pisanja, zatim prema istočkanom uzorku, a onda samostalno unutar crtovlja. Svaku rečenicu koju će učenici pisati ili prepisivati učitelj prvo treba pročitati te se postavljanjem pitanja pojašnjava značenje svake njezine riječi. Rečenice koje učenik piše ili prepisuje kratke su i sastoje se od tri do četiri kratke riječi (od najviše četiri slova), ovisno o potrebama učenika. Učenik piše ili prepisuje rečenicu prema zadanome uzorku napisanom dva reda iznad reda pisanja. Ako učenici nemaju perceptivne ili druge zapreke (pažnja, koncentracija, praćenje slijeda), prepisuju rečenicu s ploče. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.2.5. Učenik upotrebljava riječi i sintagme u skladu s komunikacijskom situacijom poštujući pravila uljudnoga ophođenja. – pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju – sluša jednostavnu uputu i postupa prema uputi – traži objašnjenje za riječi koje ne razumije – razlikuje pitanje od izjave primjerenom reakcijom – postavlja pitanja točno intonirajući upitnu rečenicu – oblikuje jednostavne rečenice, od dvije do tri poznate riječi – primjereno se služi riječima i sintagmama za pozdravljanje, zahvaljivanje, oslovljavanje – intonira izjavnu i upitnu rečenicu i upotrebljava izraze za pozdravljanje, zahvaljivanje i oslovljavanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: razgovor s učiteljem i učenicima, kratki igrokaz, animirani film. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekst je poticaj za komunikaciju u svakodnevnim životnim situacijama, a učitelj potiče učenika na sudjelovanje u suradničkome odnosu jednostavnim aktivnostima u paru na rješavanju istoga zadatka. Valja razvijati aktivan rječnik učenika, a komunikacijske aktivnosti provoditi na tekstovima zasićenima izrazima za pozdravljanje, zahvaljivanje i oslovljavanje. I dalje poticati učenika na poštovanje pravila uljudnoga ophođenja. Učitelj je komunikacijski model prema kojemu učenici višekratnim slušanjem i ponavljanjem oponašaju intoniranje određene vrste rečenice. Uputno je koristiti se primjerima bliskima svakodnevnomu životu učenika u kojima se nešto izjavljuje ili pita (primjerice, Što učenik pita kad je gladan?). Slikovni prikazi situacija također su pogodni za izvođenje izjavnih i upitnih rečenica nakon čega se može izvesti dramatizacija same situacije korištenjem izvedenim rečenicama. Mogu se organizirati razne igre povezivanja navedenih ili prikazanih situacija (pomoću slika ili digitalno) s određenom vrstom rečenica. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.2.6. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi analizirajući i sintetizirajući riječi primjereno početnomu opismenjavanju. – prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi (kratke, poznate riječi s malim brojem glasova) – uočava vizualno i auditivno početni, središnji i završni glas u riječi – izvodi glasovnu analizu i sintezu prema modelu – pravilno izgovara glasove primjereno jezičnomu razvoju – prepoznaje glasovnu strukturu riječi, uočava početni, središnji i završni glas te glasovno analizira i sintetizira jednosložne i dvosložne riječi Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: česte i prototipne, učeniku poznate, jednosložne i dvosložne riječi. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). Metodički postupci početnoga opismenjavanja: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem. Analiza riječi na glasove provodi se vidno i slušno. Učenici izvode analizu i sintezu najprije u zajedničkome radu s učiteljem. Učitelj pročita riječ analitičkom metodom, a zatim po istom modelu zajednički s učenicima. Mogu se primijeniti oblici igre tako da nakon toga zajedno čitaju, a učitelji na svaki glas pljesne ili učitelj čita, a učenici pljesnu i obratno. Poziciju glasa u riječi učenici zapažaju najprije tako da učitelj otežući čita ili izgovara glas čiji se položaj u riječi treba zapaziti. Nakon određivanja pozicije slovo se označava određenom bojom ili na neki drugi način s time da se uvijek koristi istim tipom oznake za određeni položaj slova u riječi. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.2.1. Učenik sluša ili čita jednostavne slikovne tekstove primjerene jezičnomu razvoju izražavajući svoje misli i osjećaje. – razgovara o tome kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja jednostavnoga slikovnog teksta – izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju – prepoznaje postupke likova i uspoređuje ih s onima iz neposredne okoline – izražava svoje osjećaje o postupcima likova – razgovara o svojim osjećajima nakon slušanja ili čitanja jednostavnoga slikovnog teksta Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, slikovnice, bajke, kratke dječje pjesme. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti slušanja i čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na objavljivanje doživljaja o slušanome ili pročitanom. Uputno je da se učenici za izražavanje raspoloženja i osjećaja koriste ranije proučenim karticama koje označuju pojedina raspoloženja (primjerice, radost, tugu, ljutnju, strah). Za povezivanje postupaka pojedinoga lika iz teksta s primjerom iz svakodnevnoga života potrebno je jasno istaknuti određeni postupak lika iz teksta te navesti konkretan primjer iz svakodnevnoga života te navoditi učenike da odrede po čemu je postupak isti. Tako se može navesti nekoliko primjera. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.2.2. Učenik sluša ili čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku, u skladu s jezičnim razvojem i dobi. – prepoznaje priču, pjesmu i bajku promatrajući (vizualno) ili na temelju slušanja (auditivno) – razlikuje pjesmu od priče na temelju promatranja ili na temelju slušanja – imenuje događaj i likove – prepoznaje čudesne (fantazijske) elemente u bajkama – uočava strofu kao dio pjesme – prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u stihovima – razlikuje pjesmu od priče i bajke prema obliku ili slušnome dojmu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, slikovnice, bajke, kratke dječje pjesme. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik čita građu laganu za čitanje i sluša zvučne knjige, a slikovni bi tekstovi trebali imati jedan događaj i dva do tri lika. Književni tekstovi ne moraju biti cjeloviti, mogu se pričati, pripovijedati bajke te čitati i slušati karakteristični ulomci bliski interesu učenika. Pjesme koje će učenici slušati moraju se rimovati. Kratki je tekst poželjno, ovisno o potrebama učenika, višekratno pročitati. Učenicima se može usporedno na ploči demonstrirati kratki ulomak iz bajke (primjerice, jedna stranica slikovnice) i tekst pjesme tako da zajedničkim promatranjem i uspoređivanjem vide razliku. Strofe u pjesmi se zaokružuju, a svakoj se strofi može pridružiti i broj. Čudesne elemente u bajci važno je dobro objasniti usporedbama sa svakodnevnim životom. Moguće je napraviti tekstualno-vizualni preglednik čudnovatoga u bajkama, slijedom obrade bajki. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.2.3. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu u skladu s jezičnim razvojem potaknut doživljajem jednostavnoga slikovnog ili književnog teksta. – stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo – stvara različite kreativne uratke Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: bajka, igrokaz, slikopriča, dječja pjesma. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj potiče stvaralački način izražavanja različitim aktivnostima koje se mogu ostvarivati individualnim radom i radom u paru. Ishod se vrednuje formativno. Učenici se u kreativnome izražavanju mogu koristiti bojama za prste, dlanovima, štapnim lutkama, lutkama za prste i svim aktivnostima kojima će na najbolji način izraziti svoju kreativnost. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.2.1. Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz neposredne okoline primjerene dobi i interesu. – izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o slušanome ili gledanom medijskom sadržaju – povezuje sadržaj medijskoga teksta (kratki animirani film, kratka televizijska i radijska emisija) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima – služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnomu razvoju i interesima – razgovara o sadržaju medijskoga teksta i povezuje ga sa svojim iskustvom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: animirani film, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj provodi različite aktivnosti gledanja, slušanja i čitanja različitih vrsta medijskih sadržaja kao uvod u medijsku pismenost učenika. Medijski sadržaj potrebno je približiti učenicima kratkim prethodnim upoznavanjem s ključnim značajkama onoga što će se slušati ili gledati. U analizi uputno je ponovno slušanje ili gledanje medijskoga sadržaja po etapama u kojima se želi nešto posebno istaknuti. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.2.2. Učenik posjećuje kulturne događaje s temama iz neposredne okoline u fizičkome ili virtualnom okružju. – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili

1. ne)– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja – stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – mrežni medijski sadržaji s građom prilagođenom za recepciju medijskih tekstova – kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu, kratki crtani, lutkarski i kolažni filmovi. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. raz­redu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, globalnoga čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika. Hrvatski jezik, 3. razred osnovne škole – 175 sati A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori o temama iz svakodnevnoga života. – izgovara glasove u poznatim višesložnim riječima – točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu – govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu – razgovara o temama iz svakodnevnoga života – pripovijeda o vlastitim doživljajima i događajima – pripovijeda priču prema nizu slika – razgovara o temama iz svakodnevnoga života i odgovara na pitanja jednostavnom cjelovitom rečenicom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: govorne vježbe i igre, jednostavniji pripovjedni tekst, čestitka, kratki opis predmeta. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj bi, s ciljem poticanja komunikacije, svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja, u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu (odgovarati na jasna, jednoznačna pitanja, postavljati jednostavna pitanja o temi uz navođenje učitelja u skladu sa svojim govorno-jezičnim sposobnostima i poštovati pravila uljudnoga ophođenja). Učenika se potiče na pripovijedanje o vlastitim događajima i doživljajima da bi, prema nizu slika, oblikovao jednostavniji tekst. Učenika se na razgovor potiče direktivnim pitanjima vezanim uz njegove interese i iskustva iz svakodnevnoga života. Kao poticaj mogu poslužiti fotografije koje učenici mogu donijeti od kuće ili one nastale u školi dokumentiranjem različitih aktivnosti učenika u raznim situacijama. Pripovijedanje po nizu slika provodi se prema modelu uz usmjeravanje. Poželjno je da učitelj demonstrira niz prekrivenih slika te da ih otkriva slijedom pripovijedanja. Nakon toga s učenicima razgovara o predočenoj temi, tako da se pojasne svi ključni elementi ili događanja, a zatim učenici, uz usmjeravanje dodatnim učiteljevim pitanjima, pripovijedaju slijedom niza. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.3.2. Učenik sluša jednostavnije tekstove, izgovara riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. – izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu – navodi pojedinosti sadržaja slušanoga jednostavnijeg teksta prema uputi – razgovara o slušanome tekstu – oblikuje jednostavniji tekst ponavljajući izgovor čestih riječi i kratkih rečenica – razgovara o tekstu i pokazuje razumijevanje sadržaja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: zvučni zapisi jednostavnijih tekstova, čestitka. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama. Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku. Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima. Tekstovi trebaju biti jednostavniji, kratki i razumljivi učeniku, a slušanjem se potiče komunikacija na materinskome jeziku pri čemu učenik izražava razumijevanje teksta odgovarajući na pitanja. Kao podrška prije ili poslije slušanja koriste se elementi neposredne stvarnosti ili vizualni prikazi vezani uz tekst slušanja koji učenika potiču na kasnije izražavanje uz usmjeravanje poticajnim pitanjima. Ako učenik ne izgovara pravilno riječi, ne treba ga prekidati u govoru već samo ispravno reći pogrešno izgovorenu riječ. Učitelj potiče učenika da odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.3.3. Učenik čita kratke jednostavnije tekstove primjerene jezičnomu razvoju i iskustvu. – povezuje glasove i slova u slogove i slogove u riječi te riječi u rečenice – čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove – razgovara o čitanome i slušanom tekstu – postavlja pitanja jednostavnom rečenicom u vezi sa slušanim i čitanim slikovnim tekstom – čita jednostavniji tekst i odgovara na pitanja o čitanome tekstu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: slikopriče, kratka pjesma, kratki jednostavniji tekst, čestitka. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje i razvija slušanje čitanja. Tekstovi trebaju biti primjereni govorno-jezičnome razvoju, a učenika se potiče na čitanje naglas i čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta kao i vizualizacija riječi (slikovne rečenice) treba biti usklađena s recepcijskim mogućnostima i rječnikom učenika. Preporuka je da prije svakoga čitanja učenika učitelj ukratko ispriča ključne dijelove sadržaja, ako je moguće uz primjerenu sliku ili slike, a zatim pročita tekst i prema potrebi ponovi čitanje. Učenik prema svojim čitalačkim sposobnostima čita cjeloviti tekst ili dio teksta naglas. Učenika se potiče na slogovno čitanje prema višekratno pokazanom modelu. Sve učenike je važno navikavati da svoje čitanje ili čitanje drugih učenika slijedi pokazivanjem slova u riječi koja se čita. Čitanje u sebi započinje se čitanjem jedne, učeniku bliske, rečenice koja ovisno o potrebama učenika može biti slikovna. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.3.4. Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem. – piše sva velika slova školskoga formalnog pisma – piše riječi i rečenice – piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik) – označava pisanje imena ljudi i životinja isticanjem prvoga slova – piše riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratki opis predmeta, čestitka (pravopisni znak: uskličnik, veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik piše u crtovlju poštujući granicu papira, linije se mogu pojačati prema potrebi, kao i proredi između redova pisanja. Format papira potrebno je prilagoditi učenikovim potrebama. Učitelj organizira aktivnosti u kojima se, uz njegovo usmjeravanje, potiče automatizacija oblikovanja slova, pisanja i urednost rukopisa, pri čemu je važno učeniku obratiti pažnju na bjeline između riječi (primjerice, određivanje razmaka postavljanjem prsta). Učeniku se daje uputa da prema modelu pokaže prvo slovo u rečenici i da ga napiše dogovorenom bojom. Veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja učenik također bilježi isticanjem prvoga slova. Rečenice koje učenik treba prepisati učitelj će pročitati naglas naglašenim intoniranjem uz pokazivanje slijeda čitanja. Nakon toga je važno utvrditi razumijevanje značenja svake riječi i uočavanje pravopisnoga znaka na kraju. Kao poticaj za samostalno pisanje učitelj postavlja jednoznačno pitanje tako da je odgovor jednostavna, kratka rečenica koju učenik treba napisati, prema potrebi uz dodatno usmjeravanje učitelja u odnosu na točnost i slijed pisanja te postavljanja pravopisnoga znaka na kraju. Kao podrška, za izricanje, a zatim pisanje izjavne, upitne i usklične rečenice mogu poslužiti slike s prikazom situacija pri čemu je važno situaciju na slici prethodno opisati. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.3.5. Učenik upotrebljava sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom poštujući pravila uljudnoga ophođenja. – pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju – postupa prema uputi – razlikuje usklik od pitanja i izjave primjerenom reakcijom – pravilno reagira na uskličnu rečenicu – upotrebljava uskličnu rečenicu u zadanoj komunikacijskoj situaciji – koristi se potvrdnom i niječnom rečenicom u komunikacijskoj situaciji – primjereno se služi riječima i izrazima za čestitanje, upozorenje, iznenađenje, divljenje, čuđenje – upotrebljava nove riječi u skladu s komunikacijskom situacijom – točno intonira uskličnu rečenicu i prema modelu upotrebljava izraze za čestitanje i upozorenje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: spontani razgovor (čestitanje, upozorenje, iznenađenje, divljenje, čuđenje), zvučni zapisi i scenski prikazi. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj organizira različite komunikacijske aktivnosti primjerene uporabe ciljanih sintagmi i rečenica pri čemu učenik oponaša ono što je vidio i čuo te primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama. Govorni model učitelja izrazito je važan za ponavljanje načina izgovora usklične, upitne i izjavne rečenice. Ponavljanje po modelu može se izvoditi višekratno, na igrolike načine (učitelj izgovara uskličnu rečenicu, a učenici je povezuju s njegovom mimikom i gestom i oponašaju ili pokazuju sliku koja od prezentiranih odgovara rečenici ili pljesnu na određeni tip rečenice i sl.). Od posebne su važnosti dramatizacije povezane s učeničkim iskustvima u kojima će učenici izgovarati usklične rečenice. Ovisno o ulozi koristi se učenicima zanimljivim obilježjima kojima se ističe uloga svakoga učenika. Niječnim rečenicama potrebno je posvetiti dovoljno vježbe na primjerima jer su učenicima teške za usvajanje i izricanje. Preporuka je vježbe bazirati na situacijama u kojima se učenika pita, primjerice, hoće li (želi
2. li)išta ili ne želi (neće) raditi te ima li tko išta ili nema. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.3.6. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu oglednih i čestih višesložnih riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi u skladu s jezičnim razvojem. – izvodi glasovnu analizu i sintezu – pravilno izgovara slogove u riječima – rastavlja riječi na slogove prema modelu – pravilno izgovara riječi – prepoznaje glasovnu strukturu učeniku poznatih višesložnih riječi – prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira ogledne i česte višesložne riječi Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: govorne igre (brojalice, brzalice). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj uz primjerenu podršku različitim aktivnostima, govornim vježbama i automatizacijom čitanja potiče učenika na usvajanje aktivnoga rječnika u skladu s jezičnim razvojem i dobi. Učenika se potiče na proširivanje i bogaćenje rječnika predmetne stvarnosti i rječnika za opisivanje predmeta u neposrednoj okolini. Važno je provoditi slušno-vidnu analizu riječi na glasove. U tu svrhu na ploči se ispisuju riječi proizašle iz neke govorne situacije potaknute neposrednom stvarnosti ili slikom. Riječi se pišu tako da je dovoljno vidljiv razmak između slova u riječima. Učitelj navodi učenike pokazivanjem da čitaju slovo po slovo, zatim se prebrojava broj slova u riječima, zatim učitelj može čitati riječ po slogovima tako da se kredom u boji označava veza u pojedinom slogu i na kraju se riječ cjelovito ponavlja. Učenici ponavljaju analizu i sintezu prema prezentiranom modelu. Za samostalan rad učenici dobivaju riječi koje po složenosti odgovaraju dostignutoj razini analize i sinteze. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.3.1. Učenik sluša i (ili) čita jednostavne slikovne tekstove povezujući ih s vlastitim iskustvom. – izražava svoje misli, osjećaje i dojam nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta – iznosi razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa – izražava svoje doživljaje o događajima u priči – povezuje i uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju – razgovara o književnome tekstu povezujući ga sa svijetom oko sebe Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na objavljivanje doživljaja o pročitanome. Za povezivanje postupaka pojedinoga lika iz teksta potrebno je jasno istaknuti određeni postupak lika te navoditi učenike da odrede po čemu je postupak sličan njegovu. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishod Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.3.2. Učenik sluša i (ili) čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju. – prepoznaje stih i strofu u pjesmi – uočava čudesne elemente u bajkama – uočava da u igrokazu likovi razgovaraju (lica, dijalog) – prepričava priču vlastitim riječima prema modelu – određuje početak, sredinu i završetak priče ili igrokaza – razlikuje priču od igrokaza na temelju promatranja ili na temelju slušanja – razlikuje priču, igrokaz i pjesmu na temelju promatranja ili slušanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj planira aktivnosti za poticanje čitanja i razumijevanja književnoga teksta, a tekstovi su jednostavniji. Čitaju se karakteristični ulomci književnih djela te kratke pjesme, a učenika se i dalje potiče na čitanje iz užitka. Posebnu pažnju u radu s učenicima treba posvetiti razlikovanju pojedinih dijelova teksta (početni, glavni, završni dio). Preporuka je da je svaki dio teksta prikazan slikom uz koji se u analizi dopisuje slijedom o kojem se dijelu teksta radi. Nakon toga ponovo se čita tekst i u tekstu se dogovorenim oznakama obilježava početni, glavni i završni dio tekst pri čemu se ističu ključne riječi. Učenik će po dobivenim smjernicama (slike, obilježeni dijelovi teksta) lakše prepričati priču uz dodatno usmjeravanje učitelja (pokazivanje, postavljanje pitanja). B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.3.3. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut doživljajem jednostavnoga slikovnog i (ili) književnog teksta. – stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo – stvara različite kreativne uratke Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno, a učitelj može nagraditi učenika ocjenom za izniman trud i rad. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.3.1. Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz svakodnevnoga života primjerene jezičnomu razvoju i interesu. – izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o slušanome ili gledanom medijskom sadržaju – povezuje sadržaj medijskoga teksta (kraći dokumentarni i igrani film, jednostavniji tekst iz dječjega časopisa) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima – služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnom razvoju i interesima – razgovara o medijskim sadržajima s kojima se susreće u svakodnevnome životu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: jednostavniji tekst iz časopisa za djecu, kraći dokumentarni i igrani film za djecu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj organizira različite aktivnosti ili radionice kojima bi se učenicima približio određeni medijski sadržaj i potaknuo ih na korištenje medijima i u obrazovne svrhe. Koristi se medijskim sadržajima koji su bliski interesima i iskustvima učenika. Prije gledanja ili slušanja medijskoga sadržaja uputno je unaprijed naglasiti ključne odrednice onoga što će se slušati ili gledati. Prije razgovora o medijskim sadržajima s kojima se učenik susreće u svakodnevnome životu važno je znati koji su to sadržaji zanimljivi pojedinomu učeniku što se može dodatno utvrditi u komunikaciji s roditeljem učenika. Tako će učitelj dobiti smjernice o izboru nekih sadržaja te o vođenim pitanjima za učenika. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.3.2. Učenik posjećuje različite kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju i iskazuje svoj doživljaj. – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili
3. ne)– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja – stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kulturni sadržaji: predstave, televizijske emisije za djecu, kulturni projekti namijenjeni djeci, animirani filmovi, kino, mrežni medijski sadržaji. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. raz­redu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika. Hrvatski jezik, 4. razred osnovne škole – 175 sati A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.4.1. Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i govori tekstove jednostavne strukture. – razgovara o temama iz svakodnevnoga života – točno izgovara sve ogledne i česte riječi vezane za teme iz svakodnevnoga života – prepričava priču kronološki – pripovijeda kronološki o vlastitim doživljajima i događajima – govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak) – sudjeluje u dijalogu u skladu s komunikacijskom situacijom – razgovara o temama i događajima iz svakodnevnoga života povezujući ih u cjelinu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratka priča, telefonski razgovor, razgovorne igre. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik uz primjerenu podršku sudjelovati u govornome činu s ciljem poticanja komunikacije. U svrhu usvajanja ishoda uputno je provoditi povremeno govorenje stihova napamet te česte dramatizacijske igre koje simuliraju svakodnevne životne situacije. Prije provođenja igre učenicima objasniti što i kako će se raditi i provjeriti razumijevanje. Uloge podijeliti prema izboru učenika ili nekom brojalicom, izvlačenjem papirića. S učenicima se može dogovoriti tema o kojoj će razgovarati, pri čemu je važno da učenik zna koja je njegova uloga, primjerice, postavlja pitanja, odgovara na postavljena pitanja, a može se ukratko i razgovarati o sadržaju teme i time pripremiti učenike. Odrediti do četiri učenika koji dramatiziraju, a ostali slušaju, zatim se grupa pohvali, dodijeli im se neki znak priznanja, a onda dolazi do izmjene. Za učenikovo pripovijedanje odredi se tema bliska iskustvu učenika, koja se pojasni. Slijed pripovijedanja moguće je grafički prikazati tako da svakomu dijelu odgovara određeni znak uz koji se upisuje naziv (početak, sredina, kraj). Uz grafičku oznaku upisuje se smjernica, primjerice. Početak: Kako je počelo?, Gdje?, Sredina: Što se dogodilo?, Kraj: Kako je završilo? Učenika se usmjerava pokazujući oznake, čitanjem pitanja, postavljanjem dodatnih pitanja, hrabrenjem i tako do kraja uz pokazivanje na kojem je dijelu tijekom pripovijedanja. Broj stihova koje učenik treba naučiti napamet daje se sukladno sposobnostima učenika tako da može postići uspješnost. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.4.2. Učenik sluša jednostavne tekstove i uočava temu slušanoga teksta. – sluša jednostavne tekstove prema unaprijed zadanim uputama – izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu – prepoznaje o čemu je u tekstu riječ – pravilno izgovara glasove i riječi na temelju slušanoga teksta – usmjereno odgovara na pitanja o slušanome tekstu – oblikuje pitanja o slušanome tekstu – prepričava poslušani tekst – odgovara na pitanja o slušanome tekstu i izražava o čemu je u tekstu riječ Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: radijske emisije, reklame, zvučni zapisi jednostavnih tekstova, telefonski razgovor. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama. Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku. Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati, a koja je u skladu s njihovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (početni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima. Učenicima ukratko prepričati dio sadržaja, a zatim ih motivirati za pažljivo slušanje kako bi otkrili nastavak. Upute vezati uz glavne dijelove sadržaja za slušanje teksta, napisati ih tako da budu vidljive svim učenicima i utvrditi razumije li svaki učenik značenje upute te ju prema tome dodatno pojasniti ili preoblikovati napisano (to mogu biti po dvije riječi ili kratke rečenice od kojih učenik bira onu koja odgovara slušanomu dijelu). Uz upute također mogu postojati već im poznate oznake za početak, sredinu i završetak slušanja na koje se pokaže u odgovarajućem trenutku. Prema potrebi tekst se može više puta slušati. Slušani tekst uputno je podržati vizualnim prikazom. Za oblikovanje pitanja učeniku ukazati na dio teksta u vezi s kojim bi trebao postaviti pitanje, po potrebi ponoviti taj dio te mu pružiti podršku davanjem prikladne upitne riječi. Sve učenike usmjeravati na otkrivanje teme upućivanjem na glavne odrednice sadržaja (školska ploča), uz poticajna pitanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.4.3. Učenik čita jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i interesima. – govori i razgovara o čitanome tekstu – izdvaja nepoznate ili manje poznate riječi – pronalazi podatke u tekstu prema uputi – čita jednostavni tekst i pronalazi podatak prema uputi Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: uputa, poruka, jednostavni obavijesni i književni tekst. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Važno je usmjeravati učenika na pronalaženje podataka u tekstu s ciljem razumijevanja teksta i dalje razvijati automatizaciju čitanja. Prije čitanja s učenicima se razgovara o temi teksta. Učenik zatim čita tekst koji je primjeren njegovim čitalačkim sposobnostima po opsegu, strukturi riječi, duljini rečenica, sposobnostima razumijevanja i grafičkome uređenju (font, tisak, vizualizacija). Po potrebi prati slijed čitanja prstom. Nakon toga odgovara na učiteljeva pitanja. Zatim prema učiteljevoj uputi obilježava dio koji treba pročitati da bi u tom dijelu ili rečenici pronašao određeni podatak ili postavio pitanje. Nakon čitanja učitelj ga navodi da pročita i kaže traženi podatak te ga označi ili da postavi pitanje. Učitelj mu prema potrebi nudi upitnu riječ kojom će pitanje započeti kao i podršku u postavljanju slijeda riječi u pitanju. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.4.4. Učenik piše slova, riječi i jednostavne kratke rečenice školskim rukopisnim pismom u skladu s jezičnim razvojem. – piše velika i mala slova školskoga rukopisnog pisma – povezuje slova u cjelovitu riječ, riječi u jednostavnu rečenicu – prepisuje riječi i rečenice rukopisnim pismom – u pisanju rukopisnim pismom pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja – piše veliko početno slovo u jednorječnim imenima naseljenih mjesta u bližemu okružju – uočava i piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice – piše riječi i rečenice školskim rukopisnim pismom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratki opis predmeta, poruka (pravopisni znak: spojnica, veliko početno slovo u jednorječnim imenima naseljenih mjesta). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik piše u crtovlju poštujući granicu papira, a crte se mogu pojačati prema potrebi. Učitelj organizira aktivnosti u kojima se potiče automatizacija oblikovanja rukopisnih slova, pisanja i urednost rukopisa. Uporaba naučenih pravopisnih znakova te velikoga početnog slova sustavno se uvježbava. Učenik piše rukopisna slova po istom modelu kao i velika tiskana prema slovu napisanom na početku reda najprije po istočkanom uzorku, a zatim samostalno. Posebna pozornost obraća se na mogućnost oblikovanja slova prema učenikovim perceptivno-motoričkim sposobnostima pri čemu je važno osigurati pravilan položaj slova u crtovlju i njegovu čitljivost. Prema potrebi učitelj fizičkim vođenjem ruke pomaže učeniku u oblikovanju slova. Učeniku treba osigurati dovoljno vremena za pisanje slova i riječi po zadanome modelu. Prije primjene pravopisnoga pravila u pisanju s učenikom je važno ponoviti pravilo isticanjem primjera. Pisanje rukopisnim pismom provodi se u skladu sa sposobnostima pojedinoga učenika i prema potrebi nastavlja se u idućim razredima što se planira u individualiziranom kurikulu za pojedinoga učenika. Učitelj potiče učenika na bogaćenje rječnika predmetne stvarnosti pri čemu se može koristiti i slikovnim prikazima. Učenici izabiru predmet koji žele opisivati i opisuju ga uz pomoć učiteljevih pitanja. Također mogu na osnovi učiteljevih kratkih opisa predmeta pogađati o kojemu je predmetu riječ ili izdvajati fotografiju toga predmeta i imenovati ga. Preporuča se i korištenje taktilnim vrećicama s različitim i učeniku poznatim predmetima. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.4.5. Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom. – poštuje pravila uljudne komunikacije – točno se služi riječima u skladu s komunikacijskom situacijom – stvara i piše izjavne (potvrdne i niječne), upitne i usklične rečenice – razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te potvrdnu i niječnu rečenicu u tekstu – izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica – objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju – razlikuje riječi mjesnoga govora od riječi u standardnome jeziku – oblikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te potvrdnu i niječnu rečenicu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: telefonski razgovor, uputa. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se uvježbava na situacijama iz svakodnevnoga života (ljudske djelatnosti, rad, zanimanja), a potiče se suradnički odnos jednostavnim aktivnostima u manjoj skupini na rješavanju istoga zadatka, primjerice, otkrivanje znaka koji treba postaviti na kraju određene rečenice. U tu svrhu učenicima se mogu podijeliti situacijsko-slikovne kartice kojima je potrebno pridružiti odgovarajuće rečenice i utvrditi koji bi znak trebao stajati na kraju rečenice te ga upisati. Učitelj prati i usmjerava rad. Radom u maloj skupini učenici mogu odabirati riječi koje im se sviđaju, a zatim za svaku izabranu riječ smišljati rečenicu prema učiteljevoj uputi koju će dogovoreni učenik zapisati. U grupi mogu spajati situacijsko-slikovne kartice s riječima koje se na njih odnose, njihovim odabiranjem od više ponuđenih na karticama. Prije aktivnosti prikazanu situaciju na slici treba opisati, a zatim čitati ponuđene riječi (mali broj riječi). Dio ishoda ostvaruje se na oglednim i učeniku poznatim primjerima iz njegova mjesnoga govora. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.4.1. Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i povezuje ga s vlastitim iskustvom. – izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja i (ili) čitanja književnoga teksta – izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova – razgovara o književnome tekstu te postupke likova povezuje s vlastitim iskustvom – objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa – uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima i postupcima drugih osoba – pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: basna, bajka, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na izražavanje vlastitoga mišljenja o događajima i postupcima likova. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishod Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.4.2. Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju. – prepoznaje rimu u pjesmama za djecu – prepoznaje basnu s obzirom na likove – iskazuje svojim riječima pouku basne – razlikuje stvarno od nestvarnoga u bajkama – razlikuje likove s pozitivnim osobinama od likova s negativnim osobinama – smješta likove u vrijeme i prostor – razlikuje basnu od drugih književnih tekstova Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: basna, bajka, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Književnu teoriju poučavati uz primjerenu podršku na jednostavnim književnim tekstovima. U basni uočiti da su likovi životinje i da imaju pozitivne i negativne osobine te promicati ljudske vrijednosti. Učenik uz primjerenu podršku prepoznaje pouku basne. Tekst basne po mogućnosti popratiti slikom (slikama), a uočavanje osobina likova, obilježja basne, kao i prepričavanje sadržaja, poticati pitanjima, pomoćnim pitanjima i slikama. Osobine likova iz basni i pouku basne povezati s primjerima koji su učenicima bliski (primjerima iz života ljudi, njihove osobine, ponašanja i posljedice njihova ponašanja). Za određenu dobru ili lošu osobinu lika iz basne mogu se navesti dva primjera ponašanja ljudi te uz učiteljevo usmjeravanje odabiru ono koje odgovara navedenoj osobini. Važno je da učenici razumiju značenje pojedine osobine lika. Preporuča se izabrati igrokaze i kratke priče u kojima će biti jasno iskazani vrijeme i prostor u kojemu se odvija radnja. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.4.3. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut doživljajem književnoga teksta. – stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo – stvara različite kreativne uratke Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: bajka, basna, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno, ali učitelj može nagraditi učenika ocjenom za izniman trud i rad. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.4.1. Učenik razlikuje tiskane publikacije primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima. – izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o medijskome sadržaju – izražava svoj doživljaj i povezuje sa svojim iskustvom o medijskome tekstu čiji je sadržaj blizak njegovu interesu, doživljajima iz njegove neposredne okoline – izdvaja podatke iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima – služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnomu razvoju i interesima – razgovara o sadržaju teksta i pronalazi ključne podatke prema uputi Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratki jednostavni tekstovi iz različitih časopisa za djecu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Upoznati učenike s različitim vrstama dječjih časopisa i potaknuti ih da uoče namjenu kako bi se njima mogli služiti u obrazovne svrhe. Način izdvajanja podataka prema unaprijed zadanim uputama potrebno je sustavno vježbati polazeći prvo od rečenice i uočavanja (izdvajanja, podcrtavanja) jednoga traženog podatka prema učiteljevu naputku. Zatim postupno povećavati broj rečenica (obilježeni dio teksta) te broj i složenost zahtjeva (jedna uputa – jedno pitanje, dvije upute – dva pitanja). Važno je pratiti dostignutu razinu na kojoj učenik može ostvariti postavljeni zahtjev. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.4.2. Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja. – izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili
4. ne)– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja – stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem – iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaj Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet muzeju, posjet kinu, mrežni medijski sadržaji. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. raz­redu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj rječnika. Hrvatski jezik, 5. razred osnovne škole – 175 sati A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.5.1. Učenik razgovara i govori tekstove* jednostavne strukture u skladu s interesima. – razgovara o temama u skladu sa svojim interesima – razgovara o slušanome tekstu – točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu u komunikacijskoj situaciji – pripovijeda događaje kronološki – točno izgovara ogledne i česte višesložne riječi – govori više rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, glavni dio, završetak) – sudjeluje u dijalogu u skladu s komunikacijskom situacijom služeći se novim riječima – pripovijeda događaje kronološki povezujući rečenice u cjelinu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: jednostavni dijaloški tekstovi, kratki pripovjedni tekst, kratki opis bliske osobe, razgovorne igre. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnog slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama. *Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.5.2. Učenik sluša jednostavne tekstove i prepričava sadržaj slušanoga teksta. – sluša tekstove prema unaprijed zadanim uputama i pitanjima – pravilno izgovara višesložne riječi na temelju slušanoga teksta – odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom – postavlja pitanja cjelovitom rečenicom – pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice – prepričava sadržaj slušanoga teksta pomoću pitanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: radijske emisije, zvučni zapisi književnih tekstova, kratki obavijesni tekstovi primjereni jezičnomu razvoju i dobi učenika. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnoga slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama. Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku (plan prepričavanja, karta događaja i sl.). Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati sadržaj ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.5.3. Učenik čita tekstove i pronalazi ključne podatke i pojmove. – uočava grafičku strukturu teksta: naslov, sadržaj teksta i fotografiju ili ilustraciju – čita jednostavan tekst i pronalazi podatke prema pitanjima ili uputi – razgovara nakon slušanja i čitanja teksta prema uputi ili pitanju – izdvaja nepoznate ili manje poznate riječi – pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice – pronalazi ključne podatke u tekstu prema uputi Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: različiti književni i neknjiževni tekstovi. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Učenici trebaju biti izloženi vježbanju čitanja naglas i u sebi da bi razvijali automatizaciju čitanja. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi, otkrivanjem njihova značenja i pretpostavljanjem značenja riječi na temelju konteksta rečenice uz primjerenu podršku. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.5.4. Učenik piše prema modelu jednostavne kratke tekstove. – piše velika i mala slova slovima školskoga rukopisnog pisma – piše prema modelu kratke tekstove rukopisnim slovima – u pisanju rukopisnim pismom pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja – u pisanju prenosi dio riječi u novi redak – piše uz podršku veliko početno slovo u imenima zemalja, stanovnika naseljenih mjesta u bližem okružju i naroda – piše zarez u nabrajanju – piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č/ć i glasovni skupovi ije/je/e – piše rečenice školskim rukopisnim pismom primjenjujući pravopisna pravila Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratki opis bliske osobe, kratki pripovjedni tekst (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima zemalja, stanovnika naseljenih mjesta u bližem okružju i naroda, č/ć, ije/je/e, pravopisni znakovi: zarez u nabrajanju, spojnica). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik treba biti kontinuirano poučavan i izložen vježbama koje će mu omogućiti utvrđivanje prije usvajanih pravopisnih pravila i novih. Uvježbavati rukopisno pismo uz primjerenu podršku. Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema svojim razvojnim osobitostima. Učenici vještine pisanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima koji im omogućuju ovladavanje vokabularom i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.5.5. Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama u skladu s gramatičkim i pravopisnim pravilima. – prepoznaje imenice kao vrstu riječi u rečenici na čestim primjerima konkretnoga značenja – razlikuje opće i vlastite imenice pišući opće malim, a vlastite velikim početnim slovom – razlikuje imenice u jednini od imenica u množini – točno piše imenice unutar rečenice ili kratkoga teksta koje se svojim značenjem uklapaju u kontekst – koristi se riječima iz standardnoga jezika umjesto riječima mjesnoga govora u javnoj komunikaciji – prepoznaje i razlikuje opće imenice u jednini od imenica u množini Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Tekstovi zasićeni općim i vlastitim imenicama. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnoga slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama. Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica (jednini i množini) iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija. Vježbati gramatičke kategorije uz primjerenu podršku na imenicama s konkretnim značenjem (ljudi, životinje, predmeti, biljke i prirodne pojave). B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.5.1. Učenik povezuje sadržaj književnoga teksta s vlastitim iskustvom. – izražava doživljaj književnoga teksta – povezuje sadržaj teksta s vlastitim iskustvom – prepoznaje poruku teksta – izražava svoj doživljaj teksta povezujući ga s temom teksta i svojim riječima iskazuje poruku teksta Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishod Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.5.2. Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga teksta. – svojim riječima izriče temu književnoga teksta – prepoznaje redoslijed događaja – opisuje likove prema izgledu i ponašanju – uočava ritam u pjesmi na temelju slušnoga dojma – prepoznaje motive u pejzažnoj pjesmi – prepoznaje lik ili ulogu i dijalog u dramskome tekstu – čita književni tekst i prema uputama uočava pojedinosti u poznatome* književnom tekstu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda I dalje raditi na čitanju s razumijevanjem te postupno uvoditi književnoteorijske pojmove uz primjerenu podršku. * Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja. B. Književnost i stvaralaštvo Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ B.5.3. Učenik se stvaralački izražava potaknut doživljajem književnoga teksta. – stvaralački se izražava uz podršku i vođenje – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo – stvara različite kreativne uratke Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno, ali učitelj može nagraditi učenika za izniman trud i rad. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, snimanjem kratkih filmova i pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.5.1. Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene jezičnomu razvoju i interesima. – razgovara o sadržaju medijskoga teksta – izražava mišljenje o medijskome tekstu – izdvaja podatke iz teksta prema unaprijed zadanim uputama – uočava razlike između televizije i radija kao prijenosnika poruke uz podršku – razlikuje televizijsku od radijske emisije prema obilježjima (vidno i slušno i samo sluhom) Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: kratki televizijski igrokaz i kratka radiodrama. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti. Odabrati sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku, poticati učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti te na uočavanje predstavljanja iste teme različitim medijima. Upoznati učenike s različitim vrstama televizijskih i radijskih emisija i potaknuti ih da, uz podršku, uoče njihovu namjenu i svrhu kako bi se njima koristili u obrazovne svrhe. Organizirati aktivnosti s ciljem razvijanja medijske pismenosti. C. Kultura i mediji Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ C.5.2. Učenik razgovara o kulturnim događajima koje posjećuje izražavajući svoje mišljenje. – upoznaje se s knjižnom građom prema svojim interesima – razgovara o doživljaju nakon kulturnoga događaja izražavajući svoje mišljenje – stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem – iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaj Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove. I dalje poticati i razvijati kulturu čitanja. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 5. raz­redu OŠ U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj rječnika. Hrvatski jezik, 6. razred osnovne škole – 175 sati A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.6.1. Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom, potrebama i iskustvom. – razgovara u skladu s komunikacijskom situacijom uvažavajući temu razgovora – prilagođava način izražavanja pojedinoj komunikacijskoj situaciji – organizira govor prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak) – sudjeluje u razgovoru u skladu s komunikacijskom situacijom služeći se novim riječima – poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama – razgovara u skladu s temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: čitanje po ulogama, obavijest, kratko izlaganje, scenske improvizacije. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim i leksičkim vježbama. Uvježbavati izgovor riječi zasićenih glasovima č/ć, dž/đ i glasovnim skupinama ije/je/e. Učenik govori stihove napamet, priča i pripovijeda prema kronološkome slijedu, opisuje prema planu; i dalje provoditi vježbe za poticanje komunikacije i razvijanje rječnika – učitelj organizira scenarij poučavanja prema kojem će se učenici koristiti svim pripovjednim tehnikama. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.6.2. Učenik sluša različite tekstove, izdvaja ključne podatke i prepričava sadržaj slušanoga teksta*. – sluša tekst i prema uputama izdvaja ključne podatke – oblikuje bilješke prema uputama i uz podršku popunjava različite grafičke organizatore na temelju izdvojenih podataka – prepričava sadržaj slušanoga teksta koristeći se bilješkama – objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi služeći se dječjim rječnicima – sluša tekst i izdvaja tražene podatke iz teksta Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: diktat, radijske emisije, kraći književni i neknjiževni tekstovi primjereni jezičnomu razvoju. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenika s različitim jezičnim priručnicima prilagođenima govorno-jezičnom razvoju učenika i potiče ga da se koristi njima u svakodnevnoj komunikaciji. Potiče učenika na bilježenje ključnih podataka iz slušanoga teksta i njihovo organiziranje u skladu s učenikovim interesima i potrebama, upoznaje učenike s različitim strategijama nadgledanja kojima učenici mogu razvijati vještine nadgledanja vlastitoga procesa učenja. *Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda PP OŠ HJ A.6.3. Učenik čita različite tekstove, pronalazi ključne podatke i vođeno oblikuje bilješke. – pronalazi podatke u jednostavnim slikovnim prikazima prema uputi – oblikuje bilješke prema modelu o važnim podatcima u tekstu – sažeto prepričava tekst prema bilješkama – izdvaja glavne misli u književnome ili neknjiževnom tekstu – izražajno čita naglas jednostavne kratke tekstove – objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi vođenim pitanjima – povezuje jednostavni slikovni prikaz s jednostavnim vezanim tekstom istoga sadržaja – čita tekst i izdvaja tražene podatke iz teksta Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi: književni i neknjiževni tekst, sažetak, izvješće, jednostavni slikovni prikaz podataka (jednostavni grafikon). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Poticati učenika na razgovor te na povezivanje jednostavnoga vezanog teksta s jednostavnim grafikonom da bi učenik razumio da se podatci mogu prikazati i sažeto, vizualnim prikazima. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Učenici trebaju biti izloženi vježbanju čitanja naglas i u sebi po ulomcima uz kontinuirano provjeravanje razumijevanja pr