Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju

Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu NN 42/2024 (9.4.2024.), Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 743 Na temelju članka 65., stavka

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22 i 156/23) ministar znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU I. Ovom Odlukom donosi se Posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. II. Sastavni je dio ove Odluke: – Posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju – Posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma. III. Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage: – Nastavni program odgoja i osnovnoga školovanja učenika s teškoćama u razvoju koji je sastavni dio Programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s autističnim poremećajima (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 16, Zagreb, prosinac, 1997.) – Program odgoja i obrazovanja koji je sastavni dio Programa odgoja i obrazovanja za umjereno i teže mentalno retardiranu djecu i omladinu (Vjesnik Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske, Godina IV, broj 1, Zagreb,
siječnja 1984.). IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od školske godine 2024./
Klasa: 602-01/23-01/00080 Urbroj: 533-06-24-0001 Zagreb,
ožujka
Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r. POSEBNI NASTAVNI PROGRAM ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA UVOD Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK, 2011.) cilj je posebnoga nastavnog programa omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina potrebnih za uključenje u svakodnevni život u što redovitijim uvjetima, u skladu s njihovom dobi.[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (NN 14/2024) u ovom se dokumentu upotrebljava pojam kurikul i njegove izvedenice. Kod navođenje srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja Zakona o hrvatskom jeziku na snagu, u istom se značenju zadržava pojam kurikulum i njegove izvedenice. ) Stoga je za učenike s teškoćama u razvoju, radi razvoja i ostvarenja njihova potencijala, nužna prilagodba odgojno-obrazovnoga procesa te potpora različite vrste i razine, sukladno njihovim individualnim sposobnostima i posebnostima. Donošenje posebnih kurikula u sklopu ovoga posebnoga nastavnog programa prelazak je na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) usmjerena na učenikove sposobnosti, razvojne osobitosti i druge jake strane. Svaki predmetni kurikul sadržava svrhu i opis predmeta, odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja, strukturu (predmetna područja), odgojno-obrazovne ishode, razradu ishoda s pokazateljem razine usvojenosti »dobar« (služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda), sadržaje i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama, učenje i poučavanje predmeta te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. OBVEZNI DIO POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA A. Svrha i opis predmeta Kretanje je osnovna ljudska potreba i preduvjet za pravilan psihofizički razvoj djeteta. Pokret kao osnovni oblik svakog kretanja utječe na razvoj motoričkih, perceptivnih i kognitivnih sposobnosti, kao i na razvoj komunikacije, socijalizacije te emocionalni razvoj. Djeca pomoću pokreta upoznaju svijet oko sebe, razvijaju svijest o vlastitom tijelu, komuniciraju pokretom. Kod djece tipičnog razvoja motoričke se vještine usvajaju spontano, dok je kod dijela djece s teškoćama u razvoju potrebno poticati motivaciju za kretanjem vodeći pritom računa o prirodnom slijedu razvoja. Tjelesna i zdravstvena kultura (pokrata u daljnjem tekstu: TZK) odgojno-obrazovno je područje koje čine redovita nastava, izvannastavni i izvanškolski oblici rada. Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz znanstvenog polja Kineziologije, odnosno iz njezinih znanstvenih grana kao što su: kineziološka edukacija, kineziologija sporta, kineziološka rekreacija, kineziološka antropologija, kineziterapija i prilagođena tjelesna aktivnost. U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja, poučavanja i vježbanja značajne su spoznaje o utjecaju programiranoga tjelesnog vježbanja na razvijanje i održavanje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Stručnim i znanstveno utemeljenim tjelesnim vježbanjem ostvaruje se značaj tjelesnoga i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u poticanju i razvijanju pozitivnog stajališta prema tjelesnom vježbanju koji izravno utječe na zdravlje i kvalitetu života. Nastava TZK-a kod učenika s teškoćama u razvoju važna je radi potrebe usklađenijeg funkcioniranja u svakodnevnom životu i temelji se na kombinaciji kondicijskih i koordinacijskih motoričkih sposobnosti, zadovoljavajući pritom osnovnu ljudsku potrebu za kretanjem. Djelovanje na antropološka obilježja učenika postiže se nadograđivanjem usvojenih motoričkih znanja i vještina. Dobro planirani sat TZK-a trebao bi zadovoljiti individualne potrebe svakog pojedinca te osigurati mogućnost sudjelovanja u nastavi svim učenicima neovisno o vrsti i stupnju teškoće koju učenik ima. Predmet TZK omogućuje učenicima da upoznaju svoje tijelo, osnove njegova funkcioniranja, kao i njegove prednosti i ograničenja. Kod učenika nastoji osvijestiti potrebu cjeloživotnoga tjelesnog vježbanja kao preduvjet očuvanja i unaprjeđenja zdravlja razvijajući svijesti o važnosti prevencije nastanka pretilosti i s njom povezanih bolesti te potiče učenike na pravilnu skrb o sebi, osobito na području higijene i pravilne prehrane. Vježbanjem se potiče skladniji rast i razvoj organizma, pravilnije držanje tijela, pridonosi se većim radnim sposobnostima učenika, njihovu uspjehu u učenju te osobnome i socijalnom razvoju. Također, povećava samopouzdanje i samopoštovanje učenika, razvija učenikovu svijest o sebi, uči učenike upornosti, solidarnosti, osjećaju odgovornosti, prihvaćanju različitosti, kao i usvajanju moralnih vrijednosti i načela kao što su nenasilno rješavanje sukoba te razvijanje samoregulacije. Važno mjesto TZK ima i u Nacionalnom programu sporta u smislu pravodobnog prepoznavanja i usmjeravanja učenika u odgovarajuće izvannastavne i izvanškolske kineziološke/sportske aktivnosti koje odgovaraju razinama njihova talenta, interesa i mogućnosti, na što je osobito važno potaknuti učenike s teškoćama jer su često nedovoljno upoznati ili uključeni u različite aktivnosti izvan škole. Predmet TZK djeluje opuštajuće na učenike i predstavlja planski određen i učinkovit način aktivnog odmora vrlo važan svim učenicima, a osobito učenicima s teškoćama u razvoju. B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura jesu:
stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja radi primjene u svakodnevnom tjelesnom vježbanju
pratiti morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja, radi kontrole, održavanja i unaprjeđivanja osobne tjelesne spremnosti uz podršku jednostavnim, poticajnim i slikovitim sredstvima
razvijati navike redovita tjelesnog vježbanja radi podizanja razine motoričkih sposobnosti i postignuća s naglaskom na provođenje tjelesnog vježbanja u prirodi i ostalim odgovarajućim otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima
poticati pozitivno stajalište učenika prema kineziološkim aktivnostima i navikavati ih na redovito tjelesno vježbanje radi podizanja razine zdravlja i kvalitete života
usvajati odgojne vrijednosti tijekom tjelesnog vježbanja i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama s naglaskom na higijenu tijela, pravilnu prehranu te brigu o prostoru za vježbanje. C. Predmetna područja posebnog kurikula
slika: Predmetna područja u organizaciji posebnog kurikula nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura – grafički prikaz Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži četiri predmetna područja: A. predmetno područje kineziološka teorijska i motorička znanja B. predmetno područje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti C. predmetno područje motorička postignuća D. predmetno područje zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja. Predmetna područja kurikula određuju sve aktivnosti koje čine smislene i jedinstvene cjeline, a koje su temeljene na širokom rasponu mogućnosti, od poticanja usvajanja i usavršavanja kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vježbanja, brige o tijelu do odgojno-obrazovnih utjecaja. Predmetna područja izrazito su povezana, čime razvijaju pozitivan stav prema kineziološkim aktivnostima, osiguravaju svestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogućuje zadovoljenje raznovrsnih potreba učenika, razvijanje njihovih sposobnosti, mogućnosti i potreba. Ova predmetna područja svojom svrhom omogućuju povezivanje sa svim područjima i predmetima u odgojno-obrazovnome procesu. Sadržaji su im usmjereni na temeljne kompetencije (osobni razvoj i dobrobit, komunikacija i suradnja, donošenje jednostavnih odluka, kreativnost, osobna i društvena odgovornost), a sva su jednakovrijedna i jednako zastupljena u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnoga sustava. Ovakvim pristupom oblikovanju predmetnih područja stvara se prostor u kojem mogućnosti i interesi učenika postaju smjernice učiteljima i nastavnicima prema zajedničkom cilju, a to je aktivan i zadovoljan učenik u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Predmetno područje kineziološka teorijska i motorička znanja, ističe usvajanje, usavršavanje i primjenu osnovnih kinezioloških, teorijskih i motoričkih znanja i vještina, čijim se svladavanjem podiže razina učeničkih kompetencija uključujući i motoričku pismenost. Učenici će se osnovnim stečenim znanjima i vještinama samostalno ili uz podršku koristiti u kineziološkim aktivnostima, čime se izrazito utječe na razvijanje svijesti o važnosti aktivnog provođenja slobodnog vremena, podizanju kvalitete života i unaprjeđenju zdravlja. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Predmetno područje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti usredotočuje se na ljudsko tijelo i na njegova obilježja. Učenjem o vlastitom tijelu i primjenjivanjem naučenog, učenici će uz podršku pratiti razinu tjelesne spremnosti. Sadržaji u sklopu ovoga predmetnog područja naglašavaju održavanje i poboljšanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti usmjerenih prema povećanju tjelesne spremnosti i razine zdravlja. Osim neprekidnog praćenja rada i napretka učenika, prikupljeni podatci pomoći će pri odabiru odgovarajućih sadržaja za individualno unaprjeđenje i usmjeravanje učenika u izvannastavne i izvanškolske (kineziološke/sportske) aktivnosti. C. Motorička postignuća Značajni odgojno-obrazovni ciljevi kurikula TZK-a ostvaruju se u ovome predmetnom području i podrazumijevaju poticanje učenika za redovito tjelesno vježbanje, osposobljavanje za izvođenje vježbi i prirodnih oblika kretanja. Ovo predmetno područje razmatra učinke procesa vježbanja koji se uglavnom izražavaju rezultatima postignutim u pojedinim kineziološkim aktivnostima. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Predmetno područje zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja usmjereno je ponajprije na razvijanje pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju te usvajanje zdravstvenih, higijenskih i ekoloških navika. Učenike se potiče na redovitu tjelovježbu, usvajanje znanja o pravilnoj prehrani, razvijanje navika redovitog održavanja higijene tijela radi pozitivnog utjecaja na kvalitetu življenja, radi prevencije nastanka bolesti te brigu o prostoru za vježbanje. Aktivnosti u prirodi i prirodnom okružju te, općenito život u pokretu, razvijaju i podižu ekološku svijest, snažna su motivacija za razvijanje osobne dobrobiti i zadovoljstva te imaju i snažan utjecaj na zdravstveno stanje pojedinca. Odgojne vrijednosti ostvaruju se cjelokupnim odgojno-obrazovnim procesom, a upravo kineziološki sadržaji i raznovrsni sportovi kao njihov integrirani dio imaju naglašen utjecaj i na usvajanje odgojnih vrijednosti, usvajanje i primjenjivanje jednostavnih pravila, suradnju, empatiju. Odgojne vrijednosti naglašavaju važnost poštovanja osobnosti svakog učenika, a poticajnim okružjem i stimulacijom uz kineziološke sadržaje treba razvijati kreativnost, znatiželju i zadovoljstvo učenika. D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti prema dobnim skupinama i organizacijskim područjima Posebni kurikul Tjelesne i zdravstvene kulture posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, ostvaruje se u trima razvojnim kronološkim (dobnim) skupinama: – dobna skupina od
do
godine – 140 sati godišnje – dobna skupina od
do
godine – 140 sati godišnje – dobna skupina od
do
godine – 105 sati godišnje. U tekstu kurikula nalazi se opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a detaljan opis razine »dobar« nalazi se u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikula. U tablicama su ishodi označeni troslovnom pokratom nastavnoga predmeta TZK. Nakon toga slijedi oznaka predmetnog područja, primjerice, A., zatim brojčana oznaka dobne skupine te na kraju redni broj ishoda unutar predmetnog područja. Objašnjenje oznaka predmetnih područja: – predmetno područje A. kineziološka teorijska i motorička znanja – predmetno područje B. morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti – predmetno područje C. Motorička postignuća – predmetno područje D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja. Primjer: PP SK TZK A.1.
– predmetno područje kineziološka teorijska i motorička znanja, prva dobna skupina, prvi ishod. PP SK TZK B.1.
– predmetno područje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti, prva dobna skupina, prvi ishod. Odgojno-obrazovni ishodi dobne skupine od
do
godine A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.1.
Učenik oponaša i izvodi prirodne oblike kretanja koji su povezani s temeljnim kineziološkim teorijskim i motoričkim znanjima i dječjim igrama. – odabire prirodne oblike kretanja za ovladavanje prostorom, preprekama, otporom i baratanjem predmetima – izvodi primjerene prirodne oblike kretanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – biotička motorička znanja: hodanja i trčanja, poskoci i skokovi, bacanja, gađanja, hvatanja, udaranja lopte, puzanja, penjanja, spuštanja i provlačenja, vučenja, potiskivanja, povlačenja, dizanja i nošenja, kolutanja i kotrljanja, visovi, opće pripremne vježbe – dječje i društvene igre: dječje igre, društvene igre, jednostavne štafetne igre, jednostavni poligoni na otvorenom i u zatvorenim prostorima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.1.
Učenik odabire osnovne elemente individualnih sportova i elementarnih igara. – izabire motoričku aktivnost, predmet i element vezan uz individualni sport i elementarne igre – izvodi nekoliko osnovnih elemenata individualnih sportova i elementarnih igara Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sportska gimnastika, elementi na tlu, elementi na niskoj gredi, preskoci, naskoci, trampolin – atletika: trčanja, skokovi, bacanja – individualni sportovi: kuglanje, boćanje, rolanje, vožnja romobila, vožnja tricikla i bicikla – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, poligoni – sportske igre: graničar, odbojka, košarka, nogomet – sportovi na vodi: igre u vodi, plivanje, veslanje – sportovi na snijegu: igre na snijegu, sanjkanje, klizanje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog sporta i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.1.
Učenik oponaša elemente ritmičkih i plesnih struktura uz glazbu. – izvodi zadani ritam ritmičke ili plesne strukture – odabire osnovne korake i pokrete uz glazbu – izvodi nekoliko osnovnih elemenata iz ritmičkih i plesnih struktura, uz ritam i glazbu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – ritmičke i plesne strukture: vježbe ravnoteže, zamasi, hodanja i trčanja, poskoci i skokovi, ritmičko- motoričke vježbe, kondicijsko-korektivne vježbe, vježbe opuštanja, vježbe istezanja, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti i jednostavne plesne strukture. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog ritma i glazbe u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja i plesa – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim ritmičko-plesnim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.1.
Učenik prepoznaje morfološka obilježja te jednostavne motoričke i funkcionalne sposobnosti. – primjenjuje mjerne instrumente za praćenje svoje visine i tjelesne mase – uz vođenje prikuplja rezultate osnovnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti – uz vođenje mjeri tjelesnu visinu i masu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – mjerenje tjelesne visine i mase – testovi za praćenje jednostavnih motoričkih sposobnosti – provjera cikličkih funkcionalnih sposobnosti. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pratiti morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti – označavanje prostora mjerenja i podrška asistivnom tehnologijom. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.1.
Učenik oponaša prilagođene, primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. – ponavlja primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti – izvodi opće pripremne vježbe – izvodi prilagođene, primjerene vježbe Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođene, primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti: kondicijsko- korektivne vježbe, vježbe opuštanja, vježbe istezanja, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti i opće pripremne vježbe. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnih vježbi i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.1.
Učenik slijedi upute za svrstavanje u prostoru. – upoznaje pozicije na koje se svrstava – svrstava se u kolonu, vrstu i krug – svrstava se u zadanu formu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – mjerenje tjelesne visine i mase – oznake u prostoru za vježbanje – kretanje u koloni i krugu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnih oznaka za uvježbavanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. C. Motorička postignuća Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK C.1.
Učenik prepoznaje osobna motorička postignuća i njihov napredak. – odabire motoričke aktivnosti, predmete i sadržaje – primjećuje osobna motorička postignuća i prati napredak istih – izvodi osobna motorička postignuća Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sportska gimnastika: elementi na tlu, elementi na niskoj gredi, poskoci, naskoci, preskoci, trampolin – atletika: trčanja, skokovi, bacanja – individualni sportovi: kuglanje, rolanje, klizanje, vožnja romobila, vožnja tricikla i bicikla, boćanje, pikado, badminton, borilački sportovi, sportovi na vodi i snijegu – ekipni sportovi: elementi nogometa, košarke, odbojke, rukometa. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnoga individualnog ili ekipnog sporta ili igre u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.1.
Učenik pokazuje brigu za prostor i opremu za vježbanje. – posprema predmete i sprave za vježbanje – odabire primjerenu opremu za vježbanje – provodi aktivnosti održavanja prostora i opreme za vježbanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođena osobna oprema za izvođenje tjelesne aktivnosti – primjena predmeta i sprava ovisno o prostornim uvjetima i aktivnostima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – poticati pravilnu brigu o čistoći i pripremi opreme za tjelesno vježbanje – podučiti kako odabrati primjerenu opremu za tjelesno vježbanje – izvođenje uz primjerenu razinu podrške. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.1.
Učenik primjenjuje osnove osobne higijene prije i poslije tjelesnog vježbanja. – presvlači se te primjenjuje osnove osobne higijene prije, tijekom i nakon tjelesnog vježbanja – primjenjuje postupke za održavanje higijene i nosi odgovarajuću opremu za tjelesno vježbanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođena osobna oprema za izvođenje tjelesne aktivnosti ovisno o prostornim uvjetima i aktivnostima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – poticati osobnu higijenu prije, tijekom i nakon tjelesnog vježbanja – podučiti učenika kako odabrati primjerenu opremu za tjelesno vježbanje. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.1.
Učenik prepoznaje jednostavna pravila iz dječjih, elementarnih igara i raznih sportova. – odabire jednostavne dječje i elementarne igre u kojima želi sudjelovati – slijedi pravila igara i sportova – izabire sport u kojem želi sudjelovati – sudjeluje u barem jednoj dječjoj i elementarnoj igri i barem jednom sportu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – dječje igre: dječje igre, društvene igre, jednostavne štafete, jednostavni poligoni na otvorenom i u prirodi – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, poligoni – sportovi: atletika, sportska i ritmička gimnastika, kuglanje, rolanje, klizanje, vožnja romobila, vožnja bicikla, boćanje, sportovi s reketom, borilački sportovi, sportovi na vodi i snijegu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – poticati razumijevanje i usvajanje pravila dječjih i elementarnih igara i različitih sportova – usmjeravati učenika na stjecanje socijalno-emocionalnih kompetencija.
slika: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u dobnoj skupini od
do
godine Odgojno-obrazovni ishodi dobne skupine od
do
godine A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.2.
Učenik oponaša i koristi se prirodnim oblicima kretanja koji su povezani s temeljnim kineziološkim teorijskim i motoričkim znanjima. – oponaša i izvodi prirodne oblike kretanja za ovladavanje prostorom, preprekama, otporom i rukovanjem predmetima – izvodi sve prirodne oblike kretanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – biotička motorička znanja: hodanja i trčanja, poskoci i skokovi, bacanja, gađanja, hvatanja, puzanja, penjanja, spuštanja i provlačenja, dizanja i nošenja, vučenja, potiskivanja i navlačenja, kolutanja i kotrljanja, visovi, opće pripremne vježbe. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.2.
Učenik oponaša i izvodi nekoliko osnovnih sastavnica elementarnih igara, individualnih i ekipnih sportova. – izabire motoričku aktivnost, predmet i element vezan uz elementarne igre te individualni i ekipni sport – izvodi nekoliko osnovnih elemenata individualnih, ekipnih sportova te elementarnih igara Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sportska gimnastika: elementi na tlu, elementi na spravama, naskoci i preskoci, upori, visovi i rotacije – atletika: trčanja, skokovi iz zaleta i bacanja iz zaleta – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, igre snage, štafetne igre, poligoni – individualni sportovi: kuglanje, badminton, pikado, rolanje, klizanje, vožnja romobila, vožnja bicikla, vožnja na skateboardu, ritmička gimnastika, borilački sportovi – sportske igre: graničar, odbojka, košarka, nogomet, stolni tenis, floorball – sportovi na vodi: igre u vodi, plivanje, veslanje – sportovi na snijegu: sanjkanje, hodanje i trčanje s krpljama, grudanje, skijanje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog sporta i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.2.
Učenik oponaša i izvodi nekoliko elemenata iz ritmičkih i plesnih struktura uz glazbu. – ponavlja zadani ritam ritmičke ili plesne strukture – izvodi osnovne korake i pokrete uz glazbu – izvodi osnovne elemente iz ritmičkih i plesnih struktura, uz ritam i glazbu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – ritmičke i plesne strukture: vježbe ravnoteže, zamasi, hodanja i trčanja, poskoci i skokovi, ritmičko- metričke vježbe, narodni plesovi, društveni plesovi i aerobik. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog ritma i glazbe u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja i plesa – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim ritmičko-plesnim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.2.
Učenik prati morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja. – prikuplja podatke o svojoj visini i tjelesnoj masi – prepoznaje svoje motoričke i funkcionalne sposobnosti – usvaja osnovne korektivne vježbe kineziterapije za pravilno tjelesno držanje – izvodi vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i pravilno tjelesno držanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – mjerenje tjelesne visine i mase – testovi za praćenje jednostavnih motoričkih sposobnosti – provjera cikličkih funkcionalnih sposobnosti – osnovna kineziterapija. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pratiti morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti učenika – označavanje prostora mjerenja i podrška asistivnom tehnologijom. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.2.
Učenik se koristi primjerenim vježbama za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. – primjenjuje vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti – demonstrira prilagođene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti – demonstrira opće pripremne vježbe – izvodi prilagođene, primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođene, primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti: kondicijsko- korektivne vježbe, vježbe opuštanja, vježbe istezanja, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti i opće pripremne vježbe. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnih vježbi i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. C. Motorička postignuća Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK C.2.
Učenik razlikuje osobna motorička postignuća i pokazuje njihov napredak. – traži sljedeće motoričke aktivnosti, predmete i sadržaje – razlikuje motorička postignuća i prati napredak svojih motoričkih postignuća – pokazuje osobna motorička postignuća i pomaže drugima u savladavanju istih Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sportska gimnastika: elementi na tlu, elementi na spravama, naskoci i preskoci, upori, vježbe na niskoj gredi – atletika: trčanja, skokovi iz zaleta, bacanja iz zaleta – individualni sportovi: kuglanje, pikado, rolanje, vožnja romobila, vožnja bicikla, vožnja na skateboardu, ritmička gimnastika, borilački sportovi, sportovi s reketom – sportske igre: graničar, odbojka, košarka, nogomet, floorball – sportovi na vodi: igre u vodi, plivanje, veslanje – sportovi na snijegu: sanjkanje, hodanje i trčanje s krpljama, grudanje, skijanje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnoga individualnog ili ekipnog sporta ili igre u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi – sudjelovanje na sportskim priredbama i natjecanjima. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.2.
Učenik se koristi vježbama za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela. – odabire i demonstrira vježbe za aktivaciju sustava za kretanje – izvodi korektivne vježbe kineziterapije – u aktivnostima svakodnevnog života koristi se vježbama za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, igre snage, štafetne igre, poligoni – kineziterapija: kondicijsko-korektivne vježbe, vježbe opuštanja, vježbe istezanja, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi – odabir prikladnih vježbi i predmeta za rad u skladu s individualnim sposobnostima učenika – primjerene pohvale za rad i poticanje na povratnu informaciju. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.2.
Učenik primjenjuje osobnu higijenu tjelesnog vježbanja te sudjeluje u brizi za prostor i predmete za vježbanje. – presvlači se te primjenjuje osnove osobne higijene prije, tijekom i nakon tjelesnog vježbanja – odabire primjerenu opremu za vježbanje – priprema i posprema predmete i sprave za vježbanje – koristi se postupcima za održavanje higijene i nosi odgovarajuću opremu za tjelesno vježbanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođena osobna oprema za izvođenje tjelesne aktivnosti ovisno o prostornim uvjetima i aktivnostima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – poticati osobnu higijenu prije, tijekom i nakon tjelesnog vježbanja – podučiti učenika kako odabrati primjerenu opremu za tjelesno vježbanje – poticati učenika na brigu i odgovornost o vanjskim i unutarnjim prostorima za vježbanje. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.2.
Učenik upotrebljava jednostavna pravila elementarnih igara i različitih sportova. – odabire jednostavne elementarne igre u kojima želi sudjelovati – prihvaća i slijedi pravila igara i sportova – izabire sport u kojem želi sudjelovati – upoznaje sposobnost samoregulacije i suradničkog odnosa – sudjeluje u barem jednoj elementarnoj igri i barem jednom sportu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – dječje igre: dječje igre, društvene igre, štafete, poligoni na otvorenom i u prirodi – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, poligoni – sportovi: atletika, sportska gimnastika, ritmička gimnastika, kuglanje, rolanje, klizanje, vožnja romobila, vožnja bicikla, boćanje, borilački sportovi, sportovi s reketom, sportovi s loptom, sportovi na vodi i snijegu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – poticati razumijevanje i usvajanje pravila dječjih i elementarnih igara i različitih sportova – tražiti od učenika povratne informacije o aktivnostima, pravilima i vlastitom doživljaju igre ili sporta – usmjeravati učenika na stjecanje socijalno-emocionalnih kompetencija.
slika: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u dobnoj skupini od
do
godine Odgojno-obrazovni ishodi dobne skupine od
do
godine A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.3.
Učenik primjenjuje prirodne načine gibanja koji su povezani s temeljnim kineziološkim teorijskim i motoričkim znanjima. – koristi se prirodnim načinima gibanja – upotrebljava ih za ovladavanje prostorom, preprekama, otporom i baratanjem predmetima – demonstrira prirodne načine gibanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – biotička motorička znanja: hodanja i trčanja, poskoci i skokovi, bacanja, gađanja, hvatanja, puzanja, penjanja i provlačenja, dizanja i nošenja, vučenja, potiskivanja i navlačenja, opće pripremne vježbe – društvene igre i igre na otvorenom: elementarne igre, štafetne igre, poligoni, igre na igralištu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog sporta i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.3.
Učenik odabire i koristi se naučenim sastavnicama igara i sportova. – izvodi motoričku aktivnost – koristi se sastavnicama elementarnih igara, individualnih i ekipnih sportova – odabire ponuđene predmete – izvodi sastavnice individualnih i ekipnih sportova te elementarnih igara Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, igre snage, štafetne igre – sportska gimnastika: vježbe na tlu, vježbe na spravama, skokovi, naskoci, preskoci, upori, vježbe na niskoj gredi, kolutanja i kotrljanja, visovi, skokovi na trampolinu, ravnotežni položaji, penjanja, poligoni u dvorani – atletika: trčanja, skokovi sa zaletom, bacanja sa zaletom, poligoni prepreka u prirodi – individualni sportovi: kuglanje, pikado, vožnja romobila, vožnja bicikla i tricikla, sportovi s reketom, borilački sportovi – sportske igre: košarka, nogomet, floorball, rukomet, odbojka, futsal – sportovi na vodi: igre u vodi, plivanje, veslanje – sportovi na snijegu: sanjkanje, skijanje, grudanje, hodanje i trčanje s krpljama. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog sporta i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi – odlazak na sportski događaj u ulozi gledatelja. A. Kineziološka teorijska i motorička znanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK A.3.
Učenik izvodi elemente iz ritmičkih i plesnih struktura uz glazbu. – primjenjuje zadani ritam – upotrebljava plesne korake i pokrete uz glazbu – koristi se elementima iz ritmičkih i plesnih struktura Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – ritmičke i plesne strukture: vježbe ravnoteže, zamasi, hodanja i trčanja, poskoci i skokovi, ritmičko- motoričke vježbe, narodni plesovi, društveni plesovi i aerobik. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnog ritma i glazbe u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja i plesa – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim ritmičko-plesnim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi – odlazak na plesno-scenski spektakl. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.3.
Učenik provjerava morfološka obilježja motoričke i funkcionalne sposobnosti. – bilježi podatke o svojoj visini i tjelesnoj masi – upotrebljava svoje motoričke i funkcionalne sposobnosti u aktivnostima svakodnevnog života – izvodi korektivne vježbe kineziterapije za pravilno tjelesno držanje – izvodi vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te pravilno tjelesno držanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – praćenje tjelesne visine i mase – testovi za praćenje motoričkih sposobnosti – provjera funkcionalnih sposobnosti – osnovna kineziterapija. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – učenik pratiti morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti – označavanje prostora mjerenja i podrška asistivnom tehnologijom. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK B.3.
Učenik izvodi primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. – odabire prilagođene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i demonstrira ih – pokazuje opće pripremne vježbe – primjenjuje vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođene, primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti: kondicijske vježbe, korektivne vježbe, vježbe koordinacije, vježbe opuštanja, vježbe istezanja, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti i opće pripremne vježbe, fitnes-vježbe, vježbe na spravama. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnih vježbi i predmeta za vježbanje u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi. C. Motorička postignuća Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK C.3.
Učenik povezuje osobna motorička znanja i postignuća. – odabire poneke motoričke aktivnosti, predmete i sadržaje – pokazuje omiljena motorička postignuća i prati njihov napredak – primjenjuje osobna motorička postignuća u aktivnostima svakodnevnog života Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sportska gimnastika: elementi na tlu, elementi na spravama, naskoci i preskoci, upori, vježbe na niskoj gredi – atletika: trčanja, skokovi iz zaleta, bacanja iz zaleta – individualni sportovi: kuglanje, pikado, rolanje, vožnja romobila, vožnja bicikla, vožnja na skateboardu, ritmička gimnastika, borilački sportovi, sportovi s reketom – sportske igre: graničar, odbojka, košarka, nogomet, floorball – sportovi na vodi: igre u vodi, plivanje, veslanje – sportovi na snijegu: sanjkanje, hodanje i trčanje s krpljama, grudanje, skijanje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odabir prikladnoga individualnog ili ekipnog sporta ili igre u skladu s individualnim sposobnostima i potrebama učenika – razrada aktivnosti na manje korake i označavanje prostora vježbanja – primjerene pohvale za rad i poticanje učenika na povratnu informaciju – primjerene stanke u radu – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi – sudjelovanje na sportskim priredbama i natjecanjima. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.3.
Učenik izvodi vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela. – pokazuje vježbe za aktivaciju sustava za kretanje – izvodi korektivne vježbe kineziterapije u aktivnostima svakodnevnog života – koristi se vježbama za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, igre snage, štafetne igre, poligoni – kineziterapija, kondicijske vježbe, korektivne vježbe, vježbe opuštanja, vježbe istezanja, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sudjelovanje u raznovrsnim, svakodnevnim kineziološkim aktivnostima u zatvorenom prostoru i u prirodi – odabir prikladnih vježbi i predmeta za rad u skladu s individualnim sposobnostima učenika – primjerene pohvale za rad i poticanje na povratnu informaciju. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SŽR TZK D.3.
Učenik primjenjuje osobnu higijenu tijela i opreme, sudjeluje u brizi za prostor i predmete za vježbanje. – presvlači se i primjenjuje osnove osobne higijene prije, tijekom i nakon tjelesnog vježbanja – odabire primjerenu opremu za vježbanje – priprema i posprema predmete i sprave za vježbanje – koristi se postupcima za održavanje higijene i nosi odgovarajuću opremu za tjelesno vježbanje Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođena osobna oprema za izvođenje tjelesne aktivnosti ovisno o prostornim uvjetima i aktivnostima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – usmjeravati učenika na osobnu higijenu prije, tijekom i nakon tjelesnog vježbanja – učeniku pružiti povratnu informaciju o opremi za tjelesno vježbanje – pohvaliti učenika za odabir primjerene opreme – poticati učenika na odgovorno ponašanje i brigu o vanjskim i unutarnjim prostorima i predmetima za vježbanje. D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK TZK D.3.
Učenik sudjeluje na priredbama i natjecanjima gdje primjenjuje naučena pravila sportova i elementarnih igara. – odabire elementarne igre u kojima želi sudjelovati i natjecati se – prihvaća i primjenjuje pravila igara i sportova – izabire sport u kojem se želi natjecati – prepoznaje važnost poštene igre te pokazuje sposobnost samoregulacije i suradničkog odnosa – natječe se u elementarnoj igri ili sportu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – elementarne igre: igre za razvoj brzine kretanja, igre za razvoj brzine reagiranja, igre za razvoj spretnosti, igre snage, štafetne igre – sportska gimnastika: vježbe na tlu, vježbe na spravama, skokovi, naskoci, preskoci, upori, vježbe na niskoj gredi, kolutanja i kotrljanja, poligoni u dvorani, visovi, skokovi na trampolinu, ravnotežni položaji, penjanja – atletika: trčanja, skokovi sa zaletom, bacanja sa zaletom, poligoni prepreka u prirodi – individualni sportovi: kuglanje, pikado, vožnja romobila, vožnja bicikla i tricikla, borilački sportovi, sportovi s reketom – ekipni sportovi i sportske igre: košarka, nogomet, floorball, rukomet, odbojka, futsal – sportovi na vodi: igre u vodi, plivanje, veslanje – sportovi na snijegu: sanjkanje, skijanje, grudanje, hodanje i trčanje s krpljama. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – poticati razumijevanje i usvajanje pravila društvenih i elementarnih igara i različitih sportova – tražiti od učenika povratne informacije o aktivnostima, pravilima i vlastitom doživljaju igre ili sporta – usmjeravati učenika na stjecanje socijalno-emocionalnih kompetencija i ukazivati na važnosti poštene igre.
slika: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u dobnoj skupini od
do
godine E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Tjelesna i zdravstvena kultura povezana je sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima. Vrijednost te povezanosti prepoznali su svi odgojno-obrazovni sustavi svijeta u kojima su uvedene kurikulne promjene te njihova svakodnevna primjena izravno utječe na planiranje, programiranje i provedbu nastavnoga procesa u TZK-u te primjenjivost u svakodnevnom životu. Povezanost s nastavnim predmetima usmjerena je osobito na prirodoslovne, društveno-humanističke i umjetničke predmete. Kineziološke motoričke aktivnosti mogu biti poticaj učenju i poučavanju drugih predmeta poput Hrvatskoga jezika i komunikacije, Likovne i glazbene kulture, Matematičkih vještina, Radnog odgoja/Izobrazbe u obavljanju poslova, Upoznavanja uže i šire okoline, Socijalizacije te Skrbi o sebi. Proširuje se opće znanje koje se odnosi na tijelo, prostor, gibanje itd. Povezanost Tjelesne i zdravstvene kulture s međupredmetnim temama omogućuje razvijanje i povećanje zdravstvene, ekološke, kulturne, etičke i građanske svijesti učenika. Međupredmetna tema Zdravlje povezana je s usvajanjem osnovnih znanja o rastu i razvoju, važnosti pravilne prehrane, važnosti hidratacije te razvijanju higijenskih navika učenika. Razvijanje samopouzdanja, poticanje osjećaja odgovornosti, kao i usvajanje važnosti tjelesnog vježbanja u slobodno vrijeme, poveznice su s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Građanski odgoj. Očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti ostvaruju se integrirano s gotovo svim ishodima predmeta TZK. Ovakvom znatnom povezanošću izravno se pridonosi utjecaju na cjelokupno povećanju razine kompetencija učenika te je istodobno međupredmetna povezanost izvor stvaralaštva učitelja u pripremi i provedbi nastavnog procesa kao doprinosa oblikovanju i ostvarivanju osobnih potencijala, cjeloživotnog učenja, poštovanja dobrobiti drugih, poštovanja različitosti te aktivnog sudjelovanja u zajednici. F. Učenje i poučavanje predmeta Učenje i poučavanje predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura trebalo bi se temeljiti na načelima koja podrazumijevaju da se učenje nadovezuje na prethodna znanja, iskustva i interese učenika te poticanju aktivnog sudjelovanja učenika u procesu učenja putem opažanja u neposrednoj okolini, odabirom različitih aktivnosti usmjerenih na cilj učenja i uspjeh učenika. Da bi se ostvarili ishodi nastavnog predmeta TZK u radu s učenicima s teškoćama, važno je koristiti se primjerenim metodama poučavanja. Prema suvremenom, holističkom pristupu uspješnost učenika s teškoćama ovisi o vrsti i količini potpore koja mu se pruža. Zadatci za svakog učenika trebaju biti osmišljeni tako da mu omoguće sudjelovanje u svim aktivnostima te izmjenu istih za održavanje pažnje i koncentracije uz primjerene stanke u radu. Prije izvođenja svake aktivnosti potrebno je osigurati prilagodbe prostora kao i vremensku prilagodbu aktivnosti u odnosu na sposobnosti i teškoće učenika u odgojno-obrazovnoj skupini. Poželjna je primjena multimodalnog pristupa, odnosno provođenje aktivnosti utemeljenih na uključivanju što većeg broja osjetila i zadovoljavanju različitih preferiranih stilova učenja. Nove sadržaje potrebno je uvoditi postupno u malim količinama s čestim ponavljanjima. Potrebno je potaknuti pažnju učenika prije davanja verbalne upute, a sve sadržaje pokazati, ponoviti više puta i istaknuti ih. U procesu učenja kod učenika s teškoćama prvi je korak provođenje inicijalne procjene (mjerenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti) radi otkrivanja jakih strana učenika, znanja, vještina, sposobnosti i interesa, ali i teškoća u učenju i vježbanju. Na tome se temelje potrebe učenika i učinkovite strategije poučavanja koje se kontroliraju tranzitivnim i finalnim provjeravanjem. Uloga je učitelja briga za dobrobit i cjelovit razvoj svakog učenika te poštovanje njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga, poticajnog i vedrog okružja za učenje i poučavanje predmeta. Učitelj organizira odgojno-obrazovni proces, planira i priprema sadržaje i aktivnosti učenja i poučavanja, koristi se različitim izvorima znanja, odabire i primjenjuje metode i strategije koje potiču aktivno uključivanje učenika i primjenu stečenih znanja. Učitelj primjenjuje različite i individualizirane pristupe učenja i poučavanja, uzimajući u obzir specifičnosti svakog učenika, njegove interese i mogućnosti. Neprekidno prati i procjenjuje napredak učenika, kao i svoj rad te planira daljnji rad s učenicima, koji se temelji na usvojenim motoričkim znanjima i vještinama. U učenju i poučavanju nastavnog predmeta TZK povezuju se i koriste sadržaji koji učeniku pružaju priliku za stjecanje novih znanja i vještina te aktivno sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima. Proces učenja i poučavanja provodi se u sigurnome, ugodnom i poticajnom okružju koje pobuđuje zanimanje i aktivnost učenika. Odvija se u sportskoj dvorani, dvoranama za kineziterapiju, senzornim sobama, sportskim i dječjim igralištima, prirodi te drugim sportskim prostorima (sportsko- rekreacijskim centrima, bazenima, moru, klizalištima, sanjkalištima i skijalištima, trim-stazi i atletskim borilištima). Odabir prostora nastave ovisi o ishodima koje želimo ostvariti, potrebama i mogućnostima učenika, kao i sredini u kojoj učenici žive i materijalnim uvjetima. Radi unaprjeđenja nastave TZK-a važno je razvijati suradnju s ostalim učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima škole, roditeljima/skrbnicima, drugim školskim ustanovama, sportskim organizacijama, lokalnom i širom zajednicom. Vrijeme potrebno za usvajanje ishoda nije isto za sve učenika te se ono može produljiti. Učitelj ima slobodu primijeniti različite načine organizacije rada i učenja uz kombiniranje i grupiranje učenika kako bi što bolje iskoristio njihove mogućnost i osigurao njihov uspjeh. G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Vrednovanje u nastavnome predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura u sklopu Posebnoga programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada potrebno je temeljiti na neprekidnom praćenju napretka učenika tijekom cijele nastavne godine. Sastavnice vrednovanja proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u četiri predmetna područja. To su: kineziološka teorijska i motorička znanja (A), morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (B), motorička postignuća (C) te zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja (D). Kontinuiranim praćenjem učenika i uvažavanjem njihovih specifičnih načina funkcioniranja vrednuju se razine usvojenosti znanja. Također je važno uzeti u obzir njihov odnos prema radu i odgojnim vrijednostima. Učenje, poučavanje i vrednovanje međusobno su povezani postupci i trebaju sadržavati usklađene prilagodbe. Individualizirani kurikul svakog učenika s teškoćama jasno određuje ishode, vrijeme ostvarivanja, strategije učenja i aktivnosti za njihovo usvajanje. Postignuća učenika vrednuju se prema odgojno-obrazovnim ishodima iz individualiziranog kurikula. U postupku vrednovanja važno je primjenjivati tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. Cilj je vrednovanja praćenje napretka učenika te njegova individualnoga razvoja. Vrednovanje za učenje formativno prati napredovanje učenika tijekom obrazovnih razdoblja pri čemu je važno dati redovitu povratnu informaciju o postignutom uspjehu u odnosu na postavljene ishode. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima. Svrha je ovog vrednovanja poticanje napretka učenika, pronalaženja možebitnih propusta u poučavanju i davanje povratne informacije učeniku, učenikovu roditelju/skrbniku kao i samom učitelju. Metode vrednovanja su sljedeće: – bilješke o napredovanju – obrasci procjene motoričkih znanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja. Uloga je učitelja ponajprije u poticanju i usmjeravanju učenika. Metode vrednovanja su sljedeće: – vođenje individualnih savjetodavnih razgovora s učenicima – slikovni obrasci za samoprocjenu aktivnosti. Sastavnice vrednovanja u nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura su sljedeće: – teorijska i motorička znanja – morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti – motorička postignuća – zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vrednovanja. Vrednovanje naučenoga provjera je ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira opisnom ocjenom. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda. U navedenim sastavnicama vrednovanja vrednuju se znanja koja je učenik stekao u skladu s postavljenim ishodima za određenu dobnu skupinu. Napredovanje učenika prati se pisanim bilješkama, a razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda opisnom ocjenom. Ocjenjivanje treba biti motivirajuće, a kriteriji vrednovanja u skladu s individualnim mogućnostima učenika. Opisna ocjena na kraju obrazovnog razdoblja i bilješka o praćenju programa povratna je informacija učeniku, roditelju/skrbniku i učitelju. Učitelj za svakog učenika upisuje kratak osvrt na postignuća konkretnim i autentičnim opisom njegovih jakih strana te preporukama za napredovanje u predmetu. Kvalitativni osvrt ukazuje na to što učenik zna i može izvesti, u kojim je aktivnostima posebno uspješan, a u kojim treba unaprijediti učenje i koristiti se dodatnom podrškom. Promjene u morfološkim značajkama, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima također su sastavni dio ukupnog vrednovanja učenika. Pisanim kvalitativnim osvrtima učitelja daje se točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u ovladavanju pojedinim vještinama u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulskim dokumentima. Evaluacija kurikula tijekom školske godine podrazumijeva i moguće revidiranje individualiziranog kurikula. Oblikovanje zaključne ocjene Zaključna ocjena predmeta izriče se opisnom ocjenom (potpuno usvojeno, većim dijelom usvojeno, djelomično usvojeno, manjim dijelom usvojeno i nije usvojeno). Zaključna opisna ocjena donosi se na kraju nastavne godine i iskazuje sveukupnu usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda učenja. Učitelju kao smjernica može poslužiti kurikulom definirana srednja razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Srednja razina usvojenosti ne predstavlja izravno školsku opisnu ocjenu, ali predstavlja prosjek usvojenog znanja i vještina potrebnih za srednju zaključnu ocjenu. Vrednovanjem predmetnih kurikula osiguravaju se dodatni uvjeti za razvojno i fleksibilno planiranje napretka učenika, što znači još kvalitetnije usklađivanje razvojnih osobitosti učenika s očekivanim ishodima učenja za razvoj učenikovih kompetencija (općeobrazovnih, strukovnih). Takav pristup otvara nove mogućnosti za napredak učenika u cjeloživotnom obrazovanju, zadovoljstvo učitelja i, naravno, roditelja/skrbnika učenika, a time i škole te obrazovnog sustava u cijelosti. POSEBNI KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA RADNI ODGOJ A. Svrha i opis predmeta Radni odgoj predstavlja jedno od temeljnih odgojno-obrazovnih područja radi stjecanja manualnih, radnih i tehničkih vještina te razvoj osnovne kulture rada kod učenika s teškoćama u razvoju. Provodi se u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske koji obuhvaća odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju. Radni odgoj obuhvaća osnovna pedagoška djelovanja te potiče na razvoj pojedinca putem senzorne, didaktičke i djelatno-produktivne aktivnosti. Temelji se na usvajanju i usavršavanju osnovnih psihomotornih vještina, znanja i navika koje pridonose razvoju psihomotornih, funkcionalnih i radnih sposobnosti, stjecanju radnih navika te stvaranju pozitivnog stajališta prema radu općenito. Radni odgoj potiče integraciju i generalizaciju psihomotornih vještina, slijedeći hijerarhijski smjer razvoja vještina koje su nužne za kasniji razvoj vještina manipulacije predmetima i materijalima za izobrazbu za obavljanje jednostavnih poslova. Područja Radnog odgoja praktične su izvedbe svih onih psihomotornih i radnih aktivnosti koje pojedinac, prema svojim sposobnostima, mogućnostima i interesima, ciljano i sustavno usvaja da bi razvio, poboljšao i integrirao vještine perceptivno-motoričkog sustava, vještine manualnih sposobnosti, stekao dobre preduvjete za razvoj radnih i tehnički vještina te promišljao o zaštiti i uređenju okoline. Time se stječu temeljne kompetencije, poglavito one koje proizlaze iz potrebe primjerenoga i stalnog prilagođavanja novim radnim i životnim uvjetima. U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja, poučavanja i praktičnog rada značajne su spoznaje o utjecaju svih elemenata radnog odgoja na psihomotorne, radne i funkcionalne sposobnosti učenika. Nastavni predmet Radni odgoj omogućuje učenicima razumijevanje važnosti usvajanja osnovnih radnih navika, potiče učenike na preuzimanje aktivne radne uloge, pridonosi većim radnim sposobnostima, uspjehu u učenju te osobnome i socijalnom razvoju. Provedbom aktivnosti Radnog odgoja omogućuje se povećanje socijalne uključenosti, razvija se sposobnost donošenja odluka i rješavanja situacijskih problema te se razvija samopouzdanje, samopoimanje, upornost, odlučnost i mnoga druga pozitivna obilježja učenika. Znanje i vještine koje se stječu te navike koje se razvijaju putem aktivnosti Radnog odgoja pripremaju i potiču učenika na preuzimanje što aktivnije uloge tijekom radnog procesa. B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Osnovni cilj nastavnog predmeta Radni odgoj obuhvaća razvoj vještina nužnih za integrirano djelovanje perceptivnoga i motoričkog sustava učenika. Aktivnosti koje se provode unutar Radnog odgoja usmjerene su na razvijanje vještina manipulacije predmetima u neposrednom okružju učenika te poticanje razvoja sposobnosti koje su temelj za izobrazbu u obavljanju jednostavnih zadataka i poslova u okružju učenika. Učenik razvija komunikacijske i socijalne vještine važne za zajedničko djelovanje grupe prema ostvarenju cilja, usvaja radne navike i stječe iskustvo brige o prostoru i okolišu. Kao rezultat učenja i poučavanja posebnoga predmetnog kurikula Radni odgoj učenici će:
ovladati temeljnim vještinama perceptivnoga i motoričkog sustava te integrirati sustave u jedinstvenu, svrhovitu akciju
razvijati vještine koordinacije i fine motorike
prepoznavati i izražavati se koristeći se materijalom iz neposrednog okružja
održavati čistoću radnoga i životnog prostora
stjecati radne navike
izvršavati jednostavne radne zadatke
brinuti se o okolišu
uređivati i čuvati okoliš. C. Struktura – organizacijska područja predmetnog kurikula Kurikul nastavnog predmeta Radni odgoj organiziran je u tri međusobno povezana predmetna područja: senzoričko-didaktička priprema, osnovne radne vještine te briga o okolišu i zbrinjavanje otpadnih materijala.
slika: Predmetna područja posebnoga kurikula nastavnog predmeta Radni odgoj – grafički prikaz Senzoričko-didaktička priprema obuhvaća osviještenost perceptivnih modaliteta i razvoj sposobnosti svrhovite motoričke aktivnosti. Obrazovanje učenika s većim teškoćama u prvim godinama obrazovanja mora biti usmjereno stvaranju preduvjeta za hijerarhijski razvoj vještina i postavljanje temelja za buduće učenje i poučavanje. Zadaća programskog područja psihomotornog razvoja jest sustavno poticanje i razvoj svijesti o vlastitom tijelu, prostornih i vremenskih relacija te razvoj i povećanje sposobnosti perceptivnih modaliteta u doživljaju stvarnosti. Svrhovita motorička sposobnost kao integracija perceptivnom i motoričkom funkcioniranju preduvjet je za razvoj kvalitetnih vještina školskog učenja. Predmetno područje usmjereno je na poticanje razvoja vizualno-motoričkih sposobnosti te fine motorike kod učenika s teškoćama u razvoju radi aktivacije svih onih elemenata koji su potrebni za stvaranje optimalnih preduvjeta za pravilno izvođenje radnih zadataka. Razvoj vizualno-motoričkih sposobnosti obuhvaća vježbe i aktivnosti koje su usmjerene na poticanje bolje koordinacije oko-ruka, percepcije oblika i vizualne diskriminacije, vizualne memorije, sekvencioniranja te razvoja bilateralne koordinacije. Fina motorika, kao sposobnost stvaranja preciznih manualnih pokreta uz jasno vizualno praćenje, obuhvaća izvođenje različitih aktivnosti te radnih zadataka radi razvoja osnovnih elemenata manualne spretnosti i preciznosti te manualne snage. Predmetno područje osnovne radne vještine obuhvaća poznavanje materijala i alata za rad, razlikovanje i mogućnost odabira različitih materijala za kreaciju i manipulaciju za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta od pedagoški oblikovanoga i neoblikovanog materijala. Učenik razvija stvaralaštvo te se potiče i razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Odabir materijala i sredstava za rad treba slijediti prirodan odabir i interes učenika. U navedenim se područjima učenika obavljanjem jednostavnih radnih zadataka i aktivnosti uvodi u radni proces radi usvajanja svih onih osnovnih elemenata koji će stvoriti temelje za daljnje učenje i poučavanje u Izobrazbi za obavljanje poslova. Predmetno područje briga o okolišu i zbrinjavanje otpadnih materijala obuhvaća razvoj vještina koje su usmjerene razvijanju i unaprjeđenju vještina brige oko bilja i okoliša kao i razvoj navika usmjerenih na osamostaljivanje učenika. Pritom je važno učenika poticati na oslanjanje na vlastite snage te razvijati osobine kao što su upornost, urednost, odgovornost, opreznost i samodisciplina. Naglasak je poučavanja na razvoju funkcionalnih vještina radi zadovoljavanja osnovnih zadataka brige o okolišu i uređenja neposrednoga vanjskog okružja učenika uz primjenu metoda i strategija prilagodbi primjerenih učeniku što uključuje i primjenu asistivne tehnologije. D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti prema dobnim skupinama i organizacijskim područjima Odgojno-obrazovni ishodi dobne skupine od
do
godine A. Senzoričko-didaktička priprema Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.1.
Učenik usmjerava pažnju na osjetilni podražaj. – reagira promjenom ponašanja na izlaganje podražaju – okreće se (pogled, tijelo...) prema izvoru podražaja – prepoznaje izvor podražaja (svjetiljka, bubanj, zvečka...) – uparuje izvore podražaja/diskriminira ih – koristi se osjetilima za planiranje i izvođenje radnih zadataka/aktivnosti – reagira različitim promjenama ponašanja na osjetni podražaj Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – različiti didaktički materijali usmjereni na poticanje osjetnih podražaja učenika. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagoditi didaktički materijal prema individualnim sposobnostima i mogućnostima učenika – poticati osjetne podražaje učenika iz različitih izvora – obratiti pozornost na različite senzoričke i zdravstvene poteškoće učenika (epi) – omogućiti učenicima primjerenu razinu podrške u radu – prilagoditi aktivnosti prema razvojnom stupnju učenika – omogućiti učeniku primjerenu podršku u radu. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.1.
Učenik istražuje didaktički materijal. – izdvaja važne informacije od nevažnih – pokazuje razlike ili sličnosti na ponuđenim materijala na osnovu određenih obilježja – uočava odnose među predmetima u užoj i široj okolini – niže objekte u ispravnom redoslijedu – ponavlja osobine jednostavnih predmeta, oblika te didaktičkih materijala – pokazuje dio slike koji nedostaje – sortira iste oblike po veličini – izvršava zadatke razlikovanja i sortiranja prema zadanom redoslijedu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – različiti didaktički materijali usmjereni na poticanje vizualne percepcije učenika. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagoditi didaktička sredstva i radni materijal perceptivnim i manipulativnim sposobnostima učenika – prilagoditi veličinu, kontrast i boju didaktičkog sredstva i vizualnog materijala, obratiti pozornost na učenike sa senzoričkim teškoćama te prilagoditi aktivnosti sukladno njihovim potrebama – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – učenik vizualno i taktilno istražuje ponuđene didaktičke materijale – osigurati primjerenu razinu podrške u radu. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.1.
Učenik postiže motorički odgovor prema osjetnim podražajima. – usmjerava pažnju prema imenovanom predmetu – vrši motoričku akciju prema imenovanom predmetu – uočava dijelove predmeta – uočava dio koji nedostaje – izdvaja predmete prema zvuku, mirisu, okusu i opipu – poseže i dodiruje predmete – taktilno istražuje predmete različitih oblika, veličina, teksture i topline – uzima i ispušta predmete na određeno mjesto – izvršava motoričku akciju prema različitim auditivnim podražajima (zvukovi upozorenja, opasnosti, zvukovi koji označuju početak i kraj aktivnosti) – izvršava jednostavnu motoričku akciju prema uputi učitelja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – različiti didaktički materijali usmjereni na poticanje perceptivnih sposobnosti učenika. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sve aktivnosti preporučene za usvajanje navedenog ishoda prilagoditi sposobnostima i mogućnostima učenika te, ako je potrebno, podijeliti ih na manje etape rada – zorno prikazati sve aktivnosti koju su navedene za usvajanje ishoda – omogućiti učeniku učenje prema zadanom modelu – prilagoditi didaktička sredstva i radni materijal manipulativnim i perceptivnim sposobnostima učenika – pružiti učeniku primjerenu razinu podrške u radu – koristiti se prilagođenim didaktičkim materijalom iz učenikove neposredne okoline. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.1.
Učenik manipulira didaktičkim materijalom na primjeren način. – prati pogledom predmet pri kretnji – prati pogledom i hvata predmet pri kretnji – prebacuje predmete različite veličine i težine između dviju ruku – ubacuje i vadi predmete iz kutije i/ili posude – umeće različite oblike na predložak – slaže slagalice – baca i hvata predmete (lopte različite veličine i težine) – izvodi aktivnosti prelaska medijalne linije tijela – izvodi dvoručne aktivnosti – niže elemente različitih veličina i oblika – reže škarama prema obrascu – modelira didaktički materijal – slaže didaktički materijal prema modelu (visina, duljina) – sortira didaktički materijal prema određenim obilježjima – pravilno manipulira ponuđenim didaktičkim materijalom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – različiti didaktički materijali usmjereni na poticanje fine motorike, bilateralne koordinacije te manipulativnih sposobnosti učenika. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagoditi didaktički materijal manipulativnim sposobnostima učenika – obratiti pažnju na učenike sa senzoričkim poteškoćama te sukladno tomu prilagoditi sve predviđene aktivnosti – obratiti pažnju na učenike kod kojih je prisutna potreba za oralnom stimulacijom te poduzeti mjere zaštite – osigurati učeniku zorni prikaz svih aktivnosti te usmjeravati učenika prilikom izvršavanja istih – podijeliti aktivnosti na manje etape rada – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u radu (verbalna uputa, fizičko vođenje, usmjeravanje...) – jasno pratiti slijed aktivnosti (vizualni raspored) – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. B. Osnovne radne vještine Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.1.
Učenik izdvaja osnovni pribor i alate za rad. – imenuje i/ili pokazuje nekoliko osnovnih pribora i radnih alata – izdvaja osnovni pribor i alate za rad od ostalog pribora – povezuje pribor i alate za rad s njihovom svrhom – izdvaja prostor za odlaganje radnog pribora i alata za rad od ostalih prostora – navodi neke od osnovnih alata i pribora za rad iz neposrednog okružja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – različiti prikazi (zorni, digitalni, fotografija, slika) jednostavnih radnih alata i pribora za rad prilagođenih individualnim sposobnostima i potrebama učenika s teškoćama u razvoju (jednostavni alati za modeliranje, bojenje, rezanje, lijepljenje...). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osigurati učenicima s teškoćama u razvoju zorni prikaz osnovnog pribor i alata za rad – osigurati učeniku s teškoćama u razvoju prikaz pribora i alata za rad iz različitih izvora (slike, fotografije, različiti digitalni zapisi...) – osigurati učenicima s teškoćama u razvoju vizualnu podršku u radu – osigurati sigurno radno okružje za učenika – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u odgojno-obrazovnom radu. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.1.
Učenik istražuje različite materijale za rad. – imenuje i/ili pokazuje osnovne materijale za rad – istražuje materijale za rad u neposrednom okružju različitim osjetnim modalitetima – izdvaja primjenjive materijale za rad od neprimjenjivih – sortira osnovne materijale za rad prema određenim obilježjima (konzistencija, tekstura, oblik, boja) – izdvaja korišteni radni materijal u uporabnome ili ukrasnom predmetu od ponuđenih – navodi neke radne materijale iz neposrednog okružja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prikaz i imenovanje osnovnih materijala za rad – različiti osjetni doživljaji materijala za rad iz neposrednog okružja – aktivnosti izdvajanja primjenjivih od neprimjenjivih materijala – različite aktivnosti razvrstavanja predmeta prema određenim obilježjima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osigurati učeniku prikaz osnovnih vrsta radnih materijala iz različitih izvora (zorno, slika, fotografija, različiti digitalni zapisi i sl.) – prilagoditi osnovne radne materijale individualnim potrebama i mogućnostima učenika s posebnim naglaskom na učenike sa senzoričkim teškoćama – prilagoditi didaktička sredstva i radni materijal manipulativnim sposobnostima učenika – osigurati primjerenu razinu podrške u radu učeniku s teškoćama u razvoju – obratiti pozornost na učenike kod kojih je prisutna oralna stimulacija te poduzeti mjere zaštite. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.1.
Učenik identificira osnovne radne tehnike. – izdvaja osnovne radne tehnike od ostalih aktivnosti – navodi nekoliko osnovnih radnih tehnika – opisuje jednu do dvije radne tehnike – povezuje pribor i alate za rad s određenom tehnikom rada – povezuje osnovnu radnu tehniku sa završnim proizvodom rada – navodi neke osnovne primjenjive tehnike u radnom procesu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prikaz osnovnih radnih tehnika za izradu određenih uporabnih i ukrasnih predmeta – navođenje i opisivanje osnovnih radnih tehnika – neposredni prikaz osnovnih radnih tehnika – povezivanje radne tehnike s određenim priborom i alatom za rad. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – omogućiti učeniku prikaz osnovnih radnih tehnika iz različitih izvora (zorno, slika, fotografija, različiti digitalni zapisi i sl.) – ukloniti moguće opasnosti te osigurati sigurno radno okružje za učenika s teškoćama u radu – osigurati učeniku učenje prema prikazanom modelu – osigurati učeniku potrebnu razinu podrške u odgojno-obrazovnom radu. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.1.
Učenik izrađuje jednostavne ukrasne ili uporabne predmete. – priprema radno mjesto za rad (uklanja nepotrebne predmeta s radne površine) – izdvaja potreban radni pribor i/ili radni alat za izvršavanje radnog zadatka od ponuđenih – odabire jednostavan materijal za izradu ukrasnoga ili uporabnog predmeta od ponuđenog – jasno prati verbalnu uputu u radu – pravilno prati etape rada da bi izvršio radni zadatak – izrađuje jednostavni ukrasni ili uporabni predmet prema predlošku ili zadanom modelu – čisti pribor za rad nakon upotrebe – održava radno mjesto urednim – izrađuje jednostavni ukrasni ili uporabni predmet prema zadanom predlošku Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – različite aktivnosti za razvoj praktičnih vještina prilikom izrade jednostavnih i uporabnih predmeta – aktivnosti pripreme radnog mjesta, materijala te pravilni odabir tehnika za rad – praćenje etapa rada tijekom radnog procesa – izrađivanje jednostavnih ukrasnih i uporabnih predmeta prema predlošku ili zadanom modelu – čišćenje pribora za rad nakon upotrebe – održavanje radnog mjesta urednim nakon izrade zadanog predmeta. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – potrebno osigurati sigurno okružje – omogućiti učeniku vlastito radno mjesto – pravilno pozicionirati učenika za radno mjesto – obratiti pozornost na učenike kod kojih je prisutna potreba za oralnom stimulacijom – omogućiti učenicima, kojima je to potrebno, prilagođen pribor i alate za rad – prilagoditi razinu složenosti aktivnosti i radnih zadataka prema sposobnostima i mogućnostima učenika s teškoćama u razvoju – jasno definirati etape radnih aktivnosti potrebnih za izvršenje radnog zadatka – osigurati učenicima s teškoćama u radu vizualnu podršku prikaza aktivnosti potrebnih za izvršenje radnog zadatka – omogućiti kraći odmor između etapa izvršenih radnih zadataka ili radnih aktivnosti – omogućiti učenicima s teškoćama u razvoju dovoljno vremena za izvršenje radnog zadatka ili aktivnosti – tijekom provedbe radnih aktivnosti pružati verbalnu podršku učenicima (učitelj opisuje aktivnosti koje se provode) – omogućiti učenicima sa senzornim poteškoćama posebne uvjete rada kao što je, primjerice, uporaba slušalica za zaštitu od buke, prilagodba osvjetljenja, uporaba zaštitnih rukavica i sl. C. Briga o okolišu i zbrinjavanje otpadnih materijala Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.1.
Učenik imenuje osnovni pribor i alate za brigu o sobnom bilju. – pokazuje osnovni pribor i alate – razlikuje osnovni pribor i alate – bira osnovni pribor i alate između više vrsta pribora i alata – sortira alat prema zadanom kriteriju – prema uputi učitelja bira pribor za brigu o sobnom bilju Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osnovni alat za brigu o sobnom bilju, vrste alata za brigu o bilju. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – umanjeni konkreti alata za obradu tla – slikovni prikazi (fotografije, ilustracije) alata za obradu tla, prostora za skladištenje – alat prilagoditi manipulativnim i senzoričkim osobitostima učenika – prilagoditi način poučavanja individualnim razlikama između učenika – osigurati učenicima primjerenu razinu podrške u radu – univerzalni dizajn oznaka skladišta ili ormara za čuvanje alata – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – učenicima osigurati podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – koristeći se IKT-om i tehnikom video modeling prikazati čuvanje i skladištenje alata i pribora. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.1.
Učenik imenuje različite alate za obradu tla. – pokazuje osnovni pribor i alate – razlikuje osnovni pribor i alate – identificira strojeve za obradu tla – izdvaja različite alate od drugog pribora – sortira alat prema uputi učitelja – sprema alata u ormar ili skladište – prema uputi učitelja bira alat za obradu tla Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – alati, uporaba alata, ljudi i strojevi, čistoća i urednost alata. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – umanjeni konkreti alata za obradu tla – slikovni prikazi (fotografije, ilustracije) alata za obradu tla, prostora za skladištenje – alat prilagoditi manipulativnim i senzoričkim osobitostima učenika – prilagoditi način poučavanja individualnim razlikama između učenika – osigurati učenicima primjerenu razinu podrške u radu – univerzalni dizajn oznaka skladišta ili ormara za čuvanje alata – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – učenicima osigurati podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – koristeći se IKT-om i tehnikom video modeling prikazati čuvanje i skladištenje alata i pribora. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.1.
Učenik imenuje osnovni pribor potreban za čišćenje vanjskoga prostora. – pokazuje osnovni pribor za čišćenje vanjskoga prostora – izdvaja pribor za čišćenje vanjskoga prostora od ostalog alata – razlikuje pribor za čišćenje vanjskoga prostora – skladišti pribor za čišćenje vanjskog alata – prema uputi bira pribor za čišćenje vanjskog prostora Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – okoliš moje škole, alati i pribor za uređenje vanjskog prostora škole. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – umanjeni konkreti alata – slikovni prikaz (fotografije i ilustracije) alata – alat prilagoditi manipulativnim i senzoričkim osobitostima učenika – prilagoditi način poučavanja individualnim razlikama između učenika – osigurati učenicima primjerenu razinu podrške u radu – univerzalni dizajn oznaka skladišta ili ormara za čuvanje alata – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – osigurati učeniku podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – koristeći se IKT-om i metodom video modeling prikazati čuvanje i skladištenje alata i pribora. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.1.
Učenik razlikuje i sortira otpad (papir, metal, plastika). – razlikuje papir, metal i plastiku – sortira papir, metal i plastiku – odlaže papir, plastiku i metal u za to predviđene spremnike – sortira otpad Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – papir i proizvodi od papira, staklo i proizvodi od stakla, plastika i proizvodi od plastike, drugi materijali, ujedno zagađivači otpada (baterije, limenke, metal, lijekovi), spremnici za odlaganje otpada. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – univerzalni dizajn oznaka na spremnicima za odlaganje otpada – vizualna podrška pri objašnjavanju postupka odvajanja otpada – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u radu – posebnu pažnju posvetiti učenicima koji se oralno stimuliraju ili jedu nejestive predmete.
slika: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja nastavnog predmeta Radnog odgoja u dobnoj skupini od
do
godine – grafički prikaz Odgojno-obrazovni ishodi dobne skupine od
do
godine A. Senzoričko-didaktička priprema Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.2.
čenik razlikuje predmete prema boji, veličini i teksturi. – razlikuje predmete prema obliku – uparuje predmete istog oblika – manipulira različitim materijalima za oblikovanje – izrađuje jednostavna geometrijska tijela – reproducira različite geometrijske oblike prema predlošku – izdvaja predmete prema zadanim karakteristikama i obilježjima – uparuje predmete iste boje – razvrstava skup predmeta prema boji – razlikuje predmete po veličini – uparuje predmete iste veličine – razvrstava predmete prema veličinama (veliko/malo) – izdvaja predmete iste teksture Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – uporaba različitih didaktičkih materijala iz neposredne okoline učenika – služenje materijalima za oblikovanje – razlikovanje, uparivanje i razvrstavanje predmeta prema zadanim karakteristikama i obilježjima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilikom izvršavanja navedenih aktivnosti potrebno je pružiti podršku (vizualna podrška, verbalna uputa, fizičko vođenje) učeniku prema njegovim individualni potrebama i mogućnostima za svaku etapu rada te osigurati dovoljno vremena između njihova izvršavanja – koristiti se predmetima iz neposredne okoline učenika – pratiti princip zornosti u radu – obratiti pozornost na individualne specifičnosti učenika (senzoričke poteškoće, poteškoće vizualnog procesuiranja i sl.) te sukladno tome prilagoditi radni materijal – koristiti se različitim metodama poučavanja u odgojno-obrazovnom radu. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.2.
Učenik izvodi jednostavne manipulativne aktivnosti. – pravilno se koristi osnovnim priborom za rad (škare, kistovi, čekić...) – manipulira predmetima različite vrste materijala i teksture – izrađuje zadane elemente prema modelu – reproducira elemente pomoću različitih materijala za oblikovanje – reže precizno prema zadanom obrascu različite vrste materijala – lijepi materijal prema zadanom modelu – izvršava različite aktivnosti nizanja većih i manjih predmeta (primjerice, niže veće ringove na špagu, niže perle na traku) – povezuje elemente zakretanjem i okretanjem (primjerice, navodi maticu na vijak, čep na bocu) – pravilno udara čekićem predmete različite veličine – manipulira osnovnim radnim priborom i didaktičkim materijalom Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osnovni pribor za rad (škare, kistovi, ljepila, čekić, matice, vijak...) – manipulacija i služenje predmetima različite vrste materijala i teksture – aktivnosti nizanja, rezanja i lijepljenja različitih vrsta materijala prema zadanom obrascu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osigurati sigurno radno okružje za učenika – koristiti se različitim metodama poučavanje sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u odgojno-obrazovnom radu – omogućiti učeniku specijaliziran radni pribor prilagođen njegovim individualnim potrebama i mogućnostima (zaštitne škare, gumeni čekić...) – prilagoditi didaktički materijal manipulativnim sposobnostima učenika – tijekom provedbe radnih aktivnosti pružati verbalnu podršku učenicima (učitelj opisuje aktivnosti koje se provode). Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO A.2.
Učenik izvršava radne zadatke prema različitom stupnju složenosti. – od ponuđenih zadataka bira zadatak primjerene razine složenosti – uz primjerenu razinu podrške određuje etape radnog zadatka – izvršava radni zadatak prema zadanim etapama rada – slijedi etape rada u pripremljenim zadatcima Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – praktične vještine. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – sve aktivnosti koje se preporučuju za usvajanje navedenog ishoda prilagoditi sposobnostima i mogućnostima učenika te, ako je potrebno, podijeliti ih na manje etape rada – prilikom izvršavanja navedenih aktivnosti potrebno je pružiti podršku (vizualna podrška, verbalna uputa, fizičko vođenje) učeniku prema njegovim individualnim potrebama i mogućnostima za svaku etapu rada te osigurati dovoljno vremena između njihova izvršavanja – osigurati vizualni raspored u radu – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u odgojno-obrazovnom radu. B. Osnovne radne vještine Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.2.
Učenik se koristi osnovnim priborom i alatima za rad. – pravilno odabire potreban pribor i alate za rad kako bi izvršio radni zadatak – priprema pribor i alate za upotrebu – pravilno se koristi osnovnim priborom i alatima za rad – brine se o urednosti radnog pribora i alata za rad – pravilno odlaže i posprema osnovni pribor i alate za rad – održava prostor za odlaganje pribora i alata za rad urednim – pravilno se služi nekim od osnovnih pribora i alata za rad Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – priprema, korištenje i održavanje osnovnog pribora i alata za rad. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osigurati učeniku sigurno radno okružje – obratiti pozornost na učenike kod kojih je prisutna potreba za oralnom stimulacijom te poduzeti određene mjere zaštite tijekom radnog procesa – omogućiti učenicima kojima je to potrebno prilagođen pribor i alate za rad – prilagoditi razna didaktička sredstva manipulativnim sposobnostima učenika – osigurati učeniku vizualnu podršku u radu – tijekom provedbe radnih aktivnosti pružati verbalnu podršku učenicima (učitelj opisuje aktivnosti koje se provode) – prilikom izvršavanja navedenih aktivnosti potrebno je pružiti podršku (vizualna podrška, verbalna uputa, fizičko vođenje) učeniku prema njegovim individualni potrebama i mogućnostima za svaku etapu rada te osigurati dovoljno vremena između njihova izvršavanja – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.2.
Učenik se koristi različitim materijalima u radu. – imenuje i/ili pokazuje različite materijale za rad – izdvaja potrebne radne materijale za izradu ukrasnoga ili uporabnog predmeta od ostalih – ispravno upotrebljava različite vrste materijala u radu – pravilno odlaže ostatke radnog materijala nakon upotrebe – pravilno upotrebljava nekoliko različitih materijala u radu Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – radni materijali za manualnu manipulaciju i oblikovanje: tijesto, plastelin, glina, glinamol, različite mase za modeliranje – papirnati materijali: papir, hamer-papir, karton, salvete / ukrasni papir – prirodni radni materijali: spužva, vuna, drvo, prirodne vrste tekstila – ostali radni materijali: različite vrste boja, ljepilo, ljepljive vrpce, ukrasne trake i vrpce i sl. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osigurati primjeren radni materijal prema individualnim sposobnostima i interesima učenika – prilagoditi različite radne materijale prema individualnim potrebama učenika kod kojih su prisutne senzorne teškoće – obratiti pozornost na učenike kod kojih je prisutna potrebna za oralnom stimulacijom te sukladno tome osigurati sigurno radno okružje – sve aktivnosti preporučene za usvajanje navedenog ishoda prilagoditi sposobnostima i mogućnostima učenika te, ako je potrebno, podijeliti ih na manje etape rada – zorno prikazati sve aktivnosti koju su navedene za usvajanje ishoda – omogućiti učeniku učenje prema zadanom modelu – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u radu (fizičko vođenje, verbalna uputa, usmjeravanje). Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.2.
Učenik primjenjuje osnovne radne tehnike. – izdvaja osnovnu radnu tehniku za izradu zadanog predmeta od ponuđenih – opisuje odabranu radnu tehniku – navodi osnovne elemente ili etape izdvojene radne tehnike – pravilno prati etape rada tijekom radnog procesa – primjenjuje osnovne mjere zaštite na radu – pravilno primjenjuje zadanu tehniku tijekom radnog procesa Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – izdvajanje osnovne radne tehnike za izradu zadanog predmeta (primjerice, učenik iz ponuđenih slika ili fotografija radnih tehnika pokazuje onu koja je potrebna za izradu zadanog predmeta) – navođenje osnovnih elemenata ili etapa radne tehnike (učenik izdvaja vizualne kartice, slike ili fotografije osnovnih elemenata zadane radne tehnike poput vizualnih prikaza otvaranja boje, izlijevanja boje u posudu, bojenje materijala i sl.) – primjenjivanje osnovnih mjera zaštite u radu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – zadane aktivnosti prilagoditi razvojnom stupnju te mogućnostima, sposobnostima i interesima učenika – vizualno pratiti slijed aktivnosti (uporaba vizualnog rasporeda u radu) – pružiti učeniku potrebnu razinu podrške te, ako je potrebno, fizički voditi ili usmjeravati učenika – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO B.2.
Učenik izrađuje ukrasne i uporabne predmete različite namjene. – priprema radno mjesto i prostor za rad – odabire potreban radni pribor i/ili radni alat za izvršavanje radnog zadatka – odabire prikladne materijale za izradu ukrasnoga ili uporabnog predmeta – odabire prikladne radne tehnike za izradu ukrasnoga ili uporabnog predmeta – obrađuje jednostavnim tehnikama materijal za izradu ukrasnoga ili uporabnog predmeta – jasno prati verbalnu uputu u radu – pravilno prati etape rada kako bi izvršio radni zadatak – čisti i posprema osnovni pribor i materijale za rad – održava radno mjesto urednim – uz primjerenu razinu podrške izrađuje ukrasni ili uporabni predmet različite namjene Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pripremanje radnog mjesta i prostora za rad – priprema radnog pribora, alata i materijala za izvršavanje radnoga zadatka – različiti postupci obrade osnovnih materijala za rad (obrada papira, kartona, vune, drva...) – usvajanje osnovnih mjera zaštite na radu. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – osigurati učeniku sigurno radno okružje – prilagoditi razinu složenosti aktivnosti i radnih zadataka prema sposobnostima i mogućnostima učenika s teškoćama u razvoju – jasno definirati etape radnih aktivnosti potrebnih za izvršenje radnog zadatka – omogućiti učeniku učenje prema prikazanom modelu – omogućiti učeniku vizualnu podršku prikaza aktivnosti potrebnih za izvršenje radnog zadatka – ako je potrebno, omogućiti kraći odmor između etapa izvršenih radnih zadataka ili radnih aktivnosti – omogućiti učeniku s teškoćama u razvoju dovoljno vremena za izvršenje radnog zadatka ili aktivnosti – omogućiti učenicima sa senzornim poteškoćama posebne uvjete rada, primjerice, uporabu slušalica za zaštitu od buke, prilagodbu osvjetljenja, uporabu zaštitnih rukavica – tijekom provedbe radnih aktivnosti pružati verbalnu podršku učenicima (učitelj opisuje aktivnosti koje se provode) – poticati učenika na samostalnost prilikom izrade ukrasnih i uporabnih predmeta različite namjene – poticati učenika na urednost tijekom radnoga procesa – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u radu. C. Briga o okolišu i zbrinjavanje otpadnih materijala Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.2.
Učenik izvršava jednostavne radnje održavanja vanjskog prostora škole (prikupljanje otpada, skupljanje lišća, održavanje betonskih površina). – priprema potreban pribor i alate – prati etape rada – skuplja uvelo lišće – odlaže lišće na previđeno mjesto – prikuplja otpad i smeće na vanjskom prostoru škole – razvrstava otpad od smeća – odlaže otpad u reciklažu – čisti korišteni pribor i alate – sprema pribor u spremište ili ormar – obavlja osnovne higijenske postupke nakon završenog posla (pranje ruku) – izvršava jednu od četiri aktivnosti održavanja vanjskog prostora škole (prikupljanje otpada, skupljanje lišće, održavanje betonskih površina, razvrstavanje otpada) Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – školski okoliš, smeće i otpad, razlikovanje i postupak reciklaže, razvrstavanje otpada, čišćenje i održavanje vanjskog prostora škole. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prije samog postupka tehnikom video modelinga uputiti učenike u postupak – koristiti se demonstracijom i vođenim poučavanjem kao glavnim izvorima poučavanja – sekvencionirana vizualna podrška; koraci u postupku pripreme, sadnje i sijanja – planiranje pauza u radu koji se sastoji od više koraka – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u radu – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – osigurati učeniku podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – posebnu pažnju posvetiti učenicima sa senzoričkim teškoćama (služenje zemljom) – za osjetljive učenike pripremiti rukavice ili dodatni pribor kako učenik ne bi bio u kontaktu sa zemljom – pripremiti zaštitne pregače za učenike koji izbjegavaju zaprljati odjeću ili im to stvara preveliki nemir i frustraciju – posebnu pažnju posvetiti učenicima koji se oralno stimuliraju ili jedu nejestive stvari. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.2.
Učenik sadi i/ili sije bilje (ukrasno ili uporabno) u lončanice, povišene gredice ili školski vrt. – razlikuje sjeme i sadnicu – imenuje neke alate i strojeve potrebne za obradu, sijanje i sadnju bilja – priprema potreban alat, pribor i zemlju za sadnju ukrasnog bilja ili sijanje začinskog bilja – pravilno se koristi priborom za sadnju (klin, kopačicu, lončanicu) – bira odgovarajuću lončanicu za sadnju – priprema zemlju za sijanje začinskog bilja – obrađuje zemlju za sijanje bilja – brine se o vlastitoj i sigurnosti drugih učenika pri rukovanju alatima – čisti prostor nakon završenoga posla – sadi ili sije bilje u lončanice, povišene gredice ili školski vrt Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – alati i strojevi za sijanje i sadnju, priprema tla za sijanje i sadnju, priprema sadnica za sadnju, zaštita na radu pri obradi tla, sijanju i sadnji bilja, čišćenje prostora nakon pripreme, sijanja i sadnje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – fotografije sjemenja i sadnica – poučiti učenike razlikama – prije samog postupka, tehnikom video modelinga uputiti učenike u postupak – koristiti se demonstracijom i vođenim poučavanjem kao glavnim metodama poučavanja – pripremiti područje rada; zaštiti pod gdje se sadi bilje u lončanice, voditi učenike tijekom postupka – sekvencionirana vizualna podrška; koraci u postupku pripreme, sadnje i sijanja – planiranje pauza u radu koji se sastoji od više koraka – koristiti se različitim metodama poučavanje sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – osigurati učeniku primjerenu razinu podrške u radu – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – osigurati učeniku podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – posebnu pažnju posvetiti učenicima sa senzoričkim teškoćama (služenje zemljom) – za osjetljive učenike pripremiti rukavice ili dodatni pribor kako učenik ne bi bio u kontaktu sa zemljom – pripremiti zaštitne pregače za učenike koji izbjegavaju zaprljati odjeću ili im to stvara preveliki nemir i frustraciju – posebnu pažnju posvetiti učenicima koji se oralno stimuliraju ili jedu nejestive stvari – povezati aktivnosti sijanja i sadnje s obilježavanjem prigodnih datuma u godini (Sv. Lucija – sijanje pšenice, sadnja cvijeta za Majčin dan) – aktivnost je moguće povezati sa rutinom nekoga nastavnog dana, primjerice, nakon užine dio učenika posprema učionicu dok drugi dio učenika zalijeva biljke. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.2.
Učenik izvršava jednostavne radnje održavanja školskog vrta (okopavanje, uklanjanje korova). – prati etape rada – uzima potreban alat iz spremišta – pravilno se koristi alatima za rad – razlikuje korov i sadnicu – uklanja korov iz vrta ili posude s cvijećem – zalijeva sadnice i bilje – označava mjesto sijanja biljke – čisti prostor vrta nakon završenog posla – čisti pribor za rad – posprema pribor za rad u skladište ili ormar – brine se o vlastitoj sigurnosti drugih učenika za vrijeme sijanja i sadnje – izvršava jednu do tri radnje (okopavanje, uklanjanje korova, zalijevanje) održavanja vrta Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – školski vrt, alati i pribor za održavanje školskog vrta, održavanje školskog vrta: zalijevanje, okopavanje, uklanjanje korova, zaštita i sigurnost na rad. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – fotografije korova, upoznati učenike s izgledom korova – prije samog postupka, tehnikom video modelinga uputiti učenike u postupak – koristiti se demonstracijom i vođenim poučavanjem kao glavnim metodama poučavanja – univerzalni dizajn oznaka posađenog i posijanog bilja – vizualne oznake (vrpce, drveni stupići) mjesta okopavanja – oznake za korov koji treba počupati – sekvencionirana vizualna podrška: koraci u postupku pripreme, sadnje i sijanja – planiranje pauza u radu koji se sastoji od više koraka – koristiti se različitim metodama poučavanja sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – osigurati učeniku podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – posebnu pažnju posvetiti učenicima sa senzoričkim teškoćama (služenje zemljom) – za osjetljive učenike pripremiti rukavice ili dodatni pribor kako učenik ne bi bio u kontaktu sa zemljom – pripremiti zaštitne pregače za učenike koji izbjegavaju zaprljati odjeću ili im to stvara preveliki nemir i frustraciju – posebnu pažnju posvetiti učenicima koji se oralno stimuliraju ili jedu nejestive stvari – povezati aktivnosti sijanja i sadnje s obilježavanjem izmjene godišnjih doba ili obradom tema i poslova u vrtu sukladno godišnjem dobu – dobivenim proizvodima iz školskog vrta moguće je koristiti se za pripremu jednostavnih priloga ili salata te slastica na nastavi domaćinstva. Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« PP SK RO C.2.
Učenik se brine o zaštiti okoliša. – prikuplja otpadne materijale nakon izvršavanja aktivnosti pripreme, sadnje i održavanja bilja i vrta – prikuplja otpad i smeće iz neposrednog okružja – sortira prikupljeni otpad od smeća – priprema otpad za postupak reciklaže – sudjeluje u zajedničkim akcijama brige o okolišu na razini škole – sudjeluje u obilježavanju značajnih datum za očuvanje okoliša (Dan voda, Dan planeta Zemlja, Dan biološke raznolikosti) – izvršava jednu od tri radnje brige o otpadu i sudjeluje u obilježavanju značajnih datuma Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – aktivnosti brige o okolišu i otpadni materijal, razdvajanje otpada i smeća, razvrstavanje otpada za reciklažu, obilježavanje prigodnih datuma (Dan voda, Dan planeta Zemlje, Dan biološke raznolikosti). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – metodom demonstracije prikazati postupak odvajanja otpada – vizualna podrška: vizualne oznake na spremnicima za odlaganje otpada – sekvencionirana vizualna podrška: koraci u postupku prikupljanja, odvajanja, sortiranja otpada – planiranje stanki u radu koji se sastoji od više koraka – koristiti se različitim metodama poučavanje sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika – uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način – osigurati učenicima podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju – podrška učenicima u interakciji s drugim učenicima – zadatke prilagoditi komunikacijskim, intelektualnim i motoričkim mogućnostima učenika.
slika: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja nastavnog predmeta Radni odgoj u dobnoj skupini od
do
godine E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Nastavni predmet Radni odgoj povezan je s gotovo svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i nastavnim predmetima. Nastavni predmet ima integrativnu ulogu jer sadržaji i aktivnosti različitih predmeta mogu biti objedinjeni u sadržajima i aktivnostima učenja i poučavanja. Naglašena je povezanost s odgojno-obrazovnim područjima, predmetnim kurikulima matematičkih vještina, komunikacije, socijalizacije te skrbi o sebi s posebnim naglaskom na primjenjivost u svakodnevnom životu i radu. Osobita je veza predmetnih područja Radnog odgoja i Izobrazbe u obavljanju poslova; ona se logično nastavljaju u predmetnim područjima Izobrazbe u obavljanju poslova s ciljem potpune integracije i inkluzije učenika u društvo i rad. Predmetna područja Radnog odgoja priprema su za specifične radne zadatke predmetnih područja Izobrazbe u obavljanju poslova. Cilj je zadržavanje naučenih te integracija i razvoj specifičnih radnih i životnih vještina učenika. Moguće je korelacijski povezati gotovo sve međupredmetne teme s predmetnim kurikulom Radni odgoj prilagodbom sadržaja i metoda rada u skladu s mogućnostima i interesima učenika. Značajnija povezanost utvrđena je s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Održivi razvoj, Poduzetništvo te Upotreba komunikacijske i informacijske tehnologije. Temelj ostvarivanja ishoda teme Osobni i socijalni razvoj povezan je s razvijanjem vlastite slike o sebi i samopoštovanjem. Poseban je naglasak na razvijanju socijalnih i komunikacijskih vještina te odgovornog ponašanja prema sebi i drugima u zajednici. Očekivanja teme Učiti kako učiti ostvaruju se integrirano s gotovo svim ishodima predmetnog kurikula Radni odgoj, dok su ishodi vezani uz temu Poduzetništvo usmjereni na poticanje učenika na preuzimanje aktivnije uloge prilikom uključivanja u aktivnosti kreativno-proizvodnog rada. Povezanost s ishodima teme Uporaba komunikacijske i informacijske tehnologije usmjerena je na razvijanje pozitivnog stava učenika prema asistivnoj tehnologiji. Povezivanje tema Radnog odgoja i tema Uporaba komunikacijske i informacijske tehnologije potiče učenika na uporabu visokotehnoloških pomagala u svakodnevnom životu, njihovu primjenu za asistenciju, podršku i izvršavanja zadatka. F. Učenje i poučavanje predmeta radni odgoj Učenje i poučavanje predmeta Radni odgoj slijedi interes i potrebe djeteta, radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda planiranih nastavnim kurikulom. Cilj nastavnog predmeta uvesti je učenika u svijet usvajanja vještina i svladavanja jednostavnih radnih zadataka. Nastavni predmet osmišljen je tako da ontogenetski oponaša uredan razvoj učenika te kao preduvjet stavlja regulaciju senzornih inputa i regulaciju ponašanja s obzirom na senzorne podražaje koje učenik prima iz okoline. Senzorno reguliran učenik zatim svladava jednostavne zadatke koji obuhvaćaju manipulaciju objektima i alatima za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta. Posebnu pozornost pridajemo održivom razvoju i brizi za okoliš, postupku odvajanja i recikliranja otpada te njegovu ponovnom korištenju. Slijedeći potrebe, dob i mogućnosti lokalne zajednice, učitelj bira pribor, materijale i izvore koje će učenicima prezentirati i s njima izraditi. Iskustva učenja Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi nastavnog predmeta Radni odgoj postavljeni su tako da sustavnim, cjelovitim pristupom učenju i poučavanju potiču i razvijaju učenikove generičke kompetencije. Zadatci nastave uključuju senzornu regulaciju, manipulaciju tijelom i svrhovitu motorički akciju, manipulaciju predmetima, izradu ukrasnih i uporabnih predmeta te obrazovanje za održivi razvoj brigom o okolišu. Učenici razvijaju motoričke, senzoričke, praktične i socijalne kompetencije koje im omogućuju aktivniju ulogu u usvajanju vještina i kompetencija koje im stvaraju preduvjete i temelj za nastavak školovanja u nastavnom predmetu Radni odgoj. Poučavanje učenika započinje u prirodnom okružju izlaganjem senzoričkim podražajima i provjerom hipo i hiperosjetljivosti učenika na senzoričke podražaje. Važno je poštovati osobitosti učenikove teškoće pri izlaganju senzoričkim podražajima te tempo poučavanja prilagoditi učeniku. Sadržaje učenja i poučavanja treba popratiti senzoričkim podražajima te izvoditi u početnom obrazovanju učenika (dobne skupine od
do
godine) kako bi se stekli preduvjeti za manipulaciju predmetima i planiranim motoričkim akcijama. Učenje i poučavanje mora biti stupnjevito i slijediti razvojno-funkcionalnu liniju kako bi učenici u starijim dobnim skupinama mogli sudjelovati i samostalno izrađivati ukrasne i uporabne predmete. Potrebno je osigurati učenicima puno iskustvenog učenja, praktičnog rada i vođenoga, strukturiranog i prilagođenog didaktičko-metodičkog rada kako bi učenici dobili dobre temelje za razvoj složenijih vještina rukovanja alatima, priborom i materijalima za rad. Briga o okolišu i obrazovanje za održivi razvoj preduvjeti su ekonomičnoga, ciljanog i ekološkog korištenja materijalima i resursima lokalne zajednice i zemlje općenito. Učenici će naučiti uzgajati i proizvoditi voće, povrće i začinsko bilje te održavati sobno bilje. Tako se stječu preduvjeti za ugodno življenje te učenicima otkriva potencijal proizvodnje hrane. Ovaj važan čimbenik odgojno-obrazovnog rada preporučuje se povezati s lokalnom zajednicom te poticati proizvodnju povrća, voća i začinskog bilja koje je lokalno dostupno i tipično za to područje. Uloga učitelja Usvajanje ishoda kurikula učitelj planira na temelju prikupljenih informacija o vještinama učenika i razinama njegovih strategija učenja. Uz to, svojim inicijalnim praćenjem dopunjava spoznaje o jakim stranama učenika, njegovim potrebama i interesima u odnosu na sve važne komponente daljnjeg osposobljavanja u predmetu Radni odgoj, kao što su, primjerice, senzorička preosjetljivost ili premala osjetljivost, služenje predmetima i ciljana motorička akcija, upotreba IKT-a, snalaženje u suradničkim oblicima rada, samostalnost, potrebno vrijeme za rad i odmore, pamćenje i primjena naučenog. Na osnovu prikupljenih podataka, učitelj prema potrebi nadograđuje postupke podrške za pojedinog učenika u metodama i aktivnostima učenja i vrednovanja u odnosu na perceptivnu, govornu i spoznajnu prilagodbu ili prilagodbu zahtjeva. Prije poučavanja učitelj može odgovoriti na neka od pitanja: – koji je cilj odabranog ishoda – kojim će funkcijama i svrsishodnim vještinama ovaj cilj poučiti mojeg učenika – kako poboljšavam učenikove vještine – koje su strategije podrške potrebne za uspješno usvajanje vještina. Prema utvrđenim potrebama učenika, učitelj usklađuje način predstavljanja sadržaja i razinu složenosti planiranih aktivnosti, daje smjernice za rad i potiče učenika na jednostavno istraživanje, postavljanje pitanja, nudi mu praktične vježbe uz podršku u metodama rada. Važno je da učitelj u usvajanju sadržaja učenja i planiranih ishoda potiče učenika na razvijanje temeljnih (senzorička obrada, svrsishodna motorička akcija, cilju usmjereno djelovanje) i specifičnih vještina (zaštita na radu, obrada materijala i pedagoški neoblikovanih materijala). Usvajanje planiranih odgojno-obrazovnih ishoda učenja, učitelj može planirati primjenjujući različite metode uz postupke podrške, kao što su: – praktične aktivnosti (vježbe) – učenje unutar provedbe projekta – situacijsko učenje iz neposredne stvarnosti – videoprikazi stvarnosti (situacijsko učenje vezano uz korištenje različitim videosadržajima i/ili animacijama kojima učenici stječu uvid u autentične tehničko-tehnološke situacije) – uslužno učenje (uključivanje učenika u učeničku zadrugu, radionice s tipičnim vršnjacima u zajednici). Značajno je da u cjelokupnom procesu učenja, poučavanja i vrednovanja učitelj razmjenjuje dojmove s učenicima o razini njihova zadovoljstva u provedenim radnim procesima, poteškoćama na koje su naišli u izradi predmeta, savjetuje ih i prati te im pruža podršku u socijalnome, emocionalnom i spoznajnom rastu. Materijali i izvori Nastava se, u pravilu, izvodi u za to predviđenoj učionici, iznimno, ako škola ima tu mogućnost, neki se sadržaji mogu izvoditi u radionici. Povremeno poučavanje u prostoriji radionice kod učenika će razviti navike i vještine potrebne za uspješniji nastavak obrazovanja unutar predmeta Izobrazba u obavljanju poslova. Dio nastavnih sadržaja moguće je obraditi neposrednim iskustvom u vanjskom prostoru škole ili lokalnih OPG-ova s kojima će škola ostvariti suradnju. Opremljenost učionice i radionice uvjet je za stjecanje kompetencija učenika usvajanjem ključnih sadržaja zadanih odgojno-obrazovnim ishodima. Poželjno je da učionica bude opremljena priborom i alatima za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta, učionica treba imati specifična didaktička pomagala, lopte, različita senzorička igrala i izvore različitih senzoričkih poticaja te informacijsko-komunikacijsku tehnologiju koja će omogućiti učenje i poučavanje. Predlaže se sljedeća oprema primjerena za siguran rad u školi: – didaktički materijali i igrala – senzorička igrala i izvori različitih podražaja – mase za modeliranje, pedagoški neoblikovan materijal za izradu ukrasnih i uporabnih predmet, drvo – pribori i alati za rezanje i oblikovanje – alati potrebni za sadnju i održavanje sobnog bilja i vanjskog dijela škole – stolna ili prijenosna računala (različiti programi za crtanje, dokumentiranje i upravljanje) – ormarić prve pomoći – računalo, projektor i platno – kompleti zaštite na radu, osobna zaštitna oprema, upute za rad na siguran način. Izvori znanja su radni materijali, igrala, specifična senzoričko-didaktička oprema i sva neposredna sredstva koja se upotrebljavanju pri učenju i poučavanju Radnog odgoja. Za razvoj kompetencija učenika, školski sustav i škole kao institucije osiguravaju primjerene prostorne i materijalne uvjete. Okružje Okružje učenja specifičnih vještina nastavnog predmeta Radni odgoj omogućit će učeniku razvoj socijalnih vještine, suradničkog odnosa s vršnjacima i mogućnost rada u lokalnoj zajednici putem projektnog učenja u neposrednom okružju. Dužnost je učitelja ostvariti sigurno okružje prema standardima zaštite na radu. Sadržaji nastave trebaju bit raznovrsni, primjenjivi u lokalnoj zajednici i u skladu s mogućnostima učenika kako bi osigurali jednaku participaciju svih učenika pri izvedbi svih ili dijela odgojno-obrazovnih ishoda. Potrebno je voditi brigu o senzornoj osjetljivosti učenika i količini podražaja u okružju. Također je potrebno voditi se načelima razumne prilagodbe okružja koja omogućuje najveći stupanj samostalnosti učenika. Određeno vrijeme Nastavni predmet Radni odgoj održava se unutar satnice od 2 sata tjedno u odgojno-obrazovnim skupinama učenika dobne skupine od
do
godine, odnosno 4 sata tjedno za odgojno-obrazovne skupine učenika dobne skupine od
do
godine. Preporučuje se nastavu izvoditi u dvosatu kako bi se osiguralo dovoljno vremena za izvršavanja zadataka nastave s obzirom na to da se radi o radnim aktivnostima. Vrijeme potrebno za ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda unutar pojedinog područja određuje učitelj, ovisno o interesu i mogućnostima učenika, materijalno-prostornim uvjetima i specifičnim potrebama učenika. Preporuka je da se sadržaji povezani s ishodima zaštite i sigurnosti pri obavljanju radnih zadataka izvode na početku nastavne godine radi usvajanja znanja i vještina potrebnih za sigurno obavljanje radnih zadataka, vlastitu zaštitu kao i zaštitu ostalih učenika. Ishodi predmetnog područja A predstavljaju temelj poučavanja i potrebno je služiti se različitim prilagodbama poučavanja, fizičkom podrškom i vođenjem kako bi učenici razvili specifične vještine. Pri poučavanju ishoda predmetnog područja A potrebno je paziti na funkcionalnost ciljeva i zadataka prema učenicima. Ishodi predmetnog područja B obrađuju se neprekidno tijekom cijelog obrazovanja učenika. Važno je kod učenika stupnjevito i neprekidno razvijati radne vještine i pripremati učenika za svijet rada. Ishodi predmetnog područja C usmjereni su na zaštitu okoliša i poučavanje učenika za održivi razvoj. Preporuka je ishode obilježavati prigodno i neprekidno kako bi se osigurala učenikova uključenost u održivi razvoj. Grupiranje učenika Poučavanje učenika u nastavnom predmetu Radni odgoj zahtjeva posebnu brigu koja dolazi iz zahtjeva nastave i odnosi se na sigurnost učenika. Nastavni sadržaji obuhvaćaju rukovanje različitim priborom i alatima te je posebnu pozornost potrebno posvetiti zaštiti učenika. U početnom poučavanju, kada učenika izlažemo različitim senzornim podražajima, pažnju valja usmjeriti na potrebe učenika. Specifične potrebe mogu biti, primjerice, specifična senzorička funkcioniranja (oštećenje vida) ili senzorna hipo/hiper osjetljivost. Prednost poučavanja može biti mali broj učenika unutar razredne skupine, ali valja voditi brigu o interesima učenika ili primarnoj teškoći učenika (primjerice, učenici s autizmom). Sigurnosni uvjeti rada postižu se uporabom različitih pomagala i prilagođenih alata uz vođenje nedovoljno obučenih učenika. G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Vrednovanje postignuća učenika s teškoćama u razvoju integrativni je dio procesa učenja i poučavanja. Ono podrazumijeva sustavno prikupljanje podataka tijekom procesa učenja te praćenje razvoja znanja, vještina i sposobnosti učenika. Kriteriji vrednovanja određuju se inicijalnom procjenom individualnih kompetencija, mogućnosti i sposobnosti učenika. Tijekom određivanja kriterija vrednovanja potrebno je posebnu pažnju obratiti i na svrsishodno definiranje svih onih metoda i strategija učenja i poučavanja koji će omogućiti učeniku usvajanje ishoda navedenih kurikulom. Sastavnice vrednovanja Odgojno-obrazovni ishodi okvir su za vrednovanje i ocjenjivanje te svojom strukturom sadržavaju spoznajnu, psihomotoričku i afektivnu komponentu. Spoznajne komponente podrazumijevaju usvajanja osnovnih znanja definiranih predmetnim područjem, određenu razinu razumijevanja te mogućnost primjene u radnom procesu. Preporuka je da učitelj vrednuje spoznajne komponente tijekom sustavnog praćenja učenika prilikom izvođenja radnih zadataka i to u svim etapama rada: od početne senzorno-di

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.