Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačk

Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije NN 154/2024 (30.12.2024.), Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2549 Na temelju članka 13. stavka 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. prosinca 2024. donijela ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE I. Donosi se Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Program mjera iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke. II. Postupci započeti po odredbama Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 119/20.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 17/21.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 99/21.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 137/21.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 88/22.) i Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 28/23.) dovršit će se primjenom odredaba Programa mjera iz točke I. stavka 1. ove Odluke ako je to povoljnije za stranku. III. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 28/23.). IV. Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/24-04/552 Urbroj: 50301-27/27-24-2 Zagreb, 27. prosinca 2024. Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r. PROGRAM MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE 1. PREDMET PROGRAMA MJERA Ovim Programom mjera (u daljnjem tekstu: Program) se, u skladu s odredbama članaka 13. i 14. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23. – u daljnjem tekstu: Zakon), utvrđuju mjere obnove zgrada koje se odnose na obnovu zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća te stambeno zbrinjavanje, na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. 1.1. UVODNI DIO Potres u Zagrebu i okolici dogodio se 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute magnitude M=5,5 po Richteru, te idući u 7 sati i 1 minutu magnitude M = 5,0 po Richteru, a seizmička aktivnost u široj okolici grada nastavila se tako da je do 12. kolovoza 2020. Seizmološka služba, pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zabilježila na području Grada Zagreba 2047 potresa. Potres je bio jačine 5,5 stupnjeva po Richteru – znatno manje od potresa iz 1880. godine, ali i manje od potresa magnitude 6,5 po Richteru koji se prema istraživanjima hrvatskih seizmologa i geologa može dogoditi na medvedničkom rasjednom sustavu. Većina zgrada starijih od 100 godina u centru grada Zagreba su znatno oštećene, a neke zgrade koje nemaju značaj graditeljske baštine morat će se ukloniti jer obnova tako slabe konstrukcije nije isplativa. Olakotna okolnost je da se potres dogodio u nedjelju, u ranim jutarnjim satima kada su bile prazne ulice, škole, vrtići, javne ustanove, stoga je ovaj potres prošao uz minimalne ljudske žrtve. Materijalna šteta je značajna, ali na sreću većina oštećenih građevina može se obnoviti i rekonstruirati kako bi zadovoljile protupotresne propise i izdržale i jače potrese od ovoga potresa. U dijelu potresom zahvaćenih obiteljskih kuća također su nastala znatna oštećenja zbog kojih je jedan dio obiteljskih kuća trenutno neupotrebljiv pa je dio stanovništva smješten u privremeni smještaj. Ovaj potres je potvrdio da bi u slučaju da Grad Zagreb pogodi potres magnitude veće od 6.0 po Richteru, a koji je moguć, za područje Grada Zagreba i okolice posljedice bile katastrofalne. S obzirom na trenutno stanje, znatan dio bolnica, škola, vrtića, kazališta, crkava, muzeja, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća bili bi urušeni do temelja. Veliki vremenski razmaci između katastrofalnih potresa uzrokovali su da je olako zaboravljena potreba prikladne rekonstrukcije starih zgrada za njihov učinkoviti odgovor djelovanju potresa tako da je seizmička gradnja novih i obnova starih građevina svakako jedan od važnih prioriteta budućeg razdoblja. Republiku Hrvatsku su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili novi snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom kod Grada Petrinje. Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a najveći intenzitet procijenjen je da iznosi VIII – IX (osam do devet) stupnjeva EMS ljestvice. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice je ogromna te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene te oštećene. Materijalna šteta prijavljena je i na području Karlovačke županije, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Dana 28. prosinca 2020. u 6:28 sati uređaji Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je M = 5.0 prema Richteru, a intenzitet VII stupnjeva EMS ljestvice. Dana 29. prosinca 2020. u 12:19 sati, uređaji Seizmološke službe zabilježili su razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje (45.4002N, 16.2187E, dubina 11.5 km). Magnituda potresa iznosila je M = 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII – IX stupnjeva EMS ljestvice. Nakon tog potresa uslijedilo je mnogo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Gline, Petrinje i Siska te okolnim naseljima. Došlo je do pada električne mreže, a mnogi objekti su pretrpjeli oštećenja, te u njima nije moguć daljnji boravak. Dana 4. siječnja 2021., na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine«, br. 82/15., 118/18., 31/20., 20/21. i 114/22.), članaka 22. i 54., na prijedlog ministra unutarnjih poslova i nakon analiziranja stanja na terenu, Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu uzrokovanu potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. S obzirom na katastrofalne štete koje su nastale nakon spomenutih potresa, posebice uzimajući u obzir činjenicu da je velik dio stanovništva na pogođenim područjima ostao bez doma, donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20.), te izmjene i dopune tog Zakona koje su objavljene u »Narodnim novinama«, broj 10/21. i »Narodnim novinama«, broj 117/21. Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23.), koji je stupio na snagu dana 23. veljače 2023., prestao je važiti Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/20. i 117/21.). Postupci pokrenuti na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/21. i 117/21.) dovršit će se prema odredbama Zakona, ako je povoljniji za stranku. Zakonom je postavljen uvjet da konstrukcije javnih zgrada budu pouzdane i kod potresa većih i razornijih magnituda čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna jer se žele u budućnosti smanjiti moguća stradavanja, materijalna šteta i gubitak ljudskih života. Minimalno potrebna razina tehničke dokumentacije definira se uvažavajući propise kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, obnova i inspekcijski nadzor građenja, te posebne propise koji utječu na propisivanje ili određivanje uvjeta za gradnju građevina. Ishođenje građevinske dozvole za izvođenje radova obnove zgrada nakon potresa nije predviđeno s obzirom na to da se radi o organiziranoj obnovi u kontroliranim uvjetima, ali se određuje potreba provođenja stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke i po potrebi drugih tehničkih struka, operativnih koordinatora za provedbu obnove po određenim tipovima zgrada u područjima obnove. Kako bi se proces obnove što brže realizirao, potrebna je suradnja s konzervatorskom strukom tijekom projektiranja ako se radi o zgradama koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, kao i u slučaju bilo kakve nejasnoće vezano za povijesne građevine i njihova obilježja unutar kulturno-povijesne cjeline. U procesu cjelovite obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim propisanim zadaćama i kompetencijama. Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban međusobno usklađen inženjerski pristup, s naglaskom na protupotresnu otpornost, kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu. U dosadašnje aktivnosti obnove nakon tih potresa uključili su se brojni ovlašteni inženjeri i arhitekti koji su proveli preliminarne brze preglede prijavljenih oštećenih zgrada. Zakonodavni okvir omogućuje da se korištenjem modernih inženjerskih metoda nađu optimalna rješenja za svaki konkretni slučaj, uvažavajući tehničke, organizacijske i troškovne aspekte obnove, te ispravno konstruiranje građevina sigurnih na potres. Stručnjaci i znanstvenici koji prate i razvijaju najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu te izvođači radova od kojih se očekuje uvažavanje svih tehnoloških rješenja, kao i uključivanje modernih tehnologija tamo gdje se to pokaže razumnim i ekonomičnim, dat će doprinos brzom povratu zgrada oštećenih ovim potresom u punu funkciju. Organizirana obnova i samoobnova prema Zakonu ima primarni i kratkoročni cilj osigurati zdravlje i živote ljudi koji oštećene zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj blizini kao i spriječiti nastajanje daljnjih šteta, te sekundarni, odnosno dugoročni cilj koji se odnosi na cjelovitu obnovu zgrada i urbanu obnovu Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije te Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Ovim Programom utvrđuje se dokumentacija potrebna za provođenje postupaka obnove oštećenih zgrada. 1.2. POJMOVI Osnovni pojmovi u smislu Zakona definirani su člankom 4. Zakona. Osim u Zakonu definiranih pojmova u ovome Programu koriste se i sljedeći pojmovi: Konstrukcija je sklop konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata zgrade koji moraju biti mehanički otporni i stabilni kako bi se osigurala otpornost, uporabljivost i trajnost zgrade. Dimnjak je nekonstrukcijski element zgrade, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala, koji služi za siguran i neometan odvod dimnih plinova, nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje, u vanjsku atmosferu. Konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi zgrade imaju značenje određeno Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: Tehnički propis). Sredstva za nekonstrukcijsku, konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, odnosno gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, gradnju višestambenih odnosno stambeno-poslovnih zgrada, te uklanjanje uništenih zgrada uključuju: geodetske usluge, geotehničke istražne radove, projektiranje, kontrolu projekata, stručni nadzor, izvođenje, operativnu koordinaciju i ostale srodne usluge ovlaštenih inženjera. Sudionici u obnovi su operativni koordinator, projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer te po potrebi i drugi sudionici. 1.3. OBNOVA POTRESOM OŠTEĆENIH ZGRADA Prema člancima 16. do 21. Zakona, oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine: 1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata 2. popravkom konstrukcije 3. pojačanjem konstrukcije 4. cjelovitom obnovom konstrukcije 5. cjelovitom obnovom zgrade i to uz poštivanje sljedećih načela: 1. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako Zakonom nije propisano drukčije. Opisana konstrukcijska obnova zgrade uključuje: pripremne radove uključujući po potrebi i geotehnička ispitivanja, radove demontaže i uklanjanja, zemljane radove povezane direktno s ojačanjem konstrukcije, radove na stabilizaciji ili ojačanju temeljnog tla, radove na obnovi konstrukcije zgrade, građevinske radove uz instalacije, završne zidarske radove, izolaterske radove na razinu prije potresa, krovopokrivačke radove, limarske radove, podne podloge, elektroinstalaterske radove, instalacije vodovoda, kanalizacije i plina te instalacije grijanja i klimatizacije. Obnova zgrada provodi se sukladno rezultatima ispitivanja geomehaničkih karakteristika tla, te prostorno-planskih podloga za obnovu, ako se radi o geomehaničkim pojavama nakon potresa koje su uzrokovale posljedice na nosivost tla 2. vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu zgrade koja nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije 3. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završno-obrtnički radovi 4. oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, na razinu obnove sukladno namjeni zgrade i razredu važnosti, u skladu s Tehničkim propisom. 5. popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanje zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije, cjelovita obnova zgrade, obnova građevinske konstrukcije, gradnja zamjenske obiteljske kuće, gradnja višestambene i stambeno-poslovne zgrade na temelju Zakona, u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatraju se poslovima redovite uprave 6. poslovima redovite uprave u smislu odredbe članka 22. stavka 2. Zakona smatra se odluka suvlasnika o obnovi za popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanju zgrade, popravku konstrukcije, pojačanju konstrukcije, cjelovitoj obnovi konstrukcije, cjelovitoj obnovi zgrade, obnovi građevinske konstrukcije, gradnji zamjenske obiteljske kuće, gradnji višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te isplati novčane pomoći. Tijekom izrade projekata obnove konstrukcije zgrade ovlaštene osobe koje izrađuju projekte (projektanti) obvezne su konzultirati se s podnositeljima zahtjeva oštećenih zgrada. Obnova konstrukcije zgrade provodi se u svemu u skladu s Tehničkim propisom, uvažavajući važeće priloge. Razine obnove za određene županije su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek te inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog inženjerskog saveza. U izradi razina obnove korištena su, osim stručnih znanja, i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama. Na temelju ovoga Programa Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) će u skladu s pravilima o državnim potporama osigurati punu primjenu relevantnih pravila iz područja državnih potpora sukladno Zakonu o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.) u dijelu u kojem se javna sredstva i javne mjere poduzimaju u korist poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost u poslovnoj zgradi. U tu svrhu, Ministarstvo će izraditi program državnih potpora uz ispravnu primjenu pravila o državnim potporama. Do stupanja na snagu Programa na temelju Zakona ostaje na snazi Program dodjele državnih potpora za nadoknadu štete prouzročene potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, klasa: 360-01/21-01/124, urbroj 531-01-03/35-21-4, od 14. lipnja 2021. Za potrebe izvođenja građevinskih radova vezanih za obnovu od potresa sukladno Zakonu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija osigurat će, bez naknade, privremenu regulaciju prometa nužnu za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili pristup gradilištu za dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada. 1.4. UKLANJANJE ZGRADE I GRADNJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE Na temelju Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća,(u daljnjem tekstu: uništena zgrada), a čije uklanjanje se financira sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske. Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade, osim slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne zgrade te se u izradi projekta na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa o gradnji. Obnova zgrada koja se provodi uklanjanjem i/ili gradnjom zamjenskih obiteljskih kuća, provodi se uz poštivanje sljedećih parametara: 1. rješenjem o obnovi provodi se uklanjanje uništene zgrade, koja je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća s obzirom na nosivost tla nakon potresa ili ako je konstrukcija zgrade u takvom stanju da je nije moguće obnoviti. Rezultati mjerenja nosivosti tla i prostorno-planski nalazi stanja nakon potresa uzimaju se u obzir pri projektiranju predloženog rješenja obnove (uklanjanje ili popravak konstrukcije zgrade) 2. rješenjem o obnovi, ako su ispunjeni zakonski uvjeti, provodi se uz uklanjanje obiteljske kuće i gradnja zamjenske obiteljske kuće, uz poštivanje kriterija utvrđenih ovim Programom u odnosu na površinu zamjenske obiteljske kuće 3. uklanjanje uništene zgrade provodi se uz suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade. U slučaju uklanjanja zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara 4. uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi provodi se temeljem članka 38. Zakona. 1.5. PROVEDBA POSTUPKA NABAVE ZA SUDIONIKE U OBNOVI Postupci nabave roba, usluga i radova čija je procijenjena vrijednosti manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, mogu se provoditi sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove iz članka 71. Zakona, a postupci nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova provode se sukladno zakonu kojim se uređuju pravila o postupku javne nabave. U svrhu učinkovitije provedbe nabave u postupcima obnove zgrada oštećenih potresom mogu se obuhvatiti zgrade po geografskoj cjelini, podcjelini odnosno blokovska rješenja. 2. LOKACIJA PODRUČJA NA KOJEM SE PROVODE MJERE OBNOVE ZGRADA Lokacija područja na kojem se provode mjere obnove zgrada po ovome Programu određena je Zakonom, a odnosi se na područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije pogođeno potresom. 3. OPIS ŠTETA NA ZGRADAMA U organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Civilne zaštite Grada Zagreba s velikom pomoći Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Državnog inspektorata, timovi građevinskih stručnjaka volontera započeli su i obavili, u situaciji epidemije uzrokovane širenjem bolesti COVID-19 i propisanim mjerama zaštite Stožera civilne zaštite, brze preglede oštećenih zgrada na terenu u cilju utvrđivanja stupnja oštećenja zgrada u odnosu na zaštitu života i imovine, odnosno određivanja je li zgrada uporabljiva, neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva. Građevinski stručnjaci pregledom na terenu, na temelju uočenih oštećenja, procjene ponašanja konstrukcije u slučaju ponovljenog potresa i procjene rizika, dodjeljuju jednu od ponuđenih kategorija uporabljivosti. Ocjena se može odnositi na cijelu zgradu ili na pojedini dio zgrade, a pregled ne uključuje pregled instalacija niti statički elaborat zgrade. Preliminarnim vizualnim pregledima zgrada te označavanjem uporabljivosti zgrada (zelena, žuta i crvena boja), svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade, a sve usklađeno s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-98. Prema klasifikaciji uporabljivosti, oštećene zgrade su razvrstane u šest kategorija: 1) N1 – Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova susjedne građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi. 2) N2 – Neuporabljivo – zbog oštećenja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova oštećene građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi (posebice s obzirom na veliki broj ponavljanja potresa). 3) PN1 – Privremeno neuporabljivo (u potpunosti ili djelomično) – potreban detaljan pregled. Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja. Nosivost zgrade je djelomično narušena. Ne preporučuje se boravak u zgradi, odnosno građani u takvoj zgradi borave na vlastitu odgovornost. Kraći boravak u zgradi je moguć, uz savjete građevinskog stručnjaka koji se odnose na potrebne mjere i ograničenje boravka. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti. 4) PN2 – Privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije (upotrebljiva nakon kratkoročnih intervencija). Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja, ali se ne može upotrebljavati zbog potencijalne opasnosti urušavanja pojedinih elemenata sa same zgrade. Građevinski stručnjak utvrđuje hitne mjere intervencije i daje upute korisnicima. Dok se ne provedu mjere, zgrada ili njezin dio nije uporabljiv (primjerice krovište). Privremena neupotrebljivost može se odnositi samo na neke dijelove građevine. 5) U1 – Uporabljivo bez ograničenja – Zgrada se može upotrebljavati. Zgrada nema oštećenja ili ima mala oštećenja koja ne predstavljaju opasnost za nosivost i uporabljivost zgrade. 6) U2 – Uporabljivo s preporukom – zgrada se može upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima gdje postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se može koristiti bez ograničenja. U postupku izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada provest će se detaljni pregled zgrade (što uključuje vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije i po potrebi istražne radove) te će način obnove oštećenih zgrada ovisiti o ocjeni projektanta. 3.1. TIPOLOGIJA OŠTEĆENJA Prema preliminarnim informacijama timova inženjera koji su nakon potresa pregledali zgrade i ocijenili uporabljivosti istih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije vidljiva je tipologija konstrukcijskih oštećenja, te se uglavnom radi o:

1. a)otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti nekonstrukcijskih elementa (dimnjaci, fasadni ukrasni elementi i sl.) koji svojim padom nanose oštećenja na pokrovu i omogućavaju prodor vode i daljnja oštećenja ili direktno oštećuju konstrukcijske elemente
2. b)otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcijskih elemenata koji u bitnome ugrožavaju stabilnost zgrade (zabatni zidovi, nadozidi, zidani stupovi, dijelovi zidova između/ispod prozora, svodovi, stropovi, stubišta i sl.). Među te elemente ubrajaju se i oštećena krovišta koja nerijetko zbog urušavanja pojedinih nosivih zidova (koji su nosili drvene grede) postaju nestabilna
3. c)upitnoj mehaničkoj otpornosti i stabilnosti u cijelosti. 3.2. PODACI O PREGLEDIMA OŠTEĆENIH GRAĐEVINA Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet osnovao je u siječnju 2021. podružnicu Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (u daljnjem tekstu: HCPI) koja, u okviru svojih djelatnosti, organizira i provodi preglede oštećenih građevina nakon djelovanja potresa. Aktivnosti se provode u suradnji/sklopu rada udruge Hrvatski centar za potresno inženjerstvo – interventna služba (u daljnjem tekstu HCPI-IS) koja je osnovana u listopadu 2021. s ciljem da okuplja sve stručne dionike u području potresnog inženjerstva. HCPI uspostavlja, održava i unaprjeđuje informacijski sustav koji sadrži podatke o obavljenim pregledima oštećenih građevina a prema klasifikaciji uporabljivosti oštećenih građevina kako je prethodno navedeno u točkama 3. i 3.1. ovoga Programa. Sredstva za obavljanje djelatnosti HCPI osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske te su podaci koje sadrži navedeni informacijski sustav u digitalnom obliku dostupni svim tijelima javne vlasti koja sudjeluju u postupcima obnove te po potrebi i drugim tijelima javne vlasti. Za potrebe povezivanja i razmjene podataka s drugim postojećim sustavima HCPI navedene podatke razmjenjuje u strojno čitljivom obliku, u određenim vremenskim razmacima, a ako postoje poslovne potrebe i u realnom vremenu, koristeći tehnologije potrebne za automatizirane razmjene podataka između nadležnih državnih tijela i javnih službi (Web servisi). 4. ODREĐIVANJE PRIORITETA U OBNOVI Parametri za određivanje prioriteta obnove zgrada oštećenih u potresu su prema svojoj važnosti: • namjena • status korištenja • lokacija • stupanj oštećenja • raspoloživa financijska sredstva • inženjerski i izvođački kapaciteti. Prvenstvo za obnovu imaju zgrade čije je održavanje cjelovitosti tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu, kao što su: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala, te obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade u kojima je vlasnik, odnosno suvlasnik stanovao na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. i koja mu je jedina nekretnina. Prvenstvo kod obnove obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada imaju oni vlasnici ili suvlasnici koji su smješteni u kontejnerima ili drugim oblicima privremenog smještaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske odnosno na teret proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, korisnici prava na sufinanciranje najamnine, zatim vlasnici ili suvlasnici koji su primatelji socijalne skrbi te osobe s invaliditetom, u statusu branitelja ili drugom statusu prema posebnom zakonu. Oštećene zgrade kategorizirane crvenom oznakom prema klasifikaciji uporabljivosti predstavljaju prioritet pri uklanjanju/obnovi. Planiranje grupa prioriteta zgrada određuje se na godišnjoj razini prema predviđenim godišnjim sredstvima iz državnog proračuna Republike Hrvatske te proračuna Grada Zagreba i županija kao i drugim izvorima sredstava. Nakon analize raspoloživih sredstava planirat će se provedba postupaka javne nabave, odnosno ugovaranje temeljem provedbenih postupaka nabave. 5. KRITERIJI ZA ODABIR SUDIONIKA U OBNOVI: OPERATIVNI KOORDINATORI, PROJEKTANTI, REVIDENTI, NADZORNI INŽENJERI I IZVOĐAČI RADOVA 5.1. OPĆENITO Na temelju Zakona, a sukladno definiranim operativnim ulogama i ovlastima sudionika provedbe procesa obnove u potresu oštećenih zgrada, poštujući odredbe tog Zakona, Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, Zakona o građevnim proizvodima, Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, pravilnika, tehničkih propisa i pravila struke, Pravilnika o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i Zakona o javnoj nabavi, nužno je definirati kriterije za odabir sudionika u obnovi. Sudionici u obnovi obavljaju sljedeće usluge odnosno izvode sljedeće radove: • izradu projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekta za uklanjanje zgrade, projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekta za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (projektanti) • izrada nalaza kojim se utvrđuje stupanj oštećenja zgrade sukladno Tehničkom propisu te kategorija uporabljivosti zgrade (neuporabljiva N1, N2; privremeno neuporabljiva PN1, PN2; uporabljiva U2, U1) • kontrola projekta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti (revidenti) 1. obavljanje stručnih geodetskih poslova i izrada geodetske dokumentacije 2. provedbu geotehničkih istraživanja tla • operativnog terenskog koordiniranja tj. službe za koordinaciju sudionika u gradnji (operativni koordinatori) • stručnog nadzora nad izvođenjem radova obnove potresom oštećenih zgrada, uklanjanja potresom uništenih zgrada te građenja zamjenskih obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada (nadzorni inženjeri) • izvođača radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada te građenju zamjenskih obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada (izvođači) • po potrebi provedba neophodnih istražnih radova i neophodnih konzervatorskih istražnih radova, kao podloga za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekta za uklanjanje zgrade, projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekta za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (ispitivanje materijala na postojećim zgradama i drugo) • ostale usluge, a koje su neophodne za provedbu obnove zgrada u pojedinačnim fazama. 5.2. POSEBNI UVJETI ZA IZVRŠENJE USLUGA I RADOVA 5.2.1. Usluge Gospodarski subjekt mora zadovoljiti sve uvjete iz važećih zakonskih normi, a specifičnost usluga propisana je zakonskim i podzakonskim aktima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i drugim posebnim propisima te se navode neki od uvjeta za izvršenje ugovora, specifični za tražene usluge. 5.2.1.1. Usluge projektiranja s projektantskim nadzorom Projektiranje se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema zakonu. Poslovi projektiranja mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog barem jednog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa. Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova projektiranja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri. Koordinator za zaštitu na radu u fazi projektiranja obvezan je sudjelovati u izradi dokumentacije sukladno propisima kojima se uređuje zaštita na radu. 5.2.1.2. Usluge izrade nalaza Usluga izrade nalaza mora se pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema zakonu. Poslovi izrade nalaza mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi. Pravna osoba za poslove izrade nalaza mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog barem jednog ovlaštenog inženjera građevinske struke ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa. Pravna osoba dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova izrade nalaza bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni inženjeri. Nalaz izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija. Na temelju nalaza određuje se stupanj oštećenja te se može mijenjati preliminarna klasifikacija uporabljivosti zgrade. Ministarstvo može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva izraditi nalaz prije donošenja rješenja. Upute za izradu nalaza propisane su točkom 10. Programa. 5.2.1.3. Usluge kontrole projekata (revidenata) Kontrola projekata se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Poslovi kontrole projekata mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Kontrolu projekata betonskih i zidanih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata u području betonskih i zidanih konstrukcija (BK). Kontrolu projekata drvenih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području drvenih konstrukcija (DK). Kontrolu projekata metalnih i spregnutih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području metalnih i spregnutih konstrukcija (MK). Kontrolu projekata temeljenja provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području geotehničkih konstrukcija (GK). Revident provodi kontrolu projekata sukladno odredbama zakona iz područja gradnje i podzakonskim propisima iz područja kontrole projekata. Revident ne može obaviti kontrolu projekata u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. 5.2.1.4. Usluge stručnog nadzora Obavljanje stručnog nadzora pisanim ugovorom se povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Poslovi stručnog nadzora mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Pravna osoba registrirana za djelatnost stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa. Pravna osoba registrirana za djelatnost stručnog nadzora građenja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova stručnog nadzora građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri. Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. 5.2.1.5. Geodetske usluge Ponuditelj treba imati na raspolaganju ovlaštenog inženjera geodezije koji ima suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova prema posebnom propisu kojim je uređeno obavljanje geodetske djelatnosti i koji stručne geodetske poslove obavljaju u svojstvu odgovorne osobe samostalno u vlastitom uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu ili kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama u skladu s Pravilnikom o geodetskim elaboratima, te izrade geodetske podloge za projektiranje i izvođenje. Stručne geodetske poslove vezano za predmet nabave u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti može obavljati ovlašteni inženjer geodezije u svojstvu odgovorne osobe samostalno u vlastitom uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu ili kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti. Pravna osoba registrirana za obavljanje geodetske djelatnosti može obavljati stručne geodetske poslove ako ima zaposlenog ovlaštenog inženjera geodezije. 5.2.1.6. Geotehničke usluge Ponuditelj treba imati na raspolaganju ovlaštene inženjere građevinarstva s dokazanim iskustvom i referencama iz područja izrade programa geotehničkih istražnih radova, organizacije i nadzora nad provođenjem geotehničkih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja te izrade geomehaničkih/geotehničkih elaborata u svrhu utvrđivanja geotehničkih karakteristika temeljnog tla potrebnih za formiranje geostatičkih modela na kojima će se provoditi provjere njegove nosivosti i stabilnosti. 5.2.2. Izvođač radova Gospodarski subjekt, odnosno izvođač radova, mora zadovoljiti sve uvjete iz važećih zakonskih normi i propisa donesenih na temelju tih zakona kojima je uređeno građenje, a specifičnost usluga izvođenja radova propisana je zakonskim i podzakonskim aktima kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje. Izvođenje radova na obnovi zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, pisanim ugovorom se povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Radove na obnovi zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada može izvoditi pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja odnosno izvođenja pojedinih radova, koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja (u daljnjem tekstu: izvođač). Izvođač je dužan osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, te u obavljanju djelatnosti građenja mora imati zaposlenog glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi. Izvođač je dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja te osigurati da obavljanje poslova bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova i/ili voditelji manje složenih radova. 5.3. KRITERIJI ZA ODABIR PONUDE SUDIONIKA U OBNOVI Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i Programu, ako kriterij za odabir ponude bude ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP), ona se utvrđuje na temelju kriterija cijene i dodatnih kriterija sukladno dokumentaciji o nabavi/pozivu na dostavu ponude. Ekonomski najpovoljnija ponuda je ona koja dobije najveći broj bodova na temelju kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, koja se sastoji od: – financijske ocjene ponude i – stručne ocjene ponude – specifično iskustvo stečeno tijekom provedbe prethodno zaključenih ugovora ovisno o predmetu nabave, odnosno vrsti usluga ili radova koji se ugovaraju. Bodovanje se određuje po pojedinom predmetu nabave na temelju valjane dokumentacije koja se dostavlja uz ponudu. Ponuditelji će priložiti u elektroničkoj ponudi dokaze o traženom stručnom specifičnom iskustvu u obavljanju izvođenja radova za ponuđene stručnjake, iz kojih su potpuno jasno razvidni podaci vezani za traženo specifično iskustvo (npr. ugovor o provedbi stručnog nadzora građenja, naziv građevine za koju je proveden stručni nadzor građenja, te vremensko razdoblje u kojem je proveden stručni nadzor građenja) za pružanje usluga stručnog nadzora građenja. Ugovor se zaključuje s pojedinim ponuditeljem za jednu ili više zgrada. S obzirom na to da kvaliteta izvršenja ugovora u značajnoj mjeri ovisi o kvalifikacijama i profesionalnom iskustvu osoba koje će biti angažirane na izvršenju ugovora, naručitelj kao kvalitativni kriterij za odabir ponude ocjenjuje i boduje iskustvo pojedinog stručnjaka, odnosno predloženog tima stručnjaka. 5.4. OPIS POSLOVA UGOVORNIH SUDIONIKA U OBNOVI Sukladno definiranim operativnim ulogama sudionika u obnovi u potresu oštećenih zgrada na području Grada Zagreba i županija ovim Programom se definira opis poslova i operativnih zaduženja pojedinih ugovornih sudionika u obnovi i to: operativnih koordinatora, projektanata, revidenata, nadzornih inženjera i izvođača radova. Isto će se uključiti u tehničke specifikacije sukladno Zakonu o javnoj nabavi. 5.4.1. Operativni koordinatori Operativni koordinator mora biti ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva ili ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva. Operativni koordinatori su osobe koje svoje znanje, vještine i tehnike primjenjuju za planiranje, organizaciju, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta obnove zgrada oštećenih potresom, te motiviraju sve uključene za postizanje postavljenih ciljeva na siguran način, unutar planiranih troškova, vremena i prema zadanim karakteristikama. Njihov zadatak je održavanje ravnoteže između ciljeva, plana i resursa. Konkretni opis poslova operativnih koordinatora u procesu obnove u potresu oštećenih zgrada može uključivati: • uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obaveza • uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obveza osoba koje provode obnovu i osoba koje obavljaju stručni nadzor u skladu s Programom do završetka obnove sukladno projektiranoj razini obnove tj. predaje obnovljenih i/ili novoizgrađenih zamjenskih zgrada korisnicima procesa obnove. Pod kontrolom izvršenja podrazumijeva se stalna kontrola rada na terenu uz podnošenje izvještaja o tijeku procesa obnove Ministarstvu. • izrada i praćenje financijsko-operativnog plana provedbe ovoga Programa u formi koju odredi Naručitelj • operativni koordinator može po zahtjevu naručitelja zaprimati nalaze ovlaštenih inženjera građevinarstva te evidentirati prema utvrđenoj razini oštećenja u formi koju odredi naručitelj i po izvršenom dostaviti Ministarstvu • suradnja s projektantima, stručnim nadzorom građenja, izvođačima, vlasnicima odnosno suvlasnicima zgrada, predstavnikom suvlasnika i upraviteljima zgrada te njihovo povezivanje i koordinacija • koordinacija aktivnosti i komunikacija u provedbi procesa obnove zgrada s nadležnim komunalnim službama i tijelima jedinica lokalne samouprave te drugim upravnim tijelima • mrežno planiranje aktivnosti i rokova • organizaciju radi učinkovitosti izvođenja radova i postupanja s materijalom od uklanjanja i/ili građevnog otpada • preuzimanje projektne dokumentacije za obnovu oštećenih zgrada od projektanata i drugih tijela te distribucija ostalim sudionicima u provedbi ovoga Programa • distribucija i kontrola privremenih i okončanih situacija odnosno računa za plaćanje sudionika u obnovi • operativni koordinator će u slučaju organizirane nekonstrukcijske obnove, novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade, novčane pomoći za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčane pomoći za uklanjanje zgrade i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće biti zadužen za koordiniranje vlasnika/suvlasnika/upravitelja zgrade/predstavnika suvlasnika, projektanata, stručnog nadzora i izvođača radova te će za Naručitelja provoditi kontrolu izrade projektne dokumentacije, kontrolu troškovnika te kontrolu privremenih i okončane situacije za plaćanje. Ministarstvo može osigurati uslugu operativnog koordinatora i u postupcima novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu. • unos podataka u mrežnu aplikaciju o provedbi Programa sa svim relevantnim podacima o korisnicima, izvršiteljima, izvršenim aktivnostima, planiranim i utrošenim financijskim sredstvima i slično • izrada tjednih, mjesečnih i završnih izvješća u vezi provedbe Programa na način i u formi koju odredi Naručitelj • sudjelovanje u rješavanju prigovora i žalbi korisnika obnove ili ovlaštenih predstavnika stambenih zgrada vezanih uz provedbu ovoga Programa uz obveznu dostupnost za direktan prijem stranaka, telefonske i elektronske upite • rad na terenu, s vlasnicima, ovlaštenim predstavnicima stambenih zgrada i ostalim zainteresiranim stankama i sudionicima u provedbi ovoga Programa. Ministarstvo može, po potrebi, zatražiti od operativnog koordinatora utvrđivanje je li predmetna zgrada postojeća, prikupljanje dokumentacije temeljem koje se daje utvrđenje je li zgrada postojeća, odnosno prikupljanje građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se navedeno utvrđuje. U slučajevima samoobnove, obiteljskih kuća, višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada, operativni koordinator po nalogu Ministarstva izrađuje izvješće za utvrđivanje i ocjenu činjenica opravdanosti troškova konstrukcijske samoobnove. Aktivnosti koje, između ostaloga, sadrži izvješće su sljedeće: – utvrđenje da je za izradu izvješća raspolagao svom propisanom dokumentacijom i da je ista izrađena sukladno relevantnim propisima (projekt, nalaz ako iz projekta nije moguće utvrditi stupanj oštećenja i ocjenu uporabljivosti, ugovor zaključen s ovlaštenim izvođačem radova, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine za izvođenje radova, građevinski dnevnik, građevinska knjiga, ovjereni računi odnosno privremene situacije, okončana situacija) – utvrđenje da je projektom obuhvaćena cijela konstrukcija zgrade, odnosno ako se radi o projektu za zgradu kao funkcionalnu cjelinu koja nije samostalna konstrukcijska cjelina da je elaboratom ocjene postojećeg stanja dokazano da obnova zgrade kao funkcionalne cjeline nema negativan utjecaj na konstrukcijsku cjelinu – utvrđenje da je građevinska bruto površina zgrade pravilno utvrđena te da je isto moguće provjeriti prema podacima iz projekta, ako je u različitim dokumentima (projekt, elaborat, nalaz i sl.) utvrđena različita građevinska bruto površina utvrđenje koja je građevinska bruto površina pravilno utvrđena sukladno Pravilniku o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade (»Narodne novine«, broj 93/17.) – izjavu da je na temelju cjelokupne dokumentacije i provedenog očevida utvrđeno da je konstrukcijska obnova zgrade u cijelosti provedena u skladu sa Zakonom i ovim Programom – utvrđivanje jesu li radovi popravka konstrukcije ili cjelovite obnove zgrade izvedeni od ovlaštenog izvođača radova tj. je li radove privremene zaštite zgrade izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, odnosno projektom popravka građevinske konstrukcije ili projektom cjelovite obnove zgrade – utvrđivanje opravdanog troška za Zakonom propisane kategorije radova – utvrđenje opravdanih troškova projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade temeljem ispostavljenih ispravnih računa te utvrđenje jesu li računi plaćeni izvođaču radova, odnosno izvršitelju usluga. Usporedbom vrijednosti između opravdanih troškova i najveće vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade ili cjelovite obnove zgrade operativni koordinator utvrđuje iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu zgrade. Novčana pomoć ne može biti veća od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije ili cjelovite obnove zgrade na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo na temelju Zakona, – utvrđeni iznos neopravdanih troškova s obrazloženjem. Aktivnosti koje se provode pri tom utvrđivanju obavezno uključuju: – obilazak lokacija i zgrada, odnosno očevid i pregled izvedenih radova na terenu, fotografiranje izvedenih radova – u slučaju teško dostupnih ili nedostupnih dijelova zgrade te ako je predmetna zgrada u stanju upitne preostale stabilnosti i mehaničke otpornosti te ulazak u istu prijeti sigurnosti i zdravlju ljudi, izvješće je potrebno temeljiti na podacima dobivenim iz postojeće dokumentacije o izvedenim radovima privremene zaštite na zgradi – pregled i analiza dostavljene dokumentacije (računi, situacije, projekti, elaborati, građevinski dnevnik, građevinska knjiga, izvješća nadzornih inženjera i dr.) – izjava operativnog koordinatora kao sastavni dio izvješća da nije bio angažiran u bilo kojem obliku pružanja usluga i izvođenja radova na obnovi zgrade od strane vlasnika/suvlasnika/upravitelja zgrade za zgradu koja je predmet izvješća (izrada nalaza ovlaštenog inženjera, Elaborata postojećeg stanja, Projekta konstrukcijske obnove, Projekta cjelovite obnove, Projekta uklanjanja, Elaborata popravka nekonstrukcijskih elemenata te stručnog nadzora i kontrole projekta). Operativni koordinator može u svrhu provedbe obnove provoditi i druge potrebne radnje. Operativni koordinator ovlašten je za potrebe Ministarstva od podnositelja zahtjeva, izvođača odnosno projektanta prikupljati svu potrebnu dokumentaciju. Operativni koordinator ne može za istu zgradu izvršavati usluge odnosno biti zaposlenik osobe koja izvršava usluge sljedećih sudionika u obnovi: – projektanta – revidenta – izvođača – nadzornog inženjera. O čemu dostavlja odgovarajuću izjavu. Ako operativni koordinator prilikom izrade izvješća za novčanu pomoć za samoobnovu nije u mogućnosti utvrditi navedene činjenice kao i u svakom slučaju kada operativni koordinator utvrdi nedostatke u dokumentaciji ili u izvedenim radovima dužan je o tome sastaviti i dostaviti naručitelju pisano obrazloženje. Ministarstvo može pojedine poslove kontrole dokumentacije potrebne za odlučivanje u postupcima obnove kao i utvrđivanja i ocjene činjeničnog stanja, sukladno propisima, ugovorom povjeriti drugim stručnim fizičkim, pravnim osobama ili znanstvenim ili stručnim ustanovama. 5.4.2. Projektanti Poslovi projektanata uključuju izradu projektne dokumentacije za obnovu sukladno Zakonu i ovom Programu, pri čemu se u svemu poštuju zadaće struka prema posebnom propisu. Uz navedeno poslovi projektiranja uključuju i projektantski nadzor. Projektantski nadzor obuhvaća sljedeće poslove i dužnosti: – usluge vezane uz davanje mišljenja i odobrenja u pogledu izvedbenih projekata izvođača (projekt tehnologije izvedbe, radionički nacrti) – tumačenje i pojašnjenje izvođaču nejasnoća vezanih na projektnu dokumentaciju – procjenu izvedenih radova i njihove usklađenosti s projektom, dozvolama, i zahtjevima arhitekta tijekom građenja – kontrolu izvedbe radova te provjeru izvode li se u skladu s projektom te ocjenu njihove estetske vrijednosti i prihvatljivosti – tumačenje dodatnih radova potrebnih za izvedbu prema nalogu investitora ili nadzora koji su vezani na projekt – savjetovanje izvođača tijekom izvedbe u svim slučajevima vezanim na izvođenje radova predviđenih projektom. – obilazak gradilišta na dan koordinacijskog sastanka, odnosno po pozivu operativnog koordinatora i stručnog nadzora – obavještavanje naručitelja i izvođača radova o svim greškama nastalim tijekom izvedbe, a posebice o onima koje odstupaju od projektne dokumentacije. Obveza projektanta za obavljanje projektantskog nadzora traje za vrijeme izvođenja radova do primopredaje zgrade za korištenje odnosno do prihvaćanja završnog izvješća. Obveze projektanta ne odnose se na razdoblje izvođačkih jamstvenih rokova. Projektantski nadzor kao standardnu uslugu ne sadrži tehničku kontrolu kvalitete izvedenih radova kao ni prihvatljivost tehnologije izvedbe radova, prikupljanje dokaza kvalitete, odobrenja za uporabu ili sličnih dokumenata za predviđene materijale i tehnologije. Projektantski nadzor ne pokriva obveze koje se odnose na zakonske obveze investitora o stručnom nadzoru, kao ni primjerice: praćenje organizacije radova i načina njihove provedbe, izradu i koordinaciju narudžbi, provjeru certifikata i prikupljanje ostale dokumentacije vezane uz odobrenje materijala i proizvoda za ugradbu, preuzimanje, provjeru i tumačenje obračuna i izvođačevih računa. 5.4.3. Revidenti Poslovi revidenata uključuju kontrolu projekata a koja se provodi u skladu sa Zakonom i ovim Programom. Usluge kontrole projektne dokumentacije dodatno uključuju i: • terensku kontrolu oštećenja građevine, prema potrebi – očitovanje na ispravnost odabira razine obnove • sudjelovanje na koordinacijama vezano za provedbu procesa obnove. 5.4.4. Stručni nadzor građenja Poslovi nadzornog inženjera uključuju provedbu stručnog nadzora građenja odnosno izvođenja radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te izradi završnog izvješća nadzornog inženjera sukladno Zakonu, ovom Programu, zakonima kojima je uređeno građenje i građevni proizvodi te propisima donesenim na temelju tih zakona. Nadzorni inženjer nadzire izvođenje radova na obnovi zgrade, uklanjanju zgrade i građenju zgrada u skladu s projektnom dokumentacijom na temelju Zakona, na sljedeći način: 1. prisutnošću na gradilištu u svim slučajevima početka i završetka izvođenja pojedinih radova te tijekom izvođenja tih radova u mjeri i učestalosti koja osigurava da se u izvođenju radova neće odstupiti od projekta, Zakona, propisa kojima je uređeno građenje i pravila struke u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora 2. poznavanjem projekta i tehničkog rješenja obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, uklanjanja zgrade te tehnološkog načina na koji izvođač izvodi pojedine radove u mjeri koja je potrebna da može uočiti potencijalna odnosno stvarna odstupanja od projekta 3. poznavanjem propisa kojima je uređeno građenje primjenjivih na zgradu koja je predmet stručnog nadzora te propisanih obveza izvođača i nadzornog inženjera u mjeri koja osigurava da pri izvođenju radova nad kojima se provodi stručni nadzor ne dođe do odstupanja od Zakona te odredbi propisa kojima je uređeno građenje u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora 4. poznavanjem pravila struke primjenjivih na zgradu koja je predmet stručnog nadzora u mjeri koja osigurava praćenje izvođenja radova obnove/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada/uklanjanja zgrade i poduzimanje mjera da se ostvari tehničko rješenje obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće građenja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada kao i uočavanje potencijalnih ili stvarnih aktivnosti koje mogu dovesti do odstupanja od projekta, Zakona i propisa kojima je uređeno građenje u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora 5. ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovara za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno Zakonu 6. ako se izvode radovi koji se ne financiraju na temelju Zakona, dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija, u kojem izvješću je dužan izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju Zakona 7. provedbom drugih aktivnosti propisanih Zakonom o gradnji, Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera i posebnim propisima u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora. U provedbi stručnog nadzora izvođenja radova na obnovi zgrade/građenju zamjenske obiteljske kuće, građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade, uklanjanju zgrade, nadzorni inženjer utvrđuje: 1. ispunjava li svaki od izvođača s kojima je sklopljen ugovor o građenju uvjete propisane posebnim zakonom na način da obavlja uvid u dokumente kojima je izvođač osigurao da pojedini rad obavlja osoba s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama 2. ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom na način da obavlja: a. uvid u izjavu o radnopravnom statusu glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, voditelja radova, odnosno osobe koja vodi manje složene radove, a koja izjava mora biti ovjerena potpisom odgovorne osobe izvođača i b. uvid u presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu ili presliku potvrde o položenom stručnom ispitu, u vezi položenog stručnog ispita i odgovarajućem stupnju obrazovanja određene struke, odnosno uvidom u presliku potvrde o položenom majstorskom ispitu ili presliku diplome o majstorskom zvanju 3. ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom uvidom u presliku rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, u slučaju da obavljanje poslova odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove podliježe priznavanju stručne kvalifikacije. U provedbi stručnog nadzora građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade nadzorni inženjer utvrđuje je li elaborat iskolčenja izradila, te iskolčenje obiteljske kuće obavila osoba ovlaštena za obavljanje tih poslova sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje stručnih geodetskih poslova uvidom u rješenje Državne geodetske uprave kojim je izdana suglasnost ovlaštenoj osobi za obavljanje stručnih geodetskih poslova i djelatnosti. Nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se odnose na svojstva određenih dijelova zgrade ili zgrade u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta predviđenih projektom, ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta na sljedeći način: 1. određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana 2. određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade, uklanjanja zgrade određeni kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete 3. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest Ministarstva putem operativnog koordinatora 4. provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te zgrade, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda upisom u građevinski dnevnik 5. provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova 6. provjerom izvodi li izvođač obnovu, građenje odnosno uklanjanje zgrade u skladu s projektom 7. pri određivanju kontrolnog tijela iz prethodno navedenih točaka 1., 2. i 3., nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji. Nadzorni inženjer obvezan je pisanim putem obavijestiti i upoznati Ministarstvo, građevinsku inspekciju te druge inspekcije sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u projektu obnove, građenja odnosno uklanjanja zgrade. Nadzorni inženjer obvezan je pisanim putem obavijestiti Ministarstvo, građevinsku inspekciju te druge inspekcije o svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer određuje način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti izvođenja radova obnove odnosno građenja ako dokumentacijom o ispitivanjima određenih dijelova zgrade u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta predviđenih projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i dokumentacijom o obvezi provjere u pogledu građevnih proizvoda nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, njihovih dijelova, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, na sljedeći način: 1. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe postupaka kojima se može utvrditi stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova građevine, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja i/ili 2. određivanjem računske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za zgradu pri čemu se uzima u obzir stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova zgrade, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja i/ili 3. drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje zgrade (očevidom, uvidom u dokumentaciju zgrade, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova zgrade, proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati zgrada odnosno njezini dijelovi 4. pri određivanju kontrolnog tijela iz točke 1. nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji 5. do završetka otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti iz točke 1. zabranjuje izvođenje radova nakon što ocijeni da:
4. a)nastavak izvođenja radova može ugroziti ili onemogućiti provedbu postupaka iz točke 1.
5. b)postoji opasnost za zgradu na kojoj se izvode radovi obnove, stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina/zgrada i/ili
6. c)je moguće ugrožavanje života i zdravlja ljudi ili javnog interesa 6. zabrana iz točke 5. upisuje se u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica, a izvođenje radova smije se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti izvođenja radova obnove zgrade otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane izvođenja pojedinih radova. Nadzorni inženjer u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje vođenje građenja, odnosno vođenje pojedinih radova ako odgovorna osoba ne ispunjava uvjete propisane posebnih zakonom, što upisuje u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica. Vođenje građenja i vođenje pojedinih radova mogu se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti izvođenja obnove zgrade odnosno građenja otklonjeni i nakon što upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane izvođenja radova, odnosno prestanak zabrane vođenja građenja ili vođenja pojedinih radova. Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora: 1. provjeriti je li za građevni proizvod, izrađen prema projektu obnove konstrukcije zgrade, dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom 2. provjeriti postoji li za građevni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji valjana prateća dokumentacija i oznaka u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje područje građevnih proizvoda, te je li građevni proizvod sukladan zahtjevima iz projekta obnove konstrukcije zgrade ili 3. za građevni proizvod koji se zakonito prodaje u drugoj državi članici Europske unije i koji je u skladu sa zakonom kojim se uređuju građevni proizvodi stavljen na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske, a za koji proizvod nije sastavljena izjava o svojstvima te koji nije označen »C« oznakom, neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora provjeriti postoji li uz takav građevni proizvod prateća dokumentacija propisana tim zakonom 4. provjeriti je li građevni proizvod postavljen u skladu s projektom obnove odnosno građenja ili s uputom odnosno tehničkom uputom za ugradnju i uporabu i 5. dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik. Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik: 1. utvrđuje je li elaborat iskolčenja izradila i iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu kojim je uređeno obavljanje stručnih geodetskih poslova 2. odobrava početak izvođenja radova na obnovi zgrade, građenju zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade odnosno uklanjanju zgrade 3. ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova za zahtjevima iz projekta obnove, građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade te tehničkih propisa 4. određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka 5. podataka o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti tih rezultata s rezultatima koji se očekuju prema projektu obnove, građenja zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade odnosno uklanjanja zgrade 6. određuje mjere koje poduzima a kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno određuje način otklanjanja utvrđenih nepravilnosti 7. odobrava nastavak izvođenja radova 8. odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako utvrdi da je u skladu s posebnim propisom utvrđeno da su uporabljivi vezano za obnovu zgrade, građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade. Nadzorni inženjer potpisom i otiskom pečata ovlaštenog inženjera na svakoj stranici ovjerava točnost upisa u građevinski dnevnik, te je obvezan uzeti i pohraniti paricu svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika odmah po ovjeri, a po završetku izvođenja radova obnove ili građenja zgrade predaje Ministarstvu putem operativnog koordinatora na trajno čuvanje paricu uvezanoga građevinskoga dnevnika (osim ako se građevinski dnevnik vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik). U slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, nadzorni inženjer daje paricu završenoga zasebnog dijela građevinskog dnevnika glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanja građevinskog dnevnika za zgradu koja se obnavlja. Glavni nadzorni inženjer upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskog dnevnika te relevantne podatke sukladno Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera, osim u dijelu koji se odnosi na obvezu vođenja građevinskog dnevnika kao elektroničkog zapisa u programu eGrađevinski dnevnik. Završno izvješće nadzornog inženjera izrađuje se u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera kao i svim naknadnim izmjenama i dopunama, osim u dijelu koji se odnosi na obvezu izrade završnog izvješća nadzornog inženjera elektroničkim putem u programu eGrađevinski dnevnik kao elektronički zapis. 5.4.5. Izvođač Poslovi izvođača uključuju izvođenje radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te izrade pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja sukladno Zakonu, ovom Programu, zakonima kojima je uređeno građenje i građevni proizvodi te propisima donesenim na temelju tih zakona. Izvođač je dužan radove izvoditi u skladu s projektom i pri tome: 1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu 3. ugrađivati građevne i druge proizvode u skladu sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima 4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova zgrade s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove zgrade i radove koji su u tijeku određena Zakonom o gradnji, posebnim propisom ili projektom obnove zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće 5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom izvođenja radova na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom 6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom izvođenja radova/građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima za obnovu zgrade/uklanjanje zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade 8. sastaviti pisanu izjavu o uvjetima održavanja građevine za obnovu zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade. Izvođač je obvezan urediti gradilište sukladno propisu koji uređuje gradnju. Izvođač na gradilištu mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu 2. ugovor o građenju sklopljen između naručitelja i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između naručitelja i nadzornog inženjera 5. projekt obnove zgrade/za uklanjanje zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade 6. izvedbeni projekt ako je ugovoren 7. izvješće o obavljenoj kontroli projekta obnove zgrade, za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade ako je propisano 8. građevinski dnevnik 9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova zgrade temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove zgrade i za radove koji su u tijeku određena Zakonom o gradnji, posebnim propisom ili projektom obnove konstrukcije zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade 10. elaborat iskolčenja zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade 11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom. Osoba izvođača koja vodi građevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz projekta obnove zgrade/uklanjanja zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade a osobito podatke o: 1. prispijeću projekata obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade te o njihovim izmjenama i dopunama, 2. prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti 3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova 4. predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova 5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla (za građenje zamjenske obiteljske kuće), skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugrađenih proizvoda i opreme 6. podatke o iskolčenju zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade i dokumentu na temelju kojeg je iskolčenje provedeno 7. podatke koji se odnose na izmjenu i dopunu projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade 8. podatke o promjenama sudionika u obnovi i tijeka izvođenja radova na obnovi/uklanjanja/građenja zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade Pri izvođenju građevinskih konstrukcija izvođač je dužan pridržavati se projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade i uputa odnosno tehničkih uputa proizvođača za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda. Vođenje građevinskog dnevnika, u dijelu koji nije uređen ovim Programom, primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji i Zakona o građevnim proizvodima te propisa i tehničkih propisa donesenih na temelju tih Zakona, Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera. 5.4.5.1. Vraćanje u prvobitno stanje i eventualna sanacija štete Izvođač je dužan po završetku svih radova uklanjanja izvršiti čišćenje i uređenje lokacije te dovođenje terena u stanje potpune gotovosti. Ako tijekom radova uklanjanja dođe do oštećenja na susjednim objektima prouzročenih izravnim djelovanjem aktivnosti izvođača radova, isti će biti u što kraćem roku otklonjeni i sanirani, tj. vraćeni u prvobitno stanje. Oštećenja nastala na susjednim građevinama koje su prethodno višekratno oslabljene potresima, neadekvatnim održavanjem, nebrigom korisnika i/ili vlasnika, intervencijom tj. bespravnim preinakama korisnika i/ili vlasnika građevine nisu i ne mogu biti odgovornost Naručitelja i Izvođača radova te ne podliježu obvezi sanacije s njihove strane. U skladu s člankom 95. Zakona propisano je da je sudionik u gradnji, u ovom slučaju Izvođač, zbog čijeg je nezakonitog i/ili nestručnog rada došlo do oštećenja ili uništenja zgrade oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji, dužan Republici Hrvatskoj naknaditi troškove obnove odnosno uklanjanja zgrade. 5.4.5.2. Pisana izjava izvođača Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na konstrukcijskoj obnovi potresom oštećenih zgrada i građenju zgrada i uvjetima održavanja obnovljenih zgrada i izgrađenih zgrada izrađuje se primjenom odredbi Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. Pisana izjava izvođača o izvedenom radovima na uklanjanju potresom uništenih zgrada izrađuje se primjenom odredbi Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. A) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na obnovi zgrade i uvjetima njezina održavanja Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na obnovi zgrade oštećene potresom i uvjetima održavanja te zgrade sadrži: 1. adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je potresom oštećena zgrada izgrađena 2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnih dijelova zgrade 3. naziv projekta obnove zgrade te mjesto i datum izrade projekta 4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB) 5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje 6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu obnove zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova, na način da je, ako nisu izvedeni svi radovi na koje se projekt odnosi, bitno naglasiti da temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti nije ispunjen 7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta obnove zgrada glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za zgradu 8. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja zgrade s obzirom na izvedeno stanje zgrade, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja 9. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt obnove zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta 10. očitovanjem o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na obnovi zgrade, te o njihovom utjecaju na uporabljivost zgrade 11. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na obnovi zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.). Prilog pisanoj izjavi izvođača sadrži: 1. popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale 2. popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke 3. popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu 4. isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu 5. popis dokaza kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) 6. popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom 7. drugu odgovarajuću dokumentaciju predviđenu projektom obnove zgrade odnosno posebnim propisom. B) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na građenju zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade i uvjetima njezina održavanja Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade i uvjetima održavanja sadrži: 1. adresu obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je zamjenska obiteljska kuća/višestambena/stambeno-poslovna zgrada izgrađena 2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade/posebnih dijelova obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade 3. naziv projekta gradnje zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade te mjesto i datum izrade projekta 4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB) 5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje 6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova 7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za obiteljsku kuću/višestambenu/stambeno-poslovnu zgradu 8. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade s obzirom na izvedeno stanje obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja 9. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta 10. očitovanjem o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na građenju zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, te o njihovom utjecaju na uporabljivost obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade 11. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na građenju zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.). Prilog pisanoj izjavi izvođača sadrži: 1. popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale 2. popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke 3. popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu 4. isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu 5. popis dokaza kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) 6. popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom 7. drugu odgovarajuću dokumentaciju predviđenu projektom građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade odnosno posebnim propisom. C) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na uklanjanju potresom uništene zgrade Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na uklanjanju potresom uništene zgrade sadrži: 1. adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je potresom uništena zgrada izgrađena 2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnih dijelova zgrade 3. naziv projekta uklanjanja zgrade te mjesto i datum izrade projekta (ako se izrađuje projekt) 4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB) 5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi radove uklanjanja 6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu uklanjanja zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova 7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta uklanjanja zgrada glede ispunjavanja uvjeta za uklanjanje (ako se izrađuje projekt) 8. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt uklanjanja zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta (ako se izrađuje projekt) 9. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na uklanjanju zgrade 10. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na uklanjanju zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.). Prilog pisanoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale. 5.4.6. Usluge ovlaštenog inženjera geodezije Poslovi geodeta uključuju sljedeće poslove, ako je primjenjivo na pojedinoj lokaciji: 1. izradu geodetske podloge 2. izradu geodetske situacije građevne čestice, te smještaja građevine na građevnoj čestici, popis koordinata lomnih točaka građevne čestice i građevine i GML datoteke 3. izradu elaborata iskolčenja građevine 4. iskolčenje građevine na terenu na nanosnu skelu prema elaboratu iskolčenja 5. izradu izjave ovlaštenog inženjera geodezije koja prethodi izradi završnog izvješća nadzornog inženjera 6. izrada geodetskog elaborata upisa objekta u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi. Ovlašteni inženjer geodezije također, po potrebi izrađuje i druge geodetske elaborate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje državne izmjere i katastra nekretnina. Navedene geodetske usluge, koje se izrađuju po potrebi, ovlašteni inženjeri geodezije izrađivat će samo u slučaju da su isti nužni radi provedbe Zakona te propisa donesenih na temelju Zakona, odnosno ako su propisani posebnim programima Državne geodetske uprave. 5.4.7. Geotehnički istražni radovi i ispitivanja s geotehničkim elaboratom Po uklanjanju potresom uništene obiteljske kuće, a prije izgradnje zamjenske obiteljske kuće, odnosno višestambene i stambeno-poslovne zgrade na istoj katastarskoj čestici potrebno je utvrditi je li uklonjena zgrada bila izgrađena na klizištu odnosno na geološki promijenjenom tlu te se prije gradnje utvrđuju temeljne karakteristike tla. Geotehnički istražni radovi i ispitivanja ne provode se kod postupaka nekonstrukcijske obnove. Geotehnički elaborat uključuje provedbu odnosno izradu programa geomehaničkih/ geotehničkih istražnih radova, organizaciju i nadzor nad provođenjem geotehničkih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja u svrhu utvrđivanja klizišta ili drugih promjena u slojevima tla radi utvrđivanja nosivosti, a vezano uz potrebu utvrđivanja činjeničnog stanja na postojećem zemljištu prije izgradnje zamjenske obiteljske kuće, odnosno višestambene i stambeno-poslovne zgrade. 6. KONZERVATORSKE SMJERNICE, POSEBNI UVJETI I SUGLASNOSTI RADI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA ZA ZGRADE KOJE SU POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO I/ILI KOJE SE NALAZE U KULTURNO POVIJESNIM CJELINAMA KOJE UŽIVAJU ZAŠTITU, A OBNAVLJAJU SE KONSTRUKCIJSKOM OBNOVOM ILI CJELOVITOM OBNOVOM ZGRADE Konzervatorske smjernice za obnovu zgrada nakon potresa utvrđuju se u sklopu ovoga Programa s ciljem usmjeravanja i olakšavanja izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada oštećenih u potresu. Projekt obnove konstrukcije zgrade izrađuje se u skladu s navedenim smjernicama. Projektant projekta obnove konstrukcije zgrade dužan je izraditi taj projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama i za isto odgovara. Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Posebni uvjeti za projekt cjelovite obnove utvrđuju se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu te se uz zahtjev prilaže opis i grafički prikaz građevine koja je predmet obnove, sukladno članku 28. Zakona. Ako su utvrđeni posebni uvjeti iz područja zaštite kulturnih dobara na projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu potrebno je ishoditi suglasnost tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Zahtjev za suglasnost na projekt cjelovite obnove zgrade podnosi se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu. U postupku izdavanja suglasnosti na projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu se primjenjuje odredba članka 86. Zakona o gradnji, a javnopravno tijelo dužno je izdati suglasnost ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti Ministarstvu, projektantu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Za kulturno-povijesne cjeline program cjelovite obnove na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima. Ministarstvo kulture i medija osigurava javni pristup na mrežne stranice Geoportala kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji sadrži prostorne podatke o nepokretnim kulturnim dobrima u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. S obzirom na vrednovanje i provedbu mjera zaštite zgrade se razvrstavaju prema sljedećim kategorijama: Kategorija Z/A Povijesne građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, preventivno zaštićena dobra i građevine za koje će se provesti postupak utvrđivanja svojstva pojedinačnoga kulturnog dobra. Kategorija B0 Povijesne građevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja, a koje u bitnome određuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini. Kategorija B1 Povijesne građevine određene arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja; građevine koje utječu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipološke osobitosti pripadajuće sredine. Kategorija B2 Povijesne građevine djelomičnog stupnja očuvanosti i izraženosti izvornih obilježja; građevine određenoga povijesnog sloja gradnje koje u određenoj mjeri upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specifične ambijentalnosti; građevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti. Kategorija C Povijesne građevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obilježja, bez osobitih su arhitektonsko graditeljskih obilježja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno značenje u povijesnoj strukturi kulturno-povijesne cjeline i koja nije formativna komponenta cjeline. Kategorija D Izgradnja druge polovice 20. stoljeća i 21. stoljeća čija arhitektonska obilježja ne predstavljaju sastavnicu svojstva kulturno-povijesne cjeline niti doprinose njenoj vrijednosti. Smjernice za zgrade kategorije B0, B1 i B2 Ove smjernice obuhvaćaju zgrade koje su nositelji svojstava kulturno povijesne cjeline temeljem kojih je ona zaštićena a primarno se odnosi na zajedničke dijelove vanjštine i unutrašnjosti zgrade, sustav nosive konstrukcije te primjenu mjera energetske učinkovitosti. Oštećene građevine izvedene su u vrijeme nedovoljnog znanja o potresnim djelovanjima i bez provedbe ikakvih proračuna i provjera na potres, tako da sve oštećene zgrade sadrže izvorne nedostatke i grube konceptualne greške. Pored konzervatorskih pravila, neophodno je udovoljiti i drugim temeljnim zahtjevima za građevinu kao što je mehanička otpornost i stabilnost. U svrhu ubrzanja procesa i efikasnosti obnove zgrada te prioritetnog zadovoljavanja temeljnog zahtjeva za mehaničku otpornost i stabilnost građevine, u skladu sa Zakonom projektiranje i obnova zgrada, a koje nisu pojedinačno zaštićena kulturna dobra, odnosno ne pripadaju kategoriji vrednovanja Z/A, može se obavljati u fazama. Prva faza projekta i radova odnosi se na popravak, pojačanje i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije u skladu sa smjernicama iz ovoga Programa. U slučaju kada konstrukcijska obnova bitno utječe na arhitektonsku plastiku zgrade, prije početka projektiranja i/ili izvođenja radova potrebno je izraditi snimak postojećeg pročelja kao podlogu za drugu fazu do cjelovite obnove pročelja i/ili cjelovite obnove zgrade. U slučaju da se zahvat provodi unutar arheološkog nalazišta ili arheološke zone u sklopu izvođenja radova provodi se arheološki nadzor, a po potrebi zaštitno arheološko istraživanje. Druga faza obnove zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro podrazumijeva projektiranje i izvođenje radova do cjelovite obnove pročelja i/ili zgrade u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara te restauratorske i konzervatorske i druge istražne radove i elaborate. Bitnim utjecajem na pročelje zgrade smatraju se radovi i intervencije na istakama pročelja preko cca 5 cm i zadiranje u plastiku pročelja, odnosno onaj zahvat koji nije moguće prekriti žbukom. Intervencije na pročeljima zgrada u zoni zaštite koje su unutar debljine postojeće žbuke ili značajno ne utječu na promjenu debljina slojeva žbuke (unutar cca 5
7. cm)te zahvati kojima se ne mijenja odnosno ne narušava oblik i položaj arhitektonske plastike, te se nesmetano omogućuje buduća rekonstrukcija svih elemenata pročelja, ne smatraju se razlogom za pokretanjem konzervatorsko-restauratorskih radova niti postoji potreba za davanje projekta konstrukcijske obnove na potvrdu nadležnom konzervatorskom odjelu ili zavodu Grada Zagreba za zaštitu spomenika kulture i prirode. Potrebno je o početku radova obavijestiti nadležno tijelo iz područja zaštite kulturnih dobara. 6.1. ZAJEDNIČKI DIJELOVI VANJŠTINE ZGRADA 6.1.1. Krovišta (konstruktivni elementi + pokrov) Opće smjernice: • kod zahvata obnove krovišta potrebno je očuvati karakteristična rješenja krovova: izvornost, tip, gabarit i oblikovanje, konstruktivne i oblikovne elemente, budući da su dio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja • izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće. U slučajevima vrlo velikih oštećenja koja nije moguće obnoviti u izvornom obliku popravkom ili zamjenom oštećenih elemenata, moguće je primijeniti i druga rješenja uz zadržavanje postojećeg gabarita • kod obnove vanjskih dijelova krova, posebnu pažnju potrebno je posvetiti rekonstrukciji i kvalitetnoj sanaciji i obnovi dekorativnih arhitektonskih elemenata i skulpturalnih kompozicija kao sastavnih dijelova krovnih istaka (timpanona, lučnih istaka, kupola, atika, tornjića, dekorativnih krovnih kućica s bogatom arhitektonskom plastikom u žbuci i limariji). Iste je potrebno obnoviti u pravilu, u istom materijalu (s potrebnim ojačanjima), na temelju očuvanih izvornih elemenata (deponiranih in situ ili na depou), uz pomoć izvršenih 3D snimanja, arhivske dokumentacije, fotografija i dr. Statičko rješenje rekonstrukcije tih elemenata mora biti sastavni dio dokumentacije za obnovu građevine • nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje • na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, kao i na zgradama koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, nisu dopušteni zahvati na krovištima kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije te kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vrstom pokrova (crijepom) ili drugom izvornim pokrovom, kao pete fasade grada. Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće. 6.1.2. Ulična pročelja Opće smjernice: • kod zahvata obnove oštećenih zgrada koji utječu na pročelja zgrade, potrebno je predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, kad je to moguće s obzirom na kriterije konstrukcije, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade, vrata, prozori, dekorativna bravarija (na balkonima i podrumskim prozorima) i dr. U tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati: snimak pročelja i prijedlog obnove, detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih, restauratorskih radova i konzervatorska istraživanja za obnovu pročelja • obvezna je provjera stanja balkonskih istaka koje nisu nužno statički ugrožena zbog potresa, već zbog dotrajalosti materijala (oštećenja nosive konstrukcije uslijed višegodišnjeg djelovanja vlage, korozija armature i nosivih čeličnih profila, propadanje betona). Ako je stanje nezadovoljavajuće potrebno ih je uključiti u projekt sanacije konstrukcije. • kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s arhitektonskim obilježjima pročelja. Izvorna rješenja zadržati kad je to opravdano i moguće. 6.1.3. Dvorišna i ostala pročelja Opće smjernice: • kod zahvata obnove oštećenih zgrada koje utječu na dvorišna i ostala pročelja zgrade na kojima postoje arhitektonsko stilska obilježja, potrebno je predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, kad je to moguće s obzirom na kriterije konstrukcije, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade) uz mogućnost prilagodbe suvremenim potrebama. U tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih i restauratorskih radova za obnovu pročelja • kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje. Kod obnove dvorišnih pročelja ovisno o povijesnim i graditeljskim karakteristikama zgrade, odnosno kategorizaciji, postoji mogućnost zamjene zatečene stolarije, koja može odstupati od izvorne u materijalu i detalju, pod uvjetom da se ugradnja provede cjelovito na dvorišnim i ostalim pročeljima • obavezna je provjera stanja balkonskih istaka koje nisu nužno statički ugrožena zbog potresa, već zbog dotrajalosti materijala (oštećenja nosive konstrukcije uslijed višegodišnjeg djelovanja vlage, korozija armature i nosivih čeličnih profila, propadanje betona). Ako je stanje nezadovoljavajuće potrebno ih je uključiti u projekt sanacije konstrukcije. • eventualna energetska obnova zgrada provodi se u skladu sa smjernicama Ministarstva kulture i medija objavljenim na mrežnim stranicama. Izvorna rješenja zadržati kad je to opravdano i moguće. 6.1.4. Zabat Opće smjernice: • kod zahvata obnove oštećenih zabata moguća je obnova istovrsnim ili drugim materijalima • u slučaju primjene drugih materijala zabat je potrebno završno obraditi žbukanjem, uz rekonstrukciju i obnovu svih izvornih elemenata oblikovanja zabata • ovisno o mikrolokaciji same građevine (npr. Gornji grad) i njezinim stilskim obilježjima, obratiti pažnju na specifične arhitektonske i građevinske detalje na zabatu, npr. krovnog vijenca ili pasice, rubnog završetka krova uz zabat s polaganjem crijepa u mort umjesto izvođenja »veter lajsni« i sl. • eventualna energetska obnova zabata, kao dio energetske obnove zgrade u cjelini provodi se u skladu sa smjernicama Ministarstva kulture i medija objavljenim na mrežnim stranicama. 6.1.5. Dimnjaci Opće smjernice: • kod zahvata obnove dimnjaka potrebno je pridržavati se Konzervatorskih smjernica za sanaciju dimnjaka koje su objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija • skreće se pozornost na Tehnički propis za dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, broj 3/07.), kojim se propisuju zahtjevi za dimnjake. 6.2. ZAJEDNIČKI DIJELOVI UNUTRAŠNJOSTI ZGRADA 6.2.1. Stubišta, kućne veže, vestibuli Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće. 6.3. SUSTAV NOSIVE KONSTRUKCIJE ZGRADE Opće smjernice: • kod zahvata obnove nosive konstrukcije zgrade potrebno je odabrati intervencije koje su minimalno invazivne u korisničkom prostoru i pročeljima zgrada, na način da se maksimalno očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike zgrade • zahvatom je potrebno očuvati karakteristične, vidljive povijesne konstrukcije kao što su npr. svodovi, drveni grednici, lijevano željezne konstrukcije i sl. • prije izrade projektne dokumentacije po potrebi se provode detaljni istražni radovi (konzervatorske, restauratorske, arheološke) • obnavljati se može one elemente zbog kojih je ugrožen temeljni zahtjev za građevine – mehanička otpornost i stabilnost, što je primarni cilj koji treba ostvariti obnova zgrada Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće. Smjernice za zgrade kategorije C Zbog niske ili nepovratno izgubljene vrijednosti ovih zgrada, konzervatorske smjernice odnose se samo na vanjštinu zgrada i to u smislu poboljšanja arhitektonskog stanja zgrade odnosno usklađivanja s vrijednim okruženjem. Prihvatljivo je njihovo uklanjanje i zamjenska izgradnja koja mora biti usklađena s arhitektonskim i urbanističkim obilježjima okruženja. Smjernice za zgrade kategorije D Konzervatorske smjernice odnose se na vanjštinu zgrade. Obnova se prihvaća prema izgledu zgrade prije potresa odnosno prema izvornom projektu. 7. POSTUPAK OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Podnositelji zahtjeva za oštećene zgrade u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. mogu ostvariti pravo na: 1. cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravak konstrukcije zgrade, obnovu građevinske konstrukcije potresom oštećene zgrade (u daljnjem tekstu: konstrukcijska obnova) i to: 1.1. višestambene zgrade 1.2. stambeno-poslovne zgrade 1.3. poslovne zgrade 1.4. obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zgrade) 2. uklanjanje zgrade koja je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili njezina obnova nije moguća i to: 2.1. višestambene zgrade 2.2. stambeno-poslovne zgrade 2.3. poslovne zgrade 2.4. obiteljske kuće 2.5. ostale zgrade 3. gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće 4. gradnju višestambene i stambeno-poslovne zgrade na području na kojem je proglašena katastrofa 5. novčanu pomoć: 5.1. za nekonstrukcijsku obnovu 5.2. za popravak konstrukcije zgrade, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu) 5.3 za uklanjanje zgrade, osim za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade 5.4. umjesto gradnje i opremanja zamjenske obiteljske kuće 5.4.1. za gradnju obiteljske kuće 5.4.2. za kupnju obiteljske kuće ili stana 5.5. za troškove izrade projektne dokumentacije. Zakonom je propisano da se obnavljaju postojeće zgrade, dok je Zakonom o gradnji propisano da se pod postojećom građevinom smatra građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. U svrhu osiguravanja postizanja cilja Zakona te njegove primjene u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupka, službena osoba ovlaštena je u postupku odlučivanja o obnovi utvrditi svim dokaznim sredstvima radi li se o postojećoj građevini. Sukladno odredbama Zakona o gradnji građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, te je Zakonom o gradnji propisan postupak utvrđivanja vremena izgradnje građevine do 15. veljače 1968. Vrijeme izgradnje građevine izgrađene do 15. veljače 1968. može se utvrđivati u postupku odlučivanja o obnovi, te se u smislu Zakona o gradnji može utvrđivati činjenica da se radi o zgradi koja je izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi, te zgradi koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja, a za koje se sukladno Zakonu o gradnji smatra da su izgrađene na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Nadalje, Ministarstvo može svim dokaznim sredstvima utvrđivati radi li se o postojećim građevinama sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o općem upravnom postupku. Iznimno, na temelju Zakona obnavljaju se zgrade koje se ne smatraju postojećima, te zgrade za koje se utvrdi da bi postupak utvrđivanja dokaza postojeće zgrade doveo do odugovlačenja postupka, pri tome vodeći računa da je provedba Zakona u interesu Republike Hrvatske s obzirom se radi o obnovi zgrada koje su oštećene, odnosno uništene zbog prirodne nepogode ili katastrofe pri tome vodeći računa o načelu učinkovitosti i ekonomičnosti, a pod uvjetom da se: – ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i – da je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika. Vlasnici i/ili osnivači odnosno pravne osobe ili tijela kojima je zgrada javne namjene, oštećena u potresu od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. dana na upravljanje, sukladno Zakonu o obnovi, donose odluku o: 1. obnovi zgrade javne namjene 2. uklanjanju zgrade javne namjene u skladu s ovim Programom. Sukladno Zakonu vlasnici odnosno suvlasnici te upravitelji zgrada oštećenih potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. obvezni su otkloniti oštećenja na zgradama na način propisan Zakonom, koje su tijekom preliminarnog pregleda zgrada oštećenih potresom ocijenjene uporabljivo s preporukom postupanja, neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima. Vlasnici odnosno suvlasnici zgrada oštećenih potresom čije zgrade nisu obuhvaćene preliminarnim pregledima zgrada ili smatraju da tijekom preliminarnih pregleda zgrada nije dana odgovarajuća ocjena kategorije uporabljivosti, mogu uz zahtjev dostaviti nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva te fotodokumentacijom kao obveznim dodatnim dokazom oštećenja zgrade, odnosno njezinih dijelova. Ako podnositelj zahtjeva nije dostavio propisane priloge uz zahtjev, a radi se o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima javnopravno tijelo, odnosno sud raspolaže, Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti pružanje pravne pomoći, te je javnopravno tijelo, odnosno sud dužan Ministarstvu pružiti pravnu pomoć o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže. Ako utvrdi da iz baze preliminarnih pregleda proizlazi da se radi o zgradi koja je označena kategorijom oštećenja neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđuje jesu li zbog potresa od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala konstrukcijska oštećenja zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odnosno je li zgrada izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća. U postupcima dodjele novčane pomoći na temelju Zakona, vlasnici odnosno suvlasnici ovlašteni su osigurati izradu nalaza od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva koji ima najmanje pet godina iskustva u projektiranju konstrukcija. Nalaz mora biti izrađen u skladu s točkom 10. ovoga Programa. Prije donošenja rješenja Ministarstvo može provesti kontrolu izrađenog nalaza dostavljenog od strane vlasnika odnosno suvlasnika. U slučaju podnošenja novog zahtjeva na temelju ovoga Programa, u postupcima donošenja rješenja o obnovi prihvatit će se nalaz ovlaštenog inženjera građevinarstva iz postupka na temelju kojeg je izdano rješenje o novčanoj pomoći. Ako je nalazom, elaboratom ocjene postojećeg stanja odnosno projektom kojeg je dostavio vlasnik odnosno suvlasnici utvrđena viša kategorija oštećenja od one koja je dodijeljena preliminarnim pregledom ili ako nije proveden preliminarni pregled, Ministarstvo može zatražiti izradu nalaza ovlaštenog inženjera građevinarstva. U postupcima novčane pomoći, nalaz dostavljen od strane vlasnika/suvlasnika predstavlja opravdan trošak samo u slučaju kada Ministarstvo nije izradilo nalaz. Ministarstvo može utvrditi ocjenu uporabljivosti i iz elaborata ocjene postojećeg stanja ili projektne dokumentacije koju je dostavio podnositelj zahtjeva, ako je istom utvrđena ocjena uporabljivosti zgrade. Projektna dokumentacija obnove, gradnje ili uklanjanja dostavljena od strane podnositelja zahtjeva nakon zaduženja ugovorenog projektanta Ministarstva ne predstavlja opravdani trošak. 7.1. POSTUPAK POPRAVKA KONSTRUKCIJE ZGRADE, ODNOSNO CJELOVITE OBNOVE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENOG KULTURNOG DOBRA, ODNOSNO OBNOVE GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE ZGRADE 7.1.1. Popravak konstrukcije, odnosno cjelovita obnova pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće, odnosno obnova građevinske konstrukcije zgrade Zahtjev za obnovu potresom oštećene konstrukcije, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zahtjev za obnovu) može podnijeti: 1. upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade 2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade 3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće. Podnositelj zahtjeva za obnovu potresom oštećene zgrade Ministarstvu dostavlja: 1. zahtjev za obnovu zgrade iz ovoga Programa i 2. priloge iz ovoga Programa. 7.1.2. Zahtjev za obnovu zgrade Zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće sadrži: 1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/ predstavnik suvlasnika/vlasnik/suvlasnik 2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime predstavnika suvlasnika/vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade) 3. vrstu zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/ obiteljska kuća 4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je oštećena zgrada izgrađena ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je oštećena zgrada izgrađena 5. točnu adresu zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa.* * ako je primjenjivo 7.1.3. Prilozi uz zahtjev za obnovu zgrade Uz zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće prilaže se: 1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva: 1.1. za upravitelja višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada za koju je podnesen zahtjev kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju 1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i 1.1.2. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i za zastupanje 1.2. za predstavnika suvlasnika višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade 1.2.1. međuvlasnički ugovor 1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana predstavniku suvlasnika od većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu zgrade i za zastupanje 1.3. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće 1.3.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima 1.3.2. pred javnopravnim tijelom koji vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva i za zastupanje – ako se zahtjev odnosi na dvije ili više obiteljskih kuća koje čine konstrukcijsku cjelinu vlasnik svake obiteljske kuće dostavlja dokumentaciju za obiteljsku kuću u svom vlasništvu 1.3.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika poslovne zgrade za podnošenje zahtjeva i za zastupanje – ako se zahtjev odnosi na poslovnu zgradu koja čini konstrukcijsku cjelinu s drugom zgradom, za svaku od zgrada treba dostaviti dokaz da je osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva 2. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola) 3. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva:* 3.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva i 3.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade 4. ako se radi o zgradi čiji se dio konstrukcije uklanja ili je uklonjen na temelju Zakona, a nalazi se na području na kojem je proglašena katastrofa prilaže se dokaz o vlasnicima/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u obiteljskoj kući/ višestambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. 4.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.* 4.2. izjava o stanovanju vlasnika/suvlasnika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak*** 4.2.1. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika: 4.2.2. rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, brata, sestru** ili 4.2.3. vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili 4.2.4. potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili 4.2.5. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici 5. dokaz o broju osoba koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu zgrade, 5.1. izjava dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili javnobilježnički ovjerena izjava vlasnika dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o broju osoba i njihovim imenima i prezimenima koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu zgrade na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. * ako je primjenjivo **Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ako navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva *** Potpisivanje izjave iz kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu kaznenog zakona i zakona kojim se uređuje kazneni postupak Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva. Većina suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade koje prema posebnom propisu imaju upravitelja utvrđuje se prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima. Ako se utvrdi da je zgrada zbog potresa od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. konstruktivno oštećena na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo poduzima radnje radi provođenja obnove zgrade sukladno Zakonu. Podnositelj zahtjeva kojem je izdano rješenje o obnovi obvezan je u roku od 30 dana od dana primitka poziva Ministarstva sklopiti ugovor o obnovi zgrade. Ugovorom o obnovi zgrade (u daljnjem tekstu: ugovor o obnovi) ugovaraju se prava i obveze podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: korisnik) i Ministarstva (u daljnjem tekstu: izvršitelj). Obvezni sastojci ugovora o obnovi: 1. obvezu korisnika da najkasnije u roku od 30 dana od dana poziva Ministarstva preda u posjed izvršitelju zgradu koja je predmet obnove, slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u roku od 30 dana od dana poziva Ministarstva ne preda u posjed zgradu, odustane od provedbe rješenja o obnovi, odnosno u naknadno roku od 15 dana od isteka roka za predaju nekretnine u posjed ne dostavi dokaz da je poduzeo pravne radnje u svrhu omogućavanja neometanog pristupa zgradi i predaji zgrade u posjed izvršitelju radi provedbe obnove ili zbog nekog drugog razloga onemogući provedbu obnove temeljem rješenja o obnovi, ugovor o obnovi jednostrano će se raskinuti, dok će se rješenje o obnovi oglasit ništavim. Ova ugovorna odredba ugovara se kao bitan sastojak ugovora sukladno posebnom propisu kojim se uređuju obvezni odnosi. 2. Potpisom ugovora korisnik potvrđuje da je suvlasnicima zgrade/vlasnicima posebnih dijelova zgrade dostavljeno rješenje o obnovi, te da suvlasnici zgrade/vlasnici posebnog dijela preuzimaju obveze koje za njih radi obnove zgrade proizlaze iz Zakona, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ugovora o obnovi, ostalim suvlasnicima i trećim osobama, te da će odgovarati za posljedice njihove povrede. 3. obveze korisnika da će u roku od 8 dana od dana primitka poziva izvršitelja pristupiti primopredaji obnovljene zgrade s tehničkom dokumentacijom, a što korisnik, izvršitelj i izvođač potvrđuju potpisom primopredajnog zapisnika. U slučaju da se korisnik ne odazove pozivu izvršitelja ili iz neopravdanih razloga odbije primopredaju obnovljene zgrade, nakon proteka roka od 30 dana