Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.1. i 4.2.

Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.

i 4.
Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.
i 4.
NN 10/2025 (21.1.2025.), Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.
i 4.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih 85 Na temelju članka 27., stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22 i 156/23) i članka 8., stavka
Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10, 22/13, 25/18 i 69/22), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINAMA 4.
I 4.
I. Ovom Odlukom donose se kurikuli općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama: 4.1., i to: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik, Francuski jezik, Španjolski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Etika; 4.2., i to: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik, Francuski jezik, Španjolski jezik, Matematika, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo. II. Sastavni dio ove Odluke su kurikuli općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.
i 4.
iz točke I. ove Odluke. III. Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage: – Nastavni planovi srednjih strukovnih škola za srednje strukovne trogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Etika i za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo, doneseni Odlukom o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme sadržan u Popisu planova i programa obrazovanja (klasa: 602-03/96-01/1170; urbroj: 532-03/1-96-1, Zagreb,
lipnja
godine.); – Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama za srednje strukovne trogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Etika i za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.); – Odluka o donošenju Nastavnog plana za nastavne predmete Matematika, Hrvatski jezik i strani jezik za srednje strukovne škole na razini 4.
u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 72/19); – Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.
u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19); – Odluka o dopuni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.
u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 24/19); – Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Matematika za srednje strukovne škole na razini 4.
u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19); – Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.
u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19); – Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.
u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19). IV. Ova Odluka primjenjuje se za sektore: Poljoprivreda, prehrana i veterina, Šumarstvo i drvna tehnologija, Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, Moda, tekstil i koža, Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije, Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, Elektrotehnika i računarstvo, Graditeljstvo, geodezija i arhitektura, Ekonomija i trgovina, Turizam i ugostiteljstvo, Promet i logistika, Osobne, usluge zaštite i druge usluge, Temeljne prirodne znanosti, Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika i Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2025./2026., za učenike II. razreda srednje škole od školske godine 2026./2027., za učenike III. razreda srednje škole od školske godine 2027./
te za učenike IV. razreda srednje škole od školske godine 2028./
Za obrazovni sektor Zdravstvo i socijalna skrb ova Odluka primjenjuje se za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2026./2027., za učenike II. razreda srednje škole od školske godine 2027./2028., za učenike III. razreda srednje škole od školske godine 2028./
te za učenike IV. razreda srednje škole od školske godine 2029./
V. Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-03/24-05/00043 Urbroj: 533-05-24-0003 Zagreb,
prosinca
Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r. KURIKULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 UVOD Odgoj i obrazovanje osiguravaju stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za budući život i mogućnost daljnjeg školovanja. Iako je strukovno obrazovanje usmjereno na stjecanje znanja i vještina potrebnih za određenu kvalifikaciju utemeljenih na potrebama svijeta rada i na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva, njegova važna komponenta je i stjecanje temeljnih kompetencija: kompetencije pismenosti, kompetencije višejezičnosti, matematičke kompetencije i kompetencije u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu, digitalne kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva, poduzetničke kompetencije te kompetencije kulturne svijesti i izražavanja, kao i osobni razvoj pojedinca. Stoga je u strukovnom obrazovanju naglašena i kvalitetna priprema za snalaženje u promjenjivim životnim i društveno-gospodarskim uvjetima, mogućnost nastavka obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta zajednička je svim kvalifikacijama na razini 4.1 i na razini 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i čini popis obveznih predmeta koji su dio jezgrovnog dijela svih sektorskih kurikula prema tablicama 1 i
Predmetni kurikuli izrađeni su prema Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata (Ekspertna radna skupina za provođenje kurikularne reforme, 2018.). Tablica 1: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.1 Naziv nastavnoga predmeta Razred, sati, bodovi
razred
razred
razred UKUPNO CSVET bodova broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET Hrvatski jezik 3 105 6 3 105 6 3 96 6 18 Strani jezik I 2 70 4 2 70 4 2 64 4 12 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 2 70 2 2 64 2 6 Povijest 2 70 3 3 Vjeronauk/Etika 1 35 1 1 35 1 1 32 1 3 UKUPNO 10 350 16 8 280 13 8 256 13 42 Tablica 2: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.2 Naziv nastavnoga predmeta Razred, sati, bodovi
razred
razred
razred
razred UKUPNO CSVET bodova broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET broj sati tjedno broj sati godišnje CSVET Hrvatski jezik 4 140 8 4 140 8 4 140 8 4 128 8 32 Strani jezik I 2 70 4 2 70 4 2 70 4 2 64 4 16 Matematika 4 140 8 4 140 8 3 105 6 3 96 6 28 Povijest 1 35 2 1 35 2 1 35 2 0 6 Geografija 2 64 3 3 Politika i gospodarstvo 1 32 2 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 8 Vjeronauk/Etika 1 35 1 1 35 1 1 35 1 1 32 1 4 UKUPNO 14 490 25 14 490 25 13 455 23 15 480 26 99 Kurikuli općeobrazovnih predmeta koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Oni nadopunjuju kompetencije učenika iz osnovnoga općeobrazovnog dijela, sastavni su dio strukovnog dijela kurikula (obvezni, izborni ili fakultativni) te se međusobno povezuju i nadograđuju s ciljem postizanja kompetencija potrebnih za pojedinu kvalifikaciju. Kurikuli općeobrazovnih predmeta koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Fizika, Biologija, Kemija, Matematika, Geografija, Povijest, Računalstvo, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija, Likovna umjetnost, Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke, Španjolski jezik struke i Latinski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama. Obujam pojedinog općeobrazovnog predmeta i modula iskazan je kreditnim bodovima Hrvatskoga sustava bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (CSVET). Jedan CSVET iznosi 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta i predstavlja ukupno opterećenje učenika, tj. neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu.
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE Temeljna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Jezik ima mnoge uloge, poput izražavanja mišljenja, zapažanja, osjećaja te spoznavanja i učenja. Njime se ovladava na temelju jezičnih djelatnosti. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje hrvatskoga jezika, modernih stranih jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski). Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je za učenje svih ostalih područja i predmeta spajajući razvoj učeničke kreativnosti, apstraktnoga, problemskoga i kritičkoga mišljenja. Njime se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja pa je temelj za cjeloživotno učenje. Usvajanjem i ovladavanjem hrvatskim standardnim jezikom i stranim jezicima omogućuje se učenicima stjecanje komunikacijskih, funkcionalnih, međukulturnih, kulturnih i digitalnih umijeća ili kompetencija. Struktura područja: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Francuski jezik, Njemački jezik, Španjolski jezik, Talijanski jezik. KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2 A. SVRHA I OPIS PREDMETA Uvod Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i njihovo međudjelovanje, ponajprije razgovaranje i dopisivanje, pridonose njegovoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama, posebice u skladu sa zahtjevima svijeta rada. U hrvatskim se školama poučava i uči hrvatski kao materinski i opći službeni jezik te hrvatski kao drugi jezik (okolinski i službeni jezik). Kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se poučava i uči hrvatski jezik tijekom srednjoškolskoga strukovnog odgoja i obrazovanja. Svi dijelovi kurikula čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti. U opisu predmeta istaknuti su svrha i ciljevi predmeta, tj. zašto je važno poučavati i učiti hrvatski jezik. Odgojno-obrazovni ciljevi poučavanja i učenja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici moći učiniti na temelju poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik. Predmet se sastoji od triju međusobno povezanih predmetnih područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Oni čine strukturu koja izravno određuje kurikul predmeta Hrvatski jezik u kojemu se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji. Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u pojedinoj godini, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, sposobnosti, vještine, stavovi i vrijednosti, a razvijaju se od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole. Osim odgojno-obrazovnih ishoda navode se sadržaji i preporuke za njihovo ostvarivanje. Odgojno-obrazovni sadržaji obuhvaćaju jasno usmjerenje poučavanja i učenja za svako predmetno područje: ključne pojmove te obvezne i predložene tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. U rubrici Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda navode se smjernice za moguće pristupe, metode i strategije poučavanja i učenja, izbor tekstnih vrsta na temelju početnih procjena učenikova znanja, sposobnosti, vještina, stavova i interesa da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom u strukovnome obrazovanju. Kurikul predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima, posebice sa strukovnim predmetima i svakodnevnim životom u osobnome i poslovnome svijetu. U dijelu o poučavanju i učenju predmeta Hrvatski jezik navode se okvirne smjernice o načinima organizacije poučavanja i učenja predmeta te popis obveznih i predloženih književnih tekstova za cjelovito čitanje i čitanje na ulomcima, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju i sastavnice vrednovanja. Učenicima se na svim razinama i u svim oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje jezične komunikacijske kompetencije, jezikoslovnih znanja, čitalačke pismenosti i višestruke pismenosti nužnih za nastavak školovanja, život i rad, za pripremljenost za tržište rada, za cjeloživotno učenje, stručno usavršavanje te za razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i temelja nacionalnoga identiteta. Opis nastavnoga predmeta Hrvatski jezik Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici. U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski i kao ini jezik. Osposobljenost za izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje predmeta Hrvatski jezik, ali i svih drugih nastavnih predmeta, stoga im dobra ovladanost hrvatskim jezikom omogućuje ravnopravan pristup obrazovanju pa se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju jezičnom komunikacijskom kompetencijom povezujući svoj organski, zavičajni idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osnove čitalačke, medijske, kulturne i međukulturne pismenosti što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnomu školovanju, cjeloživotnomu učenju i stručnomu usavršavanju te kritičkomu odnosu prema pojavama u društvenome i poslovnome životu. Svrha je poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje osnovnih znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnoga i nacionalnoga jezično-kulturnoga identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova, ponajprije nužnih za rad u struci, primjenom komunikacijskih strategija. Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih narječja i govora te se stvaralački izražavaju na svojemu organskom idiomu. Učenicima se omogućuje da, poštujući svoj jezik i jezike drugih naroda, razumiju i prihvaćaju međukulturne razlike te uočavaju i prevladavaju kulturne i jezične predrasude. Književnost je umjetnost riječi i osobita uporaba jezika koju proučava znanost o književnosti. Književni je tekst umjetnička tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Učenike se potiče na literarno i estetsko čitanje književnih tekstova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Upoznaju i književnost kao umjetnost riječi – dio ljudske duhovne djelatnosti kojom se izražava estetsko iskustvo i omogućuje osobita vrsta spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskoga kruga te učenje o književnosti učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova europske i svjetske književnosti omogućuje, pak, razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Osobita je vrijednost poučavanja i učenja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila za prosuđivanje te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti. Kurikulom se potiče razvijanje i ovladavanje svim jezičnim djelatnostima jezičnim primanjem (slušanjem, čitanjem), proizvodnjom (govorenjem, pisanjem) i međudjelovanjem (ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem), kao i usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, i to različitim oblicima i vrstama teksta. Kurikul je utemeljen na načelu vertikalno-spiralnoga slijeda: odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji poučavaju se prema njihovoj zahtjevnosti potičući cjelovito ostvarivanje učenikovih mogućnosti, pri čemu je bitan i doživljaj osobnoga napretka i uspjeha u učenju o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Ostala su načela kurikula: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske prakse, načelo standardnoga jezika, načelo zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i jezikom te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti te unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim predmetnim područjima potiče razvoj cjelovitosti, jezičnoga i kulturnoga identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti, povezanosti s hrvatskim manjinama i iseljenicima u cijelome svijetu te pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda u Hrvatskoj i Europi. S obzirom na načelo opće naobrazbe i stručne usmjerenosti, nastava u srednjim strukovnim školama treba biti usmjerena prema općoj jezičnoj naobrazbi i potrebama izabrane struke i zanimanja: odabirom tekstnih vrsta svojstvenih pojedinoj struci, izučavanjem stručnih tekstova i stručnoga nazivlja, vježbama usmjerenima na potrebe budućega zanimanja primjenjujući odgovarajuće funkcionalne i situacijske stilove u komunikacijskim situacijama važnima u područjima određene struke. Kurikul načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta Hrvatski jezik – jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Učenik: – ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihovim međudjelovanjem, ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu; usvaja i stječe temeljne komunikacijske kompetencije nužne u svakodnevnome životu, za nastavak obrazovanja u profesionalnim situacijama i u svijetu rada – sluša i čita s razumijevanjem tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti i tekstove različitih sadržaja, struktura, stilova i namjene prema potrebama izabrane struke radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i mogućnosti sudjelovanja u društvu; čita i interpretira tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti prema osobnome čitateljskom iskustvu i osnovnome znanju o književnosti; razvija čitalačku kulturu i navike, kritičko mišljenje i literarni ukus – stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, ponajprije prema potrebama izabrane struke te onima koji su važni za svakodnevni život; ovladava općim i stručnim rječnikom odabrane struke i zanimanja; stječe naviku i potrebu za čitanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova – otkriva različite načine čitanja na literarnoj, estetskoj, spoznajnoj, kritičkoj i kreativnoj razini razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju osobna iskustva te otvaraju nove spoznaje, potiču razvoj književnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima – pronalazi u različitim izvorima sadržaje i podatke o kojima kritički promišlja (procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora) te razvija višestruku pismenost za rješavanje problema i donošenje odluka u svakodnevnome i poslovnome životu – poštuje, razvija i jača vlastiti jezični, nacionalni i kulturni identitet i osjećaj pripadnosti svojemu narodu i državi; poštuje druge jezične i kulturne zajednice upoznajući svoju i tuđu kulturno-povijesnu baštinu te izgrađuje vlastiti svjetonazor njegujući moralne i estetske vrijednosti. C. STRUKTURA – PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobno povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i promišljanja u služenju pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja svojega znanja te vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura. Tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični izričaj u različitim vidovima. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija. Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na poučavanju i učenju jezičnih znanja te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. U različitim komunikacijskim situacijama učenik samostalno odabire prikladne komunikacijske strategije. Stjecanje jezičnih znanja i znanja o jeziku utječe na razvoj mišljenja i osjećaja te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnoga, spoznajnoga i osobnoga poimanja svijeta i stvarnosti. Čitanjem književnoga teksta potiče se osobni razvoj, opće znanje i promišljanje o svijetu i sebi, razmjena stavova i mišljenja o pročitanome te razvoj estetskih kriterija. Književni se tekst čitanjem stavlja u suodnos s drugim tekstovima te se tako ostvaruju smisao i svrha poučavanja. Zbog osobnih različitosti učenika bitni su sadržaji kojima se omogućuje izbor prikladnih tekstova da bi čitanjem zbog potrebe i užitka stekli čitateljske navike i čitateljsku kulturu. Učenike se potiče na stvaralačko izražavanje prema vlastitome interesu potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Predmetno područje Kultura i mediji obuhvaća poimanje kulture, kulturne baštine i umjetnosti u svakodnevnome životu i društvu te razvijanje medijske pismenosti koja podrazumijeva sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkoga vrednovanja različitih uloga medija i medijskoga sadržaja. Hrvatski jezik i komunikacija Predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija omogućuje se ovladavanje uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja što omogućuje stjecanje jezične komunikacijske kompetencije na hrvatskome standardnom jeziku. Obuhvaća jezičnu, uporabnu i društvenojezičnu kompetenciju i čitalačku pismenost; komunikacijske vještine u različitim kontekstima, medijima i situacijama; komunikacijske strategije radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju stečenoga znanja i učenja; dubinsko, interpretativno, kreativno, kritičko, analitičko i sintetičko čitanje različitih vrsta tekstova; interpretaciju teksta, razumijevanje konteksta i značenjskih slojeva; stvaranje tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova prema interesu učenika i sposobnost služenja jezikom struke u govornome i pisanome izražavanju za učinkovito obavljanje zadataka na radnome mjestu te za razgovaranje s drugim ljudima. Književnost i stvaralaštvo Predmetnim područjem Književnost i stvaralaštvo obuhvaćeni su razumijevanje, analiza, interpretacija i prosuđivanje književnoga teksta radi osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva; razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja; stjecanje osnovnih književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja i uvida u odabrane tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti radi bogaćenja vlastitoga iskustva čitanja te razvoja kritičkoga i kreativnoga mišljenja o književnome tekstu; povezivanje jezičnih djelatnosti, uporabe rječnika i stečenoga znanja radi razumijevanja teksta; potreba za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju zbog potrebe i užitka; razvoj osobnoga i nacionalnoga identiteta i razumijevanje općekulturnoga nasljeđa; stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Kultura i mediji Predmetnim područjem Kultura i mediji obuhvaćeni su razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta i uvažavanja međukulturnih različitosti; poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura radi uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih; znanje o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti i djelovanje u društvenoj zajednici; razvoj medijske pismenosti; kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje. Slika 1: Grafički prikaz jezičnih djelatnosti i predmetnih područja nastavnoga predmeta Hrvatski jezik D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA Odgojno-obrazovnim ishodima jasno su i nedvosmisleno iskazana očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja koja se proširuju i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole. Ishodima su određena znanja, kompetencije, stavovi i vrijednosti. Odgojno-obrazovni ishodi tablično su prikazani i raspoređeni u rubrike: Odgojno-obrazovni ishod (polazni ishod), Razrada ishoda i Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda te rubrike Sadržaji i Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. U prvoj rubrici tablice Odgojno-obrazovni ishod svaki je ishod označen, npr. SSŠ HJ A.1.1.: SSŠ – srednja strukovna škola, HJ – nastavni predmet, A – predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija (B – Književnost i stvaralaštvo; C – Kultura i mediji),
– razred,
– redni broj ishoda. Sastavnica Razrada ishoda obuhvaća razradu odgojno-obrazovnoga ishoda, tj. polazni se ishod proširuje, produbljuje i razvija te obuhvaća sadržaje i aktivnosti. Pojedine se sastavnice Razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se iz razreda u razred, ali ako se početnom procjenom u pojedinom razrednom odjelu utvrdi da pojedine ishode većina učenika nije usvojila, poučavanjem i učenjem treba se omogućiti uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina te razvoj stavova, vrijednosti i strategija učenja do kraja srednjoškolskoga obrazovanja. U tekstu kurikula nalazi se opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koja je očekivani pokazatelj razine usvojenosti ishoda, tj. okvir i polazište za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda ili odgojno-obrazovnoga ciklusa. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda obuhvaćaju kratak opis onoga što je nužno i važno poučavati i učiti. U području Hrvatski jezik i komunikacija za svaki pojedini razred to su tekstovi i tekstne vrste, funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika i jezični pojmovi. Sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda za područje Književnost i stvaralaštvo čine popisi obveznih tekstova za cjelovito čitanje i čitanje na ulomcima te popisi obveznih književnih vrsta i književnoteorijskih pojmova po razredima. U rubrici Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda za predmetno područje Kultura i mediji navedeni su ključni pojmovi područja. Rubrika Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda sadrži metodičke smjernice za ostvarenje ishoda, dodatno objašnjenje značenja odgojno-obrazovnoga ishoda za oblikovanje aktivnosti učenja i nastavnoga procesa te preporuke za vrednovanje važnih sastavnica. Hrvatski jezik,
razred, razina 4.1., 6 CSVET-a A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik sluša i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom. – određuje temu, vrstu te namjenu govornoga i razgovornoga teksta (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje) – razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova – opisuje obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja – oblikuje argumente za zadanu tvrdnju – prepoznaje strukturna obilježja teksta: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik – prepoznaje govorna i pravogovorna obilježja slušanoga teksta – primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim i situacijskim stilom teksta – govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te navodi osnovna obilježja slušanoga teksta prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik – situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze); razgovor o temi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik čita i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova. – prepoznaje tekstove različitih oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova iz različitih izvora – navodi obilježja administrativno-poslovnoga stila i književnoumjetničkoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – navodi obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima – opisuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, namjena – navodi osnovna obilježja tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), zapisnik – oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi – situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema modelu i smjernicama. – sastavlja objektivni opis prema smjernicama – piše prigodna poslovna pisma: čestitke, zahvale, pozivnice prema modelu – oblikuje zapisnik prema modelu – oblikuje elektroničko poslovno pismo prema modelu poštujući obilježja poslovnoga dopisivanja – oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila) – piše vezane tekstove prema modelu i smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), zapisnik, elektroničko poslovno pismo. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik opisuje morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta prema smjernicama u govoru i u pismu. – razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu – prepoznaje vezna sredstva na primjerima: konektori, modifikatori – primjenjuje pravopisna i jezična pravila u pisanju i govoru – primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema modelu i smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: modifikatori i konektori. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovladanost gramatičkim kategorijama riječi provjerava se na lingvometodičkome predlošku (na tekstu) i prema načelu vertikalno-spiralnoga slijeda u početnoj procjeni. Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika; opisuje funkcionalnu raslojenost leksika; opisuje rječnički članak te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku. – opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici – navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika – primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji – opisuje obilježja funkcionalnih i situacijskih stilova i njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika – razlikuje podstilove administrativno-poslovnoga stila – razlikuje gramatičko i leksičko značenje leksema – opisuje strukturu rječničkoga članka – razlikuje osnovnu razdiobu rječnika: enciklopedijski i jezični rječnici – navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku – razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika, opisuje njihova obilježja i navodi osnovna obilježja razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: jezična porodica; jezične norme hrvatskoga standardnog jezika; norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji i normativni priručnici; funkcionalna i situacijska raslojenost leksika; podstilovi administrativno-poslovnoga stila; hrvatski jezik kao materinski jezik, službeni jezik Europske unije; hrvatski jezik kao ini jezik: manjinski jezik; hrvatski jezik u srednjemu vijeku: Bašćanska ploča i inkunabule; leksem, leksik, leksikograf, leksikografija; vrste rječnika, rječnički članak; situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze); preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na funkcionalnu i situacijsku raslojenost leksika. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.1.
Učenik izražava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom. – izražava svoj doživljaj književnoga teksta – izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva – izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje – potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu – oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno. Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.1.
Učenik opisuje osnovno književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta*. – opisuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnoga razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove – izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnoga razdoblja – prepoznaje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Obvezni su književni tekstovi: Marin Držić, Novela od Stanca (cjelovito), George Orwell, Životinjska farma (ulomci). Obvezne su književne vrste: lirska pjesma; ditiramb, mit, roman; komedija. Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: antika, srednji vijek, humanizam i predrenesansa, renesansa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, književna vrsta, književna epoha i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma). Učenik čita četiri književna teksta: samostalno čita dva obvezna književna teksta, jedan suvremeni književni tekst prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.1.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje. *Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.1.
Učenik analizira poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima prema modelu. – prepoznaje javne, komercijalne i neprofitne medije – opisuje medijske tekstove s obzirom na izvor, namjenu i poruku – prepoznaje funkciju poveznica i hiperteksta u medijskome tekstu – prepoznaje poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori – medij, medijski tekst; javni, komercijalni i neprofitni mediji s obzirom na sadržaj i financiranje; poveznica i hipertekst. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prijedlog projektne aktivnosti: učenik istražuje različite vrste medija te oblikuje i predstavlja medijski tekst s obzirom na izvor, namjenu i poruku medijskoga teksta prema smjernicama. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.1.
Učenik prepoznaje povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem. – prepoznaje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem – izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti – prepoznaje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.1.
trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.1.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.1.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara. Slika 2: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje škole Hrvatski jezik,
razred, razina 4.1., 6 CSVET-a A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik sluša i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom. – određuje temu, oblik i namjenu govornoga i razgovornoga teksta: obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje – opisuje stilska obilježja poslovnoga razgovora i primjenjuje ih u oblikovanju teksta – analizira obilježja administrativno-poslovnoga i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – prepoznaje obilježja (vrednote) govorenoga jezika – govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te opisuje osnovna obilježja slušanoga teksta prema smjernicama – oblikuje argumente i protuargumente za zadanu tvrdnju prema modelu – opisuje strukturna obilježja (obveznih) tekstnih vrsta: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor – opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta – govori, razgovara ili pregovara u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovnim i razgovornim stilom) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor – situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik čita i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova. – razlikuje tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova iz različitih izvora – prepoznaje obilježja administrativno-poslovnoga stila i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – prepoznaje obilježja prisnoga, opuštenoga, savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila – imenuje podstilove administrativno- -poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – analizira tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, namjena – opisuje osnovna obilježja tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi – oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi – situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema smjernicama. – oblikuje tablični životopis (Europass) prema modelu – piše upućivačke tekstove prema smjernicama: uputa – oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila) – piše vezane tekstove prema modelu poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik opisuje rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i pismu. – opisuje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu – opisuje riječ kao sintaktičku jedinicu – prepoznaje sintaktičku službu riječi u rečenici – prepoznaje nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice – opisuje obvezatni red riječi i položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi – primjenjuje rečenične znakove u skladu s pravopisnim pravilima – primjenjuje jezična pravila na sintaktičkoj razini u oblikovanju teksta – opisuje ulogu veznih sredstava na primjerima: konektori, modifikatori – primjenjuje sintaktička pravila, rečenične znakove, modifikatore i konektore u pisanju teksta – primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema modelu i smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: rečenica kao komunikacijska i sintaktička jedinica. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sintaksa se poučava na temelju početne procjene o ovladanosti sintaktičkim pravilima u prethodnome (prvom) razredu s naglaskom na poučavanje funkcionalne pismenosti. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika; razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma od
stoljeća do
stoljeća. – opisuje leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu – imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika – prepoznaje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski i područni – opisuje tekstove prema vremenskoj i područnoj raslojenosti leksika – primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije – navodi osnovna obilježja povijesti hrvatskoga jezika od
stoljeća do
stoljeća – opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta, prepoznaje lekseme određenoga leksičkog sloja i navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika od
stoljeća do
stoljeća prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija u zadanome kontekstu; raslojenost leksika: vremenska i područna; pojam idioma; mjesni govor, dijalekt, narječje; standardni jezik, razgovorni jezik; povijest hrvatskoga jezika od
stoljeća do
stoljeća: Bartol Kašić, Ivan Belostenec. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na vremensku i područnu raslojenost leksika. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.2.
Učenik opisuje svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom. – izražava svoj doživljaj književnoga teksta – objašnjava svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva – izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje – potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu – oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno. Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.2.
Učenik objašnjava književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta. – razlikuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove – opisuje, razlikuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja – opisuje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Obvezni književni tekstovi: romantičarska poezija – Antun Mihanović, Petar Preradović, Stanko Vraz (izbor iz poezije, ukupno 3 pjesme); August Šenoa, Prijan Lovro (cjelovito). Obvezne književne vrste: religiozna poema; himna, budnica; realistički roman, pripovijetka. Obvezni književnoteorijski pojmovi: antiteza, inverzija; simetrični osmerac, epski deseterac; poetika književnopovijesnoga razdoblja: barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, hrvatski romantizam, hrvatski predrealizam i realizam. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita četiri književna teksta: samostalno čita dva obvezna književna teksta, jedan suvremeni književni tekst prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.2.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.2.
Učenik analizira medijske tekstove i opisuje svojim riječima medijski krajolik prema modelu. – prepoznaje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu – opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu – opisuje svojim riječima različite medijske krajolike koji se temelje na osobnim medijskim navikama u svakodnevnoj okolini – prepoznaje medijski tekst s obzirom na namjenu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori – medijski krajolik kao zbir svih medija u uporabi jednoga medijskog korisnika koji se temelji na osobnim medijskim navikama i svakodnevnoj okolini – medijski tekst u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu: obrazovanje, obavještavanje, zabavljanje. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prijedlog projektne aktivnosti: učenik opisuje vlastiti medijski krajolik prema smjernicama s obzirom na namjenu medija kojima se koristi. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.2.
Učenik opisuje povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem. – opisuje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem – opisuje svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te uvažava i poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti – opisuje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.
trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.2.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.2.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje strukovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara. Slika 3: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje škole Hrvatski jezik,
razred, razina 4.1., 6 CSVET-a A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.3.
Učenik sluša i razlikuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom. – određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, pregovaranje – analizira i navodi obilježja administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – opisuje poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – navodi argumente, protuargumente i izvodi zaključak – govori i sudjeluje u razgovoru primjenjujući komunikacijske poslovne vještine – donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci – analizira strukturna obilježja teksta: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, intervju za posao – objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta – govori, razgovara ili pregovara u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovnim stilom i poslovnim podstilom) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika – govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te objašnjava osnovna obilježja slušanoga teksta prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, intervju za posao – situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.3.
Učenik čita i razlikuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova. – razlikuje tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova iz različitih izvora – analizira obilježja administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – opisuje poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – objašnjava tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, namjena – analizira obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila – objašnjava osnovna obilježja tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, anketni obrazac – oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi – situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.3.
Učenik samostalno oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom. – piše motivacijsko pismo prema modelu – sastavlja poslovno pismo prema modelu – oblikuje upućivačke tekstove u poslovne svrhe prema smjernicama koristeći se metajezikom struke i zanimanja – samostalno oblikuje molbu za posao – sastavlja bilješke za intervju za posao i poslovni sastanak prema modelu – oblikuje anketni obrazac prema modelu – piše bilješke za sudjelovanje u raspravi – oblikuje natuknice za sudjelovanje u raspravi – oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila) – piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, bilješke, anketni obrazac. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.3.
Učenik primjenjuje osnovna znanja o morfofonološkim obilježjima riječi i primjenjuje osnovna znanja o fonetici i fonologiji u oblikovanju teksta u govoru i u pismu. – prepoznaje glasovne promjene na granici morfema i fonološki uvjetovane glasovne promjene na prototipnim i čestim primjerima – opisuje podjelu glasova – navodi osnovna obilježja naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na prototipnim i čestim primjerima – primjenjuje jezična pravila u pisanju glasova č/ć, glasova dž/đ, glasova ije/je/e u oblikovanju teksta – primjenjuje jezična pravila na morfofonološkoj razini u pisanju teksta – primjenjuje znanja o morfofonološkim, fonetskim i fonološkim obilježjima riječi u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema modelu i smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: glasovne promjena na granici morfema: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, alternacija ije/je/e, vokalizacija, nepostojani e, navezak; podjela glasova: zvučni i bezvučni, nepčanici ili palatali; fonološki uvjetovane glasovne promjene (glasovi u dodiru u pismu): jednačenje prema zvučnosti, jednačenje prema mjestu tvorbe, ispadanje glasova; naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika: naglasna pravila; glasovi č/ć, glasovi dž/đ, glasovi ije/je/e. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Uz ponavljanje pravopisnih pravila o pisanju glasova ije/je/e, preporučuje se ponoviti rastavljanje na slogove riječi s glasovima ije/je/e. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.3.
Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje te navodi obilježja razvoja hrvatskoga jezika i pisma u
stoljeću,
stoljeću i
stoljeću. – opisuje leksičko posuđivanje – opisuje vrste leksičkoga posuđivanja – prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi – navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika u
stoljeću – navodi osnovna obilježja hrvatskoga jezika u
stoljeću i
stoljeću – izdvaja lekseme ograničene uporabe i primjenjuje ih u zadanome kontekstu u skladu s leksičkom normom te navodi osnovna obilježja razvoja hrvatskoga jezika u
stoljeću,
stoljeću i
stoljeću prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: leksičko posuđivanje; hrvatski jezik u
stoljeću: Gajeva standardizacija hrvatskoga jezika; hrvatski jezik u
stoljeću i
stoljeću: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, hrvatski jezik u
stoljeću (jezični priručnici i savjetnici). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba različitih rječnika, posebice onih koji su povezani sa strukom (zanimanjem). U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.3.
Učenik objašnjava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom. – objašnjava svoj doživljaj književnoga teksta – objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva – izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje – potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu – oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno. Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.3.
Učenik razlikuje književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta. – objašnjava književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove – razlikuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja – objašnjava književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Obvezni književni tekstovi: Miroslav Krleža, Bitka kod Bistrice Lesne (cjelovito), Antun Gustav Matoš (izbor iz poezije, 3 pjesme). Obvezne književne vrste: moderna lirska pjesma; novela. Obvezni književnoteorijski pojmovi: ironija, polisindeton, simbol, sinestezija; simbolizam; retrospekcija, defabularizacija; poetika književnopovijesnoga razdoblja: svjetska književnost – modernizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam; hrvatska književnost – hrvatska moderna, hrvatska književnost od
do 1952., druga moderna, postmodernizam. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita četiri književna teksta: samostalno čita dva obvezna književna teksta, jedan suvremeni književni tekst prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.3.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i prema početnoj procjeni kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.3.
Učenik analizira namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljanu publiku. – opisuje namjenu medijskog teksta s obzirom na ciljanu publiku – analizira trivijalne medijske poruke, predrasude i stereotipe – opisuje medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: različite vrste mikroobjava – opisuje medijsku poruku i njezin utjecaj na ciljanu publiku Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori – trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipi i manipulacije u medijskim porukama – mikroobjava kao medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: redovito ažuriranje statusa, komentari, emotikoni i sl. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prijedlog projektne aktivnosti: učenik odabire medijske tekstove, opisuje ih i predstavlja s obzirom na odabranu tematiku i ciljanu publiku. Odabrana tematika povezana je sa strukom i budućim zanimanjem učenika. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.3.
Učenik analizira povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem. – analizira povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem – analizira svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti – analizira povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.
trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.3.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.3.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje strukovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara. Slika 4: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje škole Hrvatski jezik,
razred, razina 4.2., 8 CSVET-a A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik sluša i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom. – određuje temu, vrstu, svrhu (javnu, osobnu) te namjenu govornoga i razgovornoga teksta (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje) – razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova – objašnjava svojim riječima obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – razgovara prema obrascima skupnih razgovora: uvjeravanja i pregovaranja – oblikuje argumente za zadanu tvrdnju – razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova u skladu sa svrhom slušanja (javna ili osobna) i namjenom (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje) – analizira strukturna obilježja (obveznih) tekstnih vrsta: objektivni opis, narativni životopis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik – opisuje govorna i pravogovorna obilježja slušanoga teksta – primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim i situacijskim stilom teksta – govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te navodi osnovna obilježja i svrhu slušanoga teksta prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: objektivni opis, narativni životopis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik – situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze); razgovor o temi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik čita i opisuje u skladu s određenom svrhom tekstove različitih vrsta, oblika te funkcionalnih i situacijskih stilova. – razlikuje tekstove različitih oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (obavještavanje, uvjeravanje) – navodi obilježja administrativno- -poslovnoga stila i književnoumjetničkoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – navodi obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima – opisuje strukturna obilježja teksta – opisuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena – navodi osnovna obilježja i svrhu tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: objektivni opis, narativni životopis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik – situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze) – oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema modelu i smjernicama. – sastavlja objektivni opis prema smjernicama – samostalno piše prigodna poslovna pisma: čestitke, zahvale, pozivnice – oblikuje priopćenje i zapisnik prema modelu – samostalno oblikuje elektroničko poslovno pismo poštujući obilježja poslovnoga dopisivanja – oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila) – piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik, elektroničko poslovno pismo. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti i »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu. – razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu – prepoznaje i svojim riječima opisuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu u vezanome tekstu – prepoznaje, razlikuje i primjenjuje vezna sredstva na čestim i prototipnim primjerima s obzirom na funkcionalni stil i vrstu teksta: konektori, modifikatori – primjenjuje pravopisna i jezična pravila u pisanju i govoru – primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: modifikatori i konektori; paralelna i linearna tekstna veza. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovladanost gramatičkim kategorijama riječi provjerava se na lingvometodičkome predlošku (na tekstu) i prema načelu vertikalno-spiralnoga slijeda u početnoj procjeni. Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.1.
Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika; analizira funkcionalnu raslojenost leksika; opisuje rječnički članak te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku. – opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici – navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika – razlikuje obilježja funkcionalnih i situacijskih stilova i opisuje njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika – razlikuje podstilove administrativno- -poslovnoga stila i znanstvenoga stila – razlikuje gramatičko i leksičko značenje leksema – opisuje i analizira strukturu rječničkoga članka – razlikuje osnovnu razdiobu rječnika: enciklopedijski i jezični rječnici – navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku – razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika, opisuje njihova obilježja i navodi osnovna obilježja razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: jezična porodica; jezične norme hrvatskoga standardnog jezika; norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji i normativni priručnici; funkcionalna i situacijska raslojenost leksika; podstilovi administrativno-poslovnoga i znanstvenoga stila; hrvatski jezik kao materinski jezik, službeni jezik Europske unije; hrvatski jezik kao ini jezik: manjinski jezik, nasljedni jezik, srodni jezik; hrvatski jezik kao drugi jezik; hrvatski jezik u srednjemu vijeku: Baščanska ploča i inkunabule; leksem, leksik, leksikograf, leksikografija; vrste rječnika, rječnički članak; situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze) – preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na funkcionalnu i situacijsku raslojenost leksika. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.1.
Učenik izražava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom. – izražava svoj doživljaj književnoga teksta – izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva – izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje – potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu – oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju, individualno ili skupno. Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.1.
Učenik objašnjava osnovno književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta*. – razlikuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove – opisuje, razlikuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja – opisuje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Obvezni književni tekstovi: Sofoklo, Antigona (cjelovito), Francesco Petrarca, Kanconijer (izbor iz poezije, 5 pjesama). Obvezne književne vrste: lirska pjesma; himna, elegija, ditiramb; antički ep; mit, novela, kratka priča, roman; antička tragedija. Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: antika, srednji vijek, humanizam i predrenesansa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, literatura, književna vrsta, znanost o književnosti (književna teorija, povijest književnosti, književna kritika), književna epoha i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma). Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.1.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje. * Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik u poučavanju, ponavljanju, uvježbavanju ili usustavljivanju bio izložen prije sumativnoga vrednovanja. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.1.
Učenik analizira poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima. – opisuje javne, komercijalne i neprofitne medije – analizira medijske tekstove s obzirom na izvor, svrhu, namjenu i poruku – opisuje funkciju poveznica i hiperteksta u medijskome tekstu – opisuje poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori – medij, medijski tekst; javni, komercijalni i neprofitni mediji s obzirom na sadržaj i financiranje; poveznica i hipertekst; izravna i neizravna poruka u medijskome tekstu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prijedlog projektne aktivnosti: učenik planira, istražuje, oblikuje, prosuđuje i predstavlja medijski tekst o odabranoj tematici i objašnjava vjerodostojnost odabranih medijskih tekstova. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.1.
Učenik opisuje povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem. – opisuje intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi – opisuje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem – izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti – opisuje intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi prema smjernicama te povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – intermedijalna veza književnoga teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi; tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.1.
trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.1.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.1.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno. Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje strukovne škole U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara. Slika 5: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u
razredu srednje škole Hrvatski jezik,
razred, razina 4.2., 8 CSVET-a A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik sluša i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom. – određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje – analizira stilska obilježja poslovnoga razgovora i primjenjuje ih u oblikovanju teksta – objašnjava svojim riječima obilježja administrativno-poslovnoga i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – imenuje podstilove administrativno- -poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – opisuje obilježja (vrednote) govorenoga jezika – oblikuje argumente i protuargumente za zadanu tvrdnju – razlikuje govorne i razgovorne vrste (obveznih) tekstova u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom – analizira strukturna obilježja (obveznih) tekstnih vrsta: tablični životopis (Europass), javni govor, sažetak; upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor – objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta – govori, razgovara ili pregovara u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovnim i razgovornim stilom) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika – govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te opisuje osnovna obilježja i svrhu slušanoga teksta prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), javni govor, sažetak; upućivački tekstovi: uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor – situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti i »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik čita i objašnjava u skladu s određenom svrhom tekstove različitih vrsta, oblika te funkcionalnih i situacijskih stilova. – razlikuje tekstove različitih oblika, funkcionalnih stilova i situacijskih stilova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje) – objašnjava strukturna obilježja teksta – opisuje osnovna obilježja i svrhu tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova – opisuje obilježja administrativno-poslovnoga stila i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – imenuje podstilove administrativno- -poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova – opisuje obilježja prisnoga, opuštenoga, savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima – analizira tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), javni govor, sažetak, upućivački tekstovi: uputa, pravila i propisi – situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze) – oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema smjernicama. – oblikuje tablični životopis (Europass) prema modelu – piše sažetak prema smjernicama – samostalno piše upućivačke tekstove: uputa, pravila – oblikuje interpretacijski školski esej prema smjernicama – oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila) – piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), sažetak; upućivački tekstovi – uputa, pravila; interpretacijski školski esej. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu. – objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu – objašnjava riječ kao sintaktičku jedinicu – prepoznaje sintagmu u rečenici – prepoznaje sintaktičku službu riječi u rečenici – analizira nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice – objašnjava obvezatni red riječi i položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi – primjenjuje rečenične znakove u skladu s pravopisnim pravilima – primjenjuje jezična pravila na sintaktičkoj razini u oblikovanju teksta – objašnjava ulogu veznih sredstava na primjerima: konektori, modifikatori – primjenjuje sintaktička pravila, rečenične znakove, modifikatore i konektore u pisanju teksta – primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: sintagma kao spoj riječi; rečenica kao komunikacijska i sintaktička jedinica; obavijesno ustrojstvo rečenice (tema i rema). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sintaksa se poučava na temelju početne procjene o ovladanosti sintaktičkim pravilima u prethodnome (prvom) razredu s naglaskom na poučavanje funkcionalne pismenosti. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. A. Hrvatski jezik i komunikacija odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ A.2.
Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika; razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma od
stoljeća do
stoljeća. – tumači leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu – imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika – razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski i područni – analizira tekstove prema vremenskoj i područnoj raslojenosti leksika – razlikuje organski i neorganski idiom – primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije – navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika od
stoljeća do
stoljeća – opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta, izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja i navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika od
stoljeća do
stoljeća prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obvezni sadržaji: leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanome kontekstu; raslojenost leksika: vremenska i područna; pojam idioma; organski idiom: mjesni govor, dijalekt, narječje; neorganski idiom: standardni jezik, razgovorni jezik; povijest hrvatskoga jezika od
stoljeća do
stoljeća: Faust Vrančić, Bartol Kašić, Ivan Belostenec, Juraj Habdelić, ozaljski književno-jezični krug. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na vremensku i područnu raslojenost leksika. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.2.
Učenik opisuje svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom. – izražava svoj doživljaj književnoga teksta – objašnjava svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva – izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje – potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu – oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno. Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija, a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi. B. Književnost i stvaralaštvo odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ B.2.
Učenik razlikuje književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta. – uspoređuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove – objašnjava, uspoređuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja – opisuje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Obvezni književni tekstovi: Marin Držić, Novela od Stanca (cjelovito), Ivan Gundulić, Dubravka (ulomci) Obvezne književne vrste: renesansna komedija, pastorala, barokna drama, religiozna poema, klasicistička tragedija. Obvezni književnoteorijski pojmovi: končeto, antiteza, oksimoron, paradoks; simetrični osmerac, dvostruko rimovani dvanaesterac, epski deseterac; commedia dell’arte; deus ex machina; poetika književnopovijesnoga razdoblja: renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.2.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.2.
Učenik analizira medijske tekstove i opisuje medijski krajolik. – opisuje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na svrhu i namjenu – uspoređuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu – opisuje različite medijske krajolike koji se temelje na osobnim medijskim navikama u svakodnevnoj okolini – opisuje medijski tekst s obzirom na svrhu i namjenu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori – medijski krajolik kao zbir svih medija u uporabi jednoga medijskog korisnika koji se temelji na osobnim medijskim navikama i svakodnevnoj okolini – medijski tekst u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na svrhu i namjenu: obrazovanje, obavještavanje, zabavljanje. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prijedlog projektne aktivnosti: učenik predstavlja vlastiti medijski krajolik s obzirom na svrhu i namjenu medija kojima se koristi. C. Kultura i mediji odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SSŠ HJ C.2.
Učenik objašnjava povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem. – objašnjava intermedijalnu vezu poznatoga književnog djela s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi – objašnjava povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem – objašnjava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te uvažava i poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti – opisuje intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi prema smjernicama te povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: – intermedijalna veza književnoga teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi; tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa. Preporuke za ostvarivanj

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.