Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)

Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) NN 105/2025 (23.7.2025.), Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih 1481 Na temelju članka

stavka
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i članaka
i
Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj: 51/00 i 56/00), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET RUSINSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) I. Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). II. Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). III. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike osnovne i srednje škole od školske godine 2025./
Klasa: 016-01/25-01/00733 Urbroj: 533-07-25-0001 Zagreb,
srpnja
Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r. KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET RUSINSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) A. OPIS PREDMETA Rusini u Republici Hrvatskoj jedna su od 22 nacionalne manjine priznate Ustavom Republike Hrvatske. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa stanovništva iz
godine, u Republici Hrvatskoj živi 1 343 pripadnika rusinske nacionalne manjine. Najviše Rusina živi na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te Grada Zagreba. Kurikul[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (NN, br. 14/2024.), u ovom dokumentu upotrebljava se pojam kurikul i njegove izvedenice. Prilikom navođenja srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku, u istom značenju zadržava se pojam kurikulum i njegove izvedenice.) predmeta Rusinski jezik i kultura po Modelu C namijenjen je djeci pripadnicima rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju rusinsko podrijetlo, a nastava je otvorena i za ostalu djecu koja žele učiti rusinski jezik i upoznati rusinsku kulturu. Učenici su podijeljeni u odgojno-obrazovne skupine u kojima mogu biti učenici iz jednog ili više razrednih odjela. Prema dugoročnom kontinuitetu djelovanja, u Područnim školama Petrovci i Mikluševci nastava se održava pet sati tjedno po skupini, a u Osnovnoj školi Stari Jankovci, Stari Jankovci (od 2011.) i u Osnovnoj školi Antuna Bauera, Vukovar (od 2015.), nastava se održava dva sata tjedno po skupini. Učenici Rusinskog jezika i kulture po modelu C temeljno se obrazuju na hrvatskom jeziku, a učenik spoznaje i vještine, stečene u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna kultura i Glazbena kultura, nadograđuje u predmetu Rusinski jezik i kultura po modelu C. Kurikul također polazi od činjenice da je struktura učenika u razredima ili odgojno-obrazovnim skupinama vrlo heterogena i čine je učenici različitog predznanja, različite dobi, kulturne sredine i različitih interesa i obrazovnih potreba. Stoga definirani odgojno-obrazovni ishodi obuhvaćaju širok spektar znanja i vještina, imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat. Za rusinsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj izrazito je bitno očuvanje jezika i kulture, što je istovremeno i uvjet za očuvanje nacionalnog identiteta. Nastavom rusinskog jezika i kulture po modelu C od prvog se razreda usmjerava učenike i razvija svijest o rusinskom jeziku, nacionalnom identitetu, rusinskoj kulturi, običajima i tradiciji, razvijaju se osjećaji poštivanja osnovnih ljudskih, duhovnih i životnih vrijednosti. Sukladno tome, učitelji preferiraju metode i strategije koje potiču prirodan način stjecanja jezičnih vještina. Predmet je kompleksnog karaktera jer se u njemu isprepliću elementi govora, čitanja, pisanja, književnosti i kulture. Osnovna znanja o navedenim elementima, koja se steknu u prvom razredu osnovnoškolskog obrazovanja, nadograđuju se i produbljuju u sljedećim razredima osnovne i srednje škole. Osim jezičnih elemenata, predmet uključuje i stjecanje znanja o obilježjima matičnog teritorija i rusinske kulture u širem smislu (geografske, kulturne i povijesne značajke), što doprinosi boljem razumijevanju svojeg identiteta i svjetonazoru. Rusinski jezik i kultura kao manjinski jezik po modelu C ubraja se u izbornu nastavu, ali bi mu se trebalo pristupati kao drugom materinskom jeziku. Izborom manjinskog materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati. Predmet Rusinski jezik i kultura po modelu C zbog preglednosti je podijeljen u tri domene: Jezik i komunikacija, Čitam i stvaram i Kultura i mediji. Ove se domene u procesu učenja i poučavanja uzajamno isprepliću. Kratka oznaka predmeta Rusinski jezik i kultura je RSKJK. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Cilj je predmeta osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na rusinskom jeziku, uključivanjem svih jezičnih djelatnosti, a to su: pisanje, čitanje, govorenje i slušanje. Učenik: – pravilno se služi usmenim i pisanim rusinskim jezikom u različitim životnim situacijama – prepoznaje različitosti između hrvatske i rusinske jezične komunikacije – primjenjuje oblik jezične komunikacije koji odgovara danom jezičnom okružju – upoznaje tekstove pisane na književnom i standardnom rusinskom jeziku – upoznaje povijesne i kulturne znamenitosti rusinskog jezičnog područja te njegova zemljopisna, društvena i gospodarska obilježja – oblikuje pozitivno mišljenje o kulturnoj raznolikosti, razvija otvorenost prema prihvaćanju i poštivanju različitosti te kulturnih vrijednosti drugih naroda i nacija – osnažuje i čuva nacionalni identitet. C. DOMENE U ORGANIZACIJI NASTAVNOG PREDMETA RUSINSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) Nastavni predmet Rusinski jezik i kultura čine tri domene: • Jezik i komunikacija • Čitam i stvaram • Kultura i mediji Prema naznačenim domenama, učenici u osnovnoj školi stječu osnove i temeljna znanja, vještine, sposobnosti i stavove koje će moći nadograđivati. Kod učenika se razvija čitalačka kultura, znanje o književnosti i medijska kultura, čime se potiče njegova kreativnost. Usvajajući ove domene, osvješćuje se važnost znanja rusinskog jezika kao kulturnog dobra i razvija pozitivan odnos prema jeziku rusinskog naroda, njegove književnosti i kulture. Domene zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje uvjerenja i svjetonazora i razvijaju sposobnost gledanja iz perspektive drugih i drukčijih kao pripremu za život u multikulturnoj Europi. U svim domenama razvija se jezično-komunikacijska kompetencija te vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, obogaćivanja rječnika i prevođenja. Novim metodama povećava se interes i motivacija učenika, ostvaruje kvalitetnija nastava u kojoj učenici i učitelj stvaraju interaktivan i suradnički odnos zasnovan na konstruktivizmu jer učenici sami stječu vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti. Predloženi odnos zastupljenosti domena za pojedine razrede podložan je promjenama. Učitelj može tijekom nastavne godine nekoj od domena dati veću ili manju važnost, procijenivši interese učenika određenog razrednog odjeljenja i specifičnosti školskog kurikula. Jezik i komunikacija Domena Jezik i komunikacija obuhvaća usvajanje četiriju jezičnih vještina (pisanje, čitanje, slušanje i govorenje) na razini koja će učenicima omogućiti uspješnu komunikaciju na rusinskom jeziku. Učenici svoju vještinu govorenja razvijaju stvaranjem govornih situacija u kojima razgovaraju o svakodnevnim, ali i o apstraktnim temama. Učenici stečeno znanje aktivno rabe i u usmenom i u pisanom obliku pri izražavanju ideja, informacija, mišljenja i osjećaja. U sklopu domene Jezik i komunikacija, učenici trebaju ovladati temeljnim rječnikom koji će ih osposobiti za svakodnevnu komunikaciju. Trebaju usvojiti i gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske spoznaje. Riječ je o usvajanju vještina koje će učenicima omogućiti razumijevanje teksta nakon slušanja i čitanja. Čitam i stvaram Domena Čitam i stvaram (Književnost i stvaralaštvo) podrazumijeva odgoj i formiranje kompetentnog čitatelja, osobe koja ima trajnu naviku i potrebu za čitanjem kao sredstvom upoznavanja svijeta i sebe, osobe s visokom razinom jezične i emocionalne kulture. Čitanjem se potiče maštovitost, radoznalost, obogaćuje rječnik, razvija se kritičko mišljenje, način izražavanja i rješavanje problema. Svrha domene je upoznati učenike s književnim djelima rusinskih autora, razvijati pozitivan odnos prema književnosti i poticati stvaralaštvo. Pri odabiru književnih tekstova, učitelj vodi računa da oni moraju ispuniti očekivanja suvremene mladeži koja živi u dinamičnom informacijskom svijetu, a uz to trebaju predstavljati i specifičnost nacionalnog identiteta. Čitanjem tekstova na materinskom jeziku učenik razvija čitalačke sposobnosti i jezične vještine, sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja, osjećaj estetskog užitka u umjetničkoj riječi i razumijevanje baštine nacionalne kulture. Kultura i mediji Domena Kultura i mediji podrazumijeva poimanje rusinske kulture u najširem smislu i obuhvaća usvajanje znanja o rusinskoj povijesnoj i kulturnoj baštini te o geografskim obilježjima u Republici Hrvatskoj i u matičnom području − Karpatskoj Rusi. Ova domena integrira i teme medijske kulture te elemente umjetničkog područja i umjetničkog izražavanja: uvježbavanje i izvođenje rusinskih narodnih plesova, običaja, recitacija, pjesama i dramskih tekstova na rusinskom jeziku. Učenici razvijaju svijest o pripadanju i vlastitoj aktivnoj ulozi odgovornog građanina u društvu, lokalnoj i široj zajednici, a posebice u rusinskoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI Odgojno-obrazovni ishodi razvijaju se od prvog do osmog razreda osnovne škole i od prvog do četvrtog razreda srednje škole. U kurikulu predmeta, označavanje ishoda znači sljedeće: RSKJK – naziv predmeta (Rusinski jezik i kultura) OŠ – osnovna škola SŠ – srednja škola A. – Jezik i komunikacija B. – Čitam i stvaram C. – Kultura i mediji U označavanju ishoda, prvi broj pridružen predmetnom području odnosi se na razred, primjerice: OŠ A.
– prvi razred osnovne škole, SŠ A.
– prvi razred srednje škole Posljednji broj pridružen predmetnom području označuje redni broj ishoda: A.
– prvi ishod A.
– drugi ishod. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razina usvojenosti ishoda »dobar« na kraju razreda. Učenici se domenama Komunikacija i jezik, Čitam i stvaram te Kultura i mediji postupno upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju. Domene se neprestano isprepliću i međusobno su blisko povezane. Jezični sadržaji ciklički se ponavljaju (leksik i gramatika) i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda. Ishode predložene u kurikulu učitelj može dopuniti u skladu s potrebama, (pred)znanjem, krugom interesa i sposobnostima učenika. Tekstovi prilagođeni godini učenja razlikuju se s obzirom na složenost i dužinu. Tekst s obzirom na složenost može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje jednostavan i složen, što određuju kvantitativne i kvalitativne smjernice. Broj je riječi u slučaju receptivnih i produktivnih sposobnosti različit. Tekst s obzirom na dužinu može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura – 175 sati godišnje Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na slušne i vizualne poticaje. – neverbalno reagira na učestale riječi i vrlo jednostavne rečenice – prepoznaje pojedine riječi ili fraze izgovorene sporijim tempom, jasno i razgovjetno – povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima – povezuje izgovorene upute s radnjama – odgovara na postavljena pitanja (гeй/da, нє/ne) Učenik razumije dio učestalih riječi te vrlo kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovjetno i uz dosta ponavljanja. OŠ RSKJK A.
Učenik imenuje pojmove iz svojeg okruženja i prema vizualnom predlošku. – prepoznaje i povezuje glasovnu riječ s vizualnim predloškom – pokazuje i imenuje pojmove prema vizualnom predlošku – imenuje predmete i osobe iz svojeg okruženja – imenuje pojmove s rusinskim naglaskom – globalno čita riječi Učenik uz učiteljev poticaj prepoznaje i imenuje pojmove iz svojeg okruženja i prema vizualnom predlošku. OŠ RSKJK A.
Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke rečenice. – izgovara sve glasove – izgovara specifične glasove Г i ДЗ – izvodi glasovnu analizu i sintezu – naglašava riječi s rusinskim naglaskom primjerene početnom opismenjavanju – pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči – ponavlja riječi i vrlo kratke jednostavne rečenice – imenuje i pokazuje predmete iz svojeg okruženja Učenik uz pomoć učitelja izgovara sve glasove, govori učestale riječi i vrlo kratke rečenice. OŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru te koristi naučene vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice. – upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce (pozdravljanje, predstavljanje i sl.) – postavlja vrlo jednostavna i uvježbana pitanja i odgovara na njih – oblikuje i govori vrlo kratke uvježbane rečenice – koristi fond riječi primjeren uzrastu – koristi forme uljudnog ponašanja – sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: pozdravi, predstavljanje, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do deset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, blagdani. Učitelj samostalno odlučuje o izboru i redoslijedu navedenih tema. Preporučeni jezični sadržaji Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, imenovanje, zamolba, zahvala i pitanje za oprost, čestitanje, brojanje. Leksičke i gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama te se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, izboru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Učenici uče rusinski jezik i tijekom izvanučionične nastave i na različitim aktivnostima ako za to postoje uvjeti (šetnja i obilazak škole, obilježavanje rođendana i praznika). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Rusinski jezik učenici uče oslanjajući se na znanja stečena u drugim nastavnim predmetima. Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, geste, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Opisivanje predmeta i slika te govorne vježbe tematski treba uskladiti s nastavnim programom hrvatskog jezika, prirode i društva, matematike i vjeronauka. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te se istovremeno potiče višejezičnost. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.
Učenik neverbalno i verbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja književnog teksta/neknjiževnog teksta. – misli, osjećaje i zapažanja izražava crtežom, pokretom ili riječima – imenuje glavni lik i iskazuje njegovu osobinu (dobar – loš) – izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa Učenik uz povremenu pomoć učitelja neverbalno i verbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja književnog/neknjiževnog teksta. OŠ RSKJK B.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekst primjeren početnom opismenjavanju. – pažljivo sluša dok učitelj čita tekst primjeren početnom opismenjavanju – prepoznaje i imenuje riječi u kojima se zadani glas nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi – povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu – čita riječi i jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučene pojmove iz globalnog čitanja i slikopriče – odgovara na kratka pitanja – postavlja kratka pitanja – točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice Učenik sluša/čita s razumijevanjem i uz povremenu pomoć učitelja usmeno odgovara na pitanja i postavlja kratka pitanja o sadržaju teksta primjerenog početnom opismenjavanju. OŠ RSKJK B.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kraći književni tekst te prepoznaje i imenuje odgovarajuće književne vrste prema obliku (brojalicu, pjesmu i priču). – pažljivo sluša dok učitelj čita književni tekst – osjećaje izražava crtežom, pokretom ili riječima – usmeno kratko odgovara na pitanja o pročitanom tekstu – prepoznaje i imenuje brojalicu, pjesmu i priču – napamet krasnoslovi kraće pjesmice – sudjeluje u kraćem igrokazu Uz pomoć učitelja sluša/čita s razumijevanjem te prepoznaje i imenuje odgovarajuće književne vrste prema obliku (brojalicu, pjesmu i priču). Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: pozdravi, predstavljanje, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do deset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, blagdani. Učitelj samostalno odlučuje o izboru i redoslijedu navedenih tema. Preporučeni jezični sadržaji Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, imenovanje, zamolba, zahvala i pitanje za oprost, čestitanje, brojanje. Usmeno se obrađuju književni i neknjiževni tekstovi. Leksičke i gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama te se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, izboru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, kratke narodne pjesme, kratke pjesmice, brojalice i dramatizacija, pri čemu je naglasak na govornoj komunikaciji i rješavanju radnih listova. Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, geste, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: slikopriče, slikopjesme, pjesmice u rimama, rusinske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, zagonetke, kratke pripovijetke, bajka i kratki igrokaz; rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede: Ишол дїдo дo лєсa/Išao je djed u šumu; Чижику, чижику/Čižiku, čižiku; Пaльци/Prsti; Гeрлїчкa/Grlica; Пo вaрoшу дрaшичкa/Po varoši je stazica; Нa жeлєнeй трaвки/Na zelenoj travici; Идзе жима/Ide zima; Хижкo нaшa/Kućice naša; Цицa и Aмaлкa/Cica i Amalka; Я мaли югaс/Ja sam mali pastir; Винчуєм Вaм тaкa мaлa/Čestitam Vam ovakva mala; Пaсли пaстирe/Napasali su pastiri stado; М. Budinski: Школяр/Učenik; E. Vrabec, I. Hnatko (ilustratorica): Кoлєсa/Kotači; М. Rimar: Медo, медo/Medo, medo; Lj. Harhaj: Мaли Мo/Mali Mo; M. Rimar: Привит/Dobrodošlica; N. Golub: Нємaм злaтa/Nemam zlata; I. Hardi-Kovačević: Любичицa/Ljubičica; S. Makaji: Kaрoлинa/Karolina; M. Kanjuh: Пeршa пaхулькa/Prva pahuljica; Lj. Fa-Hardi: Як шe тройo прaшaткa рихтaли зa жиму/Kako su se tri praščića spremala za zimu; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik uočava, prepoznaje i imenuje osnovna obilježja rusinske kulture. – uočava tipična rusinska imena i prezimena – prepoznaje i imenuje obilježja rusinskih praznika i blagdana – slušno prepoznaje rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice – uočava i prepoznaje rusinsku narodnu nošnju – prepoznaje i imenuje starodavne predmete različite namjene – razvija pozitivan stav za učenje rusinskog jezika i kulture Učenik uz povremenu pomoć učitelja uočava, prepoznaje i imenuje osnovna obilježja rusinske kulture. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između rusinske i hrvatske kulture. – slušno prepoznaje i imenuje rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice – prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između rusinske i hrvatske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena itd.) Učenik uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike između rusinske i hrvatske kulture. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene forme, brojalice, napjeve, narodne plesove i dječje pjesme – izrađuje slikovni rječnik – izrezuje, slaže i crta/slika – ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivom – kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama – njeguje i izvodi rusinske običaje za Božić (koledanje) i Uskrs (oblijevanje) Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: predstavljanje, pozdravi (Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća izvana i iznutra te namještaj u njima), zaboravljene igre i igračke, stari obrti i alati, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament, hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, tradicionalne rukotvorine (pisanice), pjesme i plesovi, istraživanje zaboravljenih običaja. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme u kolu i kolede iz domene Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati. Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne te se dinamično izmjenjivati. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika. Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMINIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik razumije i imenuje kratke riječi i vrlo kratke rečenice. – povezuje izgovorene riječi sa slikovnim prikazima ili predmetima – imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima – imenuje pojmove s rusinskim naglaskom Učenik uz pomoć učitelja razumije i govori kratke riječi i vrlo kratke rečenice. OŠ RSKJK A.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekstove primjerene početnom opismenjavanju. – povezuje napisano slovo s odgovarajućim glasom – povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ – rastavlja riječ na slogove – povezuje riječi u rečenicu – čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi – čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova – odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta – postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju – čita riječi, rečenice i tekstove primjereno početnom opismenjavanju – točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice Učenik uz povremene pogreške čita riječi i kraće rečenice primjerene početnom opismenjavanju i razumije ih uz pomoć učitelja. OŠ RSKJK A.
Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnom opismenjavanju. – izgovara specifične glasove Г i ДЗ – izvodi glasovnu analizu i sintezu riječi – naglašava riječi s rusinskim naglaskom primjereno početnom opismenjavanju – pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje glasovnu strukturu riječi i uočava početni glas u jednosložnim riječima. OŠ RSKJK A.
Učenik piše tiskana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila. – povezuje glas s odgovarajućim slovom – povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu – razlikuje veliko i malo tiskano slovo – piše velika i mala tiskana slova – piše riječi s glasovima H (Х), G (Ґ)i specifičnim glasom Г – piše riječi sa specifičnim slovima (dvoglasima) Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU, Щ/ŠČ i Ь/mekim znakom – prepisuje riječi i rečenice – samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim tiskanim slovima – sastavlja skupinu riječi na zadanu temu – sastavlja rečenicu od zadanih riječi – oblikuje kratak pisani tekst od triju rečenica primjereno početnom opismenjavanju – piše prvu riječ u rečenici velikim slovom – piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta koja su mu poznata – piše rečenični znak na kraju rečenice Učenik uz pomoć učitelja piše riječi, kratke rečenice i tekst vođenim pisanjem tiskanih slova rusinskog pisma. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Postupno proširivanje i produbljivanje preporučenih tema: svijet oko mene i ja, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do dvadeset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, dani u tjednu, blagdani, razlike među slovima. Funkcije: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta i radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti) i brojanje. Preporučeni jezični sadržaji Prema grafemskom izgledu, usporediti već naučenu hrvatsku abecedu s rusinskom azbukom. Obratiti pozornost na slova u hrvatskoj abecedi i rusinskoj azbuci koja su ista, slična i različita, a posebnu pozornost posvetiti izgovoru i pisanju specifičnog slova Г te dvoglasa Я, Є, Ї, Ю, Щ i Ь (mekog znaka). Gramatika jezika izgovara se oponašanjem učitelja. Leksičke i gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama te se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimike, pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.
Učenik neverbalno i verbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja književnog teksta/neknjiževnog teksta. – imenuje likove – izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa – misli, osjećaje i zapažanja izražava crtežom, pokretom ili riječima Učenik uz povremenu pomoć učitelja neverbalno i verbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja književnog/neknjiževnog teksta. OŠ RSKJK B.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi. – čita tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja – pazi na pravilan izgovor karakterističnih rusinskih glasova – kratkim rečenicama odgovara na pitanja povezana s tekstom – prepoznaje i imenuje glavni lik (dobar – loš) – uočava nove ili manje poznate riječi Učenik uz pomoć učitelja sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove i odgovara na pitanja povezana s tekstom. OŠ RSKJK B.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva. – stvara likovne radove, uređuje pano – napamet krasnoslovi kraće pjesmice – sudjeluje u kraćem igrokazu − koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno razvojnoj dobi Učenik uz pomoć učitelja crtežom, riječima ili pokretom izražava svoje misli, osjećaje i zapažanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tematski tekstovi: predstavljanje sebe i drugih, pozdravi, svijet oko mene i ja, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do dvadeset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, dani u tjednu, blagdani, razlike među slovima. Preporučeni jezični sadržaji Slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Rusinska terminologija: glas, slovo, slog, riječ, otvornici, zatvornici, slog i rečenica (izjavna, upitna i usklična). Funkcije: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta i radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti) i brojanje. Preporučene vrste tekstova: rusinske narodne pjesme i priče, slikopriča, slikopjesma, brojalica, dječja pjesma, kratka pripovijetka, bajka i kratki igrokaz. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj izabire tekstove i aplikacije po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije te im u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobiti značaj. Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu ostvaruje se u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, a aktivnim razgovorom, u kojem sudjeluju svi učenici, ističe se važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: E. Vrabec: Кoлєсa/Kotači; M. Kovač: Школски дзвoн/Školsko zvono; J. Oljejar: Пeкaр/Pekar; M. Kovač: Кoнїк/Konjić; S. Erdelji: Тaнєц/Ples; M. Skuban: Пришлa жимa/Došla je zima; M. M. Kočiš: Дoм/Dom; J. Oljejar: Хoрa бaбкa/Bolesna lutka; N. Golub: Кeд яр придзe/Kad dođe proljeće; narodne: Тoтa нaшa ґaздиня/Ova naša domaćica, Вeрбoв лєшик/Vrbova šumica, Рибaр/Ribar, Пeтрик и кaндур/Perica i mačak, Злaмaлa шe кoрмaнь дeскa/Slomilo se ralo; rusinske kolede: Тeй шe святeй нoци/Te se svete noći, M. Kovač: Нoц нaд ВиФлeєм/Noć iznad Betlehema; M. Vašaš: Винчoвaнкa/Čestitka; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik uočava, prepoznaje i imenuje osnovna obilježja rusinske kulture. – prepoznaje i imenuje tipična rusinska imena, simbole (zastava) i blagdane – prepoznaje i imenuje posebnosti narodnih rusinskih običaja pri obilježavanju blagdana – prepoznaje i imenuje rusinske običaje i njihova osnovna obilježja – prepoznaje i imenuje tradicionalno rusinsko jelo za Božić i Uskrs – prepoznaje i pjeva rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice – prepoznaje rusinsku narodnu nošnju – prepoznaje i imenuje starodavne predmete različite namjene – razvija početni pozitivni stav za učenje rusinskog jezika i kulture Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna obilježja rusinske kulture. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike s hrvatskom kulturom. – prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike s hrvatskom kulturom (običaji, praznici i blagdani, imena itd.) Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike s hrvatskom kulturom. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – izrezuje, slaže i crta/slika – ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivom – imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene forme, brojalice, napjeve, narodne plesove i dječje pjesme – kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode – njeguje i izvodi rusinske običaje za Božić (koledanje) i Uskrs (polijevanje) – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: predstavljanje, pozdravi (za Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća izvana i iznutra te namještaj u njima), zaboravljene igre i igračke, stari obrti i alati, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament, hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, tradicionalne rukotvorine (pisanice), pjesme i plesovi, istraživanje zaboravljenih običaja. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede u domeni Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati. Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne te se dinamično izmjenjivati. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika. Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik razumije i govori kratke rečenice u skladu s temom. – razumije riječi i kratke rečenice – točno izgovara glasove Г, Ґ i Х koje učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru – točno naglašava riječi – točno izgovara riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi Г, ДЗ, ДЬ i TЬ – pravilno oblikuje i izgovara kratke rečenice – točno oblikuje jesne i niječne rečenice – pripovijeda kratku priču prema nizu slika – jezične pojmove imenuje na rusinskom jeziku Uz pomoć učitelja pravilno oblikuje i izgovara kratke rečenice u skladu s temom. OŠ RSKJK A.
Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratke tekstove. – pravilno čita riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь – čita kratki neknjiževni i književni tekst primjenjujući pravilan izgovor, naglasak i intonaciju riječi i rečenica – čita tekst po ulogama – izdvaja nepoznate riječi – proširuje rječnik rusinskih riječi Uz pomoć učitelja čita s razumijevanjem kratke tekstove. OŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru na nastavnom satu, koristeći se sintagmama i kratkim jednostavnim rečenicama u točnom značenju. – odgovara na pitanja o pročitanom tekstu – postavlja jednostavna pitanja iz teksta i odgovara na njih – prepoznaje imenice kao riječi koje imenuju bića, stvari i pojave – prepoznaje opće i vlastite imenice – prepoznaje glagole kao riječi kojima se određuje radnja – prepoznaje pridjeve – prepoznaje česte umanjenice Uz pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru na nastavnom satu, koristeći se sintagmama i kratkim jednostavnim rečenicama u točnom značenju. OŠ RSKJK A.
Učenik piše pisana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila. – piše velika i mala pisana slova rusinske azbuke – pravilno i točno piše specifična slova rusinske azbuke Я, Є, Ї, Ю, Щ – pravilno i točno piše Ь (meki znak) – pisanim slovima povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječ u rečenicu – prepisuje riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima – samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima – točno piše riječi s glasovima Г, Ґ i Х koji učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru – pravilno piše riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь – piše vrlo kratak i jednostavan tekst danog predloška – samostalno sastavlja i piše četiri

(4)rečenice Uz pomoć učitelja piše pisana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba. Funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojemu živimo. Preporučeni jezični sadržaji Govornu terminologiju na rusinskom jeziku i jezične sadržaje poučavati na temelju poznavanja hrvatskog jezika radi uočavanja njihove sličnosti i različitosti, i to, kako na gramatičkim i pravopisnim područjima, tako i kod jezičnog izražavanja i pravogovora. Slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: imenice (opće i vlastite) i glagole znati na razini prepoznavanja i imenovanja, a pridjeve na razini prepoznavanja. Gramatika jezika izgovara se oponašanjem učitelja. Prema grafemskom izgledu, obratiti pozornost na ista, slična i različita pisana slova u abecedi i rusinskoj azbuci, a posebnu pozornost obratiti na izgovor i pisanje specifičnih glasova i slova Г i ДЗ te dvoglasa Я, Є, Ї, Ю, Щ i Ь (mekog znaka). Pozornost se pridaje razvoju čitanja i pisanja te izgovora riječi s rusinskim naglaskom. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimike, pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.

Učenik kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta. − kazuje o čemu tekst govori − iznosi mišljenje o postupcima likova – misli, osjećaje i zapažanja izražava crtežom, pokretom ili riječima Učenik uz pomoć učitelja izražava misli, osjećaje i zapažanja povezana sa slušanim/pročitanim tekstom. OŠ RSKJK B.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove. – razlikuje dijelove pjesme: stih i strofa – prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu – prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama – usmeno odgovara na pitanja o pročitanom književnom tekstu – tečno čita kratki književni tekst – pazi na pravilan izgovor i intonaciju Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekst i uz pomoć učitelja odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta. OŠ RSKJK B.
Učenik razlikuje određene književne vrste prema obliku i sadržaju. – razlikuje i imenuje nazive na rusinskom jeziku za pripovijetku, pjesmu, brojalicu, zagonetku, basnu, bajku i igrokaz – razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju (rusinska narodna priča i pjesma, dječja pjesma, brojalica, zagonetka, basna i bajka) – prepoznaje naučene jezične elemente, izvodi zaključke o vrsti, temi i sadržaju teksta Učenik uz pomoć učitelja razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tematski tekstovi: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba. Preporučene vrste tekstova: slikopriča, rusinske narodne pjesme i priče, kratka pripovijetka, brojalica, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, bajka, strip. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju izradom crteža, dramatizacijom i čitanjem književnih tekstova. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: R. Kupčinski: Школярики/Mali učenici; M. Kovač: Нaшo букви/Naša slova; M. Pavlović: Кухaркa/Kuharica; M. Kočiš: Шатва/Sjetva; K. Mučaji: Хрoбaк нa пoлїчки/Crv na polici; A. Papandriš Harhaji: Мaмo, чи ти знaш?/Mama, znaš li ti?; M. Kovač: Нaшa бaбa/Naša baka; narodna rusinska koleda: Ишли трoмe крaльoвe/Išla su tri kralja; A. Balatinac: Пaхулькa/Pahuljica; G. Kosteljnik: Стaри, aлє здрaви/Star, ali zdrav; narodna: Кoгуцик/Pjetlić; S. Makaji: Мoя муниция/Moja municija; S. Erdelji: Привит яри/Dobrodošlica proljeću; M. Rimar: Нaйвeкшa рoдзинa/Najveća rodbina; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik imenuje osnovna obilježja rusinske kulture. – imenuje tipična rusinska imena, simbole (zastave) i blagdane – imenuje rusinske običaje i njihova osnovna obilježja – imenuje i pjeva rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice – imenuje rusinsku narodnu nošnju – imenuje starodavne predmete različite namjene – imenuje tradicionalna rusinska jela za blagdane i druge prigode – razvija početni pozitivni stav za učenje rusinskog jezika i kulture Učenik uz pomoć učitelja imenuje osnovna obilježja rusinske kulture. OŠ RSKJK C.
Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet. − izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, slikokaz, ilustraciju, likovni rad, praktični rad i slično) – ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima − demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana (Božić: koledanje i nošenje Betlehema, Uskrs: polijevanje) Učenik uz pomoć učitelja izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode – imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne dječje i narodne pjesme, brojalice i rusinske dječje igre s pjevanjem uz slušanje glazbe – izvodi jednostavne plesne pokrete rusinskih narodnih plesova – njeguje rusinske narodne običaje – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama – sudjeluje u aktivnostima (vrlo kratkim predstavama) koje povećavaju zadovoljstvo učenja rusinskog jezika i kulture Učenik na poticaj učitelja sudjeluje u kreativnim aktivnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: predstavljanje, pozdravi (za Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća izvana i iznutra te namještaj u njima), zaboravljene igre i igračke, stari obrti i alati, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament, hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, tradicionalne rukotvorine (pisanice), pjesme i plesovi, istraživanje zaboravljenih običaja. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede u domeni Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati. Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne i izmjenjivati se. To mogu biti igre, plesovi, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika. Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik razumije tekstove jednostavnih struktura i razgovara u skladu sa slobodno izabranom ili zadanom temom. – razumije tekstove jednostavnih struktura – točno izgovara glasove Г, Ґ i Х koje učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru – točno naglašava riječi – točno izgovara riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi Г, ДЗ, ДЬ i TЬ – pravilno oblikuje i izgovara kratke rečenice – točno oblikuje jesne i niječne rečenice – pripovijeda kratku priču prema nizu slika – jezične pojmove imenuje na rusinskom jeziku Učenik uz pomoć učitelja razumije tekstove jednostavnih struktura i razgovara u skladu sa slobodno izabranom ili zadanom temom. OŠ RSKJK A.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike. – sluša tekst s razumijevanjem prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa – pravilno čita riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь – pravilno izgovara i čita skupove riječi s glasovima LJ, NJ, DJ I TJ – čita kratki neknjiževni i književni tekst primjenjujući pravilan izgovor, naglasak i intonaciju riječi i rečenica – čita tekst po ulogama – odgovara na pitanja o pročitanom tekstu – postavlja jednostavna pitanja iz teksta i odgovara na njih – izdvaja nepoznate riječi – proširuje rječnik rusinskih riječi Učenik uz pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem kratak i jednostavan tekst poznate tematike. OŠ RSKJK A.
Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice te ih povezuje u kratki vezani tekst. – prepoznaje riječi koje označuju vrijeme, mjesto, količinu i kakvo je što – prepoznaje česte uvećanice – usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnom rječniku – koristi nove riječi kao dio aktivnog rječnika – usvaja lingvistički pojam imenice i glagola u zadanom tekstu i imenuje ih na rusinskom jeziku – rješava zagonetke, križaljke i rebuse – sudjeluje u dramatizaciji teksta Učenik uz pomoć učitelja upotrebljava riječi, sintagme i rečenice te ih povezuje u kratki vezani tekst. OŠ RSKJK A.
Učenik piše pisana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila. – piše velika i mala pisana slova rusinske azbuke – pisanim slovima povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječ u rečenicu – prepisuje riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima – samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima – točno piše riječi s glasovima Г, Ґ i Х koji učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru – pravilno piše skupove riječi glasova LJ, NJ, DJ I TJ – pravilno piše riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь – pravilno piše slovo Й s glagolom − piše cjelovitim i jasnim rečenicama s pravilnim redom riječi – piše vrlo kratak i jednostavan tekst danog predloška − samostalno sastavlja i piše pet

(5)rečenica − primjenjuje usvojenu pravopisnu normu Učenik uz pomoć učitelja piše pisana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba. Funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojem živimo. Preporučeni jezični sadržaji Govornu terminologiju na rusinskom jeziku i jezične sadržaje poučavati na temelju poznavanja hrvatskog jezika radi uočavanja njihove sličnosti i različitosti, i to, kako na gramatičkim i pravopisnim područjima, tako i kod jezičnog izražavanja i pravogovora. Slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: imenice (rod i broj – imenovanje); glagoli: prošlost, sadašnjost i budućnost (prepoznavanje); pridjevi: na -ov i -ski (prepoznavanje). Jezična komunikacija − pravilan izgovor i zapisivanje: problematični glasovi i specifični glas Г, H (Х) i G (Ґ) (хмара/нохец/мох; гора/драга/шнїг; ґереґа/маґочка); meki znak (Ь); slogovi sa specifičnim slovima (dvoglasima) Щ/ŠČ, Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU i Ь/mekim znakom; riječi s glasovima LJ (ЛЬ), LJO (ЛЬO), LJA (ЛЯ), LJE (ЛЄ), LJI (ЛЇ), LJU (ЛЮ), NJ (НЬ), NJO (НЬO), NJA (НЯ), NJE (НЄ), NJI (НЇ), NJU (НЮ), DJ (ДЬ), DJO (ДЬO), DJA (ДЯ), DJE (ДЄ), DJI (ДЇ), DJU (ДЮ), TJ (TЬ), TJO (TЬO), TJA (TЯ), TJE (TЄ), TJI (TЇ) i TJU (TЮ); riječi sa zatvornicima TJ (T), DJ (D), Č i DŽ (бутєлар, дїдо, бачи, диждж). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, geste, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Pažnja se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, a istovremeno se potiče višejezičnost. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.

Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta i povezuje sadržaj sa stvarnim životom. − objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta − povezuje sadržaj, temu i motive teksta sa stvarnim životom − prilagođava intonaciju pri izgovaranju riječi, rečenica, iskaza i tvrdnji Učenik uz pomoć učitelja objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja ili čitanja književnog teksta i povezuje sadržaj sa stvarnim životom. OŠ RSKJK B.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem i prepričava kratke književne i neknjiževne tekstove. – određuje temu – imenuje određene vrste tekstova (narodna priča i pjesma, pripovijetka, basna, brojalica, brzalica, zagonetka i bajka) – imenuje glavne i sporedne likove te mjesto i vrijeme radnje – razlikuje dijelove pjesme: stih i strofa – prepoznaje i izdvaja riječi u pjesmama koje se rimuju – usmeno i pisano odgovara na pitanja – tijek događaja prikazuje crtežom, govorom, pismom i pokretom – izražajno čita književne tekstove − ovladava naglaskom i intonacijom standardnog rusinskog jezika – uočava nove ili manje poznate riječi – razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova Učenik uz pomoć učitelja sluša ili čita s razumijevanjem i prepričava kratke književne i neknjiževne tekstove. OŠ RSKJK B.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima. – razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova − prilagođava čitanje tekstnoj situaciji – prepoznaje poruku teksta – rješava zagonetke, križaljke i rebuse – sudjeluje u dramatizaciji teksta – čita tekstove u dječjim časopisima i na rusinskim internetskim stranicama Učenik se uz pomoć učitelja stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tematski tekstovi: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba. Funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojem živimo. Preporučene vrste tekstova: rusinske narodne pjesme i priče, kratke pripovijetke, brojalice, dječje pjesme, igrokazi, zagonetke, bajke, strip. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj izabire tekstove prema vlastitom izboru za obradu preporučenih sadržaja. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se nadopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju izradom crteža, dramatizacijom i čitanjem književnih tekstova. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: М. Kovač: Школски ствари/Školske stvari; М. Kovač: Мaцeринскa бeшедa/Materinski govor; V. Mudri: Хлєб/Kruh; М. Кovač: Хижочко стара/Kućice stara; G. Kosteljnik: Чeжкa и лєгкa рoбoтa/Težak i lak posao; S. Makaji: Кудзeль/Preslica; H. Koljesar: Клaйбaс – мудeрeц/Pametna olovka; S. Makaji: Писмo святoму Миколaйoви/Pismo svetom Nikoli; A. Bučko Papharhaji: Рoзбитa гвиздa/Razbijena zvijezda; M. Pavlović: Жимнo булo/Hladno je bilo; A. Balatinac: Мaцeринa слизa/Majčina suza; V. Mudri: Oблїванє/Oblijevanje; S. Hudak: Врацeл длуствo/Vratio je dug; M. Budinski: Припoвeдкa o чeрвeним прaшaтку/Pripovijetka o crvenom praščiću; narodna: Яблoня/Stablo jabuke; narodna: Тераз сом ше розскакала/Sada sam se zaigrala; narodna: Зрoдзeли ше тарки/Trnina; narodna: Писня мeдвeдзa/Pjesma medvjeda; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik razvija stav o važnosti očuvanja nacionalne baštine i svjesnost o nacionalnoj pripadnosti. − prepoznaje tradicijska obilježja svojeg naroda – izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima − izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, slikokaz, ilustraciju, likovni rad i praktični rad) – imenuje tradicionalna rusinska jela za blagdane i druge prigode – imenuje osnovne dijelove rusinske narodne nošnje – imenuje starodavne predmete i opisuje njihovu namjenu − skuplja stare obiteljske fotografije te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala – stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim materijalima (rusinske dječje, tradicionalne i moderne pjesme, dječji časopis itd.) Učenik uz pomoć učitelja razvija stav o važnosti očuvanja nacionalne baštine i svjesnost o nacionalnoj pripadnosti. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje i imenuje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja Rusina u Republici Hrvatskoj i u Karpatskoj Rusi, matičnom teritoriju pradomovine Rusina. – prepoznaje i imenuje nacionalne simbole Rusina u Republici Hrvatskoj (zastava, grb, himna i svečana pjesma) – snalazi se na zemljovidu Republike Hrvatske, imenuje i pokazuje mjesta u kojima žive Rusini – snalazi se na zemljovidu, pokazuje položaj Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina (narodni naziv je Горнїца ili stari kraj) i imenuje ga – imenuje zemlje na kojima se nalazi Karpatska Rus, matični teritorij pradomovine Rusina – imenuje narodne buditelje starog i novog kraja Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja Rusina u Republici Hrvatskoj i u Karpatskoj Rusi, matičnom teritoriju pradomovine Rusina. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode – imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne dječje narodne i autorske pjesme – izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova – ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima − demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz božićnog običaja »Zvjezdari«) – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama – sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja rusinskog jezika i kulture Učenik uz pomoć učitelja obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Kulturna baština Rusina: predstavljanje, pozdravi (za Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća, prostorije, namještaj i predmeti u njima), stari obrti i alati, arhaizmi, zaboravljene igre i igračke, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament i rukotvorine (pisanice), hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, pjesme i plesovi, istraživanje i predstavljanje zaboravljenog običaja. Prošlost Rusina: Rusini u Republici Hrvatskoj, nacionalni simboli, Karpatska Rus − matični teritorij Rusina, geografski položaj Karpatske Rusi, doseljavanje Rusina na prostor današnje Republike Hrvatske, narodni buditelji − Aleksander Duhnovič i Gabrijel Kosteljnik. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom i kulturne manifestacije rusinskih udruga. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede u domeni Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati. Ostvarivanje preporučenih sadržaja planirati u korelaciji s gradivom prirode i društva te likovnom i glazbenom kulturom. Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne te se dinamično izmjenjivati. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika. Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik razumije sadržaj kratkog i jednostavnog teksta poznate tematike. – pokazuje razumijevanje sadržaja teksta – prepoznaje glavnu misao i izdvaja ključne informacije u kratkom i jednostavnom tekstu – postavlja pitanja i odgovara na pitanja Uz povremenu pomoć učitelja razumije slušani ili pročitani kratak tekst i odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta. OŠ RSKJK A.
Učenik izražajno čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. – glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju Uz povremenu pomoć učitelja čita kratak poznat tekst. OŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike, koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama. – upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igranju uloga – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza Uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom razgovoru, koristeći se vrlo kratkim i jednostavnim rečenicama. OŠ RSKJK A.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila. – oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatom i uvježbanom predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka – odgovora na postavljena pitanja – pravilno piše poznate i učestale riječi – piše po diktatu Uz povremenu pomoć učitelja piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama uz manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi. Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: rečenica i rečenični dijelovi (subjekt i predikat), zamjenice (prepoznavanje), promjenjive i nepromjenjive vrste riječi u rusinskom jeziku (prepoznavanje i imenovanje), padeži (imenovanje), rusinska gramatička terminologija, pisanje riječi s karakterističnim promjenama u kontaktu riječi, fonetički i morfološki elementi pravopisa, pravilan izgovor i zapisivanje specifičnih i problematičnih glasova Г, H (Х) i G (Ґ), pravilno pisanje i čitanje mekog znaka (Ь), pravilno pisanje i čitanje slogova sa specifičnim slovima (dvoglasima) Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU, Щ/ŠČ, pravilno pisanje i čitanje riječi s glasovima LJ, NJ, DJ i TJ, pravilan izgovor i zapisivanje riječi sa zatvornicima TJ (T), DJ (D), Č i DŽ; narodni buditelji Rusina u matičnom teritoriju (pradomovina) i u Bačkoj, Srijemu i Slavoniji (bivša južna Panonija). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom te pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost. Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem i prepričava kratke književne i neknjiževne tekstove primjerene njegovoj dobi. – prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova (basna, narodna priča, bajka, igrokaz, pjesma i zagonetka) – prepoznaje glavne i sporedne likove – određuje temu, misao, osjećaje i ugođaj teksta – odgovara na pitanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom – prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom – izražajno čita književne tekstove – razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova – povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom Učenik uz povremenu pomoć učitelja sluša ili čita tekst s razumijevanjem i odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta. OŠ RSKJK B.
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta i povezuje sadržaj i temu sa stvarnim životom. – izražava svoj doživljaj književnog teksta usmeno, pisano, crtežom i pokretom – iznosi svoja zapažanja o književnom tekstu – povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom Učenik uz povremenu pomoć učitelja iznosi svoja zapažanja i misli te sudjeluje u razgovoru o zadanom tekstu. OŠ RSKJK B.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva. – crtežom i situacijskom igrom prikazuje sadržaj i likove iz književnog teksta te svoje misli povezuje s tekstom Učenik uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli i zapažanja te situacijskom igrom prikazuje sadržaj teksta i likove. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tekstovi: lirska pjesma (pejzažna i domoljubna), narodna pripovijetka, kratka priča, basna, narodna uzrečica, anegdota, zagonetka, igrokaz za djecu, strip. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja. Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Izrađuju se crteži i lutke i primjenjuje dramatizacija i čitanje književnih tekstova. Književni pojmovi: usmena/narodna književnost, tema, ideja, motiv, pjesnička slika, epitet, usporedba, personifikacija, onomatopeja, opis, glavni i sporedni likovi. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: Antologija poezije za djecu: Хмара на верху тополї/Oblak na vrhu topole; M. Kovač: Писнї дїдa Зaгрaдкaрa/Pjesme djeda Vrtlara; M. Vinaji: Мoй вaлaл мaли/Moje selo malo; M. Nađ: Нє зaбудзмe/Ne zaboravimo; Đ. Papharhaji: Любoв нємa грaнїци/Ljubav nema granice; M. Pap: Стaрa вишня/Stara višnja; M. Vašaš: Пeтрoвци/Petrovci; S. Makaji: Наймилше ми слово мацерово/Najdraža mi je majčina riječ; A. Papahdriš Harhaji: Мaц/Majka; J. Solonar: Желєнєє жито/Zeleni se pšenica; M. Budinski: Тoчки и зaпяти/Točke i zarezi; V. Kostelnik: Бeлaвa лaбдa/Plava lopta; M. Kovač: Прeдумaл шe/Predomislio se; S. Makaji: Пeрши шнїг/Prvi snijeg; S. Čakan: Сова и млади птички/Sova i mladi ptići; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. – prepoznaje i imenuje etnička obilježja Rusina − izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima − prepoznaje i imenuje elemente tradicionalne kuhinje − prepoznaje i imenuje folklorne elemente interijera i eksterijera – imenuje dijelove rusinske muške i ženske narodne nošnje − skuplja stare fotografije, slikovni materijal i starinske uporabne predmete s ornamentom iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala − prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine (narodna nošnja, običaji, ornamenti…) te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata – stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima Učenik uz pomoć učitelja razvija stav o važnosti očuvanja nacionalne baštine i svjesnost o nacionalnoj pripadnosti. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje i imenuje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina. – objašnjava pojmove: narod, nacionalna manjina, domovina, matični teritorij, državljanstvo i državnost – snalazi se na zemljovidu, imenuje i pokazuje položaj Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina (narodni naziv je Горнїца ili stari kraj) – imenuje zemlje na kojima se nalazi Karpatska Rus, matični teritorij pradomovine Rusina – imenuje narodne buditelje Rusina u matičnom teritoriju te u Bačkoj, Srijemu i Slavoniji (bivša južna Panonija) Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje i imenuje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne dječje narodne i autorske pjesme – izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova – ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima – izrađuje elemente domaće radinosti − demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz) – sudjeluje u obilježavanju i objašnjava važnost posebnih dana, datuma te rusinskih blagdana i praznika – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama Učenik uz pomoć učitelja obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled, prostorije, namještaj i predmeti u njima), stari obrti i alati, arhaizmi, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice), hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela), pjesme i plesovi, istraživanje i predstavljanje zaboravljenog običaja. Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet. Povijest i zemljopis Rusina: slavenski narodi i pojam imena Rusin, karpatsko područje; Karpatska Rus – matični teritorij Rusina, narodni naziv Горнїца ili stari kraj, geografski položaj, etnografske granice Karpatske Rusi, migracije iz karpatskog područja; snalaženje na zemljovidu; etnička obilježja Rusina – jezik, (grkokatolička) vjera i kulturna baština, jezik – autohtono obilježje naroda. Rusinski narodni i umjetnički napjevi: Вeжнї зaйду/Uzmi zavežljaj; Желєнєє жито/Zeleni se pšenica; Eй, нє виднo тoт мoй вaлaл/Ej, ne vidi se ovo moje selo; Чaрни oчкa, пoцe спaц/Crne oči, pođite spavati; Кeд гoлубицa лєцeлa/Kad je golubica letjela; božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme iz starog kraja po izboru učitelja. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni mediji: rusinski časopisi, dokumentarni filmovi rusinske tematike (T. Đurđev: Iskra), televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik). Istraživačkim radom predstaviti narodne ornamente i motive sa starinskog drvenog posoblja (klupa, kreveta, ormara…). Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni običaj. Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke i jednostavne tekstove poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama. – pokazuje razumijevanje kratkog i jednostavnog teksta poznate tematike i izdvaja glavnu poruku teksta – glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju – izdvaja osnovne informacije – opisuje osobe i radnje u neposrednom okruženju jednostavnim rečenicama – prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom Učenik uz povremenu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje kratkog teksta poznate tematike i govori kratke tekstove. OŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike. – postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga – oblikuje i izgovara kratak i jednostavan tekst u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima Učenik uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom razgovoru. OŠ RSKJK A.
Učenik zapisuje jednostavne i kratke izgovorene riječi poznate tematike. – uočava razliku između govorenog i pisanog oblika riječi – piše po diktatu Učenik uz povremenu pomoć učitelja zapisuje kratke tekstove. OŠ RSKJK A.
Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike. – piše jednostavan tekst na temelju danog predloška koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama – logički oblikuje i uređuje tekst poštujući pravopisna pravila – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka – dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima – pravilno piše poznate i učestale riječi – odgovora na postavljena pitanja Učenik uz povremenu pomoć učitelja piše kratak tekst poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi. Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: padeži (deklinacija imenica s ukazivanjem na razlike između hrvatskog i rusinskog jezika), rečenica (članovi proširene rečenice), glagolski oblici (zadržavanje na razlikama hrvatskog i rusinskog jezika), imperativ, riječca NE, rusinska gramatička terminologija, veliko i malo slovo u korelaciji s nastavom hrvatskog jezika, meki znak i dvoglasi u riječima s glasovima LJ, NJ, DJ i TJ, glasovne promjene: nepostojano e/je i o (врабец – врабца, конєц – конца, палєц – пальца), suglasnici k, g, h ispred e i i, jednačenje glasova po zvučnosti u govoru, pisanje zareza u vokativu, imperativ (идз – идзме – идзце), slovo J (пий – пийме – пийце, умий – умийме – умийце), prilozi (з/зо/зоз), pisanje riječce NE s imenicom, pridjevom, glagolom, prilogom, usvajanje i korištenje nove riječi, samostalno i točno sastavljanje i pisanje od šest

(6)do osam

(8)rečenica, pisanje sastavka uz poštivanje pravopisne norme, pravilno imenovanje rusinske gramatičke terminologije (padeži, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi), pravilna formulacija rečenice, pravilan izgovor i pisanje riječi s nepostojanim e i o te imperativa, prepričavanje pročitanog teksta sa zadatkom promjena u drugom rodu ili broju i vremenu, diktat; prvi zapisi na rusinskom jeziku, prve tiskare, prve tiskane knjige. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost. Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.

Učenik iznosi vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe. – izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnog ili neknjiževnog teksta – izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas i strah) kao reakciju na književni tekst – uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan – uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja – poistovjećuje se s likovima i procjenjuje njihove postupke Učenik uz povremenu pomoć učitelja iznosi svoja zapažanja i misli te na poticaj sudjeluje u razgovoru o tekstu. OŠ RSKJK B.
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju znanja i iskustva o svijetu oko sebe te objašnjava uočene ideje i problematiku. – izražava mišljenje o glavnim događajima nakon čitanja ili slušanja teksta, objašnjava vlastito mišljenje – prepoznaje glavne ideje književnog teksta – uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima – predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu Učenik uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje književni tekst na temelju znanja i iskustva o svijetu oko sebe te objašnjava uočene ideje i problematiku. OŠ RSKJK B.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva. – crtežom, fotografijom i situacijskom igrom prikazuje sadržaj i likove iz književnog teksta, ali i svoje mišljenje o tekstu Učenik uz povremenu pomoć učitelja kreativno izražava misli, zapažanja te situacijskom igrom prikazuje sadržaj teksta i likove. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tekstovi: lirska pjesma (pejzažna, rodoljubna i humoristična), narodna pripovijetka, kratka priča, basna, vic, anegdota, zagonetka, poslovica, igrokaz. Književni pojmovi: ritam, tema, ideja, motiv, fabula, simbol, alegorija, portret, dijalog, monolog, dramatizacija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja. Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike na njihovu primjenu i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednom učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugom. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Izrađuju se crteži i lutke i primjenjuje dramatizacija, krasnoslov pjesmica, izrada slikokaza i plakata, čitanje književnih i neknjiževnih tekstova. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: izabrana djela narodne rusinske književnosti u stihu i prozi; G. Kosteljnik: Мoя писня/Moja pjesma; M. Kočiš: Єдeн чудни швeт/Jedan čudan svijet; M. Hornjak: Рускa дзивкa дaрaз/Rusinska djevojka nekad; Đ. Papharhaji: Ту, такой при шерцу/Tu, odmah pored srca; A. Balatinac: Синa Руснaкa/Sina Rusina; T. Mišir: Крaсни чaси/Lijepa vremena; A. Papandriš Harhaji: Ручнїк/Ručnik; M. Kovač: Гeй, Дунaю/Hej, Dunave; E. M. Kočiš: Двa єдинки/Dvije jedinice; M. Skuban: Шaмлa/Šamla; A. Bučko Papharhaji: Писaнкa слункo/Pisanica sunce; M. Ramač: Михалово лєто/Mihaelovo ljeto; usporedba rusinsko-hrvatskih prijevoda književnih tekstova; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. – imenuje etnička obilježja Rusina – prepoznaje, imenuje i opisuje dijelove rusinske ženske narodne nošnje (panonsko područje) u svečanim i svakodnevnim prigodama – prepoznaje, imenuje i opisuje češljanje i oglavlja ženske narodne nošnje u svečanim i svakodnevnim prigodama − imenuje tradicionalna jela − imenuje folklorne elemente interijera i eksterijera − skuplja stare fotografije, slikovni materijal i starinske uporabne predmete s ornamentom iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala − prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata – stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima – istražuje i opisuje osnovne činjenice i obilježja rusinske nacionalne manjine u Hrvatskoj Učenik uz pomoć učitelja istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina. – prepoznaje i imenuje državne i bezdržavne narode – prepoznaje i imenuje prve rusinske županije u
stoljeća u pradomovini – prepoznaje i imenuje povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi do
stoljeća – prepoznaje i pokazuje teritorijalne promjene u Karpatskoj Rusi tijekom povijesti – prepoznaje i opisuje migracije Rusina do
stoljeća u Austro-Ugarskoj Monarhiji – prepoznaje, pokazuje i imenuje područje formiranja rusinskog jezika bačko-srijemskih Rusina Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. − izvodi himnu – kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne narodne, svadbene i autorske pjesme – izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova – ukrašava pisanice tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima – izrađuje elemente domaće radinosti (vez) − demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz) – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama Učenik uz pomoć učitelja obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled, prostorije, namještaj i predmeti u njima), rusinska narodna nošnja, rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice i vez na platnu), tradicionalna jela, narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela). Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet. Povijest i zemljopis Rusina: narodi i države, prvi rusinski otoci u
stoljeću, rana povijest Karpato-Rusina, teritorijalne promjene Karpatske Rusi kroz povijest do
stoljeća, migracije Rusina u Austro-Ugarskoj Monarhiji do
stoljeća, razvoj i područje formiranja rusinskog jezika (bačko-srijemski Rusini). Kulturna baština Rusina: narodni, djevojački i svadbeni napjevi: Кoлo вoдички/Oko vodice; Eй, тo тaм нa гoри дубинa/Ej, tamo je na gori hrast; Зaшвицeлo слункo з рaнa/Zasjalo je sunce izjutra; A, дзe идзeш, Гeлeнкo?/A, gdje ideš, Heleno?; M. H. Lelas: Гeй, Дунaю/Hej, Dunave; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni mediji: rusinski časopisi, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik). Istraživačkim radom predstaviti narodne ornamente i motive sa starinskog posuđa (tanjura, zdjela…). Izliti tanjur od gipsa i oslikati ga pronađenim motivom. Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni narodni običaj. Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine poznate tematike. – razumije tekst srednje dužine u cijelosti – razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst – glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju – izdvaja glavnu poruku teksta, ključne riječi i ostale bitne podatke – prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije – planira sadržaj teksta i povezuje dijelove teksta – razumije jednostavne sadržaje u časopisima i u medijima – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima Učenik uz povremenu pomoć učitelja sluša/čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine poznate tematike. OŠ RSKJK A.
Učenik govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama iz svojeg okruženja. – opisuje jednostavan događaj – prepričava jednostavan događaj – izvještava o poznatim situacijama i događajima – uređuje i ispravlja svoj govor – oblikuje tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura – planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – opisuje poznate situacije, radnje i odnose i prepričava događaje Učenik uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama iz svojeg okruženja. OŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u jednostavnom, neplaniranom i planiranom kratkom razgovoru iz svojeg okruženja. – sudjeluje u jednostavnom, vođenom ili spontanom razgovoru – postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama – postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se jednostavnim morfosintaktičkim strukturama – sudjeluje u jednostavnim dijalozima i igrama uloga – sudjeluje u razgovoru s tematikom iz poznatog okruženja – postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama – sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga – sudjeluje u neplaniranom razgovoru poznate tematike Učenik uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jednostavnom, neplaniranom i planiranom kratkom razgovoru iz svojeg okruženja. OŠ RSKJK A.
Učenik piše jednostavan i kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama primjenjujući pravopisna pravila. – piše kratke i jednostavne tekstove, planira njihovu strukturu i sadržaj – piše jednostavne tekstove na osnovi zadanog predloška koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama – logički oblikuje tekst koristeći se kohezijskim sredstvima, uređuje tekst i primjenjuje pravopisna pravila – piše kratak i jednostavan tekst, pravilno strukturiran – piše tekst u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu – točno upotrebljava pravopisne znakove – planira strukturu i sadržaj teksta – piše kratak i jednostavan tekst u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu – koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove Učenik uz povremenu pomoć učitelja piše jednostavan i kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama primjenjujući pravopisna pravila. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi. Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: promjenjive i nepromjenjive vrste riječi (imenovanje), padeži: deklinacija imenica s ukazivanjem na razlike između hrvatskog i rusinskog jezika, sinonimi, hononimi, antonimi, složena rečenica: zavisna i nezavisna, imenice za oznaku zanimanja za muške i ženske osobe (дoхтoр – дoхтoркa), značenje i uporaba veznika, glagolski oblici u rusinskom jeziku, pravilno pisanje riječi s glasovima LJ, NJ, DJ i TJ, pisanje riječi zajedno i odvojeno, pisanje riječi s pravopisnim problemima i izmjenama, jednačenje suglasnika po zvučnosti, usvajanje i uporaba novih riječi, zarez u složenoj rečenici, dopunjavanje i proširivanje rečenice, sastavljeno i rastavljeno pisanje, pisanje datuma, samostalno i točno sastavljanje i pisanje od šest

(6)do devet

(9)rečenica, pisanje sastavka uz poštivanje pravopisne norme, pozornost na stilu i čistom materinskom govoru, diktat; razlikovanje istočnoslavenskih, zapadnoslavenskih i južnoslavenskih jezika, objašnjavanje karakteristika rusinskog jezika, položaj rusinskog jezika među drugim slavenskim jezicima, normiranje rusinskog jezika – rad Gabrijela Kosteljnika, utemeljitelja rusinskog jezika u Bačkoj, Srijemu i Slavoniji, narodni rusinski govor i standardni rusinski jezik, razlike u govoru među rusinskim selima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost. Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.

Učenik obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta povezane s književnim i neknjiževnim tekstom. – povezuje svoja iskustva i stavove sa sadržajem književnog i neknjiževnog teksta – razvija sposobnosti maštanja i predviđanja, kao i razumijevanja postupaka sebe i drugih – čita sa zadovoljstvom Učenik uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoje stavove i iskustva. OŠ RSKJK B.
Učenik prosuđuje književni tekst i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom. – svojim riječima prepričava pročitani tekst – uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje te ih uspoređuje s vlastitim stavovima i vrijednostima Učenik uz povremenu pomoć učitelja interpretira tekst i iznosi stavove. OŠ RSKJK B.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva. – svojim riječima objašnjava razliku između fikcije i stvarnosti – kreativno se izražava u interpretaciji književnog djela – predstavlja književni tekst pomoću situacijske igre Učenik uz povremenu pomoć učitelja izražava svoju kreativnost. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tekstovi: lirska pjesma (ljubavna, humoristična, pejsažna, socijalna i duhovna), sonet, kratka priča, basna, vic, anegdota, zagonetka, poslovica, igrokaz, strip. Književni pojmovi: stilska sredstva – onomatopeja, inverzija, epitet, kontrast, metafora, alegorija; kronološki slijed događaja, retrospektiva; dramske vrste; folkloristika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike na njihovo primjenjivanje i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja. Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednom učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugom. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Izrađuju se crteži i lutke i primjenjuje dramatizacija, krasnoslov pjesmica, izrada slikokaza i plakata, čitanje književnih i neknjiževnih tekstova. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: Lj. Segedi Falc: У стaрим крaю/U starom kraju; Lj. Segedi Falc: Мoйo кoрeнї/Moji korijeni; S. Erdelji: Дуб/Hrast; M. Kološnaji: Вик мoйoгo дїдa/Vijek mojeg djeda; E. Vrabec: Рускa бeшедa/Rusinski govor; Z. Barna: Oрaчoви/Oraču; M. Kovač: Члoвeк з нaрoду/Čovjek iz naroda; G. Kosteljnik: Давни пайтхашки/Davne prijateljice; J. Kostelnik: Петро Геверни/Petro Danguba; A. Bučko Papharhaji: Тайнa дзивoгo oрехa/Tajna divljeg oraha; rusinske narodne pripovijetke (izbor); sakupljači narodnog blaga u Rusina (V. Hnatjuk, J. Kostelnik, M. Mudri i Đ. Bindas); izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. – imenuje etnička obilježja Rusina – prepoznaje, imenuje i opisuje dijelove rusinske muške narodne nošnje (panonskog područja) u svečanim i svakodnevnim prigodama – prepoznaje, imenuje, opisuje i izvodi češljanje i oglavlja ženske narodne nošnje u svečanim i svakodnevnim prigodama – prepoznaje i imenuje alate za ručnu izradu platna od konoplje − imenuje folklorne elemente interijera i eksterijera − izdvaja i opisuje važnost poznatih Rusina u svijetu i u Republici Hrvatskoj − skuplja stare fotografije, slikovni materijal i starinske uporabne predmete s ornamentom iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala − prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine i drugih područja te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata – stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima Učenik uz pomoć učitelja istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje osnovne povijesne događaje i zemljopisna obilježja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina i u Bačkoj. – opisuje i povezuje povijesne događaje i razloge prve migracije Rusina u vrijeme vladavine carice Marije Terezije – opisuje i povezuje potrebe doseljavanja Rusina u Bačku (Ruski Krstur i Kucura) – opisuje i povezuje značaj grkokatoličke vjere u očuvanju nacionalnog identiteta Rusina u Bačkoj – opisuje i povezuje značaj obrazovanja na rusinskom jeziku (konfesionalne škole) – opisuje i povezuje značaj razvoja kulturnog života Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne povijesne događaje i zemljopisna obilježja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina i u Bačkoj. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne narodne, svadbene i autorske pjesme – izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova – ukrašava pisanice tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima – izrađuje elemente domaće radinosti (vez) − demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz) – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama – sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja rusinskog jezika i kulture – njeguje suživot s pripadnicima drugih naroda Učenik uz pomoć učitelja obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled, prostorije, namještaj i predmeti u njima), od konoplje do platna, rusinska narodna nošnja, rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice, vez na platnu), tradicionalna jela, narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela), poznati Rusini u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet. Povijest i zemljopis Rusina: vladavina carice Marije Terezije, doseljavanje Rusina grkokatolika u Bačku (Ruski Krstur i Kucura), značaj grkokatoličke vjere u očuvanju identiteta Rusina, obrazovanje na rusinskom jeziku (konfesionalne škole), razvoj kulturnog života, očuvanje nacionalnog identiteta u Bačkoj. Kulturna baština Rusina: rusinski narodni momački i umjetnički napjevi: Я дo лєсa желєнoгo нє пoйдзeм/Ja u zelenu šumu neću ići; Шицким дoбрe/Svima je dobro; Чийo жe то вoлки/Čiji su to volovi; Яй, Бoжe мoй, тоти мoйo чeрeшнї/O, Bože moj, ove moje trešnje; Петровским пoлю/Po petrovačkoj njivi; V. Bođanjec: Скaкaл я, бeгaл я/Trčao sam, skakao sam; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni mediji: rusinski časopisi, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik). Istraživačkim radom predstaviti narodne ornamente i motive sa platna (ručnik, jastučić…). Izvesti motiv na platnu. Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni običaj. Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Osnovna škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 175 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK A.
Učenik razumije i reproducira srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike. – razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike – razumije sadržaj književnih i neknjiževnih tekstova – razumije tekst globalno i selektivno – prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugom, jednostavnom i prilagođenom tekstu – opisuje poznate situacije, radnje i odnose te prepričava događaje – opširnije izvještava o poznatim temama – prepoznaje kronološki tijek događaja Učenik uz povremenu pomoć učitelja razumije i reproducira srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike. OŠ RSKJK A.
Učenik govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama. – planira, oblikuje i govori kratke tekstove – prepričava poznate situacije, događaje i njihovu povezanost – izvještava u širem kontekstu o poznatim događajima – povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja svoj govor Učenik uz povremenu pomoć učitelja govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama. OŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u kratkom neplaniranom i planiranom srednje dugom razgovoru. – i postavlja pitanja i odgovara na pitanja – sudjeluje u kratkim vođenim i improviziranim dijalozima te igrama uloga – sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima Učenik uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom neplaniranom i planiranom srednje dugom razgovoru. OŠ RSKJK A.
Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike. – primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke – povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu – pokušava samostalno produktivno uporabiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove Učenik uz povremenu pomoć učitelja piše srednje dug tekst poznate tematike. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi. Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika i pravopis: naglasak u rusinskom jeziku, umanjenice i uvećanice, komparacija pridjeva (чежки – чежши – найчежши, красни – красши – найкрасши), promjenjive i nepromjenjive vrste riječi, složena rečenica: zavisna i nezavisna, rusinski veznici, tvorba riječi, rusinski nazivi, kratice, pravopisni znakovi, pisanje i izgovor kratica, pisanje riječi zajedno i odvojeno; promjene u umanjenicama (нос – нощок), pisanje riječi s pravopisnim problemima i izmjenama, dopunjavanje i proširivanje rečenice, samostalno i točno sastavljanje i pisanje od devet

(9)do dvanaest

(12)rečenica; pisanje sastavka uz poštivanje pravopisne norme, pozornost na stilu i čistom materinskom govoru, diktat; položaj rusinskog jezika u grupi slavenskih jezika, normiranje rusinskog jezika: rad Gabrijela Kosteljnika, Gabrijela Nađa, Mihajla M. Kočiša, Julijana Ramača, Mihajla Fejse (gramatike, rječnici, pravopisi), normirane inačice rusinskog jezika u Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost. Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. DOMENA B: ČITAM I STVARAM Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK B.

Učenik tumači književni i neknjiževni tekst prema svojem čitateljskom iskustvu uspoređujući ga s drugim tekstovima. – imenuje i opisuje događaje u kronološkom slijedu radi cjelovitog razumijevanja – uočava strukturu književnog teksta – opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja – opisuje figurativni jezik pjesništva Učenik uz povremenu pomoć učitelja tumači književni tekst. OŠ RSKJK B.
Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i konteksta te ga kritički vrednuje. – prosuđuje različite osobine likova kroz govor lika, njegovo razmišljanje, emocionalne i psihičke reakcije, moralne stavove i njihov međusobni odnos – procjenjuje etičku i estetsku razinu književnog teksta – kritički ocjenjuje književni i neknjiževni tekst – donosi zaključke o književnom tekstu i potkrepljuje ih dokazima – izražava i argumentima podupire vlastito mišljenje o tekstu Učenik uz povremenu pomoć učitelja interpretira književni tekst. OŠ RSKJK B.
Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva. – govori o različitim interpretacijama teksta – svojim riječima opisuje razliku između fikcije i stvarnosti – izražava svoju kreativnost stvarajući književni prikaz – prikazuje književni tekst igranjem uloga Učenik se kreativno izražava uz povremenu pomoć učitelja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Književni tekstovi: lirska pjesma (ljubavna, domoljubna, socijalna i misaona), socijalna pripovijetka, narodna pripovijetka, kratka priča, roman, legenda, humoreska, dramski tekst, strip. Književni pojmovi: kompozicija (strofna organizacija pjesme, motiv, tema, ideja); stilska sredstva (asonanca, aliteracija, refren, antiteza i hiperbola); neologizmi i arhaizmi; humor (ironija, satira, sarkazam). Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik karakterizira književni lik. Tijekom interpretacije pjesama učenik uočava konotaciju na povijesne događaje i koristi se određenim povijesnim izvorima. Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Izrađuju se crteži i primjenjuje dramatizacija, krasnoslov, priprema plakata, priprema slikokaza, pisanje životopisa, čitanje književnog i neknjiževnog teksta. Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: M. Kočiš: Додня пред додньом/U cik zore, Мацери при кудзелї/Majci pored preslice; A. Duhnovič: Я Русин/Ja sam Rusin (Vručanije), Живoт Русинa/Život Rusina; G. Kosteljnik: Идилски вeнєц: З мoйoгo вaлaлу/Idilski vijenac: Iz mojeg sela; A. Bučko Papharhaji: Потрацени подкови/Izgubljene potkove; S. Erdelji: У лєшику при вaлaлє/U šumici pored sela; J. Kostelnik: Родими край/Rodni kraj; Lj. Segedi-Falc: Тoпoля нa кoнцу вaлaлa/Topola na kraju sela, Мoїм Пeтрoвцoм/Mojim Petrovcima; Lj. Harhaj: Рускeй писнї/Rusinskoj pjesmi; E. Vrabec: Нє булo лєгкo/Nije bilo lako; A. Hromiš: Сeлїдби/Selidbe; M. Rimar: Стaри припoвeдки/Stare pripovijetke; M. Skuban: З гoрox нa рoвнїну/Iz brijegova na ravnicu, Врaцeнa цмoтa/Vraćena tama; izbor iz suvremene rusinske književnosti; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik. DOMENA C: KULTURA I MEDIJI Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda OŠ RSKJK C.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. – uočava i imenuje učestalost rusinskih narodnih ornamenata i motiva vezenih na svadbenim ručnicima – opisuje i izvodi češljanje frizure za ženska oglavlja u Republici Hrvatskoj – istražuje, prepoznaje, razlikuje, uspoređuje i imenuje oglavlja ženske narodne nošnje iz južne Panonije (Republike Hrvatske i Srbije) te s prostora Karpatske Rusi (Poljske, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske i Mađarske) – istražuje, prepoznaje, razlikuje, uspoređuje i imenuje rusinsku narodnu nošnju iz južne Panonije (Republike Hrvatske i Republike Srbije) te s prostora Karpatske Rusi (Poljske, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske i Mađarske) − istražuje, izdvaja i opisuje važnost poznatih Rusina u Republici Hrvatskoj i u svijetu – prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine i drugih područja te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata – stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima Učenik uz pomoć učitelja istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini. OŠ RSKJK C.
Učenik prepoznaje osnovne povijesne događaje i zemljopisna obilježja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina, u Bačkoj i u današnjoj Republici Hrvatskoj. – opisuje položaj Rusina u Karpatskoj Rusi u tijeku Drugog svjetskog rata – opisuje položaj Rusina i teritorijalne promjene u Karpatskoj Rusi poslije Drugog svjetskog rata – opisuje Treći nacionalni preporod u Karpatskoj Rusi (1989.) – opisuje i povezuje povijesne događaje i razloge druge migracije Rusina u Srijem i Slavoniju početkom
stoljeća – opisuje i povezuje potrebe doseljavanja Rusina na prostor današnje Republike Hrvatske (u Stare Jankovce, Petrovce, Mikluševce, Vukovar) – opisuje i povezuje značaj grkokatoličke vjere u očuvanju nacionalnog identiteta Rusina u Srijemu i Slavoniji – opisuje i povezuje značaj obrazovanja na rusinskom jeziku (konfesionalne škole u Petrovcima i Mikluševcima) – opisuje i povezuje značaj razvoja kulturnog života Rusina u Republici Hrvatskoj Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne povijesne događaje i zemljopisna obilježja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina, u Bačkoj i u današnjoj Republici Hrvatskoj. OŠ RSKJK C.
Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. – aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi i priredbi) – pjevanjem izvodi autorske i tradicijske rusinske pjesme – izvodi oblike plesnih struktura rusinskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem – ukrašava pisanice tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima – izrađuje elemente domaće radinosti (vez) − demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz) – posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama – kroz povijest, tradiciju, jezik, kulturu i običaje predstavlja Rusine pripadnicima drugih naroda – njeguje suživot s pripadnicima drugih naroda Učenik uz pomoć učitelja obavlja aktivnost nadahnutu folklorom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled kuće i okućnice, prostorije, namještaj i predmeti u njima), ukrašavanje zidova (roljkanje), od konoplje do platna, rusinska narodna nošnja, rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice, vez na platnu), tradicionalna jela, narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela), poznati Rusini u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet. Povijest i zemljopis Rusina: Rusini u Karpatskoj Rusi u tijeku Drugog svjetskog rata, Rusini i teritorijalne promjene u Karpatskoj Rusi poslije Drugog svjetskog rata, Treći nacionalni preporod u Karpatskoj Rusi (1989.), doseljavanje Rusina grkokatolika u Srijem i Slavoniju (Šid, Stare Jankovce, Petrovce, Mikluševce, Vukovar), značaj grkokatoličke vjere u očuvanju identiteta Rusina u Srijemu i Slavoniji, obrazovanje na rusinskom jeziku (konfesionalne škole u Petrovcima i Mikluševcima), razvoj kulturnog života Rusina u Republici Hrvatskoj. Kulturna baština Rusina: rusinski narodni momački i umjetnički napjevi: Дунaй, Дунaй глїбoки/Dunav, Dunav duboki; Eй, сущeлa лїщинa/Ej, šuštala je lijeska; J. Ramač: Стaри припoвeдки/Stare pripovijetke; J. Sivč: Ружи, чeрвeни ружи/Ruže, crvene ruže, У лєшику при вaлaлє/U šumici pored sela (tekst: S. Erdelji); M. Kostelnik: Рускeй писнї/Rusinskoj pjesmi (tekst: Lj. Harhaj), A. Timko: Родими край/Rodni kraj (tekst: J. Kostelnik), Сeлїдби/Selidbe (tekst: A. Hromiš); tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja; rusinski skladatelji iz južne Panonije: Onufrij i Irinej Timko, Joakim Sivč, Julijan Ramač i Julijan Bučko. Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga. Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni mediji: rusinski časopisi, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik). Istraživačkim radom predstaviti starinski izvezeni ručni rad prema vrsti platna, narodnim ornamentima, motivima i bojama. Izraditi tapiseriju s rusinskim narodnim ornamentima i motivima. Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni običaj. Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu. Pri planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, učitelji i nastavnici smiju odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti svakog predmetnog područja. Srednja škola: Rusinski jezik i kultura – 105 sati godišnje Srednja škola: Rusinski jezik i kultura (RSKJK),
razred – 105 sati godišnje DOMENA A: JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda SŠ RSKJK A.
Učenik razumije dug i jednostavan tekst te ga reproducira. – analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije – razlikuje bitne od nebitnih informacija – planira, oblikuje i govori tekstove srednje dužine o poznatim temama – opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama – iznosi kratke i uvježbane slikokaze o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza Učenik uz povremenu pomoć učitelja govori dug i jednostavan tekst uz manje pogreške. SŠ RSKJK A.
Učenik sudjeluje u dužem, planiranom i jednostavnom, spontanom razgovoru poznate tematike. – planira i priprema svoj govor – pokazuje interes prema razgovoru – uključuje se u razgovor koristeći se odgovarajućim izrazima – sudjeluje u razgovoru – koristi se primjerenim jezičnim strukturama za započinjanje, vođenje i završetak razgovora – prilagođava naglasak i intonaciju u različitim komunikacijskim situacijama – razlikuje književni i neknjiževni

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.