Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Ukrajinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)

Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Ukrajinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Ukrajinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) NN 132/2025 (24.10.2025.), Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Ukrajinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih 1942 Na temelju članka

  1. stavka
  2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i članaka
  3. i
  4. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj: 51/00 i 56/00), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET UKRAJINSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) I. Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Ukrajinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). II. Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Ukrajinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C). III. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike osnovne i srednje škole od školske godine 2025./
  5. Klasa: 016-01/25-01/00661 Urbroj: 533-07-25-0001 Zagreb,
  6. listopada
  7. Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r. KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET UKRAJINSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) A. SVRHA I OPIS PREDMETA Pripadnici ukrajinske nacionalne manjine jedna su od 22 Ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kojoj Ustav Republike Hrvatske (čl. 15.) jamči pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu. Jezik je ključna komponenta kulturnog identiteta svakog pa tako i ukrajinskog naroda, a njegovo učenje jamči očuvanje ukrajinskog kulturnog naslijeđa u Republici Hrvatskoj. Osposobljavanje učenika ukrajinske nacionalne manjine da ovladaju ukrajinskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom pridonosi i njihovu potpunijem uključivanju u različite društveno-kulturne aktivnosti ukrajinske zajednice u Republici Hrvatskoj. Predmet Ukrajinski jezik i kultura namijenjen je pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine, ali i svim onim učenicima koji se žele upoznati s ukrajinskim jezikom, kulturom i civilizacijom. Na taj način učenici razvijaju naklonost prema ukrajinskom jeziku i kulturnoj baštini, a potiče ih se i na sudjelovanje u različitim društveno-kulturnim aktivnostima ukrajinske zajednice u Republici Hrvatskoj. Poučavanje učenika ukrajinske manjine njihovu jeziku i kulturi, uz to što omogućuje očuvanje njihova ukrajinskog identiteta i naslijeđa u Republici Hrvatskoj, pridonosi i održavanju kulturne raznolikosti i bogatstvu društva u cjelini. Učeći o kulturi ukrajinskog naroda učenici razvijaju empatiju i razumijevanje prema drugim kulturama te razvijaju toleranciju i uvažavanje drugih. Učenje ukrajinskog jezika utječe na razvojni i odgojni rast učenika, pogoduje formiranju osobe koja se priprema za aktivno uključivanje u sve sfere života u suvremenom demokratskom društvu. Učenicima je omogućeno jezično obogaćivanje s ciljem stjecanja vještina i navika kako bi bez poteškoća koristili sve alate i jezične posrednike za komunikaciju u svim oblicima (slušanje, čitanje, govorenje i pisanje). Predmet Ukrajinski jezik i kultura sastoji se od obrazovnih, razvojnih i odgojnih komponenti u opsegu od pet sati tjedno. U srednjoj školi učenje ukrajinskog jezika upotpunjuje znanja i vještine učenika u njegovu profesionalnom usmjerenju. U srednjoškolskom razdoblju učenici stječu i produbljuju jezične i govorne kompetencije, teme i sadržaje. Realizacijom određenih smjernica postizat će se sljedeće: • poticanje interesa učenika za učenje ukrajinskog jezika • stjecanje znanja i vještina suvremenog ukrajinskog jezika i njegovo korištenje kao sredstva komunikacije u svim situacijama • osposobljavanje učenika za samostalno čitanje, zaključivanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova te jezično izražavanje i stvaranje • poticanje čitateljske sposobnosti, odnosno razumijevanje književnih i jezičnih činjenica • stjecanje učeničkih kompetencija korištenjem jezičnih alata u različitim životnim situacijama • upoznavanje jezičnog sistema ukrajinskog jezika kao preduvjeta osnove za formiranje jezičnih znanja, vještina i navika (gramatičkih, pravopisnih, stilističkih i sl.) • razvijanje sposobnosti za kritičko sučeljavanje s umjetničkim i jezičnim vrijednostima, kao i njihovo estetsko doživljavanje • usmjeravanje prema općeljudskim vrijednostima, upoznavanje kulturne baštine ukrajinskog i hrvatskog naroda te položaja hrvatske i ukrajinske kulture u društvu europskih i svjetskih naroda. Budući da učenici koji se uključuju u nastavu ukrajinskog jezika i kulture po Modelu C mogu imati različito predznanje, prilikom sastavljanja kurikula[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (»Narodne novine«, br. 14/2024.), u ovom dokumentu upotrebljava se pojam kurikul i njegove izvedenice. Prilikom navođenja srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku, u istom značenju zadržava se pojam kurikulum i njegove izvedenice.) vodilo se računa da odgojno-obrazovni ishodi budu koncipirani na način da se prilagode pojedinačnom učeniku te da se prilikom vrednovanja ishoda uzme u obzir činjenica koliko je učenik ranije bio u dodiru s ukrajinskim jezikom. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja su:
  8. Proširiti znanje o plurikulturalizmu, o suživotu većinskih i manjinskih naroda na europskom prostoru, razviti interes prema nacionalnoj raznolikosti općenito i osvijestiti pripadnost ukrajinskom narodu.
  9. Potaknuti motiviranost za korištenje ukrajinskog jezika u govoru, slušanju, pisanju i čitanju. Omogućiti uspješno ovladavanje navedenih vještina. Težiti prema daljnjem obogaćivanju rječnika, unaprjeđenju vještina jezičnog izražavanja.
  10. Razviti interes za ukrajinsku književnost kao jedan od temelja ukrajinskog nacionalnog identiteta. Potaknuti učenike na kritičko razmišljanje i iznošenje svojih stajališta te na interpretaciju književnog/neknjiževnog teksta.
  11. Potaknuti interes za proučavanje kulturno-povijesne baštine, umjetničkih postignuća te geografskih obilježja.
  12. Naučiti cijeniti jedinstvenu ukrajinsku kulturu i tradicije, koristeći znanje o svim vrstama umjetnosti i dostupnim medijskim sadržajima. C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULA Kurikul nastavnoga predmeta Ukrajinski jezik i kultura organiziran je prema trima međusobno povezanim domenama: A. Jezik i komunikacija, B. Književnost i stvaralaštvo te C. Kultura i civilizacija. Struktura predmeta Ukrajinski jezik i kultura istovjetna je u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, a organizacijska područja predmetnoga kurikula čine povezanu cjelinu kako bi se omogućio kontinuitet učenja, što ne isključuje mogućnost stavljanja većeg naglaska na pojedina organizacijska područja kurikula u određenim godinama učenja u svim razredima osnovne i srednje škole. Ponuđenu strukturu moguće je prilagoditi specifičnim okolnostima nastavnog procesa prema programu koji će razraditi predmetni nastavnik, s posebnim osvrtom na uvažavanje različitog predznanja učenika koji dolaze iz različite jezične i kulturne sredine. U okviru predmeta učenici se uz ukrajinski jezik pobliže upoznaju i s ukrajinskom književnošću, poviješću, geografijom te likovnom, glazbenom i medijskom kulturom. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija te druge kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i međupredmetnim temama.
  13. Grafički prikaz domena u kurikulu nastavnog predmeta Ukrajinski jezik i kultura koji prikazuje organizaciju predmetnoga kurikula i odnos organizacijskih područja s generičkim kompetencijama i međupredmetnim temama u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Važno je motivirati učenike da uz korištenje dominantnog jezika u zemlji i/ili nekog od svjetskih jezika, kao glavnog komunikacijskog sredstva, svakodnevno koriste i ukrajinski jezik. Domena A. Jezik i komunikacija ima za cilj razvijanje komunikacijskih i jezičnih vještina u učenika, poticanje njihova usmenog izražavanja na ukrajinskom jeziku te na taj način i jačanje učeničkih socijalizacijskih vještina. Domena B. Književnost i stvaralaštvo odnosi se na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova ukrajinske književne tradicije i umjetničkog doprinosa klasika i suvremenih autora, na vještinu funkcionalne obrade različitih vrsta tekstova te proučavanje povijesti ukrajinske književnosti u Ukrajini i svijetu, na razvijanje čitalačkih kompetencija u cijelosti. Domena B. Književnost i stvaralaštvo pogoduje razvoju pozitivnog odnosa prema književnosti i drugim oblicima umjetnosti koji se temelje na umjetničkom tekstu čime se potiče kreativnost učenika. Svrha domene C. Kultura i civilizacija jest pružiti učenicima osnovno znanje iz ukrajinske opće kulture, povijesti od pradavnih vremena do suvremenosti, povijesti ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj; upoznati učenike s osnovnim geografskim obilježjima Ukrajine, s klasičnim i suvremenim primjerima ukrajinske likovne kulture, glazbene kulture, folklora, s ukrajinskom narodnom baštinom u cjelini. Učenici na taj način razvijaju svijest o svojem identitetu i osjećaj pripadnosti ukrajinskom narodu i kulturi; istovremeno razvijaju i svijest o promicanju plurikulturalizma i tolerancije u društvu. Ova domena integrira teme medijske kulture te elemente umjetničkog područja i umjetničkog izražavanja, omogućuje upoznavanje s klasičnim i suvremenim ukrajinskim umjetnicima i njihovim djelima. Svaka domena pruža kontekst i potporu drugim dvjema domenama te u međusobnoj povezanosti postižu obrazovno-odgojne ishode. Učite, čitajte, od drugih usvajajte, ali svoje ne odbacujte. (Taras Ševčenko) A. Jezik i komunikacija Učenje ukrajinskog jezika kao jezika nacionalne manjine od velike je važnosti za očuvanje nacionalnog identiteta, stoga je domena A. Jezik i komunikacija ključna za ostvarivanje ciljeva predmeta Ukrajinski jezik i kultura te je usko povezana s druge dvije domene. Ova domena ima za cilj razvijanje komunikacijskih i jezičnih vještina u učenika, poticanje njihovog usmenog izražavanja na ukrajinskom jeziku te na taj način i jačanje učeničkih socijalizacijskih vještina. Komunikacijska kompetencija na ukrajinskom jeziku razvija se pomoću četiri osnovne jezične vještine: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Budući da su navedene četiri vještine povezane i stapaju se jedna u drugu, važno je poticati sve jezične vještine. Sve se vještine, ovisno o mogućnostima, trebaju koristiti u realnim situacijskim kontekstima ili simulacijama istih te težiti poticanju učenika i povećanju njihove motivacije za svakodnevnim korištenjem ukrajinskog jezika. B. Književnost i stvaralaštvo Književnost zauzima važno mjesto u obrazovnom sustavu, a upoznavanje s književnošću vlastite nacionalne manjine iznimno je bitno. Upoznajući se s ukrajinskim književnicima i čitajući razne žanrove književnih tekstova, učenik razvija jezične kompetencije. Na taj način učenici obogaćuju svoj rječnik, lakše usvajaju gramatička pravila, razvijaju sposobnost izražavanja i čitalačku pismenost. Upoznajući se s tekstovima ukrajinske književnosti, učenici se upoznaju i s ukrajinskim običajima i kulturom, razvojem ideja, stječući uvid u različita iskustva i perspektive. Čitanje književnosti pomaže im i u razvoju kritičkog mišljenja i analitičkog pristupa tekstu. Učenike se potiče na razmišljanje o simbolima te da, analizirajući likove i njihove postupke, donose vlastite zaključke. Čitajući književna djela, učenici se upoznaju s različitim stilovima pisanja, žanrovima i temama te ih se potiče na samostalno pisanje i stvaranje na ukrajinskom jeziku, na bolje razumijevanje i izražavanje svojih osjećaja i mišljenja, na razvijanje vlastitih jezičnih vještina kao i na bolje razumijevanje jezika i kulture svoga naroda. C. Kultura i civilizacija Pod domenom C. Kultura i civilizacija podrazumijeva se poimanje ukrajinske kulture u širokom spektru. Svladavajući znanja iz povijesti, povijesti umjetnosti i geografije, proučavajući najbolje primjere iz vizualne, izvedbene, tradicijske i suvremene umjetnosti, učenici razvijaju vještinu prepoznavanja ukrajinskoga identiteta na temelju ukrajinske kulturne baštine. U taj je spektar kao važna sastavnica uključena povijest ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Izuzetno je važno osluškivati individualne potrebe učenika u procesu poticanja interesa za nacionalnu samoidentifikaciju. Učenje o ukrajinskoj kulturi potiče osjećaj pripadnosti i svijest o identitetu. Istovremeno, domena C. Kultura i civilizacija razvija vrlinu tolerantnog suživota manjinske i većinske kulture. Domena C. Kultura i civilizacija pruža kontekst i potporu domenama A. Jezik i komunikacija i B. Književnost i stvaralaštvo. Nastavniku se otvara prostor za povećanje motivacije za učenje i aktivno korištenje ukrajinskog jezika te upoznavanje s književnim i kazališnim opusom ukrajinskih autora.
  14. Grafički prikaz domena u kurikulu nastavnog predmeta Ukrajinski jezik i kultura. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Odgojno-obrazovni ishodi predmeta Ukrajinski jezik i kultura razvijaju se od prvog do osmog razreda osnovne škole i od prvog do četvrtog razreda srednje škole. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razina usvojenosti ishoda na razini »dobar«. Na kraju svake domene u svakom razredu navedeni su sadržaji i preporuke za njihovu implementaciju. Kratka oznaka nastavnoga predmeta Ukrajinski jezik i kultura jest UJK. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjoj školi. U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom – UJK. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ ako je riječ o ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o ishodima u srednjoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, na primjer A, zatim brojčana oznaka razreda i na kraju redni broj ishoda unutar domene. Objašnjenje: UJK OŠ A.
  15. – Ukrajinski jezik i kultura, Osnovna škola, Domena A (Jezik i komunikacija), prvi razred, prvi ishod UJK SŠ A.
  16. – Ukrajinski jezik i kultura, Srednja škola, Domena A (Jezik i komunikacija), drugi razred, prvi ishod Definicija teksta: tablica u nastavku prikazuje uvjete dužine teksta prema broju riječi, a u vidu podjele na jezične sposobnosti (zavisno od aktivnosti na nastavnome satu). vrlo kratak tekst kratak tekst srednje dugi tekst dugi tekst slušanje i čitanje do 100 riječi 100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja) 300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja) više od 600 riječi pisanje do 40 riječi 40 – 80 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti) 80 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti) više od 200 riječi govorenje otprilike 1 minuta 1 – 2 minute 3 – 5 minuta 5 – 10 minuta
  17. Grafički prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Ukrajinski jezik i kultura koji prikazuje organizaciju predmetnoga kurikula od
  18. do
  19. razreda osnovne škole. RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA OD
  20. DO
  21. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
  22. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  23. Učenik razumije pojedine riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice pri slušanju. – pri slušanju prepoznaje učestale riječi ili fraze izgovorene sporijim tempom, jasno i razgovijetno – povezuje riječi koje čuje sa slikama ili predmetima – imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima – reagira pokretom na učestale riječi i fraze Učenik uz povremenu pomoć učitelja razumije učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz ponavljanje. UJK OŠ A.
  24. Učenik prepoznaje pojedinačna slova i grafijske prikaze učestalih riječi te pojedinih fraza. – uočava da se u nekim slučajevima ćirilična i latinična slova razlikuju, a katkad podudaraju – razlikuje ćirilično slovo od latiničnog slova – prepoznaje pojedinačna slova – povezuje napisano slovo s glasom – povezuje grafijsku sliku čestih riječi s njihovim izgovorom i značenjem Učenik prepoznaje pojedinačna ćirilična slova, grafijske prikaze dijela učestalih riječi te pojedinih fraza. UJK OŠ A.
  25. Učenik izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice. – ponavlja riječi i vrlo kratke te vrlo jednostavne rečenice – pazi na pravilan izgovor karakterističnih ukrajinskih glasova Učenik uz povremenu pomoć učitelja točno izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice. UJK OŠ A.
  26. Učenik sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru te razmjenjuje naučene fraze i vrlo kratke rečenice. – koristi riječi i fraze u osnovnim komunikacijskim situacijama (pozdravi, upoznavanje i sl.) – oblikuje i izgovara vrlo jednostavne uvježbane rečenice – sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru Učenik uz pomoć učitelja i drugih učenika sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru. UJK OŠ A.
  27. Učenik piše pojedinačna slova ukrajinske ćirilice velikim slovima školskog formalnog pisma. – izrađuje model pojedinačnih slova – opisuje izgled slova – ispisuje slovo pri slušanju izgovorenog glasa Učenik uz povremenu pomoć učitelja točno piše pojedinačna slova ukrajinske ćirilice velikim slovima školskog formalnog pisma. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: pozdravljanje, upoznavanje, predstavljanje sebe i drugih; boje; brojevi do 10; voće i povrće; životinje; odjeća; čestitke. Preporučene jezične strukture: učestali glagoli u prezentu, imenice u nominativu i akuzativu, osobne zamjenice u nominativu, posvojne zamjenice u nominativu, pojedine upitne zamjenice, pojedini prilozi i prijedlozi, negacija, pridjevi kao dio predikata, jednostavne rečenice. Preporučene jezične funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje; brojenje. Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Brojalice, pjesmice i slični tekstovi imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, ritma, intonacije i naglaska te im u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Aktivnosti su raznolike, igrolike, zabavne i dinamično se izmjenjuju, primjerice, gestikulacija, bojenje, izrezivanje, lijepljenje, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, ponavljanje riječi i izraza, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izvođenje zadanih radnji i slijeđenje vrlo jednostavnih uputa, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples. Naglasak je na govornoj komunikaciji. Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, od lakšeg ka težem, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito hrvatskim jezikom te se uvode uz mimiku, situacijske dijaloge i kratke razgovore. Jezične se strukture također biraju u skladu s razvojem i dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. U prvome razredu osnovne škole jezik se uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca naučenih napamet. Jezične se strukture ne tumače odnosno u poučavanju se ne koristi metajezik. Strukture se uvode u što je moguće autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, u skladu s dobi, jezičnim razvojem i iskustvom učenika. S prepoznavanjem ćiriličnih slova započinje se postupno i to tek nakon što su učenici na hrvatskome jeziku usvojili osnove čitanja. Pisanje pojedinačnih ćiriličnih slova započinje krajem drugog polugodišta i pristupa mu se postupno. Postupci početnoga opismenjavanja koji se koriste u tu svrhu: učenik prikazuje slovo pokretom ruke ili tijela, izrađuje model slova od različitih materijala (papir, folija, tkanina, masa za modeliranje i sl.), opisuje izgled slova, sluša glas i piše odgovarajuće slovo. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  28. Učenik sluša vrlo kratak književni tekst, prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi te odgovara na hrvatskom jeziku o čemu tekstovi govore. – pažljivo sluša dok učitelj čita književni tekst – sluša vrlo kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjerenoga početnom svladavanju vještine slušanja – iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom tekstu – usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu na hrvatskom jeziku – prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku – opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima na hrvatskom jeziku Učenik sluša vrlo kratak književni tekst, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta, uz pomoć učitelja prepoznaje književni tekst prema obliku. UJK OŠ B.
  29. Učenik izražava verbalno/neverbalno svoja zapažanja, misli, osjećaje nakon slušanja književnoga/neknjiževnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom. – izražava opisane situacije u tekstu i svoje osjećaje riječima, crtežom i pokretom – iskazuje mišljenje o postupcima likova na hrvatskom jeziku uz dodavanje usvojenih ukrajinskih fraza – uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju – pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu na hrvatskom jeziku uz dodavanje usvojenih ukrajinskih fraza Uz pomoć učitelja, nakon slušanja književnoga teksta, izražava svoje misli, osjećaje i zapažanja te opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u književnome tekstu. UJK OŠ B.
  30. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. – istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska – stvara različite individualne uratke: crta, izražava se pokretom, oblikuje u različitim tehnikama likove iz priča – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo Učenik se stvaralački izražava crtanjem, pokretom i na druge načine. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: slikopriče, slikovnice, kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz, brojalice, kratke narodne pjesme, zagonetke, odabrani neknjiževni tekstovi. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: Vesela abetka, Ivasyk-Telesyk, Koza Dereza, Solom’’janyj byčok, Kotyk ta pivnyk, Kolobok, Hodyt’ garbuz po gorodu, Uljubleni virši, Ripka (Ivan Franko), Des’ tut bula Podoljanočka, Idy idy doščyku, Dva pivnyky, ukrajinske božićne pjesme (koljadke), animirani filmovi iz serije Jak kozaky, animirani filmovi te pjesmice iz bajki Koza Dereza, Kolobok, Ivasyk Telesyk i drugi sadržaji po izboru nastavnika. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima te drugim istaknutim osobama po izboru učitelja (Mykola Leontovyč, Oleg Antonov, Kateryna Bilokur, Marija Zan’kovec’ka, suvremeni ukrajinski umjetnici i sl.). Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost. Poučavanje sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i slušanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću audiovizualnih sredstava. Učitelj organizira aktivnosti pričanja/čitanja naglas cijelomu razredu. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  31. Učenik upoznaje tradicije svoje obitelji i ukrajinskog naroda. – upoznaje tradicije ukrajinskog naroda i govori o tradicijama svoje obitelji – imenuje blagdane i govori o obiteljskim proslavama blagdana i svečanosti – sluša dječje i tradicionalne ukrajinske pjesme – razvija početni pozitivan stav za učenje ukrajinskog jezika i proučavanje ukrajinske kulture Učenik prepoznaje tradicijske običaje svoje obitelji i ukrajinske kulture, prepoznaje svoju pripadnost ukrajinskom narodu i posebnost drugih u zajednici kojoj pripada. UJK OŠ C.
  32. Učenik prepoznaje važnost obilježavanja blagdana i obiteljskih svečanosti tijekom kalendarske godine. – sudjeluje u pripremi za blagdane stvarajući likovne sadržaje, učeći pjesme i recitacije – sudjeluje u proslavama značajnih blagdana i svečanosti u određenom godišnjem dobu tijekom kalendarske godine – opisuje i prikazuje vremenski slijed blagdana i obiteljskih svečanosti u odnosu na godišnja doba tijekom kalendarske godine Učenik uz pomoć učitelja opisuje i prikazuje vremenski slijed blagdana i obiteljskih svečanosti tijekom kalendarske godine, sudjeluje u njima te prepoznaje važnost njihovih obilježavanja. UJK OŠ C.
  33. Učenik upoznaje primjere glazbenih djela, kratkih igrokaza i narodnih plesova te se likovno i scenski kreativno izražava. – upoznaje primjere ukrajinskih glazbenih djela, kratke igrokaze i narodne plesove – samostalno izvodi ili sudjeluje u skupnom izvođenju tradicionalnog pjevanja, plesanja, recitiranja i glume – izrezuje, slaže i boji slagalice/slike Učenik upoznaje glazbena djela, kratke igrokaze i narodne plesove; uz poticaj učitelja uključuje se i sudjeluje u aktivnostima te se kreativno izražava. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kulturni sadržaji: praznici i blagdani, narodni običaji; tradicionalne pjesme (koljadke, ščedrivke, vesnjanke, gajivke itd.), tradicionalni narodni plesovi; crtanje, bojenje, izrađivanje prigodnih čestitki, ukrajinskih pisanica; dječji časopisi na ukrajinskom jeziku primjereni učenikovoj dobi i interesima; animirani filmovi, dječji filmovi i bajke na internetskim platformama. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj koristi sadržaje kako bi samostalno kreirao teme i poticao znatiželju te interes učenika za proučavanje zanimljivih informacija o Ukrajini te ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu. Učitelj prepoznaje i potiče učenikovo osvješćivanje pripadnosti ukrajinskoj nacionalnoj manjini. Učitelj motivira učenika na sudjelovanje u kulturnim priredbama i projektima. Aktivnosti i sadržaji uvjetovani su dobi i interesima učenika, ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja. Učitelj potiče učenikovu znatiželju i interes za kreativno izražavanje. Ishodi iz domene Kultura i civilizacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama.
  34. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  35. Učenik sluša vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i vrlo kratke rečenice na temelju slušanoga teksta. – sluša vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove, ponavlja izgovor glasova i čestih riječi – spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora – vrlo kratko odgovara na vrlo jednostavna pitanja o slušanome tekstu koristeći naučene riječi i fraze Učenik globalno i detaljno razumije vrlo kratki govorni/čitani tekst, vrlo kratko odgovara na vrlo jednostavna pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara glasove, česte riječi i fraze prema modelu. UJK OŠ A.
  36. Učenik čita pojedinačne riječi, a zatim i kratke i jednostavne rečenice i vrlo kratke tekstove primjerene početnomu opismenjavanju. – povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu – čita riječi, rečenice i vrlo kratke tekstove primjereno početnomu opismenjavanju – odgovara na vrlo jednostavna pitanja nakon čitanja teksta – pazi na pravilan izgovor i intonaciju Učenik čita s razumijevanjem pojedinačne riječi i kratke jednostavne rečenice primjerene početnomu opismenjavanju. UJK OŠ A.
  37. Učenik govori vrlo kratke rečenice. – ponavlja vrlo kratke jednostavne rečenice – imenuje i pokazuje predmete iz svog okružja – izgovara rečenice, brojalice i pjesmice – pravilno izgovara glasove h/g/ğ te e/y/i Učenik djelomično samostalno govori vrlo kratke rečenice. UJK OŠ A.
  38. Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru te koristi naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice. – upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce – postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih – oblikuje i izgovara vrlo kratke, uvježbane rečenice Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru te uz povremenu pomoć učitelja koristi naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice. UJK OŠ A.
  39. Učenik velikim slovima školskog formalnog pisma prepisuje napisane riječi te kasnije i vrlo kratke i jednostavne rečenice. – prepisuje riječi i vrlo kratke rečenice pisane ukrajinskom ćirilicom – povezuje pisani oblik riječi sa slikovnim predloškom i govornim oblikom Učenik velikim slovima školskog formalnog pisma prepisuje napisane riječi te vrlo kratke i jednostavne rečenice. UJK OŠ A.
  40. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, slogove, riječi i vrlo kratke rečenice. – piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom – povezuje slova u slogove i cjelovitu riječ, riječi u rečenicu, pišući školskim rukopisnim pismom – prepisuje riječi i vrlo kratke rečenice školskim rukopisnim pismom Učenik prepisuje i piše slova, slogove, riječi i vrlo kratke rečenice školskim rukopisnim pismom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: proširivanje i produbljivanje tema koje su obrađene u prvom razredu i uvođenje novih. Preporučene jezične strukture: učestali glagoli u prezentu, učestale imenice u nominativu i akuzativu, osobne i posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu, pojedine upitne i pokazne zamjenice, pojedini prilozi i prijedlozi za opisivanje, negacija, pridjevi kao dio predikata, jednostavna rečenica. Preporučene jezične funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje osoba, stvari, događaja, aktivnosti, izricanje jednostavnih izjava, zahtjeva i pitanja, brojanje. Razlikovanje suglasnika h/g/ğ; razlikovanje samoglasnika e/i/y; jednostavna rečenica. Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Brojalice, pjesmice i slični tekstovi imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, ritma, intonacije i naglaska pa im u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Aktivnosti su raznolike, igrolike, zabavne i dinamično se izmjenjuju, primjerice gestikulacija, bojenje, izrezivanje, lijepljenje, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, ponavljanje riječi i izraza, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, izvođenje zadanih radnji i slijeđenje vrlo jednostavnih uputa, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati i sl.) Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, od lakšeg ka težem, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Jezične se strukture također biraju u skladu s razvojem i dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. U drugome razredu osnovne škole jezik se uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca naučenih napamet. Jezične se strukture ne tumače, tj. u poučavanju se ne koristi metajezik. Strukture se uvode u što je moguće autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, u skladu s dobi, jezičnim razvojem i iskustvom učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje. Tijekom usvajanja pozornost treba usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu čitanja i vježbanje čitanja. U prvom polugodištu preporučuje se uvježbavanje velikih slova školskog formalnog pisma, a uvođenje školskog rukopisnog pisma preporučuje se u drugom polugodištu. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  41. Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratak i vrlo jednostavan književni tekst i razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju. – sluša/čita vrlo kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta – upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu (u tiskanim, virtualnim te audio i video oblicima) – odgovara na pitanja o pročitanom/slušanom vrlo kratkom i vrlo jednostavnom književnom tekstu – prepoznaje glavne i sporedne likove – prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče – smješta likove u vrijeme radnje i prostor Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratak i vrlo jednostavan književni tekst, uz pomoć učitelja usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta te prepoznaje književne vrste prema obliku i sadržaju. UJK OŠ B.
  42. Učenik izražava misli, osjećaje, zapažanja nakon čitanja/slušanja vrlo kratkog i vrlo jednostavnog književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom. – govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta s obzirom na vlastiti doživljaj – izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova – povezuje i uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju Učenik uz pomoć učitelja izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja vrlo kratkog i vrlo jednostavnog književnoga teksta. UJK OŠ B.
  43. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i sposobnostima potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa. – potaknut književnim tekstom stvara različite individualne kratke uratke na ukrajinskom jeziku u kojima dolazi do izražaja kreativnost i stvaralačko mišljenje – priprema se za izvedbu, izražava se pokretom, glasom, crta sliku ili kraću slikovnicu ili uređuje zidni pano i dr. – istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska Učenik se uz poticaj i pomoć učitelja stvaralački izražava prema vlastitom interesu i sposobnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: slikopriče, slikovnice, kratke priče, bajke, dječje pjesme, brojalice, kratki igrokaz, zagonetke, odabrani neknjiževni tekstovi u tiskanom i digitalnom obliku, na internetskim stranicama i drugim izvorima. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: Uljubleni virši, animirani filmovi iz serije Jak kozaky, ukrajinske božićne pjesme (koljadke i ščedrivke) Nova radist’ stala, narodne pjesme Oj vesna, dnem krasna, Oj hto, hto Mykolaja ljubyt’, pjesmice A ja u gaj hodyla (Pavlo Tyčyna), Oj vyšen’ky-čerešen’ky (Lesja Ukrajinka), Sadok vyšnevyj (Taras Ševčenko), bajka slikovnica Suzirja Kurky (Sofija Andruhovyč), Kudy znyklo more (Mar’’jana i Taras Prohas’ko), Ku-ku, Gaji šumljat’ (Pavlo Tyčyna), bajke Dva capky, Dvi kizon’ky (Myhajlo Kocjubyns’kyj), Lysyčka i žuravel’ (Ivan Franko), Rukavyčka, ukrajinske dječje edukativne internetske stranice, ukrajinski animirani filmovi, filmske bajke i drugi sadržaji po izboru nastavnika. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima po izboru učitelja (Kvitka Cisyk, Dmytro Bortnjans’kyj, Maksym Berezovs’kyj, Marija Prymačenko, suvremeni ukrajinski umjetnici i sl.). Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost. Zajedničko slušanje/čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Poučavanje sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i slušanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću audiovizualnih sredstava. Učitelj organizira aktivnosti pričanja/čitanja naglas cijelomu razredu. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  44. Učenik prepoznaje najosnovnije nacionalne simbole te obilježja ukrajinske kulture i tradicije. – prepoznaje i razlikuje osnovna obilježja Ukrajine, naziv zemlje na ukrajinskom jeziku te nacionalne ukrajinske simbole (zastava, grb, himna i dr.) – imenuje ukrajinske blagdane i praznike te prepoznaje ukrajinske običaje – razvija pozitivan stav i interes za proučavanje ukrajinske kulture i narodnih tradicija Učenik prepoznaje te uz povremenu pomoć učitelja nabraja najosnovnije nacionalne simbole i obilježja ukrajinske kulture i tradicije. UJK OŠ C.
  45. Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnog izražavanja. – samostalno izvodi ili sudjeluje u skupnom izvođenju u kratkim priredbama u školskom i izvanškolskom okruženju koje sadrže razne elemente izvedbenih umjetnosti – likovno se izražava, crta, boji, sudjeluje u izradi tradicionalnih predmeta te izrađuje čestitke i prigodne poklone Učenik se uz poticaj učitelja uključuje i sudjeluje u aktivnostima te uz pomoć učitelja primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnog izražavanja. UJK OŠ C.
  46. Učenik pokazuje otvorenost i zanimanje za ukrajinsku kulturu. – pokazuje zanimanje i otvorenost za vrlo jednostavni autentični kulturni, zemljopisni, povijesni i religijski sadržaj – pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na ukrajinskom jeziku primjereno dobi i znanju Učenik uz poticaj učitelja iskazuje interes te pozitivno reagira na jezične i kulturne sadržaje na ukrajinskom jeziku. UJK OŠ C.
  47. Učenik se služi različitim izvorima informacija iz svoje okoline i prepoznaje značajke ukrajinskog identiteta. – služi se digitalnim platformama koje pružaju sadržaje o kulturi i tradiciji ukrajinskog naroda – služi se ilustracijama i drugim izvorima kao pomoć pri razumijevanju – prepoznaje osnovne značajke ukrajinskog identiteta Učenik se uz pomoć učitelja služi različitim izvorima informacija koji pružaju sadržaje na ukrajinskom jeziku te prepoznaje značajke ukrajinskog identiteta. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kulturni sadržaji: praznici i blagdani, narodni običaji, tradicionalne pjesme, tradicionalni narodni plesovi; igre, dramatizacije, radionice (priredbe sadrže razne elemente izvedbenih umjetnosti: glazbene, dramske, plesne); animirani filmovi, dječji filmovi i bajke na internetskim platformama; dječji časopisi na ukrajinskom jeziku primjereni učenikovoj dobi i interesima. Društveni sadržaji i aktivnosti: likovno prikazivanje zastave, grba i kulturno-povijesnih spomenika Ukrajine; tekstovi o nacionalnim simbolima, himna Ukrajine (tekst, glazba, autori); povijesno značajne osobe iz Ukrajine i dijaspore; crtanje, bojanje, izrađivanje prigodnih čestitki i ukrajinskih pisanica. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj koristi sadržaje kako bi samostalno kreirao teme i poticao znatiželju te interes učenika za proučavanje zanimljivih informacija o Ukrajini te ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu. Učitelj prepoznaje i potiče učenikovo osvještavanje pripadnosti ukrajinskoj nacionalnoj manjini. Motivira učenika na sudjelovanje u kulturnim priredbama i projektima. Učenika se upućuje na različite izvore i sadržaje o kulturi i običajima ukrajinskog naroda. Ishodi iz domene Kultura i civilizacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama.
  48. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  49. Učenik sluša vrlo kratke vrlo jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i kratke rečenice na temelju slušanoga teksta. – sluša vrlo jednostavne vrlo kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi – daje kratke odgovore na pitanja o slušanome tekstu – izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom) Učenik sluša tekst, razgovara o tekstu te vrlo kratkim usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja slušanoga teksta. UJK OŠ A.
  50. Učenik s razumijevanjem sluša i čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst. – pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova zadane tematike – odgovara na jednostavna pitanja o pročitanom tekstu – postavlja jednostavna pitanja iz teksta i odgovara na njih Učenik uz povremenu pomoć učitelja s razumijevanjem sluša i čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst. UJK OŠ A.
  51. Učenik govori vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst. – oblikuje i pravilno izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica – imenuje osobe, predmete, životinje i radnje nizom od nekoliko vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva Učenik uz povremenu pomoć učitelja djelomično pravilno govori poznate riječi i kratke rečenice te ih spaja u vrlo kratak tekst. UJK OŠ A.
  52. Učenik sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama. – sudjeluje u razgovoru na obrađenu temu koristeći se vrlo kratkim rečenicama – postavlja pitanja i odgovara na pitanja drugih Učenik uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru. UJK OŠ A.
  53. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice poznate tematike. – piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice – na temelju predloška sastavlja i piše čestitke, poruke, sudjeluje u izradi plakata i sl. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice poznate tematike na temelju predloška uz manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: škola; moj dom; obitelj; kalendar; vrijeme; godišnja doba; domaće životinje; praznici i blagdani; promet; svakodnevne aktivnosti, slobodno vrijeme. Preporučene jezične strukture: učestali glagoli u prezentu, učestale imenice u nominativu, akuzativu i lokativu, pridjevi u nominativu, akuzativu i lokativu, osobne i posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i lokativu, redni brojevi, pojedine upitne zamjenice, pokazne zamjenice, pojedini prilozi i prijedlozi, negacija, pridjevi kao dio predikata, jednostavne rečenice. Preporučene jezične funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji, izricanje vremena i mjesta, uporaba brojeva, razmjena informacija, imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji, oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja, jednostavno izvješćivanje o svakodnevnim događajima. Meki suglasnici; osnovna obilježja vrsta riječi: imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice, brojevi; intonacija upitnih rečenica. Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, obrasci s osobnim podatcima, razglednice. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti su raznolike, igrolike, zabavne i dinamično se izmjenjuju, primjerice gestikulacija, bojenje, izrezivanje, lijepljenje, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, ponavljanje riječi i izraza, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji oponašaju stvarne komunikacijske situacije, prepričavanje slijeda događaja uz pomoć vizualnih poticaja ili pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, kraće dramatizacije; skeč, lutkarska predstava, umne mape...) i dr. Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, od lakšeg ka težem i od poznatog prema nepoznatom, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima. Preporuča se korištenje multimedijalnih sredstava. Leksički se sadržaji ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Jezične se strukture također biraju u skladu s razvojem i dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija te se uvode u što je moguće autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. U trećemu razredu osnovne škole jezik se i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju mnogobrojnih primjera. Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Iako je težište na govornoj komunikaciji, od trećeg se razreda osnovne škole postepeno primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava na satu odvija se na ukrajinskom jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu i lakši prijenos znanja. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  54. Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak književni tekst i zadane dijelove teksta te uočava pojedinosti književnoga jezika. – čita kratak književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja književnog teksta – prepoznaje i izdvaja temu teksta – odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu te ga prepričava svojim riječima uz pomoć predloška – prepoznaje redoslijed događaja – opisuje likove te ih povezuje s mjestom i vremenom radnje Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak književni tekst; uz povremenu pomoć učitelja usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta te uočava pojedinosti književnoga jezika. UJK OŠ B.
  55. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja kratkog književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom. – izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja kratkog književnog teksta – opisuje situacije, događaje i likove u književnom tekstu s obzirom na vlastiti doživljaj – navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva – uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika – prepoznaje etičke vrijednosti teksta Učenik uz povremenu pomoć učitelja, nakon slušanja/čitanja kratkog književnoga teksta, izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom. UJK OŠ B.
  56. Učenik pronalazi podatke u obavijesnim tekstovima iz različitih izvora. – čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima za djecu te u drugim izvorima – razlikuje obavijesne tekstove od književnih – pronalazi podatke u različitim izvorima informacija, izdvaja ključne podatke Učenik uz pomoć učitelja pronalazi podatke u obavijesnim tekstovima iz različitih izvora. UJK B.
  57. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. – istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska – stvara različite individualne uratke: piše i crta slikovnicu, strip, naslovnicu knjige/glumi u igrokazu/izrađuje plakat – koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost i stvaralačko mišljenje – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo Učenik se uz povremenu pomoć učitelja stvaralački izražava, potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: slikovnice, priče, bajke, basne, dječje pjesme, brojalice, zagonetke, dječji igrokaz, legende, pripovijetke, obavijesni tekstovi, odabrani neknjiževni tekstovi u tiskanom i digitalnom obliku. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: Legenda o osnutku Kijeva, legende o ukrajinskim knezovima i kneginjama, Volodymyr vybyraje viru, pjesme Teče voda z-pid javora (Taras Ševčenko), Pro Maričku nevelyčku (Mykola Petrenko), Uljubleni virši, Tatuseva knyga (Volodymyr Vakulenko), bajke i priče Krut’ i Vert’, Pan Koc’kyj, Kotygoroško, Cap ta baran, Kryven’ka kačečka, Pro pivnyka i kuročku, Sto kazok, Desjat’ robitnyc’, Ivasyk ta Tarasyk (Myhajlo Kocjubyns’kyj), Jižak ta Lysycja (Leonid Glibov), Nesluhnjanyj glečyk (Stepan Vasyl’čenko), Osel i Lev, Zajec’ ta Jižak, Stare dobro zabuvajet’sja (Ivan Franko), Virši (Olena Pčilka), Bida navčyt’, Mamo ide vže zyma (Lesja Ukrajinka), Kazky ta virši (Natalja Zabila), animirani filmovi Kapitoška, Kotyk i pivnyk, narodne pjesme Dobryj večir tobi, pane gospodarju!, Ščedryk, Oj kuvala zozulen’ka, Oj na gori ženci žnut’, uspavanke Oj, ty, kote, kotočok, Oj, hodyt’ son kolo vikon, ukrajinske dječje edukativne internetske stranice, ukrajinski animirani filmovi, filmske bajke i drugi sadržaji po izboru učitelja. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima po izboru učitelja (Mykola Lysenko, Artem Vedel’, Mykola Pymonenko, Sergij Vasyl’kivs’kyj, suvremeni ukrajinski umjetnici i sl.). Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i književnosti, kojima se potiče učenikova kreativnost. Zajedničko slušanje/čitanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Poučavanje sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i slušanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću audiovizualnih sredstava. Učitelj organizira aktivnosti pričanja/čitanja naglas cijelomu razredu. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima i njegovom životnom stvarnošću. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  58. Učenik uočava sličnosti obilježja ukrajinske kulture i obilježja hrvatske kulture. – izdvaja prepoznatljiva kulturna obilježja Ukrajine, pronalazi analogije u hrvatskoj kulturi – opisuje i razlikuje ukrajinske blagdane i običaje vezane uz njih – ističe sličnosti dviju kultura Učenik uz povremenu pomoć učitelja opisuje značajke dviju kultura, ukrajinskih blagdana i običaja te uočava njihove sličnosti. UJK OŠ C.
  59. Učenik proširuje raspon osnovnih tehnika kreativnog izražavanja. – sudjeluje u svečanim priredbama u školskom i izvanškolskom okružju – izvodi ukrajinske dječje i narodne pjesme, praćene pokretom i plesom – crta, uređuje panoe i školsku izložbu Učenik se uz poticaj učitelja uključuje i sudjeluje u priredbama te primjenjuje osnovne tehnike kreativnog izražavanja. UJK OŠ C.
  60. Učenik upoznaje osnovne činjenice iz povijesti ukrajinske dijaspore u Republici Hrvatskoj te ih povezuje s pripadnicima ukrajinske manjine u svom zavičaju. – izdvaja važnije događaje iz zavičajne povijesti ukrajinske dijaspore u Republici Hrvatskoj – raspravlja o poznatim osobama pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u svom zavičaju i njihovom utjecaju na očuvanje baštine – na vremenskoj crti prikazuje značajne događaje iz svog života unutar ukrajinske zajednice Učenik uz pomoć učitelja upoznaje te opisuje važne događaje iz povijesti ukrajinske dijaspore. Daje primjer utjecaja pojedinaca iz zavičaja na očuvanje baštine. UJK OŠ C.
  61. Učenik se upoznaje s osnovama geografije Ukrajine i osnovnim informacijama o ukrajinskoj dijaspori u Europi i svijetu. – određuje položaj Ukrajine na geografskoj karti, imenuje i pokazuje na karti najvažnije kulturno-povijesne spomenike Ukrajine – upoznaje se s osnovnim informacijama o ukrajinskoj dijaspori u Europi i svijetu – uočava sličnosti nekih elemenata kulture svog zavičaja s elementima kulture u različitim regijama Ukrajine i u dijaspori Učenik se uz pomoć učitelja upoznaje s osnovama geografije Ukrajine te se snalazi na geografskoj karti; prepoznaje elemente ukrajinske kulture u Republici Hrvatskoj i u zemljama s brojnom ukrajinskom dijasporom. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kulturni sadržaji: svečane i blagdanske priredbe; tradicijske manifestacije, kazališne predstave u školskoj i široj zajednici (i u virtualnom obliku), tradicionalni narodni plesovi, igre; radionice (priredbe koje sadrže razne elemente izvedbenih umjetnosti: glazbene, dramske, plesne umjetnosti), radionice i koncerti pripadnika ukrajinske zajednice iz Republike Hrvatske, Europe ili Ukrajinaca iz Ukrajine; animirani filmovi, dječji filmovi i bajke na internetskim platformama; dječji časopisi na ukrajinskom jeziku primjereni učenikovoj dobi i interesima. Društveni sadržaji i aktivnosti: susreti s istaknutim pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u zavičaju; korištenje tekstova o Ukrajini, njezinim geografskim osobinama te o ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu; čitanje geografske karte Ukrajine, značajni ukrajinski gradovi, rijeke, jezera, planine itd.; upoznavanje kulturno-povijesnih spomenika Ukrajine; povijesno značajne osobe iz Ukrajine i dijaspore; crtanje, bojanje, izrađivanje prigodnih čestitki, ukrajinskih pisanica i dr. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj koristi sadržaje kako bi samostalno kreirao teme i poticao znatiželju te interes učenika za proučavanje zanimljivih informacija o Ukrajini te ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu. Učitelj prepoznaje i potiče učenikovo osvješćivanje pripadnosti ukrajinskoj nacionalnoj manjini. Motivira učenika na sudjelovanje u kulturnim priredbama i projektima. Preporučuje se usmjeravanje učiteljeve pozornosti na poticanje aktivnosti učenika, pozitivno isticanje učenikovog interesa i zalaganja u kreativnom izražavanju. Ishodi iz domene Kultura i civilizacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama.
  62. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  63. Učenik sluša/čita kratak vrlo jednostavan tekst i prepričava sadržaj teksta. – sluša/čita kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi – prepoznaje bitne podatke u tekstu – odgovara na pitanja o tekstu – izražava mišljenje o tekstu – uz pomoć modela prepričava sadržaj teksta Učenik sluša/čita kratak vrlo jednostavan tekst, prepoznaje bitne podatke u tekstu, prepričava ga uz pomoć učitelja. UJK OŠ A.
  64. Učenik naglas čita kratak vrlo jednostavan tekst. – čita kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi – odgovara na pitanja o pročitanome tekstu – pronalazi važne podatke u tekstu – primjenjuje pravila naglašavanja riječi i rečenične intonacije pri izgovoru Učenik naglas čita kratak vrlo jednostavan tekst i pomoću smjernica pronalazi važne podatke u tekstu. UJK OŠ A.
  65. Učenik proizvodi vrlo kratak i vrlo jednostavan govorni tekst. – oblikuje i pravilno izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove – imenuje osobe, predmete, životinje i radnje nizom od više kratkih rečenica – prepričava tekst uz pomoć predloška ili vođen pitanjima Učenik uz pomoć učitelja pravilno govori kratke i jednostavne rečenice te ih spaja u vrlo kratak tekst. UJK OŠ A.
  66. Učenik sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru. – postavlja kratka i jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i u igranju uloga Učenik uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom uvježbanom razgovoru. UJK OŠ A.
  67. Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. – piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška – pravilno piše poznate i učestale riječi Učenik uz pomoć smjernica piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike uz manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: proširivanje i produbljivanje tema koje su obrađene u trećem razredu osnovne škole. Preporučene jezične strukture: učestali glagoli u prezentu i perfektu; imperativ, učestale imenice u nominativu, akuzativu, lokativu i instrumentalu, pridjevi u nominativu, akuzativu, lokativu i instrumentalu, osobne i posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu, lokativu i instrumentalu, pojedine upitne i pokazne zamjenice, pojedini prilozi i prijedlozi, negacija, pridjevi kao dio predikata, jednostavne rečenice. Preporučene jezične funkcije i strukture: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena i mjesta, uporaba brojeva, razmjena informacija, imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji, oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva, jednostavno izvješćivanje o svakodnevnim događajima, opisivanje prošlih događaja. Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, vrlo jednostavni kratki tekstovi popraćeni slikama i obrasci s osobnim podatcima, razglednica, e-poruka, kratki sastavak prema uvježbanome modelu. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene aktivnosti: gestikulacija, bojenje, izrezivanje, lijepljenje, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, ponavljanje riječi i izraza, opisivanje predmeta i slika, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji oponašaju stvarne komunikacijske situacije, prepričavanje događaja uz pomoć vizualnih poticaja ili pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, kraća dramatizacija, skeč, lutkarska predstava, umne mape), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga i dr. Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimedijalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem, a sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Jezične se strukture također biraju u skladu s razvojem i dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija te se uvode u što je moguće autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika. U četvrtome razredu osnovne škole jezik se i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju mnogobrojnih primjera. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Nastava na satu odvija se na ukrajinskom jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu i lakši prijenos znanja. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  68. Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak, jednostavan književni tekst, prepričava ga te objašnjava njegova obilježja. – sluša/čita s razumijevanjem te odgovara na pitanja o pjesmi, događaju, liku, situaciji u kratkom, jednostavnom književnom tekstu – prepoznaje glavne i sporedne likove – prepoznaje i razlikuje dijelove pjesme – prepričava književni tekst svojim riječima – uočava emocionalnost i slikovitost teksta – objašnjava osnovna obilježja književnog teksta Učenik čita kratak, jednostavan književni tekst i uz pomoć učitelja ga prepričava; prepoznaje te objašnjava osnovna obilježja književnoga teksta. UJK OŠ B.
  69. Učenik iskazuje i objašnjava svoja zapažanja i misli nakon slušanja/čitanja kratkog i jednostavnog književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu teksta sa stvarnim životom. – objašnjava vlastita zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta te ih uspoređuje sa zapažanjima ostalih učenika – povezuje razumijevanje književnoga teksta s vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na tekst – povezuje temu, sadržaj i motive teksta sa stvarnim životom i vlastitim iskustvom – pripovijeda o događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u književnom tekstu – preoblikuje tekst kratkim i jednostavnim rečenicama: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči Učenik, uz povremenu pomoć učitelja, nakon slušanja/čitanja kratkog jednostavnog književnog teksta iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje te povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom. UJK OŠ B.
  70. Učenik pronalazi ključne podatke i izdvaja poruku teksta iz različitih izvora. – pronalazi podatke u tekstovima u različitim medijima na ukrajinskom jeziku, kombinira izvore informacija prema svojim interesima i potrebama – razlikuje medije kao izvore podataka (časopisi, TV, internet, društvene mreže) – prepoznaje i izdvaja ključne podatke i poruku teksta – razlikuje obavijesne tekstove od književnih Učenik uz povremenu pomoć učitelja pronalazi ključne podatke te izdvaja poruku teksta iz različitih izvora. UJK OŠ B.
  71. Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim/neknjiževnim tekstom, iskustvima i doživljajima. – koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost i stvaralačko mišljenje – istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska – razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo – stvara različite individualne uratke: recitira, izrađuje slikovnicu, naslovnicu knjige, strip, plakat, fotopriču ili fotostrip, glumi u igrokazu, snima audioprilog Učenik se uz povremenu pomoć učitelja stvaralački izražava potaknut književnim/neknjiževnim tekstom, iskustvima i doživljajima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: lirske pjesme, priče, bajke, basne, dječji igrokaz, legende, slikovnice, pripovijetke, narodne poslovice, stripovi, dječji časopisi, obavijesni tekst u tiskanom i digitalnom obliku i dr. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: legende o kozacima, narodne predaje o Oleksi Dovbušu i Ustymu Karmaljuku, zbirka narodnih bajki Sto kazok (svezak 1.), lirske pjesme i priče za djecu ukrajinskih klasika i suvremenih pjesnika (Lesja Ukrajinka, Kazka pro Oha, Lileja i dr., Ivan Franko, Abu-Kasymovi kapci, Lys Mykyta ulomci, Gryceva škil’na nauka i dr., Leonid Glibov – Konyk Strybunec’ i dr., Bogdan Igor Antonyč, Selo i dr., Volodymyr Sosjura, Ridna mova i dr., Marija Prygara, Myhajlyk-džura kozac’kyj, Lina Kostenko, Buzynovyj car i dr., Andrij Malyško, Pisnja pro rušnyk, Čomu skazaty j sam ne znaju, Ivan Malkovyč, Jurko Pozajak, Sergij Žadan, Volodymyr Vakulenko i drugi), animirani filmovi Čarivnyj goroh, Petryk Pjatočkin, Lys Mykyta, ukrajinske dječje edukativne internetske stranice, filmske bajke i drugi sadržaji prema izboru učitelja. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima po izboru učitelja (Arhyp Kujindži, Kostjantyn i Kostjantyn Vasyl’ Ostroz’kyj, Borys Ljatošyns’kyj, Levko Revuc’kyj, Petro Prokopovyč, suvremeni ukrajinski umjetnici i sl.). Učitelj priprema nastavne materijale na temelju inicijalnog stanja čitalačke kompetencije učenika. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i književnosti, kojima se potiče učenikova kreativnost. Zajedničko slušanje/čitanje i prepričavanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Potiče se izražavanje u obliku vrlo kratkih pisanih uradaka. Poučavanje sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i slušanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću audiovizualnih sredstava. Učitelj organizira aktivnosti pričanja/čitanja naglas cijelomu razredu. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima i njegovom životnom stvarnošću. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  72. Učenik uspoređuje i razlikuje odabrana obilježja ukrajinske kulture s obilježjima hrvatske kulture. – prepoznaje i opisuje različite kulturne obrasce (ukrajinske običaje, vjeroispovijest u multikulturnoj sredini) na primjerima koje susreće u svojoj neposrednoj okolini/zavičaju – iz raznih multimedijskih izvora pronalazi i uspoređuje činjenice i zanimljivosti o Ukrajini i Hrvatskoj – navodi i imenuje posebnosti ukrajinske kulture – prepoznaje i razlikuje posebnosti ukrajinske kulture i tradicija u okvirima suvremenih značajnih manifestacija u Ukrajini i Republici Hrvatskoj Učenik uz povremenu pomoć učitelja uspoređuje te razlikuje odabrana obilježja ukrajinske i hrvatske kulture. Navodi i imenuje posebnosti ukrajinske kulture. UJK OŠ C.
  73. Učenik, koristeći ukrajinski jezik, upoznaje različite tehnike kreativnog izražavanja. – nastavlja aktivno sudjelovanje u svečanim priredbama u školskom i izvanškolskom okružju te prema mogućnostima na manifestacijama i projektima ukrajinske kulture u Republici Hrvatskoj; daje osvrt na izvedbe – prema sklonostima samostalno izvodi umjetničko djelo u razredu/izvan njega – izražava se u različitim likovnim tehnikama i prema mogućnostima sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim izložbama/natjecanjima Učenik uz poticaj učitelja, koristeći ukrajinski jezik, upoznaje i proširuje tehnike kreativnog izražavanja. UJK OŠ C.
  74. Učenik prepoznaje ulogu i važnost povijesnog nasljeđa Ukrajine i ukrajinske dijaspore u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu te osvještava svoju nacionalnu pripadnost. – prikuplja i izdvaja informacije o važnim događajima iz povijesti Ukrajine i ukrajinske dijaspore u Europi i svijetu s naglaskom na najnoviju povijest – istražuje povijesno značajne osobe iz Ukrajine i dijaspore u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu – osvještava utjecaj povijesnog nasljeđa ukrajinske dijaspore na razvoj nacionalnog identiteta pojedinca u zavičaju – prepoznaje svoju posebnost i vrijednost kao pripadnika ukrajinske nacionalne manjine te posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada Učenik uz poticaj učitelja prepoznaje ulogu i važnost povijesnog naslijeđa Ukrajine i ukrajinske dijaspore u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu te osvještava svoju nacionalnu pripadnost. UJK OŠ C.
  75. Učenik opisuje i uspoređuje državni ustroj Ukrajine i Republike Hrvatske, prepoznaje geografska obilježja Ukrajine. – opisuje i uspoređuje državni ustroj i nacionalna obilježja Ukrajine i Republike Hrvatske – istražuje nacionalne simbole obiju država – pokazuje državnu granicu Ukrajine, navodi susjedne zemlje – tumači geografsku kartu Ukrajine, istražuje i uspoređuje reljefna obilježja različitih krajeva Učenik uz pomoć učitelja opisuje i uspoređuje državni ustroj Ukrajine i Republike Hrvatske, čita geografsku kartu Ukrajine te opisuje geografsku raznolikost Ukrajine. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kulturni sadržaji: svečane i blagdanske priredbe; tradicijski obredi i manifestacije, kazališne predstave u školskoj i široj zajednici (i u virtualnom obliku), festivali i projekti kulture u Republici Hrvatskoj, izložbe, koncerti pripadnika ukrajinske zajednice iz Republike Hrvatske, Europe ili Ukrajinaca iz Ukrajine, kreativne radionice u različitim likovnim tehnikama. Društveni sadržaji i aktivnosti: susreti s istaknutim pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u zavičaju i u regiji te, prema mogućnostima, s gostima iz Ukrajine; tekstovi o Ukrajini, o ukrajinskoj novijoj povijesti, njezinim geografskim osobinama te o ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu; državni ustroj i nacionalni simboli Ukrajine; povijesno značajne osobe iz Ukrajine i dijaspore; crtanje, bojanje, izrađivanje prigodnih čestitki, ukrajinskih pisanica i dr. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj koristi sadržaje kako bi samostalno kreirao teme i poticao znatiželju te interes učenika za samostalno istraživanje i proučavanje informacija o Ukrajini te ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu. Učitelj prepoznaje i potiče učenikovo osvještavanje pripadnosti ukrajinskoj nacionalnoj manjini. Motivira učenika na sudjelovanje u kulturnim priredbama i projektima. Preporučuje se usmjeravanje učiteljeve pozornosti na poticanje aktivnosti učenika, pozitivno isticanje učenikovog interesa i zalaganja u kreativnom izražavanju. Ishodi iz domene Kultura i civilizacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama.
  76. Grafički prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Ukrajinski jezik i kultura koji prikazuje organizaciju predmetnoga kurikula od
  77. do
  78. razreda osnovne škole.
  79. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  80. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst pri slušanju i čitanju. – globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne tekstove – uočava osnovnu poruku – pronalazi ključne informacije u tekstu – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno Učenik uz povremenu pomoć učitelja razumije kratak i jednostavan tekst na zadanu temu. UJK OŠ A.
  81. Učenik naglas čita kratak i jednostavan tekst. – naglas čita kratke i jednostavne nepoznate tekstove s poznatim leksikom – tečno čita poznate kratke i jednostavne tekstove – prepričava tekst uz pomoć modela Učenik uz povremenu pomoć učitelja točno naglas čita kratak i jednostavan tekst. UJK OŠ A.
  82. Učenik proizvodi kratak i vrlo jednostavan govorni tekst. – oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama – prepričava kratke obrađene tekstove uz pomoć predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje pravilan izgovor – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva Učenik uz pomoć učitelja proizvodi kratak i vrlo jednostavan govorni tekst te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. UJK OŠ A.
  83. Učenik sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru. – postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u dijalozima i igranju uloga – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva Učenik uz pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i vrlo jednostavnom razgovoru te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. UJK OŠ A.
  84. Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst. – piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove – vođenim pisanjem piše sastavak trodijelne strukture (uvod, glavni dio, završetak) – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstava Učenik uz pomoć učitelja piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: obitelj, prijatelji, poznate osobe, društveni odnosi; škola: školske aktivnosti; stanovanje; priroda; putovanja; svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji. Preporučene jezične strukture: učestali glagoli u prezentu, perfektu i futuru; imperativ, učestale imenice u nominativu, akuzativu, lokativu, instrumentalu i dativu, pridjevi u nominativu, akuzativu, lokativu, instrumentalu i dativu, osobne i posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu, lokativu, instrumentalu i dativu, pojedine upitne i pokazne zamjenice, pojedini prilozi i prijedlozi, negacija, komparacija pridjeva, jednostavne i pojedine složene rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, izražavanje osjećaja, davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja, izvještavanje o osobnim iskustvima, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, zamolbe, uspoređivanje, ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice), izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu. Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, kratki članci/tekstovi, bajke, čestitka, razglednica, e-poruka, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene aktivnosti: slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, ponavljanje riječi i izraza, opisivanje predmeta i slika, pjevanje, recitiranje, gluma, igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prepričavanje događaja uz pomoć vizualnih poticaja ili pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, kraća dramatizacija, skeč, lutkarska predstava, umne mape), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, izrada prezentacija i dr. Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U petome razredu osnovne škole jezik se sve manje uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju mnogobrojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Nastava na satu odvija se na ukrajinskom jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu i lakši prijenos znanja. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  85. Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak književni i neknjiževni tekst koji je primjeren njegovoj dobi. – sluša/čita kratak književni i neknjiževni tekst nekoliko puta radi potpunijega razumijevanja, pazeći na pravilan izgovor i intonaciju – razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova – određuje temu, glavne i sporedne likove – dijeli vlastito čitateljsko iskustvo predstavljajući pročitani tekst po uputama ili unaprijed postavljenim zadatcima Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratak književni i neknjiževni tekst uz povremenu pomoć učitelja. UJK OŠ B.
  86. Učenik prepričava kratak književni i neknjiževni tekst koji je primjeren njegovoj dobi te izdvaja ključne riječi i poruku teksta. – odgovara na pitanja povezana sa slušanim/pročitanim tekstom – prepoznaje ključne riječi i poruku u tekstu – prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom i pismom – prepričava i sažima sadržaj odslušanog/pročitanog književnog i neknjiževnog teksta vođen pitanjima – preoblikuje fabularni tijek odslušanog/pročitanog književnog teksta Učenik uz povremenu pomoć učitelja prepričava književni i neknjiževni tekst, odgovara na pitanja povezana sa sadržajem teksta te pronalazi ključne riječi i prepoznaje poruku teksta. UJK OŠ B.
  87. Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom. – izražava svoj doživljaj književnog/neknjiževnog teksta usmeno, pisano, crtežom i pokretom – povezuje temu i motive te situacije iz teksta s vlastitim iskustvom – objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta sa zapažanjima, mislima i osjećajima drugih učenika Učenik uz povremenu pomoć učitelja iznosi i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog i neknjiževnog teksta, povezujući ih s vlastitim iskustvom. UJK OŠ B.
  88. Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta. – razlikuje temeljna obilježja književnih rodova – razlikuje tekstove prema poetskim, proznim i dramskim obilježjima na osnovi načina izlaganja te strukture teksta – prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova te navodi primjere – prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta na konkretnim primjerima Učenik uz povremenu pomoć učitelja razlikuje temeljna žanrovska obilježja na osnovi strukture teksta. UJK OŠ B.
  89. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima potaknut različitim iskustvima i doživljajima teksta. − crtežom/stripom/situacijskom igrom/pokretom/prikazuje sadržaj i likove iz teksta te svoje misli povezane s tekstom − oblikuje vrlo kratke uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja − istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska; razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo Učenik se uz povremenu pomoć učitelja stvaralački izražava, potaknut različitim iskustvima i doživljajima teksta. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: lirske pjesme, legende, predaje, bajke, basne, dječji igrokaz, slikovnice, pripovijetke, kratki dramski tekst, stripovi, dječji časopisi (iz Ukrajine i iseljeništva), obavijesni tekst u tiskanom i digitalnom obliku te drugi tekstovi po izboru učitelja. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: legende o kozacima, legende o knezovima (O Volodymyru Velikom, O smrti kneza Olega, O kneginji Ol’gi), narodne predaje, zbirka narodnih bajki Sto kazok (svezak 2.), bajke o Kyrylu Kožum’’ jaku, lirske pjesme i priče za djecu ukrajinskih klasika i suvremenih književnika (Lina Kostenko, Use moje, vse zvet’sja Ukrajina, Biločka voseny i dr., Vasyl’ Symonenko, Ty znaješ ščo ty ljudyna, Lebedi materynstva i dr., Lesja Ukrajinka, Nadija, Vesna, Tyša mors’ka i dr., Leonid Glibov, Lebid’, Ščuka i Rak i dr., Oleksandr Oles’, Bdžilka i Zozulja i dr., Grygorij Skovoroda, Voron i Čyž i dr., Vsevolod Nestajko, V Krajini sonjačnyh Zajčykiv i dr., Marijka Pidgir’’janka, V čužomu pir’’ju, Vasyl’ Symonenko, Car Plaksij i Loskoton, Oleksandr Oles’, Zaspiv, Mykyta Kožum’’jaka, Ivan Kryp’’jakevyč. predaje iz povijesti Ukrajine, Burjak i sonjašnyk i dr., Ivan Lypa, Perestyglyj ovoč i dr.), ukrajinske dječje edukativne internetske stranice, ukrajinski animirani filmovi, filmske bajke (Mykyta Kožum’’jaka) i drugi sadržaji prema izboru učitelja. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima po izboru učitelja (Ivan Ajvazovs’kyj, Mykola Samokyš, Ivan Truš, Agatangel Kryms’kyj, Stanislav Ljudkevyč, suvremeni ukrajinski umjetnici i sl.). Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i književnosti, kojima se potiče učenikova kreativnost. Slušanje/čitanje i prepričavanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Potiče se izražavanje u obliku vrlo kratkih pisanih uradaka. Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju. Poučavanje sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i slušanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću audiovizualnih sredstava. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima i njegovom životnom stvarnošću. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  90. Učenik istražuje različite elemente i činjenice ukrajinske kulture. Njeguje pozitivan odnos prema ukrajinskoj kulturnoj baštini i oblikuje vlastiti identitet. – istražuje posebnosti ukrajinske kulture te posebnosti drugih kultura u zavičaju – koristeći različite izvore informacija istražuje posebnosti ukrajinske kulturne baštine – prepoznaje važnost utjecaja ukrajinske kulture i tradicija na oblikovanje vlastita identiteta – razvija i njeguje pozitivan odnos prema ukrajinskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama Učenik uz pomoć učitelja istražuje različite elemente i činjenice ukrajinske kulture. UJK OŠ C.
  91. Učenik nastavlja korištenje široke palete tehnika kreativnog izražavanja na ukrajinskom jeziku. – nastavlja aktivno sudjelovati u svečanim priredbama u školskom i izvanškolskom okruženju te prema mogućnostima na manifestacijama i projektima ukrajinske kulture u Republici Hrvatskoj; daje osvrt na izvedbe – prema sklonostima samostalno izvodi umjetnička djela u razredu i/ili izvan njega – izražava se u različitim likovnim tehnikama i prema mogućnostima sudjeluje na izložbama/natjecanjima Učenik uz poticaj učitelja nastavlja korištenje proširene palete tehnika kreativnog izražavanja, koristeći ukrajinski jezik. UJK OŠ C.
  92. 3 Učenik se upoznaje s važnim povijesnim zbivanjima, činjenicama i istaknutim osobama iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti. – upoznaje se s važnim povijesnim zbivanjima iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti – imenuje bitne činjenice određenog povijesnog razdoblja – prepoznaje važnost i značenje ključnih prekretnica u ukrajinskoj povijesti – upoznaje se s istaknutim osobama iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje važnost i značenje povijesnih zbivanja i činjenica iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti. UJK OŠ C.
  93. 4 Učenik objašnjava položaj Ukrajine na geografskoj karti, prepoznaje geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice. – opisuje geografski položaj Ukrajine, nabraja države s kojima ona graniči – pretražuje različite izvore i prikuplja informacije o prirodno-geografskim regijama Ukrajine te ih uspoređuje – upoznaje i međusobno uspoređuje ukrajinske upravno-teritorijalne jedinice Učenik uz pomoć učitelja objašnjava položaj Ukrajine na geografskoj karti te prepoznaje geografske regije i upravno-terito­rijalne jedinice. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kulturni sadržaji: svečane i blagdanske priredbe; tradicijski obredi i manifestacije, kazališne predstave u školskoj i široj zajednici i u virtualnom obliku, festivali i projekti kulture u Republici Hrvatskoj; upoznavanje sa svjetski poznatim ukrajinskim umjetnicima te njihovim najpoznatijim djelima; koncerti pripadnika ukrajinske zajednice iz Republike Hrvatske, Europe ili Ukrajinaca iz Ukrajine, susreti s istaknutim pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u zavičaju i u regiji te, prema mogućnostima, s gostima iz Ukrajine; izložbe, kreativne radionice u različitim likovnim tehnikama; tradicionalni instrumenti (cimbali, bandura, kobza, lira, trembita, drymba i dr.), tekstovi o povijesti Ukrajine, multimedijski sadržaji; virtualni posjeti muzejima; upoznavanje s tradicijskim glazbalima iz zbirke ukrajinskih muzeja. Povijesni i geografski sadržaji: osnovne informacije o tripiljskoj kulturi i o povijesnim zbivanjima u razdoblju od IX. do XVI. st.; osnovne činjenice o državi Rus’ Ukrajina (Kijevska Rus’) kao temelju na kojem se izgradila povijest ukrajinske države, pokrštavanje Rus’i Ukrajine
  94. godine, procvat i slabljenje države, novac i društveni razvoj u velikim gradovima, razvoj pisma, bitne činjenice o ulozi žena u povijesti Rus’i Ukrajine, upoznavanje s likovnim stvaralaštvom Rus’i Ukrajine (crkva sv. Sofije u Kijevu i dr.); poveznice s poviješću Velike Kneževine Litve, Krimskog Kanata, Osmanskog Carstva; povijesno značajne osobe iz navedenog razdoblja; ukrajinske upravno-teritorijalne jedinice, geografski položaj Ukrajine, države s kojima Ukrajina graniči. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj koristi sadržaje kako bi samostalno kreirao teme i poticao znatiželju te interes učenika za samostalno istraživanje i proučavanje informacija o Ukrajini te ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu. Učitelj prepoznaje i potiče učenikovo osvještavanje pripadnosti ukrajinskoj nacionalnoj manjini. Motivira učenika na sudjelovanje u kulturnim priredbama i projektima. Preporučuje se usmjeravanje učiteljeve pozornosti na poticanje aktivnosti učenika, pozitivno isticanje učenikovog interesa i zalaganja u kreativnom izražavanju. Ishodi iz domene Kultura i civilizacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama.
  95. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  96. Učenik razumije srednje dug i jednostavan tekst pri slušanju i čitanju. – globalno, detaljno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove – uočava osnovnu poruku – pronalazi ključne informacije u tekstu – razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno Učenik uz povremenu pomoć učitelja razumije srednje dug i jednostavan tekst na zadanu temu. UJK OŠ A.
  97. Učenik naglas čita srednje dug i jednostavan tekst. – naglas čita srednje duge i jednostavne nepoznate tekstove o poznatim temama – tečno čita kratke i jednostavne tekstove – upotrebljava pravilan izgovor Učenik uz povremenu pomoć učitelja točno naglas čita srednje dug i jednostavan tekst. UJK OŠ A.
  98. Učenik proizvodi kratak i jednostavan govorni tekst. – oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – prepričava kratke obrađene tekstove vođen pitanjima – primjenjuje pravilan izgovor – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva Učenik uz pomoć učitelja proizvodi kratak i jednostavan govorni tekst te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. UJK OŠ A.
  99. Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru. – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u dijalozima i igranju uloga – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva Učenik uz pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. UJK OŠ A.
  100. Učenik piše kratak i vrlo jednostavan tekst. – piše kratke i vrlo jednostavne tekstove – upotrebljava interpunkcijske znakove – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva – pravilno koristi meki znak i apostrof Učenik uz pomoć učitelja piše kratak i vrlo jednostavan tekst te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: obitelj, prijatelji, poznate osobe, društveni odnosi; škola: školske aktivnosti; svijet znanosti i umjetnosti, stanovanje; priroda; putovanja; svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji. Preporučene jezične strukture: glagoli u prezentu, perfektu i futuru; imperativ, učestale imenice u nominativu, genitivu, akuzativu, lokativu, instrumentalu, vokativu i dativu, pridjevi u nominativu, genitivu, akuzativu, lokativu, instrumentalu i dativu, osobne, posvojne i pokazne zamjenice u nominativu, genitivu, akuzativu, lokativu, instrumentalu i dativu, upitne i pokazne zamjenice, pojedini prilozi i prijedlozi, negacija, komparacija pridjeva i priloga, jednostavne i pojedine složene rečenice. Uporaba apostrofa i mekog znaka. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, izražavanje osjećaja, davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja, izvještavanje o osobnim iskustvima, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje, ukazivanje na osobe i predmete, izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu. Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, srednje dugi članci/tekstovi, bajke, čestitka, razglednica, e-poruka, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene aktivnosti: slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, ponavljanje riječi i izraza, opisivanje predmeta i slika, povezivanje elemenata priče ili dijelova teksta, pjevanje, recitiranje, gluma, igre, ples, jednostavni kratki dijalozi, kraća dramatizacija, prepričavanje uz pomoć vizualnih poticaja ili pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada plakata, lutkarska predstava, skeč i sl.), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, pisanje novoga kraja priče ili dijela koji nedostaje, izrada prezentacija i dr. Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U šestome razredu osnovne škole jezik se sve manje uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju mnogobrojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Nastava na satu odvija se na ukrajinskom jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu i lakši prijenos znanja. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  101. Učenik iznosi neposredni doživljaj kratkog teksta, obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom. – izražava svoje osjećaje i mišljenje nakon čitanja/slušanja književnoga ili neknjiževnoga teksta – uspoređuje vlastita iskustva s onima koja je stekao tijekom čitanja – uočava etičku razinu teksta – prepoznaje različite obrasce ponašanja likova Učenik uz povremenu pomoć učitelja iznosi neposredni doživljaj pročitanog kratkog teksta, izražava i obrazlaže svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja teksta, povezujući ga s vlastitim iskustvom. UJK OŠ B.
  102. Učenik prosuđuje kratak tekst, objašnjava ideje i problematiku iznesenu u tekstu koji je primjeren njegovoj dobi te obrazlaže njegovo značenje. – prepoznaje glavnu temu, ideje i problematiku književnog/neknjiževnog teksta – izdvaja glavnu misao, pouku i poruku u pisanome i pročitanome tekstu – obrazlaže vlastito mišljenje o književnom/neknjiževnom tekstu, komentira glavne događaje i analizira književne likove – uočava da se isti problem može sagledati s različitih gledišta te predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu Učenik uz povremenu pomoć učitelja prosuđuje kratak tekst, objašnjava uočene ideje i problematiku te obrazlaže njihovo značenje. UJK OŠ B.
  103. Učenik istražuje ključne riječi i potrebne informacije u skladu s vlastitim interesima i potrebama. – razlikuje izvore informacija (tiskane i digitalne) – pronalazi informacije u različitim izvorima na ukrajinskom jeziku prema svojim interesima i potrebama – odabire i istražuje ključne riječi za internetsko pretraživanje na ukrajinskom jeziku – provjerava točnost informacija te citira izvor informacija Učenik istražuje ključne riječi i potrebne informacije u skladu s vlastitim interesima i potrebama. UJK OŠ B.
  104. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima na temelju književnoga iskustva. – na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje kratke uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje – stvara vizualne prezentacije književnoga teksta, snima fotografije, dramatizira tekstove, organizira kvizove prema vlastitome interesu i sposobnostima – crtežom, situacijskom igrom itd. prikazuje sadržaj i likove iz književnoga teksta, ali i svoje mišljenje o tekstu Učenik na temelju književnoga iskustva oblikuje uratke, kreativno izražava misli, zapažanja te osjećaje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: lirske pjesme, anegdote, poslovice, izreke, strip, pripovijetke, legende, predaje, dječji ili pustolovni roman, igrokaz, dramski tekst, ukrajinske dječje edukativne internetske stranice i dr. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: zbirka narodnih bajki Sto kazok (svezak 3.), narodne bajke Jajce-rajce, Letjučyj korabel’, ulomci iz Biblije u ukrajinskoj narodnoj tradiciji (vertep), ukrajinske dume (Ivan Sirko, velykyj harakternyk, Ivan Sirko, slavetnyj košovyj Duma pro kozaka Golotu, Samijlo Kiška), predaje o kobzarima, odabrani ulomci iz književnog stvaralaštva ukrajinskih klasika i suvremenih književnika (Bogdan Lepkyj, Vydyš, brate mij, Tercyna i dr., Dmytro Pavlyčko, Dva kol’ory, Ja stužyvsja, myla za toboju i dr., Volodymyr Sosjura, Koly potjag u dal’ zagurkoče i dr., Leonid Glibov, Žurba i dr., Taras Ševčenko, Zapovit, Dolja, Dumy moji i dr., Stepan Vasyl’čenko, Svekor, Šyrokyj šljah i dr., Oleksandr Gavroš, Nejmovirni prygody Ivana Syly, Jevgen Gucalo, Los’ i dr., Vsevolod Nestajko, Toreadory z Vasjukivky ulomci, Ivan Malkovyč, Anna Jaroslavna i dr., Myhajlo Kocjubyns’kyj, Harytja, Malen’kyj grišnyk i dr., Jevgen Grebinka, Vedmežyj sud i dr., Vasyl’ Stus, Lysty do syna ulomci, odabrane pjesme i dr.), ukrajinske dječje edukativne internetske stranice, ukrajinski animirani filmovi, filmske bajke (Ivan Syla) i drugi sadržaji prema izboru učitelja. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima po izboru učitelja/nastavnika (Vladyslav Gorodec’kyj, Kazymyr Malevyč, Georgij Narbut, Grygorij Skovoroda, Tetjana Jablons’ka, Andrij Štogarenko, suvremeni ukrajinski izvođači i sl.). Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i književnosti, kojima se potiče učenikova kreativnost. Zajedničko slušanje/čitanje i prepričavanje planiranih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Potiče se izražavanje u obliku kratkih pisanih uradaka. Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju. Poučavanje sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i slušanju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću audiovizualnih sredstava. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima i njegovom životnom stvarnošću. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  105. Učenik istražuje dodatne informacije o Ukrajini, pokazuje razumijevanje za posebnosti i vrijednosti ukrajinske kulture u korelaciji s kulturama drugih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. – proširuje raspon znanja o ukrajinskoj kulturi upoznavajući različite ukrajinske kulturne i društvene institucije – upoznaje rad ukrajinskih društava u Republici Hrvatskoj, uključuje se u život ukrajinske zajednice – povezuje vlastiti identitet s pripadnošću ukrajinskoj nacionalnoj manjini – uspoređuje i vrednuje ukrajinsku kulturu u korelaciji s kulturama drugih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj Učenik uz povremenu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje za posebnosti i vrijednosti ukrajinske kulture te navodi sličnosti s hrvatskom kulturom i kulturama drugih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. UJK OŠ C.
  106. Učenik sudjeluje u kulturnim priredbama i povezuje vlastito kreativno izražavanje s obrascima ukrajinske profesionalne umjetnosti. – svestrano se scenski i likovno izražava – prema sklonostima samostalno izvodi umjetnička djela na raznim manifestacijama – upoznaje najbolje primjere scenske i likovne umjetnosti – daje prošireni usmeni osvrt na vlastito sudjelovanje na kulturnim priredbama te na primjere iz profesionalne scenske i likovne umjetnosti Učenik uz poticaj učitelja povezuje vlastito kreativno izražavanje s obrascima ukrajinske profesionalne umjetnosti. UJK OŠ C.
  107. Učenik se upoznaje s važnim povijesnim zbivanjima, činjenicama i istaknutim osobama određenog razdoblja iz povijesti Ukrajine. – upoznaje se s važnim povijesnim zbivanjima iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti – imenuje bitne činjenice određenog povijesnog razdoblja – prepoznaje važnost i značenje ključnih prekretnica u ukrajinskoj povijesti – upoznaje se s istaknutim osobama iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje važnost i značenje povijesnih zbivanja i činjenica iz određenog razdoblja ukrajinske povijesti. UJK OŠ C.
  108. Učenik razumije razlike između urbanih i ruralnih područja Ukrajine. Prepoznaje klimatske različitosti geografskih regija te upoznaje zaštićena prirodna područja Ukrajine. – prepoznaje i pokazuje na geografskoj karti veće urbane ukrajinske sredine – prepoznaje značaj ruralnih sredina za razvoj poljoprivrede kao važne gospodarske grane u Ukrajini – opisuje obilježja godišnjih doba u Ukrajini te objašnjava klimatske razlike geografskih regija – nabraja i pokazuje na geografskoj karti ukrajinske nacionalne parkove i parkove prirode Učenik uz pomoć učitelja pokazuje razumijevanje razlika između urbanih i ruralnih područja Ukrajine te prepoznaje klimatske različitosti geografskih regija. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kulturni sadržaji: svečane i blagdanske priredbe; tradicijski obredi i manifestacije, kazališne predstave u školskoj i široj zajednici i u virtualnom obliku, kulturni projekti i festivali u Republici Hrvatskoj, koncerti pripadnika ukrajinske zajednice iz Republike Hrvatske, Europe ili Ukrajinaca iz Ukrajine, susreti s istaknutim pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u zavičaju i u regiji te, prema mogućnostima, s gostima iz Ukrajine; upoznavanje sa svjetski poznatim ukrajinskim umjetnicima te njihovim najpoznatijim djelima; izložbe, kreativne radionice u različitim likovnim tehnikama; tradicionalni instrumenti (cimbali, bandura, kobza, lira, trembita, drymba i dr.). Povijesni i geografski sadržaji: osnovne informacije o povijesnim zbivanjima i svakodnevnom životu u razdoblju od XVI. do prve polovice XIX. st., proces formiranja ukrajinskih kozačkih zajednica, pojam kozaštva, Ustav Zaporoške Siči, otok Hortycja, hetmanstvo; teritorijalna podjela Ukrajine između dvaju carstava: Austrijskog i Ruskog; veće urbane sredine na geografskoj karti Ukrajine, značaj ruralnih sredina za razvoj poljoprivrede kao važne gospodarske grane u Ukrajini, obilježja godišnjih doba u Ukrajini te klimatske razlike geografskih regija, ukrajinski nacionalni parkovi, parkovi prirode na geografskoj karti Ukrajine; istaknute osobe iz navedenog razdoblja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj koristi sadržaje kako bi samostalno kreirao teme i poticao znatiželju te interes učenika za samostalno istraživanje i proučavanje informacija o Ukrajini te ukrajinskoj dijaspori u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu. Učitelj prepoznaje i potiče učenikovo osvještavanje pripadnosti ukrajinskoj nacionalnoj manjini. Motivira učenika na sudjelovanje u kulturnim priredbama i projektima. Preporučuje se usmjeravanje učiteljeve pozornosti na poticanje aktivnosti učenika, pozitivno isticanje učenikovog interesa i zalaganja u kreativnom izražavanju. Ishodi iz domene Kultura i civilizacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama.
  109. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – 175 sati godišnje A. JEZIK I KOMUNIKACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ A.
  110. Učenik razumije srednje dug i jednostavan tekst pri slušanju i čitanju. – globalno, detaljno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove – pronalazi ključne i složenije informacije u tekstu – razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno Učenik uz povremenu pomoć učitelja razumije srednje dug i jednostavan tekst. UJK OŠ A.
  111. Učenik proizvodi kratak i jednostavan govorni tekst. – oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – prepričava obrađene tekstove – izvještava o poznatim temama, prepričava događaje – primjenjuje pravilan izgovor – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva Učenik uz povremenu pomoć učitelja proizvodi kratak i jednostavan govorni tekst te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. UJK OŠ A.
  112. Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru. – sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima o poznatim temama – sudjeluje u dijalozima i igranju uloga – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstva Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. UJK OŠ A.
  113. Učenik piše kratak i jednostavan tekst. – piše kratke i jednostavne tekstove – pismeno izvješćuje o poznatim temama – piše sažetak obrađenih tekstova – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana jezična sredstava Učenik uz pomoć učitelja piše kratak i jednostavan tekst te upotrebljava uvježbana jezična sredstva pri čemu mogu biti prisutne manje pogreške. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene teme: obitelj, prijatelji, poznate osobe, društveni odnosi; škola: školske aktivnosti; svijet znanosti i umjetnosti; stanovanje; priroda; putovanja; Ukrajina; svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji. Preporučene jezične strukture: glagoli u prezentu, perfektu i futuru; imperativ, kondicional, imenice u svim padežima, pridjevi u svim padežima, posvojni pridjevi, zamjenice u svim padežima, prilozi i prijedlozi, negacija, komparacija pridjeva i priloga, sklonidba brojeva, jednostavne i pojedine složene rečenice. Jezično-komunikacijske funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, izražavanje osjećaja, davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja, izvješćivanje o osobnim iskustvima, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje, ukazivanje na osobe i predmete, izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu. Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, srednje dugi članci, prilagođeni narativni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju, e-poruka, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda samo su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, odabiru i rasporedu u nastavnoj godini. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene aktivnosti: slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, opisivanje predmeta i slika, povezivanje elemenata priče ili dijelova teksta, recitiranje, gluma, igre, ples, jednostavni kratki dijalozi, kraća dramatizacija, prepričavanje, jednostavni projektni zadatci (izrada plakata, lutkarska predstava, skeč i sl.), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, pisanje novoga kraja priče ili dijela koji nedostaje, izrada prezentacija i dr. Leksički se sadržaji izabiru u skladu s razvojem i dobi učenika, pri čemu se vodi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. U sedmome razredu osnovne škole jezik se sve manje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju mnogobrojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Uvodi se metajezik prilagođen jezičnom razvoju učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih. Nastava na satu odvija se na ukrajinskom jeziku, a hrvatski jezik koristi se za usporedbu, lakši prijenos znanja, poučavanje jezičnih zakonitosti. Ishodi iz domene Jezik i komunikacija dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ B.
  114. Učenik obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u odabranom tekstu. – obrazlaže, povezuje i uspoređuje vlastita iskustva i stavove s onima u književnom/neknjiževnom tekstu – razvija sposobnosti razumijevanja postupaka sebe i drugih na temelju čitateljskog iskustva – uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove Učenik uz povremenu pomoć učitelja obrazlaže svoje stavove i iskustva povezana s književnim i neknjiževnim tekstom. UJK OŠ B.
  115. Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima, primjenjujući znanja o književnosti. – imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkom slijedu – prepoznaje strukturu književnoga teksta te primjenjuje dosad stečena znanja o književnosti – prepoznaje i navodi primjere jezično-stilskih obilježja – obrazlaže etičku i idejnu razinu književnoga teksta – uspoređuje interpretirani književni tekst s drugim tekstovima, primjenjujući znanja o književnosti Učenik tumači tekst te obrazlaže ideje književnoga teksta s obzirom na vlastito čitateljsko iskustvo i stečeno znanje o književnosti. UJK OŠ B.
  116. Učenik samostalno odabire informacije iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost u skladu s postavljenim zadatkom. – pronalazi potpune i provjerene informacije na ukrajinskom jeziku i/ili informacije o Ukrajini – prikuplja informacije iz pouzdanih izvora prema svojim interesima i potrebama (iz književnih/neknjiževnih tekstova te internetskih izvora) u skladu s postavljenim zadatkom – provjerava točnost prikupljenih informacija, uspoređuje ih i izabire prema korisnosti Učenik uz povremenu pomoć učitelja odabire informacije, provjerava njihovu korisnost i točnost te izvršava zadatke. UJK OŠ B.
  117. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu i sposobnostima na temelju književnoga iskustva. – oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i stvaralačko mišljenje na temelju usvojenih jezičnih vještina – stvara vizualne prezentacije književnoga teksta te izražava svoje mišljenje o tekstu – istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska na temelju književnog iskustva – istražuje književnu i jezičnu baštinu ukrajinske zajednice i stvara uratke prema vlastitoj zamisli i sposobnostima Uz povremenu pomoć učitelja učenik izražava svoju kreativnost na temelju književnog iskustva. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Tekstovi: lirske pjesme, anegdote, poslovice, izreke, strip, novele i pripovijetke, legende i predaje, dječji, pustolovni ili kriminalistički roman, igrokaz, dramski tekst, neknjiževni tekstovi, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na ukrajinskim internetskim stranicama i drugi sadržaji prema izboru učitelja. Preporučeni tekstovi i drugi sadržaji: odabrani ulomci iz književnog stvaralaštva ukrajinskih klasika i suvremenih književnika (Oleksandr Oles’, O slovo ridne, Z žurboji radist’ obnjalas’, Čary noči i dr., Pavlo Čubyns’kyj, Šče ne vmerla Ukrajina i dr., Volodymyr Sosjura, Ljubit’ Ukrajinu, Vasyl’ky i dr., Stepan Rudans’kyj, Pan ta Ivan v dorozi, Zaporožci u korolja i dr., Taras Ševčenko, Sonce zahodyt’, I vyris ja na čužyni i dr., Natalja Zabila, Plač Jaroslavny (ulomci iz Slova o polku Igorevim), Ivan Franko, Mojsej – ulomak, Ne pora, ne pora… i dr., Lesja Ukrajinka, Lisova pisnja – ulomak i dr., Bogdan Igor Antonyč, Bat’kivščyna, Vyšni i dr., Vasyl’ Symonenko, Vyno z trojand, Kukurikaly pivni na rušnykah i dr., Volodymyr Ivasjuk, Červona ruta, Ja pidu v daleki gory, Vodograj, Marusja Čuraj, Zasvit vstaly kozačen’ky, Oj ne hody Grycju, Kost’ Moskalec’, Vona (Zavtra pryjde do kimnaty) i dr., Oleksandr Dovženko, Začarovana Desna – ulomak, izabrane pripovijetke i dr. Ivan Malkovyč, Z jangolom na pleči, Juna moja majbutnja družyna, Z ničnyh molytov, Ponad Dnipro gude metro i dr.), ukrajinski animirani filmovi (Mavka), filmske bajke te drugi sadržaji prema izboru učitelja. Priče o ukrajinskim znanstvenicima i umjetnicima po izboru učitelja/nastavnika (Myroslav Skoryk, Sergij Korol’ov, Semen Gulak-Artemovs’kyj, Pavlo Virs’kyj, Andrej Šeptyc›kyj, Vasyl’ i Fedir Kryčevskyj, Oleksandr Muraško, suvremeni ukrajinski izvođači i sl.). Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu sadržaja tijekom nastavne godine. Proširivanje i produbljivanje tema odvija se postupno. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, dramatizacija, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema ukrajinskom jeziku i književnosti, kojima se potiče učenikova kreativnost. Slušanje/čitanje i prepričavanje planiranih tekstova na satu u svrhu je razvijanja trajne čitateljske navike, aktivnog razgovora u kojem sudjeluju svi učenici pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Potiče se izražavanje u obliku kratkih pisanih uradaka. Književnoteorijska znanja u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnoga stava prema čitanju. Učitelj potiče učenike na analizu književnih djela. Tekstovi su primjereni učenikovim mogućnostima te su tematski i žanrovski raznoliki, povezani s učenikovim interesima i njegovom životnom stvarnošću. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učitelj pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Učitelj samostalno odlučuje o broju, odabiru i rasporedu preporučenih aktivnosti tijekom nastavne godine. Ishodi iz domene Književnost i stvaralaštvo dopunjuju se i ostvaruju povezanošću s preostale dvije domene, s drugim predmetima te s međupredmetnim temama. C. KULTURA I CIVILIZACIJA Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda UJK OŠ C.
  118. Učenik uspoređuje i uočava sličnosti i razlike među ukrajinskom kulturom i kulturama drugih naroda, izdvaja važne činjenice o Ukrajini, ukrajinskoj kulturi te kulturi ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. – obilježava posebne datume, ukrajinske blagdane i praznike te ih globalno usvaja kao dio vlastite kulture razvijajući svijest o svom ukrajinskom podrijetlu – izvješćuje o obilježjima ukrajinskih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim običajima i običajima drugih kultura – iz raznih multimedijskih izvora izdvaja važne činjenice o Ukrajini, ukrajinskoj kulturi i ukrajinskoj kulturnoj baštini – opisuje i tumači kulturno-prosvjetnu djelatnost i značaj ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Učenik uz povremenu pomoć učitelja navodi i imenuje sličnosti i razlike među različitim kulturama, izdvaja važne činjenice o Ukrajini i ukrajinskoj kulturi. UJK OŠ C.
  119. Učenik sudjeluje u kulturnim priredbama i povezuje vlastito kreativno izražavanje s obrascima ukrajinske profesionalne umjetnosti. – svestrano se scenski, glazbeno i likovno izražava – prema sklonostima samostalno izvodi

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.