Odluka o prikupljanju podataka za potrebe statistike odnosa s inozemstvom

(1)Inozemna vlasnička ulaganja u smislu ove Odluke obuhvaćaju vlasnička ulaganja u kapital i ulaganja u nekretnine.

(2)Inozemna vlasnička ulaganja u kapital u smislu ove Odluke jesu: 1) vlasnička ulaganja u inozemstvo, i to stjecanje od strane rezidenta dionica / vlasničkih udjela nerezidenta i ulaganje rezidenta u podružnice rezidenta u inozemstvu i 2) vlasnička ulaganja iz inozemstva, i to stjecanje od strane nerezidenta dionica / vlasničkih udjela rezidenta i ulaganje nerezidenta u podružnice nerezidenta u Republici Hrvatskoj. Članak

1. Izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima obuhvaćaju: 1) prijavu inozemnoga vlasničkog ulaganja 2) tromjesečno izvješće o inozemnim vlasničkim ulaganjima 3) tromjesečno izvješće o ulaganjima u nekretnine 4) prijavu prometa nekretnina u inozemstvu 5) izvješće o dividendama i ostalim oblicima udjela u dobiti 6) izvješće o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica.
2. PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG ULAGANJA Članak
3. Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja dostavlja se na obrascu IU-IP (Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja) i obrascu IU-IPP (Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja za podružnice). Članak 7.

(1)Obveznici dostavljanja Prijave inozemnoga vlasničkog ulaganja putem obrasca IU-IP jesu: 1) rezident pravna osoba čije dionice/udjele u kapitalu stječe/otuđuje nerezident koji nakon obavljene transakcije drži 10 % ili više udjela u kapitalu rezidenta, i to za: a. inicijalno vlasničko ulaganje iz inozemstva – ulaganje kojim je nerezident prvi put stekao dionice/udjele u kapitalu rezidentne pravne osobe b. sva naknadna vlasnička ulaganja nerezidenta kojima se povećava temeljni kapital ili neka druga komponenta kapitala rezidenta pravne osobe i/ili kojima su stečene dodatne dionice/udjeli u kapitalu rezidentne pravne osobe, a koja pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura c. povlačenja ulaganja nerezidenta u smislu smanjenja temeljnoga kapitala ili otuđenja udjela u kapitalu koja pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura i d. svako povlačenje ulaganja nerezidenta kojim rezidentna pravna ili fizička osoba stječe 100 % udjela u kapitalu rezidenta pravne osobe 2) rezident pravna osoba čije udjele u kapitalu, kad takvi udjeli nisu u obliku dionica, stječe/otuđuje nerezident koji nakon obavljene transakcije drži manje od 10 % udjela u kapitalu rezidenta, i to za sva vlasnička ulaganja odnosno stjecanja i otuđenja udjela u kapitalu rezidentne pravne osobe, ako je suma takvih transakcija u jednom mjesecu veća od 100.000 eura 3) rezident pravna ili fizička osoba koji stječe/otuđuje dionice/udjele u kapitalu nerezidenta pravne osobe u kojemu nakon obavljene transakcije drži 10 % ili više udjela u kapitalu, i to za: a. inicijalno vlasničko ulaganje u inozemstvo – ulaganje rezidenta pravne ili fizičke osobe u nerezidenta kojim je prvi put stekao dionice/udjele u kapitalu nekog nerezidenta pravne osobe b. sva naknadna vlasnička ulaganja rezidenata pravne ili fizičke osobe kojima se povećava temeljni kapital ili neka druga komponenta kapitala nerezidenta pravne osobe i/ili kojima su stečene dodatne dionice/udjeli u kapitalu nerezidenta pravne osobe, a koji pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura c. povlačenja ulaganja rezidenta u smislu smanjenja temeljnoga kapitala ili otuđenja udjela u kapitalu koja pojedinačno iznose minimalno 100.000 eura d. svako povlačenje ulaganja rezidenta kojim nerezidentna pravna ili fizička osoba stječe 100 % udjela u kapitalu nerezidenta pravne osobe 4) rezident pravna ili fizička osoba koja stječe/otuđuje udjele u kapitalu nerezidenta pravne osobe, kada takvi udjeli nisu u obliku dionica, u kojemu nakon obavljene transakcije drži manje od 10 % udjela u kapitalu, i to za sva vlasnička ulaganja odnosno stjecanja i otuđenja udjela u kapitalu nerezidenata pravnih osoba, ako je suma takvih transakcija u jednom mjesecu veća od 100.000 eura.

(2)Obveze izvješćivanja putem obrasca IU-IP oslobođeni su: 1) rezident koji je upravitelj mirovinskoga ili investicijskog fonda bez pravne osobnosti u odnosu na fond kojim upravlja te rezident investicijski fond koji je pravna osoba i 2) rezident koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka 10. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku 10. ove Odluke. Članak 8.

(1)Obveznici dostavljanja Prijave inozemnoga vlasničkog ulaganja putem obrasca IU-IPP (Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja za podružnice) jesu: 1) rezident koji je podružnica inozemnoga trgovačkog društava i 2) rezident koji ima podružnicu u inozemstvu.

(2)Obveznik iz stavka 1. točke 1. ovog članka dužan je prijaviti sljedeća ulaganja: 1) novčane ili nenovčane prijenose imovine između svoga matičnoga inozemnoga trgovačkog društva i sebe (rezidenta koji je njegova podružnica), ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i 2) neizravne prijenose imovine između svoga matičnoga inozemnoga trgovačkog društva i sebe (rezidenta koji je njegova podružnica), i to:

1. a)plaćanja od strane matičnoga inozemnoga trgovačkog društva trećoj osobi, a na ime podmirivanja dugovanja proizašlih iz poslovanja obveznika (rezidenta koji je njegova podružnica), ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i
2. b)naplate matičnoga inozemnoga trgovačkog društva od trećih osoba, a na ime potraživanja proizašlih iz poslovanja obveznika (rezidenta koji je njegova podružnica), ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura.

(3)Obveznik iz stavka 1. točke 2. ovog članka dužan je prijaviti sljedeća ulaganja: 1) novčane ili nenovčane prijenose imovine između sebe (trgovačkog društva rezidenta) i pojedine svoje podružnice u inozemstvu, ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i 2) neizravne prijenose imovine između sebe (trgovačkog društva rezidenta) i pojedine svoje podružnice, i to:

1. a)plaćanja od strane trgovačkog društva rezidenta trećoj osobi, a na ime podmirivanja dugovanja proizašlih iz poslovanja pojedine njegove inozemne podružnice, ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura i
2. b)naplate trgovačkog društva rezidenta od trećih osoba, a na ime potraživanja proizašlih iz poslovanja pojedine njegove inozemne podružnice, ako je ukupna vrijednost tako prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 100.000 eura.

(4)Obveze izvješćivanja putem obrasca IU-IPP oslobođen je rezident iz stavka

1. ovog članka koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka
2. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku
3. ove Odluke. Članak
4. Obveznici iz članaka
5. i
6. ove Odluke dužni su popunjene obrasce IU-IP i/ili IU-IPP dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od mjesec dana nakon isteka mjeseca u kojemu su obavljena vlasnička ulaganja.
7. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O INOZEMNIM VLASNIČKIM ULAGANJIMA Članak
8. Obveznik dostave tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima jest rezident pravna osoba ili podružnica inozemne pravne osobe koju Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
9. ove Odluke. Članak
10. Obveznik iz članka
11. ove Odluke o inozemnim vlasničkim ulaganjima izvješćuje putem: 1) obrasca IU-T2 (Upitnik o inozemnim vlasničkim ulaganjima stanja i transakcije) i/ili 2) obrasca IU-P (Upitnik o transakcijama između matičnih trgovačkih društava i njihovih podružnica). Članak
12. Obveznik iz članka
13. ove Odluke dužan je popunjene obrasce IU-T2 i/ili IU-P dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci iskazuju na mjesečnoj osnovi) u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.
14. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O ULAGANJIMA U NEKRETNINE Članak
15. Transakcije s nekretninama u Republici Hrvatskoj o kojima se izvješćuje putem tromjesečnog izvješća o ulaganjima u nekretnine obuhvaćaju: 1) transakcije u kojima fizička ili pravna osoba rezident otuđuje nekretninu koja se nalazi na području Republike Hrvatske u korist fizičke ili pravne osobe nerezidenta i 2) transakcije u kojima fizička ili pravna osoba rezident stječe nekretninu koja se nalazi na području Republike Hrvatske od fizičke ili pravne osobe nerezidenta. Članak
16. Obveznik izvješćivanja o transakcijama iz članka
17. ove Odluke javni je bilježnik koji u obavljanju svoje službe sazna za takvu transakciju. Članak 15.

(1)O transakcijama iz članka 13. ove Odluke izvješćuje se tromjesečno, za svaku pojedinačnu transakciju putem obrasca IU-N (Međunarodne transakcije povezane s nekretninama).

(2)Obveznik iz članka

1. ove Odluke dužan je popunjeni obrazac IU-N dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.
2. PRIJAVA PROMETA NEKRETNINA U INOZEMSTVU Članak 16.

(1)Obveznik dostavljanja prijave prometa nekretnina u inozemstvu putem obrasca IU-NI jest rezident pravna ili fizička osoba koja sklopi transakciju kojom: 1) otuđuje nekretninu koja se nalazi izvan Republike Hrvatske u korist fizičke ili pravne osobe nerezidenta 2) stječe nekretninu koja se nalazi izvan Republike Hrvatske od fizičke ili pravne osobe nerezidenta.

(2)Obveznik iz stavka

1. ovog članka dužan je popunjeni obrazac IU-NI dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaku pojedinačnu transakciju, u roku od mjesec dana od obavljene transakcije.
2. IZVJEŠĆE O DIVIDENDAMA I OSTALIM OBLICIMA UDJELA U DOBITI Članak 17.

(1)Obveznik izvješćivanja o dividendama i ostalim oblicima udjela u dobiti putem obrasca IU-DIV jest rezident: 1) pravna osoba koja u tijeku jednog mjeseca nerezidentima isplati dividende ili druge prihode na osnovi sudjelovanja u kapitalu te pravne osobe u vrijednosti od najmanje 50.000 EUR i 2) pravna ili fizička osoba koja u tijeku jednog mjeseca od nerezidenata primi dividende ili druge prihode na osnovi sudjelovanja u kapitalu u vrijednosti od najmanje 50.000 EUR.

(2)Obveze izvješćivanja putem obrasca IU-DIV oslobođeni su: 1) rezident koji je upravitelj mirovinskoga ili investicijskog fonda bez pravne osobnosti u odnosu na fond kojim upravlja te rezident investicijski fond koji je pravna osoba i 2) rezident iz stavka

1. ovog članka koji, nakon odabira u uzorak, postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka
2. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku
3. ove Odluke. Članak
4. Obveznik iz članka
5. ove Odluke dužan je popunjeni obrazac IU-DIV dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca, samo za mjesece u kojima su ostvareni uvjeti za izvješćivanje propisani u članku
6. stavku
7. ove Odluke.
8. IZVJEŠĆE O OBUJMU GOSPODARSKE AKTIVNOSTI INOZEMNIH PRAVNIH OSOBA I PODRUŽNICA Članak 19.

(1)Obveznik izvješćivanja o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica jest rezident pravna osoba koja zadovoljava oba sljedeća uvjeta: 1) ima udio u kapitalu pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu veći od 50 % ili je osnovao podružnicu u inozemstvu 2) u vlasničkoj strukturi izravno ili neizravno nema dioničara/vlasnika udjela iz inozemstva koji posjeduje više od 50 % udjela u kapitalu.

(2)Obveznik izvješćivanja o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica jest i rezident fizička osoba koja ima udio u kapitalu pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu veći od 50 %.

(3)Obveze izvješćivanja o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica oslobođen je rezident iz stavka

1. ovog članka koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja tromjesečnog izvješća o inozemnim vlasničkim ulaganjima iz članka
2. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku
3. ove Odluke putem obrasca IU-T
4. Članak 20.

(1)Obveza izvješćivanja iz članka

1. stavaka
2. i
3. ove Odluke sastoji se od popunjavanja i dostave obrasca OFATS (Izvješće o obujmu gospodarske aktivnosti inozemnih pravnih osoba i podružnica).

(2)Popunjeni obrazac OFATS dostavlja se jednom godišnje, u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajne godine. III. POSLOVI S DUŽNIČKIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA Članak

1. Poslovi s dužničkim vrijednosnim papirima, u smislu ove Odluke, jesu izdavanje dužničkih vrijednosnih papira rezidentnih izdavatelja na inozemnom tržištu vrijednosnih papira. Članak
2. Obveznik izvješćivanja o poslovima s dužničkim vrijednosnim papirima jest rezident pravna osoba koja je izdala dužničke vrijednosne papire u inozemstvu, za cijelo vrijeme dok tako izdani dužnički vrijednosni papir ne bude u potpunosti isplaćen. Mjesečno izvješće o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu Članak 23.

(1)Obveznik iz članka 22. ove Odluke sastavlja mjesečno izvješće o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu odgovarajućim popunjavanjem obrasca INOK-DEP.

(2)Popunjen obrazac INOK-DEP dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci za svaki izvještajni mjesec, u roku od deset radnih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

(3)Ako ocijeni potrebnim, u iznimnim slučajevima, Hrvatska narodna banka može zatražiti i dostavu prospekta dužničkoga vrijednosnog papira ili druge dokumentacije. IV. KREDITNI POSLOVI Članak 24.

(1)Za potrebe ove Odluke, kreditni poslovi s inozemstvom jesu svi oblici dužničko-vjerovničkih odnosa zaključeni između rezidenta i nerezidenta koji od dužnika bezuvjetno zahtijevaju plaćanje glavnice i/ili kamata vjerovniku, osim dužničkih vrijednosnih papira, i to bankovni krediti uključujući sindicirane, revolving i okvirne kredite te odobrena prekoračenja po računima, zajmovi (pozajmice), komercijalni krediti (avansna i odgođena plaćanja robe, usluga ili radova ugovorena izravno između kupca i dobavljača), robni krediti, krediti s obilježjima hibridnih i podređenih instrumenata, repo ugovori, faktoring i forfajting, financijski leasing, stvarni cash pooling i sekuritizirana imovina.

(2)Za potrebe ove Odluke kreditni poslovi s inozemstvom nisu: 1) uvjetne dužničke obveze (jamstva i garancije) 2) udjeli rezidenta u sindiciranom kreditu koji drugom rezidentu odobrava međunarodni sindikat monetarnih financijskih institucija. Članak 25.

(1)Za potrebe izvješćivanja o kreditnim poslovima s inozemstvom razlikuju se kratkoročni komercijalni krediti i ostali kreditni poslovi.

(2)Kratkoročni komercijalni krediti obuhvaćaju odgode plaćanja s ugovorenim rokom plaćanja od 8 dana do 12 mjeseci (uključujući 8 dana i 12 mjeseci) i plaćanja unaprijed do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), ugovorena izravno između nerezidenta kupca/dobavljača i rezidenta dobavljača/kupca, za plaćanja robe, usluga ili investicijskih radova.

(3)Ostali kreditni poslovi jesu kreditni poslovi iz članka

1. ove Odluke koji nisu kratkoročni komercijalni krediti iz stavka
2. ovog članka, osim odgoda plaćanja s ugovorenim rokom plaćanja kraćim od 8 dana. Članak
3. Izvješća o kreditnim poslovima s inozemstvom obuhvaćaju: 1) tromjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima 2) mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom 3) prijavu ostalih kreditnih poslova s inozemstvom 4) godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom 5) prijavu kreditnih poslova stanovništva 6) povremena izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima i 7) jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva.
4. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O KRATKOROČNIM KOMERCIJALNIM KREDITIMA Članak
5. Obveznici izvješćivanja o kratkoročnim komercijalnim kreditima iz članka
6. stavka
7. ove Odluke jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
8. ove Odluke. Članak 28.

(1)Obveznici iz članka 27. ove Odluke sastavljaju tromjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima popunjavanjem obrasca KD-ZO.

(2)Popunjeni obrazac KD-ZO za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci prikazuju na mjesečnoj osnovi) obveznici su dužni dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 20 radnih dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja. 2. MJESEČNO IZVJEŠĆE O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM Članak 29.

(1)Obveznici izvješćivanja o ostalim kreditnim poslovima iz članka

1. stavka
2. ove Odluke jesu sljedeći rezidenti: 1) sve jedinice klasificirane u sektor S.1311 – Središnja država u skladu s Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010 – SKIS 2010., koju je objavio Državni zavod za statistiku (u nastavku teksta: Odluka DZS-a) 2) sve jedinice klasificirane u sektor S.1314 – Fondovi socijalne sigurnosti u skladu s Odlukom DZS-a 3) sve jedinice klasificirane u sektor S.1313 – Lokalna država u skladu s Odlukom DZS-a 4) sve jedinice klasificirane u sektore S.125 Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, S.126 Pomoćne financijske institucije, S.127 Društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavci i S.128 Osiguravajuća društva, u skladu s Odlukom DZS-a 5) sve jedinice klasificirane u podsektor S.11001 – Javna nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a 6) sve jedinice klasificirane u sektor S.15 – Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima u skladu s Odlukom DZS-a 7) jedinice klasificirane u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
3. ove Odluke.

(2)Obveza izvješćivanja o ostalim kreditnim poslovima iz članka

1. stavka
2. odnosi se na sve takve poslove koje rezidenti iz stavka
3. ovog članka sklope u svojstvu vjerovnika ili u svojstvu dužnika kao i na sve takve poslove u kojima su rezidenti iz stavka
4. postali dužnik ili vjerovnik slijedom akcesornih (naknadnih) pravnih poslova (cesija, kupnja ili prodaja potraživanja, preuzimanje duga, faktoring, forfajting i slično).

(3)Rezidenti iz stavka 1. ovog članka dužni su izvješćivati i o pravnim poslovima kojima su drugog rezidenta doveli u položaj dužnika po kreditnom poslu s inozemstvom (prodaja dijela ili cijelog potraživanja, sekuritizacija i slično), ako rezident koji je na osnovi takvih poslova postao dužnik prema inozemstvu nije upoznat s promjenom vjerovnika. Članak 30.

(1)Obveznici iz članka

1. ove Odluke sastavljaju mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima iz članka
2. stavka
3. ove Odluke odgovarajućim popunjavanjem obrasca INOK-DEP.

(2)Popunjen obrazac INOK-DEP za svaki izvještajni mjesec obveznici su dužni dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od deset radnih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.

(3)Ako ocijeni potrebnim, u iznimnim slučajevima, Hrvatska narodna banka može zatražiti i dostavu preslike ugovora o kreditu ili druge dokumentacije. 3. PRIJAVA OSTALIH KREDITNIH POSLOVA S INOZEMSTVOM Članak 31.

(1)Obveznici dostave prijave ostalih kreditnih poslova s inozemstvom jesu jedinice klasificirane u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 – Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a, koji nisu obveznici dostave mjesečnog izvješća o ostalim kreditnim poslovima prema članku 29. stavku 1. točki 7. ove Odluke, ako im razina stanja inozemne zaduženosti ili stanja inozemnih potraživanja na osnovi poslova iz članka 25. stavka 3. ove Odluke premaši iznos ekvivalentan iznosu od 1,7 milijuna eura.

(2)Prijavu ostalih kreditnih poslova s inozemstvom obveznici iz stavka

1. ovog članka dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na popunjenom obrascu POP-INOK u roku od deset radnih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je nastupila obveza prijave iz stavka
2. ovog članka.
3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM Članak 32.

(1)Obveznici dostave godišnjeg izvješća o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom jesu svi rezidenti koji nisu obveznici dostave mjesečnog izvješća o ostalim kreditnim poslovima iz članka

1. stavka
2. ove Odluke na obrascu INOK-DEP, ako su tijekom i/ili na kraju izvještajne godine imali stanje duga i/ili potraživanja po ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom iz članka
3. stavka
4. ove Odluke.

(2)Obveznici iz stavka

1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac GOD-INOK dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci jednom godišnje, do
2. travnja tekuće godine za prethodnu izvještajnu godinu.
3. PRIJAVA KREDITNIH POSLOVA STANOVNIŠTVA Članak
4. Obveznici prijave kreditnih poslova stanovništva jesu: 1) obrtnik ili druga fizička osoba rezident koja samostalnim radom obavlja registriranu djelatnost, ako s nerezidentom u svojstvu dužnika i/ili vjerovnika zaključi kreditni posao iz članka
5. stavka
6. ove Odluke u iznosu većem od 150.000 eura ili u iznosu kojim zajedno s iznosima prethodno sklopljenih, a neotplaćenih, kreditnih poslova iz članka
7. stavka
8. ove Odluke premaši iznos od 150.000 eura 2) fizička osoba rezident koja ne obavlja registriranu djelatnost ako s nerezidentom u svojstvu dužnika i/ili vjerovnika zaključi kreditni posao iz članka
9. stavka
10. ove Odluke u iznosu većem od 150.000 eura ili u iznosu kojim zajedno s iznosima prethodno sklopljenih, a neotplaćenih, kreditnih poslova iz članka
11. stavka
12. ove Odluke premaši iznos od 150.000 eura. Članak 34.

(1)Obveznici iz članka

1. ove Odluke dužni su prijaviti kreditne poslove stanovništva u roku od 20 kalendarskih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je sklopljen kreditni posao iz članka
2. čiji iznos ili čiji iznos zajedno s iznosima prethodno sklopljenih, a neotplaćenih, kreditnih poslova s nerezidentima premaši iznos od 150.000 eura.

(2)Obveza prijave ispunjava se dostavom preslike sklopljenog ili, ovisno o slučaju, sklopljenih ugovora o kreditnom poslu s nerezidentom. 6. POVREMENA IZVJEŠĆA O KRATKOROČNIM KOMERCIJALNIM KREDITIMA Članak 35.

(1)Povremena izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima iz članka

1. stavka
2. ove Odluke dostavljaju se na osnovi pojedinačnog zahtjeva Hrvatske narodne banke, a sadržavaju podatke o kratkoročnim komercijalnim kreditima zatražene pojedinačnim zahtjevom.

(2)Obveznici dostavljanja izvješća iz stavka

1. ovog članka jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s odredbama članka
2. ove Odluke.

(3)Izvješća iz stavka

1. ovog članka dostavljaju se na obrascu priloženom uz pojedini zahtjev Hrvatske narodne banke u roku određenom tim pojedinačnim zahtjevom.
2. JEDNOKRATNO IZVJEŠĆE O PRODAJI POTRAŽIVANJA INOZEMSTVU I/ILI OTKUPU POTRAŽIVANJA OD INOZEMSTVA Članak 36.

(1)Obveznici dostave jednokratnog izvješća o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva jesu: 1) rezident koji je drugog rezidenta (prodajom svog potraživanja nerezidentu) doveo u položaj dužnika po kreditnom poslu s inozemstvom i upoznao dužnika s promjenom vjerovnika i 2) rezident koji je od nerezidenta otkupio potraživanje koje je nerezident imao prema drugom rezidentu.

(2)Rezidenti iz stavka 1. ovog članka koji o poslovima iz istog stavka već izvješćuju putem mjesečnog izvješća o ostalim kreditnim poslovima putem obrasca INOK-DEP nisu obveznici popunjavanja i dostave izvješća iz ovog članka.

(3)Rezidenti kreditne institucije (banke, štedne banke, stambene štedionice i podružnice stranih banaka) nisu obveznici popunjavanja i dostave izvješća iz stavka 1. točke 1. ovog članka.

(4)Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva obveznici iz stavka

1. ovog članka dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu JI-POD u roku od deset radnih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je sklopljen ugovor ili, ovisno o slučaju, jesu sklopljeni ugovori iz stavka
2. ovog članka. V. DEPOZITNI POSLOVI Članak
3. U smislu ove Odluke depozitni poslovi s inozemstvom jesu ugovori o depozitu po viđenju, o oročenom depozitu ili o tekućem računu / računu za plaćanje sklopljeni između rezidenata i nerezidentnih kreditnih/depozitnih institucija. Članak
4. Izvješća o depozitnim poslovima obuhvaćaju: 1) mjesečno izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom 2) prijavu depozitnih poslova s inozemstvom.
5. MJESEČNO IZVJEŠĆE O DEPOZITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM Članak
6. Obveznici dostave mjesečnog izvješća o depozitnim poslovima s inozemstvom jesu sljedeći rezidenti koji imaju sklopljene ugovore o depozitu ili tekućem računu / računu za plaćanje kod nerezidentne kreditne institucije / depozitne institucije: 1) sve jedinice klasificirane u sektor S.1311 – Središnja država, osim Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u skladu s Odlukom DZS-a 2) sve jedinice klasificirane u sektor S.1314 – Fondovi socijalne sigurnosti u skladu s Odlukom DZS-a 3) sve jedinice klasificirane u sektor S.1313 – Lokalna država u skladu s Odlukom DZS-a 4) sve jedinice klasificirane u sektore S.125 Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, S.126 Pomoćne financijske institucije i S.127 Društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavci u skladu s Odlukom DZS-a 5) sve jedinice klasificirane u podsektor S.11001 – Javna nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a 6) sve jedinice klasificirane u sektor S.15 – Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima u skladu s Odlukom DZS-a 7) uzorak jedinica klasificiranih u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a, koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
7. ove Odluke. Članak 40.

(1)Obveznici izvješćivanja iz članka 39. ove Odluke sastavljaju mjesečno izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom popunjavanjem obrasca INOK-DEP.

(2)Popunjen obrazac INOK-DEP obveznici su dužni dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaki izvještajni mjesec, u roku od deset radnih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca. 2. PRIJAVA DEPOZITNIH POSLOVA S INOZEMSTVOM Članak 41.

(1)Obveznici dostave prijave depozitnih poslova s inozemstvom jesu jedinice klasificirane u podsektore S.11002 – Nacionalna privatna nefinancijska društva i S.11003 – Inozemno kontrolirana nefinancijska društva u skladu s Odlukom DZS-a koje nisu odabrane u uzorak za mjesečno izvješćivanje o depozitnim poslovima s inozemstvom, ako im razina stanja svih depozita u inozemstvu premaši iznos ekvivalentan iznosu od 350.000 eura.

(2)Prijavu depozitnih poslova s inozemstvom obveznici iz stavka

1. ovog članka dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na popunjenom obrascu POP-INOD u roku od deset radnih dana nakon isteka mjeseca u kojemu je ispunjen uvjet za prijavu iz stavka
2. ovog članka. VI. TRANSAKCIJE NA OSNOVI GRAĐEVINSKIH USLUGA Članak
3. Transakcije na osnovi građevinskih usluga za potrebe ove Odluke jesu transakcije između rezidenata i nerezidenata povezane sa sljedećim aktivnostima: pripremom lokacije, građevinskim radovima na visokogradnji ili niskogradnji te instalacijama i montažama koje su povezane s građevinskim projektima. Članak
4. Obveznici izvješćivanja o transakcijama iz članka
5. ove Odluke jesu rezidenti koji sudjeluju u tim transakcijama i koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
6. ove Odluke. Članak 44.

(1)Obveznici iz članka

1. ove Odluke podatke o transakcijama iz članka
2. ove Odluke dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu GRAÐ-USL (Međunarodne transakcije povezane s građevinskim uslugama).

(2)Obveznici su dužni popunjeni obrazac GRAĐ-USL dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci u njemu iskazuju na mjesečnoj osnovi) u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja. VII. PRIHODI I RASHODI OD RAZMJENE USLUGA I POSEBNE TRANSAKCIJE Članak 45. Izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom jesu: 1) mjesečno izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom 2) tromjesečno izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom i 3) godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom. Članak 46.

(1)Predmet izvješćivanja jesu prihodi koje rezidenti ostvare od usluga obavljenih nerezidentima i rashodi za usluge primljene od nerezidenata te posebne transakcije s inozemstvom.

(2)Posebne transakcije s inozemstvom za potrebe ove Odluke obuhvaćaju kupoprodaju licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine, transfere s osnove osiguranja, novčane transfere za financiranje predstavništava u inozemstvu, poklone, pomoći, donacije i sl., poreze, kazne i naknade, realizirane činidbene garancije, povrate po uvozu/izvozu robe te ostale transfere i naknade zaposlenicima. 1. MJESEČNO IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIM TRANSAKCIJAMA S INOZEMSTVOM Članak 47.

(1)Obveznici dostavljanja mjesečnog izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2)Obveznici iz stavka 1. ovog članka svoju obvezu izvješćivanja ispunjavaju dostavljanjem popunjenog obrasca US-PB (Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom).

(3)Obveznici izvješćivanja iz stavka

1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac US-PB za svaki izvještajni mjesec dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 25 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca.
2. TROMJESEČNO IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIM TRANSAKCIJAMA S INOZEMSTVOM Članak 48.

(1)Obveznici dostavljanja tromjesečnog izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2)Obveznici iz stavka 1. ovog članka svoju obvezu izvješćivanja ispunjavaju dostavljanjem popunjenog obrasca US-PB (Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom).

(3)Obveznici iz stavka

1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac US-PB za svako izvještajno tromjesečje dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 25 dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja.
2. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIM TRANSAKCIJAMA S INOZEMSTVOM Članak 49.

(1)Obveznici dostavljanja godišnjeg izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom putem obrasca US-GP jesu rezidenti koji zadovolje jedan ili oba sljedeća kriterija: 1) ukupan godišnji prihod koji ostvare pružanjem usluga iz članka 46. ove Odluke iznosi najmanje 500.000 eura ili 2) ukupni godišnji rashodi po uslugama iz članka 46. ove Odluke iznose najmanje 500.000 eura.

(2)Obveze izvješćivanja putem obrasca US-GP oslobođen je rezident iz stavka

1. ovog članka koji nakon odabira u uzorak postaje obveznik dostavljanja mjesečnoga ili tromjesečnog izvješća o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom iz članka
2. ili
3. ove Odluke, za vrijeme dok je obveznik izvješćivanja po članku
4. ili
5. ove Odluke.

(3)Obveznici iz stavka

1. ovog članka dužni su popunjeni obrazac US-GP dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci jednom godišnje, najkasnije do
2. siječnja tekuće godine za prethodnu izvještajnu godinu. VIII. TRANSAKCIJE POVEZANE S MEĐUNARODNIM PRIJEVOZOM Članak 50.

(1)Transakcije povezane s međunarodnim prijevozom za potrebe ove Odluke obuhvaćaju međunarodni prijevoz i prateće usluge u međunarodnom prijevozu.

(2)Za potrebe ove Odluke međunarodni prijevoz obuhvaća usluge prijevoza robe i putnika između rezidenata i nerezidenata, a prateće usluge u međunarodnom prijevozu obuhvaćaju usluge između rezidenata i nerezidenata povezane s obavljanjem usluga prijevoza koje obuhvaćaju iznajmljivanje i unajmljivanje transportne opreme, agencijske usluge i usluge otpremništva, spasilačke operacije i tegljenje, manipulaciju i kontrolu robe, lučke, terminalske i druge pristojbe, održavanje transportne opreme i manje popravke u inozemstvu, gorivo i opskrbe, nadnice inozemne posade i slične usluge. Članak 51. Statističkim istraživanjem o uslugama u međunarodnom prijevozu Hrvatska narodna banka prikuplja podatke o: 1) prihodima i rashodima rezidentnih prijevoznika od pružanja usluga nerezidentima 2) prihodima i rashodima od pružanja pratećih usluga nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima 3) prihodima i rashodima nerezidentnih prijevoznika od pružanja usluga rezidentima. Članak 52.

(1)Obveznici izvješćivanja o transakcijama povezanima s međunarodnim prijevozom jesu rezidenti koji sudjeluju u transakcijama iz članka

1. ove Odluke koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
2. ove Odluke.

(2)Hrvatska narodna banka, pri obavještavanju o uključenju u uzorak, obveznicima iz stavka

1. ovog članka dostavlja detaljan popis usluga iz članka
2. o kojima su dužni podnositi izvješća. Članak 53.

(1)Podaci iz članka 51. ove Odluke dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascima TR-HT (Prihodi i rashodi rezidentnih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima), TR-IT (Usluge nerezidentnih prijevoznika rezidentima) i TR-HO (Prateće usluge u transportu nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima).

(2)Obveznici iz članka 52. ove Odluke dužni su popunjene obrasce TR-HT, TR-IT i TR-HO dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci u njima iskazuju na mjesečnoj osnovi), u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja. IX. TRANSAKCIJE POVEZANE S OSIGURANJEM Članak 54.

(1)Transakcije povezane s osiguranjem za potrebe ove Odluke obuhvaćaju zaračunate bruto premije i likvidirane štete u bruto iznosu iz ugovora o osiguranju i reosiguranju te pomoćne usluge u osiguranju i reosiguranju koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata.

(2)Predmet izvješćivanja jesu prihodi i rashodi koje rezidenti ostvare od transakcija s inozemstvom povezanih s osiguranjem. Članak 55.

(1)Obveznici izvješćivanja o transakcijama povezanima s osiguranjem jesu rezidentna društva za osiguranje i društva za reosiguranje te podružnice inozemnih društava za osiguranje i društava za reosiguranje koji sudjeluju u transakcijama iz članka 54. ove Odluke koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom 65. ove Odluke.

(2)Hrvatska narodna banka, pri obavještavanju o uključenju u uzorak, obveznicima iz stavka

1. ovog članka dostavlja detaljan popis usluga iz članka
2. o kojima su dužni podnositi izvješća. Članak 56.

(1)Obveznici iz članka 55. izvješćuju putem obrasca OS-HO (Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem).

(2)Obveznici su dužni popunjeni obrazac OS-HO dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svako izvještajno tromjesečje (pri čemu se podaci u njima iskazuju na mjesečnoj osnovi), u roku od mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja. X. FINANCIJSKE IZVEDENICE Članak 57. U smislu ove Odluke financijskim izvedenicama smatraju se: 1) forvard (forward) 2) ročnice (futures) 3) razmjene (swaps) 4) opcije (options) 5) kreditne izvedenice i 6) drugi slični pravni poslovi neovisno o tome je li im odnosna varijabla roba, kamatna stopa, valuta, zlato, financijski instrumenti ili nešto drugo. Članak 58.

(1)Obveznici izvješćivanja o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentima jesu rezidenti koji u tijeku izvještajnog mjeseca sklope s nerezidentom neki od pravnih poslova iz članka 57. ove Odluke ili rezidenti koji na kraju mjeseca imaju otvorenu poziciju odnosno nedospjela potraživanja ili obveze iz ranije sklopljenih takvih pravnih poslova.

(2)Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditne institucije, društva za osiguranje i reosiguranje, fondovi koji su pravne osobe i društva za upravljanje fondovima, kreditne unije, institucije za faktoring i leasing, pravne osobe koje pružaju uslugu kartičnog poslovanja te ostale institucije koje su Zakonom o kreditnim institucijama definirane kao financijske institucije nisu obveznici izvješćivanja o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentom. Članak 59.

(1)Izvješće o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentima dostavlja se na obrascu FI (Prijava ulaganja u financijske izvedenice).

(2)Obveznici izvješćivanja iz članka

1. ove Odluke dužni su popunjen obrazac FI dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca, samo za one mjesece u kojima su ostvareni uvjeti za izvješćivanje propisani člankom
2. stavkom
3. ove Odluke. XI. POSLOVI OPLEMENJIVANJA Članak
4. Poslovi oplemenjivanja s inozemstvom za potrebe ove Odluke obuhvaćaju poslove transformacije, dogradnje, sastavljanja, obnavljanja, poboljšavanja i slične poslove na robi u tuđem vlasništvu s ciljem proizvodnje novoga ili znatno poboljšanog proizvoda, a odvijaju se između rezidenata i nerezidenata. Članak
5. Statističkim istraživanjem o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom Hrvatska narodna banka prikuplja podatke o: 1) izvozu robe na oplemenjivanje i uvozu robe s oplemenjivanja 2) uvozu robe na oplemenjivanje i izvozu robe s oplemenjivanja 3) prihodima ostvarenima od usluga oplemenjivanja od nerezidenata i 4) rashodima od usluga oplemenjivanja prema nerezidentima. Članak
6. Obveznici izvješćivanja o poslovima iz članka
7. ove Odluke jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak u skladu s člankom
8. ove Odluke. Članak 63.

(1)Podaci iz članka 61. ove Odluke dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu OPL-M (Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom).

(2)Obveznici izvješćivanja iz članka

1. ove Odluke dužni su popunjen obrazac OPL-M dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaki izvještajni mjesec u roku od 25 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca. XII. OSTALE ODREDBE
2. POVJERLJIVOST PODATAKA Članak
3. Hrvatska narodna banka sa zaprimljenim pojedinačnim podacima postupa u skladu s odredbama o statističkoj povjerljivosti iz Zakona o službenoj statistici.
4. ODABIR UZORKA Članak 65.

(1)Kada je to propisano odredbama ove Odluke, obveznici izvješćivanja jesu rezidenti koje Hrvatska narodna banka odabere u uzorak.

(2)Postupak odabira uzorka iz stavka 1. ovog članka Hrvatska narodna banka obavlja u pravilu jedanput godišnje.

(3)Hrvatska narodna banka može tijekom godine izmijeniti, u cijelosti ili djelomično, utvrđeni uzorak.

(4)Rezidente koji su odabrani u uzorak Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti pisanim putem.

(5)Od dana dostave obavijesti iz stavka 4. ovog članka rezidenti postaju obveznicima izvješćivanja i dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća za koja su uključeni u uzorak.

(6)Dužnost iz stavka

1. ovog članka prestaje danom dostave pisane obavijesti Hrvatske narodne banke o isključenju iz uzorka.
2. UPUTA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA Članak
3. Obrasci izvješća o poslovima s inozemstvom koji se navode u tekstu ove Odluke, zajedno s uputama za njihovo popunjavanje i dostavu, sadržani su u Uputi za sastavljanje izvješća propisanih odlukom o prikupljanju podataka za potrebe statistike odnosa s inozemstvom koja se nalazi u prilogu ove Odluke i njezin je sastavni dio. XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
4. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/2012., 10/2014., 45/2015., 13/
5. i 10/2023.). Članak
6. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. O. br.: 204-091/05-26/BV Zagreb,
7. svibnja
8. Guverner Boris Vujčić, v. r. UPUTA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA PROPISANIH ODLUKOM O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE STATISTIKE ODNOSA S INOZEMSTVOM I. IZVJEŠĆA KOJA SE DOSTAVLJAJU PUTEM SIGURNOGA INTERNETSKOG SUČELJA
9. OPĆE ODREDBE I.
10. Ovim se dijelom Upute detaljno propisuju obrasci izvješćivanja koji se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju putem sigurnoga internetskog sučelja, njihov oblik, sadržaj i metodološke upute. I.
11. To su sljedeći izvještajni obrasci i izvješća: INOK-DEP: • Mjesečno izvješće o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu • Mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom i • Mjesečno izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom KD-ZO – Tromjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima US-PB – Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom OS-HO – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem TR-HT – Prihodi i rashodi rezidentnih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima TR- HO – Prateće usluge u transportu nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima TR- IT – Usluge nerezidentnih prijevoznika rezidentima GRAĐ-USL – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s građevinskim uslugama OPL-M – Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom IU-T2 – Upitnik o inozemnim vlasničkim ulaganjima (stanja i transakcije).
12. UPUTA ZA IZRADU I DOSTAVLJANJE MJESEČNOG IZVJEŠĆA O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM, MJESEČNOG IZVJEŠĆA O DUŽNIČKIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA IZDANIMA U INOZEMSTVU I MJESEČNOG IZVJEŠĆA O DEPOZITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM (OBRAZAC INOK-DEP)
13. SVRHA Ovom se Uputom detaljno propisuju sadržaj obrasca INOK-DEP, način popunjavanja obrasca, ugrađivanje formalnih i logičkih kontrola sadržaja te dostavljanje podataka o inozemnom dugu i inozemnim potraživanjima obveznicima dostavljanja obrasca INOK-DEP. Obveznici dostavljanja obrasca INOK-DEP dužni su sastavljati navedena mjesečna izvješća u skladu s Odlukom i uputama koje se nalaze u ovom tekstu te ih dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci na propisani način i u propisanim rokovima.
14. UVOD Mjesečnim izvješćima o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom, o dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u inozemstvu i o depozitnim poslovima s inozemstvom prikupljaju se podaci o obilježjima dužničkih instrumenata kao i iznosima: • stanja • transakcija • vrijednosnih prilagodbi i • ostalih prilagodbi i to za sljedeće vrste stanja i transakcija: • glavnicu • kamate • kašnjenje glavnice • kašnjenje kamata • ugovorenu neiskorištenu glavnicu • zatezne kamate i • troškove.
15. OPĆI POJMOVI U ovom se dijelu teksta ukratko pojašnjavaju osnovni pojmovi nužni za pravilno razumijevanje izvješćivanja putem obrasca INOK-DEP. 3.
16. Inozemni dug U skladu s međunarodnim statističkim standardima (External Debt Statistics – Guide for Compilers and Users, MMF, 2013.) inozemni se dug definira kao stanje obveza na osnovi glavnice i/ili kamata koje u određenom trenutku od dužnika potražuje vjerovnik, pri čemu je jedan od sudionika odnosa rezident, a drugi nerezident. Stanje inozemnog duga odnosno stanje inozemnih potraživanja pritom obuhvaća obveze odnosno potraživanja na osnovi nedospjele glavnice, obračunatih nedospjelih kamata kao i dospjelu neplaćenu glavnicu i kamate. Obrascem INOK-DEP obuhvaćaju se, dakle, obuhvaćaju podaci o nastalim dužničko-vjerovničkim odnosima rezidenata RH s nerezidentima (bez obzira na to je li rezident dužnik ili vjerovnik) na osnovi nekog od niza postojećih dužničkih instrumenata. Pojmovi rezident i nerezident definirani su člankom
17. Zakona o deviznom poslovanju. 3.
18. Izravna ulaganja 3.2.
19. Neposredna izravna ulaganja Izravna ulaganja jesu ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici Hrvatskoj koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom. Namjera uspostavljanja trajnoga ekonomskog odnosa iskazuje se ulaganjem u temeljni kapital trgovačkog društva kojim se ostvaruje 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu, odnosno glasačkim pravima društva u koje se ulaže. Izravni ulagački odnos (inicijalno izravno ulaganje) može se uspostaviti ulaganjem u novo trgovačko društvo (osnivanje) ili stjecanjem udjela u postojećemu. Nakon što je inicijalnim ulaganjem uspostavljen izravan ulagački odnos, izravnim ulaganjima smatraju se također: • sva naknadna ulaganja u takvo društvo koja za rezultat imaju povećanje kapitala društva i/ili ostvarivanje dodatnog udjela u temeljnom kapitalu (izravnim ulaganjima smatraju se i ulaganja koja za rezultat imaju i povećanje neke druge komponente kapitala društva, npr. pričuva, ne nužno temeljnoga kapitala) • reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti i • dužničke transakcije između izravnog ulagača i trgovačkog društva u koje je već izvršeno izravno ulaganje. Ovo uključuje dužničke vrijednosne papire, dugoročne komercijalne kredite, financijske kredite i ostale dužničko-vjerovničke odnose. Nakon što je jednom uspostavljen izravan ulagački odnos izravnog ulagača i društva u koje je izvršeno ulaganje, sve je naknadne dužničko-vjerovničke odnose ova dva subjekta potrebno u okviru statistike inozemnog duga zasebno klasificirati u okviru sektora IZRAVNA ULAGANJA. S aspekta statistike inozemnog duga stoga je iznimno važno ispravno odrediti postoji li izravni ulagački odnos između rezidenta i nerezidenta koji uspostavljaju dužničko-vjerovnički odnos. 3.2.
20. Posredna izravna ulaganja Posredno izravno ulaganje ostvaruje se pri zaključenju dužničko-vjerovničkog odnosa između rezidenta i nerezidenta koji nisu izravno povezani ulaganjem u temeljni kapital (dakle, nema povezanosti s 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu), ali postoji posredna ulagačka povezanost. Prema statističkim standardima smatra se da posredna izravna ulagačka povezanost preko trećega pravnog subjekta postoji ako jedan od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa (rezident ili nerezident) drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu trećeg subjekta koji istodobno ima status izravnog ulagača (10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu) u jednom od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa. Pravilno razvrstavanje dužničkih instrumenata s obzirom na postojanje posredne izravne ulagačke povezanosti jednako kao i neposrednoga izravnoga ulagačkog odnosa za statistiku inozemnog duga i platne bilance iznimno je važno radi pravilnog sektoriziranja ovih dužničkih instrumenata. Primjer: Rezident (R) odobrava kredit nerezidentu (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, rezident (R) ima status izravnog ulagača u nerezidenta (N2), koji istodobno drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu nerezidenta (N1) (Slika 1.). Rezident (R) zadužuje se kod nerezidenta (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, rezident (R) ima status izravnog ulagača u nerezidenta (N2), koji istodobno drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu nerezidenta (N1) (Slika 2.). Rezident (R) zadužuje se kod nerezidenta (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, nerezident (N1) ima status izravnog ulagača u rezidenta (R2) koji istodobno drži 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu rezidenta (R1) (Slika 3.). Navedeni primjeri ne prikazuju sve moguće kombinacije posrednih izravnih ulagačkih odnosa, već se nastoji istaknuti činjenica da se posredna izravna ulagačka povezanost uspostavlja preko trećeg subjekta s kojim mora postojati ulagački odnos s 50 % ili više udjela u temeljnom kapitalu. 3.2.
21. Izravna ulaganja između horizontalno povezanih trgovačkih društava Osim neposrednih i posrednih izravnih ulaganja, kao posebnu skupinu potrebno je pratiti i horizontalno povezana trgovačka društva (engl. fellow enterprises). Horizontalno povezana trgovačka društva jesu trgovačka društva koja kontrolira ili na koje ima utjecaj isti neposredni ili posredni izravni ulagatelj, pri čemu nijedno horizontalno povezano društvo ne kontrolira niti ima utjecaj na drugo horizontalno povezano društvo. Jednostavnije rečeno, horizontalno povezanim društvima smatraju se sva društva koja imaju istoga »konačnoga zajedničkog vlasnika«. Ako se ovakva društva nalaze u različitim ekonomijama, odnosno jedno društvo je rezident, a drugo nerezident, smatra se da među njima postoji odnos izravnih ulaganja koji je kao takav potrebno pratiti u okviru statistike inozemnog duga i statistike platne bilance. Obrazac INOK-DEP popunjava se i iz njega se kreiraju izvještajni slogovi za slanje. U nastavku teksta detaljno se pojašnjavaju struktura i elementi obrasca.
22. KONCEPT IZVJEŠĆIVANJA Izvješćivanje o dužničko-vjerovničkim odnosima s inozemstvom (odobrenja i zaduženja) obavlja se popunjavanjem obrasca INOK-DEP pojedinačno za svaki zaključeni dužničko-vjerovnički odnos. Iznimno za pojedine vrste dužničkih instrumenata za koje bi pojedinačno izvješćivanje zbog njihove brojnosti ili dinamike događanja bilo suvišno, postoji mogućnost agregiranog izvješćivanja. Instrumenti čija priroda može zahtijevati agregirano izvješćivanje jesu: • repo ugovori • faktoring i forfajting • cash pooling i • sekuritizacija. Agregirano izvješćivanje podrazumijeva agregiranje svakoga od navedenih instrumenata na razini obilježja koja se prikupljaju u slogu dužničkog instrumenta. Tako će se, primjerice, moći agregirati svi depoziti koje rezident drži kod sektora banaka u dolarima u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji su oročeni na tri mjeseca i slično. U slučaju agregiranog izvješćivanja neka od obilježja instrumenta u slogu popunjavat će se na drugačiji način, odnosno neće se uopće popunjavati, o čemu će se detaljnije govoriti u dijelu Upute koji definira način popunjavanja pojedinih elemenata sloga. Svaki pojedinačni ili agregirani instrument jedinstveno će se odrediti identifikatorom dužničkog instrumenta koji će po zadanim pravilima generirati sam obveznik izvješćivanja. Jedinstveno definiran identifikator instrumenta definira se u Tablici
23. Instrumenti te ostaje nepromijenjen dok traje zaključeni dužničko-vjerovnički odnos. U slučaju agregiranog izvješćivanja definirani identifikator postoji sve dok postoji najmanje jedan od instrumenata koji udovoljava definiciji agregata. Izvješćivanje popunjavanjem i dostavom obrasca INOK-DEP podrazumijeva mjesečno dostavljanje podataka slogova putem pet izvještajnih tablica. To su: Tablica
24. Osobe za kontakt (u nastavku teksta: T1) Tablica
25. Instrumenti (u nastavku teksta: T2) Tablica
26. Stanja i transakcije (u nastavku teksta: T3) Tablica
27. Planovi otplate (u nastavku teksta: T4) Tablica
28. Nerezidenti (u nastavku teksta: T5) Tablica
29. Dužnički vrijednosni papiri (u nastavku teksta: T6). Tablica
30. Osobe za kontakt sadržava podatke o odgovornoj osobi obveznika za izvješćivanje te o osobi odgovornoj za operativno sastavljanje i dostavljanje izvješća i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom. Ova se tablica dostavlja obvezno pri slanju prvog izvješća i svaki put kad dođe do promjene neke od odgovornih osoba obveznika za izvješćivanje. Tablica
31. Instrumenti sadržava podatke o zaključenim dužničko-vjerovničkim odnosima na osnovi kojih se u bazi podataka Hrvatske narodne banke obavljaju agregiranje i grupiranje instrumenata za izvještajne potrebe. Ova se tablica obvezno dostavlja pri prvom izvješćivanju, svaki put kada se promijeni neko od obilježja već zaključenih instrumenata te u slučaju zaključivanja novoga dužničko-vjerovničkog odnosa. Ako u izvještajnom mjesecu nema izmjena obilježja već zaključenih instrumenata niti je zaključen novi dužničko-vjerovnički odnos, u tom se izvještajnom razdoblju ova tablica neće dostavljati. Dakle, u Tablicu
32. podatak o dužničko-vjerovničkom instrumentu uključuje se u mjesecu u kojemu je zaključen iako možda u tom istom mjesecu neće uslijediti korištenje ili plaćanje troškova ili kamata. Tablica
33. Stanja i transakcije sadržava podatke o završnim stanjima i o transakcijama po dužničkim instrumentima tijekom izvještajnog mjeseca. Ova se tablica obvezno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju jer, čak i ako nema promjena uvjetovanih plaćanjem glavnice ili kamata, dolazi do promjene u stanju obračunatih nedospjelih kamata i tržišnim stanjima instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima novca i kapitala. Iznimno, ova se tablica ne dostavlja za instrumente s nultom kamatnom stopom kod kojih tijekom mjeseca nije bilo nikakvih promjena. Tablica se dostavlja za sve dužničko-vjerovničke instrumente koji u prethodnom mjesecu nisu otplaćeni odnosno za koje u podacima o završnom stanju postoji stanje glavnice ili stanje kašnjenja glavnice ili stanje ugovorene neiskorištene glavnice. Tablica
34. Planovi otplate sadržava podatke o planu otplate glavnice i kamata po kalendarskim mjesecima do kraja ugovorenoga otplatnog razdoblja. Ova se tablica obvezno dostavlja svaki mjesec za instrumente za koje obveznik izvješćuje agregirano jer Hrvatska narodna banka u ovim slučajevima ne poznaje dinamiku otplate svakoga pojedinačnog instrumenta. Dostavljanje ove tablice obvezno je također u svakom mjesečnom izvješću za revolving kreditne linije i cash pooling odnosno za sve instrumente za koje obveznik odabire model dostavljanja plana otplate. Ako je obveznik odabrao jedan od ponuđenih modaliteta za plan otplate glavnice i kamata prema kojemu Hrvatska narodna banka obavlja izračun plana otplate, nije obvezan dostavljati T
35. Tablica
36. Nerezidenti sadržava informacije o nerezidentu s kojim se zaključuje dužničko-vjerovnički odnos. U ovoj će se tablici dostavljati podaci o sektoru, državi i ulagačkoj povezanosti s nerezidentom. U slučaju da je nerezident ulagački/vlasnički povezan s izvještajnim društvom, dostavlja se i podatak o državi konačnoga kontrolnog vlasnika. Ako je nerezident monetarna financijska institucija s područja EU-a ili međunarodna financijska institucija, potrebno ga je dodatno označiti šifrom nerezidenta. U smislu ove Upute monetarnom financijskom institucijom smatraju se kreditne institucije i otvoreni novčani fondovi. Za nerezidenta se u slučaju pasivnog instrumenta (zaduženja) unosi udio s kojim sudjeluje u kreditu odobrenom rezidentu. Zadana vrijednost ovog polja iznosi 100 % osim u slučaju sindiciranoga kredita zaduženja koji rezidentu odobravaju nerezidentne monetarne financijske institucije. U tom se slučaju za jedan identifikator (dužnički instrument – sindicirani kredit) dostavlja više slogova s podacima nerezidenata, pri čemu se udio svakog sudionika sindikata popunjava pripadajućim podatkom o iznosu sudjelovanja u sindiciranom kreditu. Putem ove će se tablice omogućiti geografska distribucija inozemnog duga kao i sektorsko definiranje nerezidenata. Tablica
37. Dužnički vrijednosni papiri sadržava dodatne informacije o dužničkom vrijednosnom papiru koji je rezident izdao u inozemstvu. Popunjava se samo za identifikatore koji se odnose na taj instrument i popunjava se samo jednom, odnosno pri prijavi izdanja dužničkoga vrijednosnog papira.
38. IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE Neovisno o broju nastalih promjena stanja ili transakcija obveznik izvješćivanja dužan je dostaviti obrazac INOK-DEP svakog mjeseca, osim za instrumente s nultom kamatnom stopom kod kojih tijekom mjeseca nije bilo nikakvih promjena. Izvještajni mjesec pritom obuhvaća kalendarski mjesec od prvoga do posljednjeg dana uključujući prvi i posljednji dan. Dostava izvješća podrazumijeva obveznu dostavu Tablice
39. Stanja i transakcije te preostalih izvještajnih tablica po potrebi, kao što je već navedeno.
40. NAČIN DOSTAVLJANJA Obveznici dostavljanja obrasca INOK-DEP obvezni su ga dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci isključivo telekomunikacijskim putem. U tu svrhu Hrvatska narodna banka izradila je aplikaciju https://www.hnb.hr/hnbapp/ pomoću koje obveznici, koristeći se internetskom tehnologijom i sigurnom vezom za prijenos podataka, dostavljaju podatke putem datoteke u zadanom (.INO) obliku. U okviru aplikacije Hrvatska narodna banka dodijelit će obveznicima izvješćivanja korisničko ime i lozinku koji su nužni za pristup aplikaciji. Iznimno, ako server Hrvatske narodne banke ne funkcionira, podaci se Hrvatskoj narodnoj banci moraju dostaviti i na nekom drugom mediju za digitalni prijenos podataka. Podaci se dostavljaju u datoteci sljedećih standardnih obilježja: • format ASCII • kodna stranica CP1250 (LATIN2) • slogovi prema tablicama 1, 2, 3, 4, 5 i 6 • svako obilježje unutar sloga, uključujući i posljednje, bez obzira na to postoji li sadržaj ili ne, odjeljuje se delimiterom # • svaki slog završava delimiterom CRLF (X'0D0A'). Brojčana (numerička) polja (N), predviđena za unos vrijednosti, imaju definiranu maksimalnu duljinu od 15 znakova te ih nije potrebno popunjavati vodećim nulama, već se unose stvarni brojevi. Slovno-brojčana (alfanumerička) polja (AN) također imaju definirane maksimalne duljine, a popunjavaju se slijeva, bez vodećih praznina. Ako se slogovi dostavljaju u datoteci, svako obilježje unutar sloga obvezno se odvaja »delimiterom«, tj. razdjelnikom # kako bi se omogućilo ispravno učitavanje podataka sloga. Ova se oznaka postavlja i ako je obilježje prazno, tj. ne sadržava podatak (ako je polje neobavezno) te iza posljednjeg obilježja sloga. Posebno napominjemo da se matični brojevi unose bez vodećih nula, odnosno da se nula na početku unosi samo ako je ona sastavni dio matičnog broja (npr. MB1 01234567 i MB2 1234567 dva su različita matična broja dvaju različitih trgovačkih društava). OIB se unosi sa svih 11 znamenaka. Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja obrazac INOK-DEP stavlja na raspolaganje kao formatirani dokument u Excelu, s nekoliko listova, odnosno tablica, čiji je format prikazan u Prilogu
41. ove Upute, a pomoću kojih se vrši unos u obrazac i pretvaranje u zadani format datoteke za prijenos. Ove su tablice, kao i tekst ove Upute, dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke www.hnb.hr. Naziv datoteke formira se pomoću sljedećih elemenata: • matičnog broja (koji trgovačkom društvu dodjeljuje DZS) • razdoblja u kojemu se podaci dostavljaju, odnosno godine i mjeseca u formatu GGGGMM • rednog broj datoteke koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu • broja slogova koji sadržava datoteka odnosno tablica. Dijelovi od kojih se naziv datoteke formira razdvajaju se pritom znakom minus »-«. Tako će npr. naziv datoteke izgledati ovako: 01234567-202201-01-
42. Dakle, riječ je o trgovačkom društvu matičnog broja 01234567, koje dostavlja podatke u siječnju
43. godine prvi put i datoteka (u slogovima svih izvještajnih tablica) sadržava ukupno 55 slogova (popunjenih redaka). Oznaka matičnog broja u nazivu datoteke rabit će se za međusobno povezivanje podataka izvještajnih tablica za jednog obveznika izvješćivanja. Broj slogova znači ukupan broj slogova odnosno redaka koji se dostavlja u predmetnoj datoteci. Ovaj element naziva datoteke rabi se kao kontrolno polje za provjeru jesu li svi poslani slogovi i zaprimljeni u Hrvatskoj narodnoj banci. Redni broj datoteke namijenjen je lakšem praćenju podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja. Tako će obveznik prvu dostavljenu datoteku označiti rednim brojem
44. Međutim, ako dostavljena datoteka sadržava formalne pogreške, smatra se da obveznik izvješće nije dostavio jer se formalno pogrešne datoteke ne preuzimaju u bazu podataka Hrvatske narodne banke te će obveznik izvješćivanja pri ponovljenoj dostavi datoteke s otklonjenim formalnim pogreškama ponoviti naziv datoteke s rednim brojem
45. Ako je datoteka prihvaćena u bazu podataka Hrvatske narodne banke i nakon toga su konstatirane logičke pogreške, pri ponovnoj dostavi datoteke s ispravljenim logičkim pogreškama obveznik izvješćivanja datoteku označuje rednim brojem
46. Dakle, druga i svaka eventualna daljnja datoteka koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu, a koja predstavlja ispravljanje logičkih pogrešaka ili ispravljanje pogrešnih podataka u slogu koje konstatira sam obveznik, nosit će redni broj datoteke povećan za jedan u odnosu na prethodno dostavljenu. Označavanjem datoteke rednim brojem omogućit će se praćenje redoslijeda dostavljenih datoteka, lakše komuniciranje s obveznikom pozivanjem na određenu datoteku koja sadržava pogrešku te praćenje dinamike kojom obveznik popravlja pogrešno dostavljene podatke. Svaka datoteka koja se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci nosi oznaku rednog broja unutar izvještajnog mjeseca. Ako je datoteka odbijena iz formalnih razloga, pri ponovnoj dostavi datoteke ponavlja se i redni broj datoteke jer se datoteka koja sadržava formalne pogreške uopće ne preuzima u bazu podataka Hrvatske narodne banke. Obveznik izvješćivanja obvezan je u najkraćem mogućem roku, a najkasnije istodobno s dostavom podataka za novo izvještajno razdoblje, dostaviti ispravljene podatke za prethodno razdoblje. Ako pogrešno dostavljeni podaci prethodnih razdoblja nisu dopunjeni slogovima koji ih ispravljaju, neće biti moguće ni preuzimanje podataka za novo izvještajno razdoblje te će se smatrati da oni nisu ni dostavljeni.
47. NAČIN GENERIRANJA LOZINKE ZA PRISTUP APLIKACIJI ZA DOSTAVU IZVJEŠĆA Na temelju prijavljenih kreditnih ili depozitnih poslova ili izdanih dužničkih vrijednosnih papira u inozemstvu odnosno na temelju zahtjeva za dodjelu korisničkog imena i lozinke, Hrvatska narodna banka na dostavljenu e-adresu nominiranoj će osobi dostaviti korisničko ime i lozinku za inicijalni pristup aplikaciji za dostavu izvješća. Lozinka se dodjeljuje za svakog obveznika izvješćivanja – pravnu osobu. Dakle, istu lozinku mogu pri pristupu aplikaciji rabiti osobe čije će podatke obveznik izvješćivanja pri prvoj dostavi podataka putem novog sustava navesti u Tablici
48. Osobe za kontakt. Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja također putem posebne procedure omogućuje izmjenu korisničkog imena i lozinke. Naime, s obzirom na fluktuaciju radnika, i iz jedne pravne osobe u drugu i s jednoga radnog mjesta na drugo u istom trgovačkom društvu, može se pojaviti potreba izmjene korisničkog imena i lozinke. Odluka o potrebi promjene korisničkog imena i lozinke odnosno e-adrese za kontakt u Tablici
49. pritom leži na obvezniku izvješćivanja. Naime, o promjeni odgovorne osobe ili osobe odgovorne za dostavu podataka obveznik izvješćivanja obavještava Hrvatsku narodnu banku dostavom novih podataka Tablice
50. Isto tako, ako smatra potrebnim, pristupa proceduri za izmjenu korisničkog imena i lozinke, u skladu s uputama za proceduru, te mijenja korisničko ime i lozinku. Odgovornost je obveznika izvješćivanja da promjenom korisničkog imena i lozinke neovlaštenim osobama zapriječi pristup aplikaciji i podacima koje dostavlja.
51. PRIHVAT PODATAKA U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI Nakon prihvata podataka koje obveznici dostave Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka provest će formalnu kontrolu ispravnosti dostavljenih podataka. Formalna kontrola pritom podrazumijeva provjeru odgovara li uneseni sadržaj obilježja instrumenata sadržaju »šifrarnika«, tj. mogućih vrijednosti za određena polja (npr. nepostojeći matični broj u nazivu datoteke, nepostojeći modalitet unutar obilježja i sl.). Ako podaci ne udovoljavaju uvjetima formalne kontrole (minimalni uvjeti ispravnosti), neće se moći preuzeti u bazu podataka Hrvatske narodne banke i smatrat će se kao da podaci nisu ni dostavljeni. Istodobno sustav generira e-poruku za obveznika izvješćivanja. Porukom se obveznik izvješćivanja upozorava da putem aplikacije preuzme datoteku koja će sadržavati poruke o pogreškama koje su ustanovljene formalnom kontrolom dostavljenih podataka. U Prilogu
52. ove Upute sadržane su formalne kontrole koje se provode pri preuzimanju datoteke s podacima obrasca INOK-DEP. Ako dostavljeni podaci udovolje uvjetima formalne kontrole, preuzimaju se u bazu podataka Hrvatske narodne banke i u sljedećem koraku prolaze logičku kontrolu. Logička kontrola podrazumijeva prije svega provjeru dostavljenih numeričkih podataka odnosno provjere dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama kao i dodatne provjere polja sa šifrarnicima (matični brojevi garanta, šifre nerezidentne monetarne financijske institucije) i slično.
53. DEFINICIJE OBRASCA INOK-DEP I ULAZNIH IZVJEŠTAJNIH TABLICA 9.
54. Tablica
55. Osobe za kontakt Ova tablica sadržava podatke o odgovornoj osobi i osobi koja operativno popunjava obrazac INOK-DEP. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili u slučaju da podaci uopće nisu dostavljeni zaposlenici Hrvatske narodne banke obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici. Slog u Tablici
56. čine sljedeća obilježja:
57. Oznaka tablice Ovo obilježje popunjava se oznakom T
59. Vrsta sloga Ovo obilježje popunjava se za svaki slog. U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja: 01 redovan 02 storno
60. Razdoblje početka odgovornosti Upisuju se godina i mjesec početka odgovornosti određene osobe u obliku GGGGmm, npr. za siječanj
61. upisuje se
62. Podacima dostavljenima u ovoj tablici koristit će se za automatsko dostavljanje e-poruka kojima rezultira proces prihvata podataka u Hrvatskoj narodnoj banci, kao i u slučaju ako zaposlenici Hrvatske narodne banke budu imali potrebe za kontaktiranjem povezanim s obrascem INOK-DEP.
63. Oznaka osobe Ovo obilježje popunjava se jednim od sljedećih modaliteta: OS1 – odgovorna osoba OS2 – osoba koja izrađuje i dostavlja izvješća. Odgovorna osoba (OS1) smatrat će se odgovornom za sprječavanje pristupa neovlaštenih osoba aplikaciji i dostavljenim podacima obrasca INOK-DEP. U tu svrhu nužno je da odgovorna osoba korištenje korisničkog imena i lozinke omogući isključivo ovlaštenim osobama.
64. Ime i prezime Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom.
65. Broj telefona Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona.
66. Broj mobitela Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona.
67. E-adresa Ovo se obilježje popunjava podatkom o e-adresi odgovorne osobe ili osobe koja operativno sastavlja izvješća. Primjeri popunjavanja Tablice T1 Izvještajni slog Tablice
68. Osobe za kontakt izgledao bi kako slijedi: Oznaka tablice Vrsta sloga Razdoblje početka odgovornosti Oznaka osobe Ime i prezime Broj telefona Broj mobitela T1 01 202601 OS1 Marko Marić 014565655 0994565555 E-adresa Marko.Maric@zg.htnet.hr Ovaj slog prikazuje podatke Tablice
69. za pravni subjekt i njegovu odgovornu osobu. 9.
70. Tablica
71. Instrumenti Ova tablica sadržava podatke o obilježjima zaključenoga dužničko-vjerovničkog instrumenta. Podaci iz ove tablice rabit će se kao kriteriji za agregiranje izvješća statistike inozemnog duga te za kontrolu dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama u odnosu na nominalni iznos kredita. U nastavku navodimo obilježja koja čine slog Tablice
72. Instrumenti i modalitete kojima se popunjavaju obilježja sloga.
73. Oznaka tablice Ovo obilježje popunjava se oznakom T
75. Vrsta sloga Ovo obilježje popunjava se za svaki slog. U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja: 01 redovan 02 storno. Svaki od modaliteta upućuje na vrstu podatka koji se dostavlja. Pri prvoj dostavi podatka obveznik upisuje modalitet 01 – redovan. Ako datoteka u kojoj je slog dostavljen nije prihvaćena u bazu podataka HNB-a zbog formalne pogreške, pri ponovnoj dostavi datoteke svi slogovi označuju se ponovo kao redovni slogovi –
76. Ako je slog prihvaćen u bazu Hrvatske narodne banke, ali je obveznik zaprimio poruku o logičkoj pogrešci koju slog sadržava ili je sam obveznik konstatirao pogrešno popunjeno neko od obilježja, obvezan je za svaki pogrešan slog dostaviti dva nova sloga. Jedan će slog u obilježju »Vrsta sloga« imati odabran modalitet 02 – storno i sadržavati vrijednosti svih obilježja posve identične prije dostavljenom slogu koji je automatizmom pri konstatiranju logičke pogreške dobio oznaku pogrešnog sloga. Drugi slog u obilježju »Vrsta sloga« imat će oznaku 01 – redovan. Obilježja ovog sloga popunjavaju se podacima koji sadržavaju ispravljanje logičke pogreške iz prije dostavljenih podataka, odnosno točnim podatkom. Ako obveznik izvješćivanja dostavi slog podataka za neki instrument koji sadržava vrijednosti svih obilježja popunjene podacima identičnima već postojećem slogu u bazi, dostavljeni slog neće moći biti prihvaćen u bazu podataka. Drugim riječima, nije moguće da za jedan instrument postoje dva identična sloga podataka koja se odnose na isto razdoblje. Primjer: U prvoj datoteci dostavljenoj za izvještajno razdoblje 202203
77. slog sadržavao je logičku pogrešku: »završno stanje ne odgovara dostavljenim podacima o transakcijama«. Ponovnim dostavljanjem podataka obveznik dostavlja slog u Tablici
78. koji sadržava oznaku 02 – storno i ponovljene podatke iz prethodne dostave te novi slog s oznakom 01 – redovno, koji se odnosi na isto razdoblje 202203 i sadržava npr. ispravljen podatak o otplati glavnice. Ako obveznik izvješćivanja uoči da je pri izvješćivanju o nekom instrumentu pogrešno popunio neko od obilježja instrumenta (npr. pogrešno je označena država nerezidenta), pogrešku će ispraviti na identičan način kao što je opisano za slučaj logičke pogreške. Obveznik će dostaviti 02 – storno slog s podacima identičnima onom slogu koji je prije dostavio i želi izmijeniti te novi 01 – redovan slog koji sadržava podatke svih obilježja kao i ispravljeni podatak obilježja za koje je konstatirana pogreška. Detaljniji opis procedure izmjene i ispravaka podataka dan je u Prilogu
79. ove Upute.
80. Identifikator instrumenta To je jedinstveni ključ za svaki instrument o kojemu se izvješćuje pojedinačno ili agregirano. Identifikator – jedinstveni ključ generira se pri prvom izvješćivanju o instrumentu i sve do konačne otplate pri izvješćivanju o tom instrumentu rabi se isti identifikator. Jednom upotrijebljen identifikator obveznik izvješćivanja ne smije ponovo dodjeljivati novom instrumentu. Identifikator instrumentu dodjeljuje sam obveznik izvješćivanja određivanjem rednog broja instrumenta i oznake je li instrument aktivan ili pasivan, odnosno čini li zaduženje u inozemstvu ili potraživanje od inozemstva. Tako će, primjerice, identifikator za dugoročni kredit zaduženja zaključen
83. koji je
84. ugovor koji je društvo zaključilo, glasiti P
85. Za svakog obveznika izvješćivanja format identifikatora osigurava 10.000 brojeva za instrumente u aktivi i isto toliko u pasivi.
86. Razdoblje U ovo se polje unosi podatak o razdoblju od kada se primjenjuju dostavljeni podaci određenog instrumenta. Unosi se podatak u formatu GGGGMM, godina i mjesec, npr.
87. Ovo obilježje omogućuje praćenje instrumenta tijekom vremena. Tako će npr. kod instrumenta koji je zaključen 202112 s određenim obilježjima ovo razdoblje označiti od kada ovaj instrument postoji sa svim svojim obilježjima. Ako je, primjerice, došlo do izmjene ugovorenog iznosa instrumenta, za isti će se instrument dostaviti novi slog koji će, uz ostale nepromijenjene podatke, sadržavati i izmijenjeni podatak o ugovorenom iznosu instrumenta te razdoblje od kada se ovaj podatak primjenjuje, npr. 202203, koje odgovara mjesecu zaključenja aneksa ugovora kojim je dogovoreno povećanje iznosa. Pri prvoj prijavi novog instrumenta obilježje razdoblje označuje i razdoblje zaključenja instrumenta jer je izvješćivanje o instrumentu potrebno započeti od trenutka zaključenja ugovora.
88. Osnova izvješćivanja Ovo obilježje popunjava se obvezno za svaki identifikator izborom jednog od modaliteta: 01 pojedinačno 02 agregirano. Modalitet 01 – pojedinačno označuje da izvješćivanje za određeni identifikator podrazumijeva jedan dužničko-vjerovnički instrument. Modalitet 02 – agregirano označuje da izvješćivanje za određeni identifikator podrazumijeva skupinu dužničko-vjerovničkih instrumenata istih obilježja, koji se za izvještajne svrhe agregiraju. Odabir modaliteta 02 – agregirano u ovom obilježju ujedno znači da će obveznici izvješćivanja biti obvezni dostaviti planove otplate glavnice i kamata odnosno da neće biti obvezni popuniti obilježje iznos. Ova ograničenja neće se primjenjivati samo ako je uz modalitet 02 kao vrsta instrumenta odabrano 13 – sekuritizacija.
89. Vrsta instrumenta Unosi se dvoznamenkasta numerička oznaka koja označuje vrstu dužničko-vjerovničkog instrumenta: 01 oročeni depozit 02 kredit (uključuje i hibridne i podređene ugovore, tj. »ugovore o kapitalu«) 03 revolving kreditna linija 04 sindicirani kredit (samo ako je kreditor sindikat banaka) 05 dugoročni trgovački kredit/avans 06 robni kredit (financiranje kupnje robe ili usluge zaključene između kupca i dobavljača od strane treće osobe) 07 financijski leasing 08 vrijednosni papir (instrument tržišta novca ili kapitala) 09 repo ugovor 10 faktoring/forfajting 11 cash pooling 12 sekuritizacija 13 sredstva na transakcijskom računu i depoziti po viđenju (a vista) 99 ostalo. Sindicirani krediti U slučaju ugovaranja sindiciranoga kredita potrebno je u Tablici
90. Nerezidenti specificirati udio u sindikatu za svaku monetarnu financijsku instituciju (banku) sudionicu sindikata. Na temelju podataka o udjelima pojedinih monetarnih financijskih institucija Hrvatska narodna banka za izvještajne će potrebe podatke stanja, transakcija i planova otplate glavnice i kamata distribuirati po geografskim i ekonomskim regijama, a izvještajna jedinica sve podatke u tablicama T2 i T3 prikazuje za ukupni iznos kredita. Ako rezident sudjeluje kao kreditor u sindiciranom kreditu, pri čemu je korisnik kredita drugi rezident, za takav kredit ne postoji obveza izvješćivanja u okviru ovog izvješća. Ako rezident sudjeluje kao kreditor u sindiciranom kreditu, pri čemu je korisnik kredita nerezident, obveznik izvješćivanja – sudionik sindikata izvješćuje u okviru ovog izvješća samo o svom udjelu u kreditu i tretira kredit kao svaki drugi financijski kredit odobrenja. Dakle, obilježje »Vrsta instrumenta« popunit će oznakom modaliteta 02 – kredit, iznos kredita odgovarat će udjelu u sindikatu i u T5 podaci nerezidenta popunjavaju se podacima nerezidenta dužnika u sindiciranom kreditu (nikako agenta sindikata na kojega se eventualno upućuju sredstva udjela u kreditu!).
91. Osiguranje izvozne agencije Ovo obilježje popunjava se odabirom jednog od modaliteta: 01 da 02 ne. Oznaka da je kredit osiguran od strane izvozne agencije zemlje kreditora upućuje, uz uvjet da je izvorni rok dospijeća duži od godinu dana, na činjenicu da je podoban za eventualne pregovore o reprogramiranju. Ovo obilježje rabi se samo kao indikativni podatak o prirodi instrumenta.
92. ISIN Ako je u obilježju »Vrsta instrumenta« odabran modalitet 09 – vrijednosni papir, u ovo se obilježje unosi podatak o jedinstvenoj ISIN oznaci vrijednosnog papira. Ako je riječ o vrijednosnom papiru koji nema ISIN (mjenice, certifikati o depozitu i sl.), u ovo će se obilježje upisati jedinstvena oznaka konstruirana na način da prve dvije pozicije čine dvoslovnu oznaku države u kojoj je rezident izdao takav vrijednosni papir te u nastavku slijedi oznaka da je riječ o ostalim vrijednosnim papirima »DEOSTA000000«. Međunarodni jedinstveni identifikacijski broj (ISIN) jest oznaka vrijednosnog papira određena u skladu s međunarodnim ISO standardima i rabi se u međunarodnom trgovanju vrijednosnim papirima. ISO standardi propisuju jedinstven način označavanja različitih vrsta vrijednosnih papira, kako bi se osigurala transparentnost u međunarodnom trgovanju.
93. Rok – izvorno dospijeće Izvorno dospijeće odnosi se na fiksno razdoblje trajanja financijskog instrumenta. Drugim riječima, pod ugovorenim (izvornim) rokom dospijeća podrazumijeva se razdoblje od datuma puštanja kredita u tečaj, tj. korištenja kredita do datuma dospijeća kredita s jednokratnim dospijećem, odnosno za kredite koji se otplaćuju u ratama do datuma dospijeća posljednje rate. Vrijednost obilježja izražava se u mjesecima, pri čemu se broj mjeseci izračunava tako da svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Za ovo su obilježje predviđene najviše četiri znamenke (9999 mjeseci). Primjer: Izvorno dospijeće mjeri se u mjesecima, pri čemu svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Drugim riječima, broj dana koji će činiti jedan mjesec ovisi o konkretnom slučaju. Za potrebe ilustracije zamislimo kratkoročni kredit koji je odobren na 29 dana:
94. kredit je odobren
97. – veljača ima 28 dana; izvorno dospijeće je duže od kalendarskog broja dana (29/28 > 1), pa se upisuje modalitet »2«
98. kredit je odobren
101. – veljača ima 29 dana; izvorno dospijeće isto je kao i kalendarski broj dana veljače (29/29 = 1), pa se upisuje modalitet »1«
102. svi ostali mjeseci – izvorno dospijeće kraće je od kalendarskog broja dana (29/30 < 1 i 29/31 < 1), pa se upisuje modalitet »1«. U slučaju da je kao vrsta instrumenta odabran faktoring i forfajting, u obilježje izvorno dospijeće upisuje se podatak koji označuje razdoblje od trenutka zaključenja ugovora o faktoringu ili forfajtingu do konačnog dospijeća otkupljenog potraživanja. U jednu skupinu izvještajnih instrumenata, ako je odabrano agregirano izvješćivanje, u ovom slučaju mogu se agregirati svi ugovori o faktoringu koji obuhvaćaju, primjerice, otkup mjenica za koje je od trenutka otkupa do dospijeća preostalo 120 dana. Dakle, skupinu mogu činiti mjenice čije je izvorno dospijeće bilo različito, ali su i ugovori o otkupu sklopljeni na različit dan životnog vijeka mjenice, međutim svima je od dana zaključenja ugovora do konačnog dospijeća preostalo 120 dana. Što se tiče depozita po viđenju (a vista) i sredstava na transakcijskim računima, u rok dospijeća upisuje se »1«.
103. Garant Ovo obilježje popunjava se matičnim brojem ako je obveza rezidenta dužnika dodatno osigurana garancijom drugog rezidenta. Ako za podmirenje obveze rezidenta garanciju izdaje nerezident, ovo se polje popunjava zbirnom oznakom za sve nerezidente »ND0000000«. Matični broj rezidenta garanta za potrebe ove Upute jest matični broj koji pravnim osobama dodjeljuje Državni zavod za statistiku. Pojam garancije pri popunjavanju ovog obilježja obuhvaća sve instrumente koji mogu poslužiti kao instrument osiguranja otplate dužničke obveze kao što su garancija, jamstvo, mjenica, akreditiv, hipoteka i sl.
104. Vrsta kamatne stope Ovo obilježje popunjava se unosom dvoznamenkaste numeričke oznake koja određuje vrstu ugovorene kamatne stope, ako je plaćanje kamata ugovoreno, po kojoj se obavlja izračun kamata koje je dužnik obvezan platiti: • bez kamata • fiksna stopa • EURIBOR • LIBOR • ostale vrste fiksnih stopa (npr. dvije fiksne stope i sl.) • ostale varijabilne stope • ostalo. U slučaju kada se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 97 – ostale vrste fiksnih stopa, obilježje »Visina kamatne stope« popunjava se podatkom o pretežnoj stopi. U slučaju kada se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 98 – ostale vrste varijabilnih stopa, obilježje »Visina kamatne stope« popunjava se podatkom o trenutačnoj vrijednosti varijabilne stope. Ako se varijabilna stopa zasniva na nekoj od pojedinačno navedenih vrsta stopa (npr. varijabilna kamatna stopa zasnovana na EURIBOR-u), ispravno je kao vrstu kamatne stope označiti EURIBOR, a kao visinu kamatne stope upisati podatak o odstupanju ugovorne stope od EURIBOR-a. Kad se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 99 – ostalo, u obilježje »Visina kamatne stope« unosi se trenutačna vrijednost ugovorene stope (koja uključuje i eventualni promjenjivi i fiksni dio).
105. Visina kamatne stope Obilježje se popunjava unosom postotka na najmanje dvije decimale (a najviše pet). Ako je u prethodnom obilježju odabran modalitet 01 – bez kamata, ovo obilježje popunjava se iznosom 0,00 %. U slučaju odabira bilo kojeg od preostalih modaliteta, u ovo se obilježje unosi podatak o visini ugovorene kamatne stope. Uneseni postotak označuje visinu ugovorene fiksne stope, odnosno ako odabrani modalitet predstavlja neku od varijabilnih kamatnih stopa, uneseni postotak predstavlja maržu koja se zaračunava uz trenutačnu vrijednost ugovorene varijabilne stope ili trenutačnu vrijednost nespomenute varijabilne stope.
106. Valuta otplate ili indeksacije Raščlamba po valutama instrumenta osigurava u okviru statistike inozemnog duga izračun tokova inozemnog duga usklađenih za tečajne promjene. Jednako tako, na temelju ovog obilježja instrumenti se klasificiraju u valutnoj strukturi inozemnog duga/potraživanja. Ovo obilježje popunjava se oznakom valute u kojoj se instrument otplaćuje. Ako je instrument ugovoren i otplaćuje se u jednoj valuti, ali je otplata indeksirana uz vrijednost druge valute, ovo obilježje popunjava se oznakom valute indeksacije jer je u toj valuti fiksirana dužnička obveza. Tako će se, primjerice, za kredit koji je ugovoren u eurima i plativ u eurima, ali čija je otplata valutnom klauzulom vezana uz dolare (dakle, indeksirana u odnosu na tečaj dolara), ovo obilježje popuniti oznakom valute USD. Naime, realna dužnička obveza predstavlja dolarsku obvezu i u skladu sa standardima statistike inozemnog duga tretira se kao obveza u dolarima te u valutnoj strukturi također čini dio dolarskih kredita. Izvješćivanje Hrvatske narodne banke iz navedenog razloga, kako bi se korektno moglo pratiti stanje duga po ovom kreditu, mora biti u dolarima, iako se plaćanja obavljaju u eurima. Obilježje »Valuta otplate ili indeksacije« popunjava se odabirom neke od troslovnih oznaka valuta s popisa koji je raspoloživ na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom prilozi i popisi«. Napominje se da se sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose u tablicama T3 i T4 iskazuju u ovoj valuti, odnosno valuti koja je u tablici T2 naznačena kao valuta otplate ili indeksacije. Obilježje »Valuta otplate ili indeksacije« jedino je obilježje čija izmjena nije moguća. Naime, ako za ugovoreni dužnički instrument dođe do promjene valute otplate ili indeksacije, ovu je promjenu potrebno provesti kroz T3 Stanja i transakcije na način da se postojeći instrument u valuti npr. eurima prikaže otplaćenim i istodobno otvori novi dužnički instrument u T2 i T5 (s novim identifikatorom) u novoj valuti – primjerice švicarskim francima te prikaže njegovo korištenje u T3 u iznosu koji je ugovoren između dužnika i vjerovnika. Dakle, u slučaju promjene valute instrumenta riječ je zapravo o zatvaranju jednoga i otvaranju novoga dužničkog instrumenta.
107. Valuta ugovaranja Obilježje »Valuta ugovaranja« popunjava se odabirom neke od troslovnih oznaka valuta prema popisu raspoloživom na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Ako je valuta otplate odnosno indeksacije različita od valute ugovaranja instrumenta, upisuje se oznaka valute različita od one odabrane u obilježju »Valuta otplate ili indeksacije«. Ako je kredit ugovoren u jednoj, a plativ u drugoj valuti, u ovom će se obilježju odabirom troznamenkaste numeričke oznake valute naznačiti valuta ugovaranja. Tako će se u opisanom slučaju kredita ugovorenog u eurima i plativog u eurima, ali indeksiranog uz dolare, ovo obilježje popuniti oznakom EUR. Ovo obilježje osigurava u kategorijama statistike inozemnog duga prepoznavanje inozemnog duga plativog u domaćoj valuti, ali vezanog uz tečaj strane valute (engl. foreign currency linked debt).
108. Iznos U ovo obilježje unosi se podatak o ugovorenom nominalnom iznosu dužničkog instrumenta u jedinicama valute otplate odnosno indeksacije na dvije decimale. Popunjavanje ovog obilježja obvezno je za sve instrumente za koje se izvješćuje pojedinačno, osim za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju (a vista). Za agregirano izvješćivanje popunjavanje je obvezno ako je u obilježju »Vrsta instrumenta« odabran modalitet 12 – sekuritizacija. Ako se o instrumentima izvješćuje agregirano (repo ugovori, oročeni depoziti, faktoring i forfajting), unos ovog podatka nije obvezan.
109. Način izračuna plana U nastavku slijedi skupina obilježja kojom se definiraju planovi otplate glavnice ili kamata. U prvom obilježju ove skupine obveznik izvješćivanja odabire modalitet izračuna plana. Ponuđeni modaliteti podrazumijevaju obvezu dostavljanja planova otplate glavnice ili kamate od strane obveznika izvješćivanja ili odabir jednog od modaliteta na temelju kojih će, prema elementima iz preostalih obilježja ove skupine, izračun plana otplate obavljati Hrvatska narodna banka. Detaljniji prikaz algoritama za izračun plana otplate sadržan je u Prilogu
110. ove Upute. Ako je obveznik odabrao modalitet dostave planova otplate, obvezan je mjesečno dostavljati plan otplate glavnice i kamata. Pritom se plan otplate glavnice dostavlja samo za vrstu iznosa stanje glavnice koja se za tekući mjesec izvješćuje u Tablici
111. i pripadajuće kamate. Dostavljeni plan otplate za glavnicu pritom mora zadovoljiti osnovnu logičku kontrolu da suma plana otplate glavnice mora odgovarati stanju glavnice izvještajnog mjeseca iz Tablice
112. Napominjemo da je za instrumente za koje izvješćuje agregirano (repo, oročeni depozit, cash pooling, faktoring i forfajting) obveznik dužan odabrati modalitet 01 – dostava plana jednako kao i u slučaju da je kao vrsta instrumenta odabran modalitet 03 – revolving kreditna linija. Za instrument »sekuritizacija«, koji također podrazumijeva agregirano izvješćivanje zbog prirode ovog instrumenta, odabire se kao i za sve preostale instrumente bilo koji od ponuđenih modela izrade plana otplate. Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava. Ako je u obilježju »Način izračuna plana« odabran modalitet 01 – dostava plana, obveznik nije dužan dostaviti podatke za preostala obilježja ove skupine. Pri odabiru bilo kojega od preostalih modaliteta obilježja »Način izračuna plana« obveznik je dužan dostaviti podatke i za preostala obilježja ove skupine. Obilježje »Način izračuna plana« popunjava se unosom dvoznamenkaste oznake modaliteta dostave podataka o planovima otplate glavnice/kamata. 01 dostava plana 02 izračun – jednokratno 03 izačun – varijabilni anuitet s konstantnom otplatnom kvotom 04 izračun – konstantni anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom. Rezidenti obveznici izvješćivanja obvezni su i kod odabira modaliteta koji znači izračun plana od strane Hrvatske narodne banke naknadno izvješćivati o svakoj eventualnoj promjeni elemenata za izračun plana dostavljanjem podataka s izmjenom sloga u Tablici
113. Instrumenti kako bi Hrvatska narodna banka mogla plan otplate automatski revidirati u skladu s nastalim promjenama (primjerice u slučaju prolongiranja roka otplate i slično). Primjeri popunjavanja ovog obilježja u slučaju izmjene elemenata bitnih za izračun plana bit će detaljnije prikazani u Prilogu
114. ove Upute. Sva obilježja u nastavku koja se odnose na podatke plana otplate obvezni su popuniti obveznici izvješćivanja koji su odabrali neki od modaliteta za koje izračun plana obavlja Hrvatska narodna banka.
115. Frekvencija otplate glavnice U ovo obilježje unosi se odabrana dvoznamenkasta numerička oznaka: 01 mjesečno 02 tromjesečno 03 polugodišnje 04 godišnje 05 jednokratno. Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.
116. Razdoblje prvog plaćanja glavnice Ovo se obilježje popunjava unosom prvog mjeseca u kojemu započinje plaćanje glavnice u formatu GGGGMM. Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.
117. Broj rata glavnice U ovo se obilježje unosi troznamenkasta numerička oznaka broja rata otplate glavnice (npr. 8 rata – 8; 36 rata – 36; 120 rata – 120). Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.
118. Frekvencija otplate kamata U ovo obilježje unosi se odabrana dvoznamenkasta numerička oznaka: 01 mjesečno 02 tromjesečno 03 polugodišnje 04 godišnje 05 jednokratno. Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.
119. Razdoblje prvog plaćanja kamata Ovo se obilježje popunjava unosom prvog mjeseca u kojemu započinje plaćanje kamata u formatu GGGGMM. Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.
120. Broj rata kamata Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava. U ovo se obilježje unosi troznamenkasta numerička oznaka broja rata otplate kamata (analogno kao kod glavnice).
121. Ostatak vrijednosti Ostatak vrijednosti je razlika između ukupno ugovorenog iznosa i ukupnog korištenja glavnice. Unos ovog podatka nije obvezan. Primjeri popunjavanja Tablice T2 Primjerice slog Tablice
122. za jedan instrument izgledao bi kako slijedi: Oznaka tablice Raz­doblje Identifikator Osnova izvješćivanja Vrsta sloga Vrsta instrumenta Osiguranje izvozne agencije T2 202201 P00055 01 01 02 02 ISIN Rok – izvorno dospijeće Garant Vrsta kamatne stope Visina kamatne stope 126 ND0000000 03 2,22 Valuta otplate ili indeksacije Valuta ugovaranja Iznos Način izračuna plana Frekvencija otplate glavnice Razdoblje prvog plaćanja glavnice EUR EUR 100.000,00 03 01 202206 Broj rata glavnice Frekvencija otplate kamata Razdoblje prvog plaćanja kamata Broj rata kamata 120 01 202206 120 Slog sadržava podatke o pasivnom dužničkom instrumentu pod oznakom P00055 za koji se izvješćuje pojedinačno. Dostavlja se redovan slog za ovaj instrument koji nastaje u siječnju
123. godine. Riječ je o dugoročnom kreditu u iznosu od 100.000 EUR zaključenom na deset godina sa šest mjeseci počeka (izvorno dospijeće je 126 mjeseci, a broj rata glavnice 120). Ugovorena je mjesečna otplata i za glavnicu i za kamate, pri čemu se plan izračunava po modelu konstantnog anuiteta s varijabilnom otplatnom kvotom. 9.
124. Tablica
125. Stanja i transakcije Ovom se tablicom prikupljaju podaci o stanjima te o transakcijama inozemnog duga koji se prikazuju na financijskom računu platne bilance RH i na tekućem računu u dijelu dohotka kada je riječ o dohotku ili rashodu od kamata. Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti koja je u Tablici
126. naznačena kao valuta otplate ili indeksacije. Za svaki instrument iz tablice instrumenata (T2) izvješćuje se u ovoj tablici o završnom stanju izvještajnog mjeseca te o transakcijskim i netransakcijskim promjenama koje rezultiraju promjenom stanja. Transakcijske promjene pritom obuhvaćaju tokove korištenja, otplate glavnice i plaćanja kamata. Netransakcijske promjene obuhvaćaju: • vrijednosne prilagodbe i • ostale prilagodbe. Vrijednosne promjene mogu biti uzrokovane: • otpisom ili djelomičnim otpisom duga • promjenom cijene (kod instrumenata koji kotiraju na uređenim tržištima novca ili kapitala) i • promjenom deviznih tečajeva. Ostale prilagodbe (engl. other adjustments) pozicija su koja se rabi za prikaz reklasifikacije instrumenta zbog promjene nekog od osnovnih izvještajnih kriterija u statistici inozemnog duga, a to su: • ugovoreni rok instrumenta (dugoročno/kratkoročno) • priroda dužničko-vjerovničkog odnosa (nema ulagačke povezanosti ili postoji izravni ili posredni ulagački odnos) i • sektorska pripadnost rezidenta (dužnika ili vjerovnika). Kako bi se omogućilo pravilno prikazivanje stanja i transakcija u statistici inozemnog duga, obveznici izvješćivanja putem tablice stanja i transakcija dostavljat će podatke o stanjima, transakcijskim promjenama te o otpisima u dijelu netransakcijskih promjena. Budući da je putem obrasca INOK-DEP predviđeno izvješćivanje u valuti otplate ili indeksacije instrumenta, Hrvatska narodna banka na temelju raspoloživih podataka iz tablice instrumenata (T2) izračunavat će promjene uvjetovane promjenom deviznih tečajeva. Jednako tako na temelju dostavljenih podataka o izmjenama nekog od obilježja instrumenata u Tablici
127. Hrvatska narodna banka izračunavat će ostale prilagodbe. Tablica stanja i transakcija sadržava, dakle, iznose s opisom. Obilježja koja sadržava slog Tablica
128. opisat ćemo ukratko u nastavku.
129. Oznaka tablice Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T
131. Vrsta sloga Ovo obilježje popunjava se za svaki slog. U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja: 01 redovan 02 storno.
132. Identifikator Identifikator je obilježje koje jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po zadanim pravilima. U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o stanjima i transakcijama. Oznaka identifikatora ključ je na temelju kojeg se podaci iz tablice stanja i transakcija povezuju s tablicom instrumenata. Logičkom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.
133. Razdoblje U ovom se obilježju dostavlja oznaka razdoblja za koje se izvješće dostavlja. Razdoblje se označuje oznakom godine i izvještajnog mjeseca u formatu GGGGMM, npr.
134. Uobičajeno će u jednoj datoteci svi slogovi prikazivati transakcije iz prethodnog mjeseca. Primjerice, početkom travnja dostavljaju se podaci za ožujak. Međutim, ako je obveznik izvješćivanja uočio pogrešno dostavljen podatak, moguće je da uz slogove koji se odnose na prethodni mjesec datoteka sadržava i slogove za neki drugi izvještajni mjesec. Primjerice, u travnju se dostavlja slog koji ispravlja podatke za siječanj.
135. Vrsta iznosa Ovo obilježje predstavlja vrstu obveze po pojedinom (ili agregiranom) dužničkom instrumentu za koju se izvješćuje o stanjima i promjenama nastalima u tijeku izvještajnog mjeseca, a unosi se kao dvoznamenkasta numerička šifra pridružena odgovarajućoj opciji: 01 glavnica 02 kamate 03 kašnjenje glavnice 04 kašnjenje kamata 05 ugovorena neiskorištena glavnica 06 zatezne kamate 07 troškovi. Tablica
136. u Prilogu
137. ove Upute prikazuje za koje će se vrste iznosa u pojedinim obilježjima T3 izvješćivati o iznosu transakcijske odnosno netransakcijske promjene, naravno ako se dogodila takva promjena po dužničkom instrumentu u izvještajnom mjesecu. Podaci o iznosu koji se dostavljaju po pojedinim obilježjima pritom (uz dolje opisane iznimke) moraju biti pozitivni brojevi (> 0). Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti koja je u Tablici
138. naznačena kao valuta otplate ili indeksacije.
139. Korištenje Iznos korištenja dostavlja se samo za četiri osnovne vrste iznosa: glavnica, kamate, kašnjenje glavnice i kašnjenje kamata. Pritom iznos korištenja za svako od navedenih obilježja prikazuje iznos za koji se povećava stanje pojedine vrste iznosa konkretnoga dužničkog instrumenta. Iznosi u ovom obilježju mogu biti samo pozitivni brojevi, osim za kamatu. • Vrsta iznosa: glavnica Iznos korištenja glavnice u izvještajnom mjesecu označuje povećanje stanja nedospjele glavnice: • zbog povlačenja sredstava odobrenoga kreditnog iznosa • zbog isporuke robe ili usluga • zbog plaćanja određenog iznosa od strane kreditora po nalogu dužnika trećoj osobi (npr. korištenje kredita za refinanciranje postojeće kreditne obveze, korištenje kredita za otkup vlastitih dužničkih papira...) i • zbog drugih oblika povećavanja potraživanja/duga kao što su cesija, preuzimanje duga, prodaja potraživanja... Ako dužnički instrument predstavlja emisiju vrijednosnih papira, korištenje čini priljev sredstava na osnovi izdanih vrijednosnih papira. • Vrsta iznosa: kamata Korištenje za ovu vrstu iznosa označuje iznos obračunatih nedospjelih kamata koji je obračunat za izvještajni mjesec. Primjer: Kamate se obračunavaju mjesečno i dospijevaju
140. u mjesecu, kada dospijeva i plaćanje glavnice. Stanje obračunatih nedospjelih kamata na početku mjeseca (na kraju prethodnog mjeseca) odgovara dijelu kamata obračunatom za 15 dana prethodnoga izvještajnog mjeseca. Korištenje kamata tekućega izvještajnog mjeseca sastoji se od obračunatih nedospjelih kamata za cijeli izvještajni mjesec, pri čemu se kamate do
141. u mjesecu obračunavaju na stanje glavnice s početka mjeseca, dok se za drugih 15 dana do kraja mjeseca obračunavaju na stanje glavnice umanjeno za iznos rate koja dospijeva u tijeku mjeseca. Istodobno s opisanim prikazom stanja i korištenja u izvještajnom mjesecu prikazat će se otplata kamata
142. u mjesecu koja će rezultirati smanjenjem početnog stanja obračunatih nedospjelih kamata tako da će ono na kraju izvještajnog mjeseca odgovarati iznosu korištenja obračunatih nedospjelih kamata za 15 dana novoga obračunskog razdoblja kamata koje je započelo
143. dana izvještajnog mjeseca. • Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice Iznos korištenja za ovu vrstu iznosa predstavlja glavnice koje su dospjele tijekom izvještajnog mjeseca, a nisu podmirene o dospijeću (odnosno do kraja izvještajnog mjeseca), pri čemu se ovaj iznos istodobno prikazuje i u obilježju »Otplata« za vrstu iznosa glavnica. • Vrsta iznosa: kašnjenje kamata Iznos korištenja za ovu vrstu iznosa označuje kamate koje su dospjele tijekom izvještajnog mjeseca, a nisu podmirene, pri čemu se ovaj iznos istodobno prikazuje i u obilježju »Otplata« za vrstu iznosa kamate.
144. Otplata Otplate su iznos za koji se umanjuje stanje po nekoj od četiri osnovne vrste iznosa koje se prate u ovom izvješću, a to su: glavnica, kamate, kašnjenje glavnice i kašnjenje kamata. Istodobno otplata se prikazuje i za vrstu iznosa troškovi i zatezne kamate. Ove se dvije vrste iznosa ne prate kroz stanja, već samo u transakcijama plaćanja. Na taj se način omogućuje procjena cijene zaduživanja u inozemstvu (koja uz ugovorene kamate uključuje i troškove). Osim toga, prate se zatezne kamate koje kreditor obračunava za zakašnjele obveze. • Vrsta iznosa: glavnica Otplata glavnice označuje iznose glavnice plaćene tijekom izvještajnog mjeseca, pri čemu su navedeni iznosi imali i dospijeće u izvještajnom mjesecu ili su plaćeni prijevremeno. U ovom obilježju potrebno je prikazati otplatu (umanjenje stanja nedospjele glavnice) i za iznose koji su dospijevali u tom izvještajnom mjesecu, ali nisu podmireni (nastanak kašnjenja) uz istodobno prikazivanje ovog iznosa u obilježju »Korištenje« za vrstu iznosa kašnjenje glavnice. Dakle, iznosi prikazani u obilježju »Otplata« prikazuju svako smanjenje obveze na osnovi nedospjelih iznosa glavnice. Termin »otplata« glavnice pritom uz klasičnu otplatu s računa dužnika po instrumentu podrazumijeva i druge oblike »plaćanja« koji rezultiraju smanjenjem stanja nedospjele glavnice kao što su: • izvoz robe ili usluge • prijeboj međusobnih dugovanja i potraživanja • prijenos potraživanja na drugog vjerovnika • preuzimanje duga od drugog dužnika
145. podmirenje obveze od strane garanta
146. podmirenje obveze od strane treće osobe po nalogu dužnika (asignacija) i
147. umanjenje nedospjele glavnice radi nastanka kašnjenja glavnice. Bilo kojim od navedenih načina otplate moguće je podmiriti obvezu i za preostale vrste iznosa ovisno o dogovoru dužnika i vjerovnika. • Vrsta iznosa: kamate Otplata kamata jest iznos plaćanja tijekom izvještajnog mjeseca za kamate koje su dospijevale tijekom izvještajnog mjeseca ili su plaćene unaprijed. U ovom se obilježju (kao i kod glavnice) prikazuje umanjenje i za iznose kamata koji nisu podmireni, ali su dospijevali u izvještajnom mjesecu, pri čemu je istodobno potrebno prikazati za taj iznos korištenje u vrsti iznosa kašnjenje kamata. Kao i za glavnicu oblici plaćanja, tj. umanjenja ove obveze podrazumijevaju sve spomenute oblike umanjenja obveze na osnovi kamata. • Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice Iznos otplate za vrstu iznosa kašnjenje glavnice predstavljat će iznose kojima se umanjuje stanje zakašnjele glavnice koja je dospijevala u razdobljima koja su prethodila izvještajnom mjesecu, a plaćanje se obavlja tijekom izvještajnog mjeseca. • Vrsta iznosa: kašnjenje kamata Iznos otplate za vrstu iznosa kašnjenje kamata predstavljat će iznose kojima se umanjuje stanje zakašnjelih kamata koje su dospijevale u razdobljima koja su prethodila izvještajnom, a plaćanje se obavlja tijekom izvještajnog mjeseca. U obilježju »Otplata« prate se i plaćanja troškova za ugovoreni dužnički instrument kao i plaćanja zateznih kamata.
148. Pretvaranje duga u vl. ulog / kapital (engl. debt/equity swap) Iznos prikazan u ovom obilježju specifičan je oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu kojim dužnik i vjerovnik ugovaraju da se potraživanje na osnovi dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata zamjenjuje povećanjem udjela vjerovnika u kapitalu (temeljnom kapitalu ili pričuvama) dužnika.
149. Otpust (oprost) duga Iznos prikazan u ovom obilježju specifičan je oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu kojim dužnik i vjerovnik ugovaraju da se potraživanje na osnovi dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata otpušta.
150. Otpis, diskont, rabat Iznos prikazan u ovom obilježju specifičan je oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu u slučaju da vjerovnik jednostranom odlukom dužniku otpiše dio ili cijelo potraživanje, odnosno odobri popust ili rabat za uvezenu robu ili usluge. Iznos otpisa, diskonta ili rabata može obuhvatiti ovisno o odluci vjerovnika iznose dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata. Iznosi otpisa, diskonta i rabata označuju netransakcijske promjene stanja za pojedinu vrstu iznosa te su stoga izdvojene i nužno ih je prikazivati kao zasebno obilježje. U skladu s ekonomskom prirodom logično je očekivati da se otpis može pojaviti na strani aktive kao otpis dijela ili cijelog iznosa potraživanja jednostranom odlukom vjerovnika, odnosno da se diskont ili rabat mogu pojaviti i na strani pasive, ali isključivo vezano uz potraživanja na osnovi robe i usluga.
151. Završno stanje Stanje, kao i svi ostali iznosi, navodi se u valuti otplate odnosno valuti uz koju je instrument indeksiran, a koja je za svaki identifikator definirana u tablici T
152. Stanje se prati prema nominalnom iznosu dužničke obveze i izračunava na završni datum izvještajnog razdoblja. Završni datum je posljednji dan izvještajnog mjeseca, primjerice
153. ožujka ili
154. veljače. • Vrsta iznosa: glavnica Iznos stanja za vrstu iznosa glavnica izračunava se kao iznos iskorištene glavnice po dužničkom instrumentu umanjen za iznos zakašnjele ili otplaćene glavnice. Završno stanje glavnice (ZSG), dakle, jest iznos nedospjele glavnice i izračunava se tako da se na završno stanje prethodnog izvještajnog mjeseca (ZSGt-1) pribroje transakcije korištenja tekućeg mjeseca, dok se transakcije otplate oduzimaju. ZSGt = ZSGt-1 + Korištenjet – Otplatat Pritom Otplatat obuhvaća sve oblike umanjenja obveze na osnovi glavnice, tj. obilježja »Otplata«, »Debt/eqity swap«, »Oprost« i »Otpis tijekom izvještajnog mjeseca«. Na osnovi ove formule provodi se kontrola dostavljenih podataka. • Vrsta iznosa: kamate Iznos stanja za ovo obilježje označuje stanje obračunatih nedospjelih kamata (vremenska razgraničenja kamata) na završni izvještajni datum. U skladu s metodološkim standardima u statistici inozemnog duga smatra se da kamate kontinuirano dospijevaju i povećavaju vrijednost instrumenta u podlozi sve do trenutka njihova plaćanja. Kako bi ovo bilo moguće, potrebno je zasebno pratiti stanje kamata (obračunatih nedospjelih kamata) odnosno kumuliranje obveze po kamatama (korištenje kamata) i smanjenje obveze po kamatama (obilježja otplate kamata). • Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice Iznos stanja kašnjenja glavnice jest iznos dospjele neplaćene glavnice po određenom dužničkom instrumentu na završni dan izvještajnog mjeseca. I za glavnicu i za kašnjenje glavnice završno stanje izvještajnog mjeseca mora proizlaziti iz dostavljenih podataka u prethodnim razdobljima. SKGt = SKG t-1 + Korištenjet – Otplatet • Vrsta iznosa: kašnjenje kamata Iznos stanja kašnjenja kamata jest stanje dospjelih neplaćenih kamata po određenom dužničkom instrumentu na završni dan izvještajnog mjeseca. • Vrsta iznosa: ugovorena neiskorištena glavnica Iznos stanja ugovorene neiskorištene glavnice za određeni dužnički instrument jest stanje glavnice koja dužniku stoji na raspolaganju za korištenje na završni dan izvještajnog mjeseca. Stanje ugovorene neiskorištene glavnice označuje razliku ugovorenog iznosa instrumenta i kumulativa korištene glavnice do kraja izvještajnog razdoblja za koje se izvješće dostavlja. Ako je dužnički instrument u cijelosti neiskorišten i dužnik po njemu odustaje od njegova korištenja, instrument je potrebno »stornirati« iz baze podataka. Odustajanje od korištenja kredita obveznik će prikazati dostavljanjem sloga izvještajne Tablice 3., u kojem će se stanje ugovorene neiskorištene glavnice u izvještajnom mjesecu u kojem je donesena odluka o odustajanju od korištenja svesti na
155. Na taj će način kredit postati podoban za zatvaranje u bazi podataka Hrvatske narodne banke jer mu je stanje glavnice, kašnjenja glavnice i ugovorene neiskorištene glavnice jednako
157. Indeks tržišne vrijednosti Indeks tržišne vrijednosti podatak je koji se rabi za procjenu tržišne vrijednosti duga / za instrumente koji kotiraju na uređenim tržištima novca i kapitala. Podatak se unosi kao pozitivan broj s četiri decimalna mjesta. Iznos indeksa manji od 1 pokazuje da je tržišna vrijednost instrumenta manja od nominalne, dok indeks veći od 1 označuje instrument koji na tržištu vrijedi više od nominalnog iznosa. Ovo se obilježje popunjava samo za vrstu iznosa glavnica. Ovo se obilježje obvezno popunjava samo za vrijednosne papire izdane na inozemnim tržištima. Primjeri popunjavanja Tablice T3 Izgled sloga u ovoj tablici bio bi kako slijedi: Oznaka tablice Razdoblje izvješća Identifikator Vrsta sloga Vrsta iznosa Korištenje Otplata T3 202203 P00055 01 01 100000,00 T3 202203 P00055 01 02 1000,00 T3 202203 P00055 01 06 150,00 Pretvaranje duga u vl. ulog Oprost duga Otpis, diskont, rabat Završno stanje Indeks tržišne vrijednosti 1000000,00 32,26 Slog prikazuje korištenje glavnice u iznosu od 100.000,00 za instrument P00055, koje se odnosi na izvještajno razdoblje za ožujak
158. godine. U istom su razdoblju za isti instrument plaćene kamate u iznosu od 10.000,00 te troškovi u iznosu od
159. Navedene transakcije rezultirale su završnim stanjem instrumenta za glavnicu u iznosu od 1.000.000,00 i kamate (stanje obračunatih nedospjelih kamata od 32,26). Budući da iznosi za preostale vrste iznosa (kašnjenje glavnice i kamata te zatezne kamate) ne postoje, ta se obilježja ne popunjavaju. 9.
160. Tablica
161. Planovi otplate Ako je u Tablici
162. u obilježju »Način izračuna plana« odabran modalitet 01 – dostava plana, obveznik izvješćivanja obvezan je svaki mjesec dostavljati Tablicu 4., koja sadržava plan otplate koji odgovara stanju (nedospjele) glavnice i pripadajućih kamata za svaki dužnički instrument za koji je odabran ovaj model dostave podataka o planovima. Dostava plana otplate podrazumijeva prikaz dinamike dospijevanja glavnice i kamata za cijelo razdoblje trajanja dužničkog instrumenta. Sve vrijednosti koje se odnose na novčane iznose iskazuju se u valuti koja je u Tablici
163. naznačena kao valuta otplate ili indeksacije. Plan otplate prvi se put dostavlja pri prvom korištenju dužničkog instrumenta, dakle pri formiranju stanja glavnice. Ako je za instrument odabran neki od preostalih modaliteta obilježja »Način izračuna plana« iz T2, obveznik ne dostavlja T4, ali je obvezan u T2 prijaviti promjenu bilo kojeg od elemenata bitnih za izračun plana, npr. vrste kamatne stope, prolongiranje ugovorenog roka otplate i sl. Izvještajni slog Tablice
164. čine sljedeća obilježja:
165. Oznaka tablice Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T
167. Identifikator Identifikator je obilježje koje jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanima u Tablici
168. Instrumenti. U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o stanjima i transakcijama. Oznaka identifikatora ključ je na osnovi kojega se podaci iz tablice planova otplate povezuju s tablicom instrumenata i tablicom stanja i transakcija. Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.
169. Razdoblje dospijeća U ovom se obilježju dostavlja oznaka razdoblja u kojemu dospijeva iznos glavnice ili kamata. Razdoblje se označuje oznakom godine i mjeseca u formatu GGGGMM, npr.
171. Vrsta plana Predstavlja vrstu obveze po pojedinom (ili agregiranom) dužničkom instrumentu za koju se dostavljaju podaci o planu otplate, a unosi se kao dvoznamenkasta numerička oznaka: 01 glavnica 02 kamate.
172. Iznos U ovo se polje unosi iznos dospijeća glavnice ili kamata u određenom razdoblju. Iznos se unosi u zadanom formatu s decimalnim zarezom i dva decimalna mjesta. Primjeri popunjavanja Tablice T4 Izvještajni slogovi Tablice
173. izgledali bi kako slijedi: Oznaka tablice Identifikator Vrsta plana Razdoblje dospijeća Iznos T4 P00055 01 202303 10000,00 T4 P00055 01 202306 10000,00 T4 P00055 01 202309 10000,00 T4 P00055 01 202312 10000,00 T4 P00055 01 202403 10000,00 T4 P00055 01 202406 10000,00 T4 P00055 01 202409 10000,00 T4 P00055 01 202412 10000,00 T4 P00055 02 202303 1500,00 T4 P00055 02 202306 1312,50 T4 P00055 02 202309 1125,00 T4 P00055 02 202312 937,50 T4 P00055 02 202403 750,00 T4 P00055 02 202406 562,50 Slogovi, dakle, prikazuju plan otplate glavnice i kamata za dužnički instrument s identifikatorom P
174. Plan se dostavlja jer je dužnički instrument revolving kreditna linija. U Prilogu
175. ove Upute prikazani su algoritmi kojima će se Hrvatska narodna banka koristiti pri izračunu plana otplate glavnice i kamata za instrumente za koje je obveznik izvješćivanja odabrao jedan od ponuđenih modaliteta izračuna plana. 9.
176. Tablica
177. Nerezidenti Tablica
178. rabi se za dostavljanje podataka o nerezidentu – protustranci pri ugovaranju dužničko-vjerovničkog odnosa. Uz osnovne podatke o državi, sektoru, ulagačkoj povezanosti s nerezidentom i državi konačnoga kontrolnog vlasnika (za ulagački/vlasnički povezane nerezidente), ako je nerezident monetarna financijska institucija s područja EU-a, ova tablica mora sadržavati i dodatnu identifikaciju nerezidenta šifrom nerezidenta. Osim navedenog ova tablica omogućuje utvrđivanje udjela s kojim nerezidentne monetarne financijske institucije sudjeluju u odobravanju sindiciranih kredita putem obilježja »Udio u kreditu«. Popunjavanje ove tablice obvezno je za svaki dužnički instrument pri njegovoj prvoj prijavi kao i pri izmjeni podataka o nerezidentu. Izvještajni slog Tablice
179. čine sljedeća obilježja:
180. Oznaka tablice Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T
182. Vrsta sloga Ovo obilježje popunjava se za svaki slog. U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja: 01 redovan 02 storno.
183. Identifikator Identifikator je obilježje kojim se jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanima u Tablici
184. Instrumenti. U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o nerezidentima. Oznaka identifikatora ključ je na osnovi kojega se podaci iz Tablice
185. povezuju s tablicom instrumenata, tablicom stanja i transakcija i tablicom planova otplate. Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.
186. Razdoblje Ovim se obilježjem definira razdoblje od kojeg se primjenjuju podaci za određenoga kreditora. Podatak se unosi u formatu GGGGMM. Ako se, primjerice, naknadno promijeni struktura kreditora, dostavlja se novi slog, koji sadržava novi podatak o kreditoru i razdoblju od kojega se podatak primjenjuje. Tako će, primjerice, u slučaju da neki kreditor poveća ili smanji svoj udio u kreditu, novi slog sadržavati podatak o razdoblju od kojeg se primjenjuje novi iznos s kojim kreditor sudjeluje u odobrenom kreditu. Istodobno s povećanjem udjela jednoga kreditora mora se prijaviti odgovarajuća promjena odnosno smanjenje udjela drugoga kreditora kako bi suma udjela uvijek bila 100 (%). Ako kreditor prestaje biti sudionik sindiciranoga kredita, dostavlja se slog u kojemu će od razdoblja npr. 200709 iznos udjela ovoga kreditora iznositi 0,
188. Država/MF nerezidenta – šifra Popunjava se automatski odabirom zemlje za obilježje Država nerezidenta / međunarodna institucija.
189. Sektor nerezidenta – šifra Popunjava se automatski odabirom sektora za obilježje Sektor nerezidenta.
190. Šifra nerezidenta Ovo se obilježje za banke, novčane fondove i središnje banke s područja Europske unije popunjava u skladu s »Popisom monetarnih financijskih institucija i ostalih institucija za zemlje EU-a«, koji objavljuje Europska središnja banka. Također, popunjava se i šifra međunarodne institucije u skladu s popisom međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.
191. Ulagački odnos – šifra Popunjava se automatski odabirom vrste ulagačkog odnosa za obilježje Ulagački odnos.
192. Udio nerezidenta U ovo se obilježje unosi udio s kojim nerezident sudjeluje u dužničkom instrumentu. Ovo polje ima definiranu vrijednost 100,00000 % za sve instrumete osim ako je kao vrsta instrumenta označen sindicirani kredit zaduženja. U tom slučaju unosi se udio kojim svaki od kreditora sudjeluje u zaključenom sindiciranom kreditu. Udio se unosi kao postotni iznos s pet decimalnih mjesta. U slučaju sindiciranih kredita potrebno je u T5 Nerezidenti specificirati udio u sindikatu za svaku monetarnu financijsku instituciju (banku) sudionicu sindikata. Na osnovi podataka o udjelima pojedinih monetarnih financijskih institucija podaci stanja, transakcija i planova otplate glavnice i kamata distribuirat će se po geografskim regijama za izvještajne potrebe. Ako je kao vrsta instrumenta označen sindicirani kredit u smjeru zaduženja (identifikator instrumenta započinje s P), obveznik izvješćivanja kao iznos kredita u Tablici
193. navodi ukupno ugovoreni iznos, dok se u Tablici
194. dostavlja podatak o udjelu svake od sudionica sindikata u svoti kredita. Ako se kao sudionici sindiciranoga kredita zaduženja pojavljuju i rezidentne monetarne financijske institucije, njihove je udjele također potrebno identificirati u ovoj tablici na način da se kao država kreditor upisuje dvoslovna oznaka za Hrvatsku HR te da se kao šifra kreditora upisuje HR i matični broj rezidentne monetarne financijske institucije (HR01234567). U slučaju domaće sudionice sindiciranoga kredita, obilježje ulagački odnos popunjava se odabirom modaliteta 05 – ne postoji ulagački odnos, a obilježje sektor popunjava se odabirom modaliteta 99 Rezident.
195. Država konačnoga kontrolnog vlasnika – šifra Popunjava se automatski odabirom zemlje za obilježje Država konačnoga kontrolnog vlasnika.
196. Država nerezidenta / međunarodna institucija Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva geografsku identifikaciju nerezidenata prema državama odnosno identifikaciju određenih međunarodnih institucija u skladu s posebnim popisom. Ovo obilježje popunjava se odabirom iz izbornika prema abecednom popisu država i međunarodnih institucija. Abecedni popis država i međunarodnih institucija i njihovih oznaka vodi se u elektroničkom obliku i objavljuje na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Popis država i zemalja sastavljen je na temelju normi HRN EN ISO 3166-1:2020, a mijenja se na temelju izmjena i dopuna koje objavljuje Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO).
197. Sektor nerezidenta Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu sa standardima sektorizacije propisanima Sustavom nacionalnih računa SNA 2008 i Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010, kao i priručnicima za sastavljanje platne bilance i statistike inozemnog duga. Ovo obilježje popunjava se odabirom iz izbornika prema popisu koji označuje sektor nerezidenta u skladu s definicijama sektora iz ESA 2010: 01 Nefinancijska društva 02 Središnja banka (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za središnje banke koje su u Europskoj uniji) 03 Društva koja primaju depozite osim središnje banke (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za monetarne financijske institucije koje su u Europskoj uniji prema posebnom popisu koji objavljuje ESB, raspoloživom na web-stranici HNB-a u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«). 23 Novčani fondovi (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za monetarne financijske institucije koje su u Europskoj uniji prema posebnom popisu koji objavljuje ESB, a raspoloživom na web-stranici HNB-a u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.) 04 Ostali financijski posrednici, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova 24 Nenovčani investicijski fondovi 05 Financijske pomoćne institucije 06 Osiguravajuća društva 16 Mirovinski fondovi 07 Središnja država 08 Savezna država 09 Lokalna država 10 Fondovi socijalne sigurnosti 11 Kućanstva 12 Neprofitne institucije koje služe stanovništvu 13 Međunarodne institucije (Ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za međunarodnu instituciju prema posebnom popisu međunarodnih institucija iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.) 99 Rezident (samo u slučaju rezidentnih sudionika međunarodnoga sindiciranoga kredita). Izbor modaliteta obilježja, odnosno sektora nerezidenta obavlja se svrstavanjem pojedinog ne