Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Poljski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj

(4), tj. dva puta po dva sata tjedno (2 x 2), a kratka oznaka predmeta je Poljski jezik i kultura. B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Ciljevi učenja predmeta Poljski jezik i kultura usmjereni su na razvijanje širokog spektra vještina, znanja i svijesti kod učenika. Ovi se ciljevi ogledaju kao: • uspješno korištenje poljskog jezika koje podrazumijeva da će učenik biti osposobljen za uspješno korištenje poljskog jezika u svim jezičnim vještinama (pisanje, čitanje, slušanje, govorenje) u različitim komunikacijskim i životnim situacijama koristeći različite medije i svrhe. • učenikova primjena oblika jezične komunikacije prilagođenog danom jezičnom okruženju i pretraživanje različitih izvora informacija te njihovo efikasno korištenje u učenju i komunikaciji. • poticanje izražavanja vlastitih stajališta uz kritičko mišljenje te aktivno i odgovorno sudjelovanje u aktivnostima, kulturnim događajima, priredbama, manifestacijama poljske nacionalne manjine u Hrvatskoj s ciljem doprinosa njenom očuvanju. • razvoj čitalačke pismenosti i kulture čitanja pri čemu se potiče razvoj čitalačke pismenosti raznolikim tekstovima u obliku i sadržaju. • učenikovo prepoznavanje poljske povijesne i kulturne baštine te geografije Poljske kao ključnih elementa vlastitog osobnog i nacionalnog identiteta. • razvoj svijesti o poljskoj nacionalnoj manjini i suvremenom društvu razumijevanjem osnovnih obilježja poljske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i suvremenog poljskog društva, uspoređujući ih s drugim jezicima i kulturama, uz otvorenost, uvažavanje i poštivanje raznolikosti te razvoj svijesti o potrebi za stalnim i cjeloživotnim učenjem. C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULA Predmet Poljski jezik i kultura podijeljen je u tri organizacijske domene: A Poljski jezik – recepcija B Poljski jezik – produkcija C Znanje o Poljskoj. Uvod u strukturu organizacijskih domena predmeta Poljski jezik i kultura naglašava međusobnu povezanost područja. Domene Poljski jezik – recepcija i Poljski jezik – produkcija čvrsto su povezane obuhvaćajući jezik i kulturu. Bez sposobnosti razumijevanja ne može biti stvaranja. Te domene uz treću domenu – Znanje o Poljskoj, koja je usmjerena na geografiju i povijest Poljske, tvore cjelovit pristup. Ova struktura doprinosi razvoju jezičnih vještina i komunikacijske pismenosti. Jezik se smatra ključnim alatom za razmjenu informacija, ideja, stavova i vrijednosti. Učenici se potiču na razvijanje pozitivnog odnosa prema jeziku kao kulturnom dobru. To zahtijeva poznavanje vlastite kulture i sposobnost gledanja iz perspektive drugih. Učitelji/nastavnici imaju slobodu odabira tema i podtema sukladno uvjetima nastave i interesima učenika. Preporučuje se literatura prilagođena dobi učenika kako bi se omogućila fleksibilnost programa. Također se ističe važnost uporabe tematskih krugova i literature za razvoj jezika i upoznavanje s poljskom kulturnom baštinom. Usvajanjem triju domena razvijaju se i druge kompetencije potrebne u raznim predmetima i međupredmetnim temama. Poučavanje je usmjereno na otvaranje učenika prema različitostima, međukulturalnom razumijevanju te poštovanju vlastitog jezika i kulture. Učitelji/nastavnici bi trebali koristiti različite metode i strategije kako bi osigurali učinkovitu nastavu. Učenjem vlastitog jezika i kulture učenici razvijaju poštovanje prema vlastitom narodu i jeziku, ali i prema drugim narodima. Fleksibilnost u odnosu na zastupljenost domena omogućava prilagodbu prema interesima učenika i specifičnostima kurikula. POLJSKI JEZIK – RECEPCIJA Domena Poljski jezik – recepcija obuhvaća važne aspekte poljskog jezika i kulture putem slušanja i čitanja. Njen fokus leži na razvijanju lingvističkih i sociolingvističkih kompetencija te stvaralaštva i kulture u najširem smislu. Učenici se potiču da usvoje gramatičke, pragmatičke, pravopisne i fonetske spoznaje kako bi bolje razumjeli tekstove nakon slušanja i čitanja. Osim toga, čitanjem i slušanjem književnih djela učenici stječu uvid u bogato poljsko književno nasljeđe, što ih upoznaje sa standardnim jezikom. Aktivnosti slušanja i čitanja potiču učenike na proširivanje rječnika, razvijanje kritičkog mišljenja te poticanje mašte i kreativnosti. Ujedno omogućuju upoznavanje s književnim i neknjiževnim uporabnim vrstama, što dodatno obogaćuje njihovo razumijevanje tekstova različitih sadržaja i svrha. Osim što se potiče navika čitanja i slušanja, aktivnosti ohrabruju maštovitost, radoznalost, kritičko mišljenje te razvoj vještina rješavanja problema i donošenja odluka. Učenici se osnažuju za razumijevanje ideja koje se prenose različitim medijskim formatima te se potiče korištenje medija radi provjere i stjecanja novih informacija. Uz ove aktivnosti učenici također imaju priliku upoznati stvaralaštvo Poljaka, poljsku tradiciju te široko shvaćenu poljsku kulturu koja obuhvaća kazalište, film, radio, tisak, stripove, kao i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija na poljskom jeziku. POLJSKI JEZIK – PRODUKCIJA Domena Poljski jezik – produkcija fokusira se na razvoj produktivnih vještina u poljskom jeziku i kulturi, posebno u govoru i pismu. Učenici ovdje razvijaju kompetencije u gramatici, pragmatici, pravopisu i fonetici kako bi efektivno komunicirali u govoru i pismu. Osim toga, ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene razvijaju se lingvističke i sociolingvističke kompetencije te stvaralaštvo i kultura u najširem smislu. Učenici stječu sposobnosti stvaranja neknjiževnih i književnih tekstova te sadržajno različitih kulturnih dobara izražavajući svoje mišljenje, razmjenjujući ideje, iskustva i interpretirajući značenja govorenjem i pisanjem. Oni pravilno usmeno i pismeno reagiraju na dobivene informacije i tekstove s kojima se susreću te razvijaju socijalizacijske sposobnosti putem razmjene mišljenja, ideja i osjećaja u različitim komunikacijskim situacijama. Učenici također razvijaju sposobnost tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura primjenjujući stečena znanja i vještine u svakodnevnom životu s drugim govornicima poljskog jezika. Osim jezika, upoznaju i poljske običaje uz pomoć različitih tjelesnih aktivnosti, poput plesa, te sudjeluju u poljskoj kulturi putem stvaranja, kao što su priprema priredbi i slično. ZNANJE O POLJSKOJ Domena Znanje o Poljskoj unutar kurikula obuhvaća povijest, geografiju i kulturu Poljske. Učenici se ovom domenom upoznaju s uzrocima i posljedicama događaja, pojava i procesa povezanih s poviješću Poljske. Također, stječu razumijevanje utjecaja prošlosti na sadašnjost te sadašnjosti na budućnost. Oni su u stanju objektivno sagledati interakciju čovjeka i zajednice s prostorom na temelju prošlih i sadašnjih iskustava. Istraživanje poljske povijesti, geografskih obilježja te bogate folklorne i tradicijske baštine Republike Poljske putem različitih izvora potiče kod učenika razvoj kritičkog mišljenja, razumijevanje ljudskog djelovanja te snalaženje u vremenu i prostoru. Proučavanje poljskog folklora i tradicijskih običaja dodatno obogaćuje razumijevanje kulturne raznolikosti i doprinosi očuvanju baštine povezujući učenike s vrijednostima prošlih generacija. Stečena znanja i vještine primjenjuju se u svakodnevnom životu pomažući pri rješavanju problema i potičući aktivno sudjelovanje u oblikovanju vlastite budućnosti. Učenici su osposobljeni za međuljudsku i međukulturalnu suradnju, kao i njegovanje socijalnih vrijednosti. Osim toga, ovom domenom učenici razvijaju svijest o pripadnosti i vlastitoj aktivnoj ulozi kao odgovorni građani u društvu, kako u lokalnoj, tako i u široj zajednici. Posebno se ističe važnost osvještavanja uloge poljske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Predmetna područja, tj. domene kurikula Poljski jezik – recepcija, Poljski jezik – produkcija i Znanje o Poljskoj sastavnice su predmeta Poljski jezik i kultura i zajedno tvore nedjeljivu cjelinu te je naglašena integriranost područja. Svakom području pridruženi su odgojno-obrazovni ishodi, a ti se ishodi postupno nadograđuju tijekom viših razreda omogućujući kumulativno usvajanje znanja. Ovi ishodi jasni su i precizni postavljajući očekivanja od učenika unutar predmeta. Definiraju što bi učenici trebali znati ili mogli učiniti kao rezultat obrazovnog procesa. Ishodi su koncipirani tako da se mogu ostvariti u različitim okruženjima i mogu se prilagoditi specifičnostima i interesima učenika. Ovi ishodi obuhvaćaju formulaciju, razradu i razine usvojenosti ishoda za razinu »dobar«, što omogućuje procjenu razumijevanja i usvojenosti znanja na kraju razreda. Preporučena književna djela i tematski krugovi dio su ishoda, no učitelj/nastavnik ima autonomiju odabira konkretnih aktivnosti, materijala i metoda poučavanja. Tekstovi korišteni za ostvarivanje ishoda variraju u dužini i složenosti obuhvaćajući sve jezične vještine. Složenost tekstova prilagođena je godini učenja, a procjenu složenosti vrši učitelj/nastavnik. Spiralni koncept kurikula omogućava ponavljanje i produbljivanje sadržaja, prilagođavajući se različitim sposobnostima i predznanju učenika. RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA ZA OSNOVNU ŠKOLU

1. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.1.
2. Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje. – povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim kartama ili predmetima – povezuje jednostavne usmene zadatke s radnjama – odgovara na postavljena pitanja (da/ne) – imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima – razlikuje većinu glasova važnih za poljski jezik – češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne poticaje PJK OŠ A.1.
3. Učenik glasno čita vrlo kratke, jednostavne i poznate riječi, izraze i rečenice. – razlikuje većinu slova i odgovarajućih im glasova – dijeli riječi na slogove – čita naglas pravilo naglašavajući riječi – u tekstu nalazi potrebne informacije – koristi rječnike i enciklopedije – uz povremenu pomoć učitelja čita kratke riječi te kratke i jednostavne izraze i rečenice PJK OŠ A.1.
4. Učenik s razumijevanjem sluša/čita vrlo kratke i jednostavne književne tekstove primjerene svojoj dobi. – sažima sadržaj teksta – odgovara na pitanja povezana s tekstom – nekoliko puta čita tekst radi boljeg razumijevanja i izvršava jednostavne i/ili složene zadatke povezane s tekstom – uz povremenu pomoć učitelja s razumijevanjem sluša/čita jako kratki tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja povezana s tekstom, govori o vlastitom iskustvu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: bajka, dječja pjesma, brojalica, slikovnica, kratki dijalozi. Medijski sadržaji: animirani filmovi, pjesme, kratki videozapisi s vizualnom podrškom. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
5. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire kratke, jednostavne i učeniku bliske tekstove primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o njihovim iskustvima, interesima i sposobnostima. Razumijevanje se razvija slušanjem i čitanjem uz snažnu potporu slike, pokreta, glasa, ritma i konkretne situacije. Učitelj organizira aktivnosti koje se temelje na prepoznavanju i razumijevanju riječi, kratkih izraza i jednostavnih poruka, pri čemu se novi sadržaji uvode postupno i oslanjaju na poznato. Učenik se potiče na aktivno slušanje, opažanje i povezivanje jezičnih sadržaja s vizualnim i iskustvenim poticajima. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.1.
6. Učenik ponavlja riječi, izraze i jako kratke rečenice. – ponavlja izgovorene riječi, izraze i kratke rečenice – koristi izraze pristojnog ponašanja primjerene situaciji – na uglavnom razumljiv način izgovara riječi i izraze koje je naučio – uz povremenu pomoć učitelja ponavlja riječi, izraze i jako kratke rečenice PJK OŠ B.1.
7. Učenik preslikava/prepisuje pisana slova poljske abecede, slogove, kratke riječi, kratke izraze i kratke rečenice na poljskom jeziku. – prema danom mu primjeru grafički točno preslikava i prepisuje sva mala i velika pisana slova poljske abecede, slogove, kratke riječi, kratke izraze i kratke rečenice te prepisuje kratke tekstove na poljskom jeziku – prema sjećanju zapisuje pojedinačne jednostavne riječi i/ili kratke, jednostavne rečenice koje su mu poznate od ranije – uočava razliku između slova i glasa – uz povremenu pomoć učitelja i duže vrijeme na raspolaganju točno i čitljivo preslikava/prepisuje mala i velika slova poljske abecede, slogove, kratke riječi, kratke izraze, kratke rečenice i kratke tekstove na poljskom jeziku te uočava razliku između slova i glasa PJK OŠ B.1.
8. Učenik sudjeluje u jako kratkom razgovoru, koji se sastoji od nekoliko riječi. – aktivno sudjeluje u jako jednostavnom i kratkom razgovoru: pozdravlja, predstavlja se, zadaje jednostavna pitanja, odgovara na njih itd. – sastavlja i izgovara jednostavne i kratke rečenice koje je izvježbao – riječima izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon poslušanog književnog teksta/medijskog sadržaja ili nakon pogledanog medijskog sadržaja – na temelju književnog teksta/medijskog sadržaja osvrće se na stečeno znanje i vlastito iskustvo, uspoređuje postupke glavnih likova s vlastitim postupcima – govori što mu se sviđa, a što ne u tekstualnom/medijskom sadržaju – uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u jako kratkom i jednostavnom razgovoru PJK OŠ B.1.
9. Učenik govori ili piše kratak tekst (kreativno se izražava) sukladno vlastitim interesima i/ili sposobnostima. – služi se poljskim standardnim jezikom i izabranim poljskim lokalnim/regionalnim jezikom u govoru i pismu – govorom, mimikom i gestama prezentira tekstove i priprema se za nastupe na poljskome standardnom jeziku – uz pomoć likovne umjetnosti i pokreta demonstrira vještine koje je usvojio – sukladno vlastitim interesima i/ili mogućnostima – izrađuje vlastiti, specifičan rječnik u koji unosi riječi na standardnome poljskom i standardnome hrvatskom jeziku, ali i na izabranome poljskome lokalnom/regionalnom jeziku – uspoređuje svoj leksik s leksikom drugih učenika s ciljem obogaćivanja vlastitog leksika – predstavlja svoje interese i/ili sposobnosti i sukladno tome odlučuje se na sudjelovanje u dramatiziranju tekstova i izvedbi kratkih kazališnih djela, ilustrira tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova i aktivnosti: ponavljanje riječi i fraza, imenovanje, kratki odgovori, jednostavni dijalozi. Medijski sadržaji: pjesme s pokretom, interaktivne igre, digitalni alati za govor. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
10. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poučavanje se temelji na govornoj komunikaciji, igri, pjesmi, dramatizaciji i pokretu. Učitelj organizira aktivnosti u kojima učenik ponavlja riječi i kratke izraze, imenuje predmete i osobe te sudjeluje u jednostavnim govornim situacijama. Gramatičke i leksičke strukture biraju se primjereno dobi učenika, a vještina pisanja razvija se prepisivanjem i zapisivanjem poznatih riječi i vrlo kratkih rečenica. Učeniku se omogućuje stvaralačko izražavanje govorom, mimikom, crtežom i pokretom. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.1.
11. Prepoznaje poljske nacionalne simbole. – imenuje nacionalne simbole – prepoznaje nacionalnu himnu – razlikuje poljske nacionalne boje – zanima se za poljske nacionalne simbole i prepoznaje ih – crta i boji izabrane simbole PJK OŠ C.1.
12. Zna legende povezane s nastankom poljske države. – radi sažetak legende koju je saznao – prepoznaje i crta likove iz legendi – zadaje pitanja povezana s legendama koje je saznao – zainteresiran je za početke poljske povijesti – uz pomoć učitelja vlastitim riječima priča legende koje je saznao PJK OŠ C.1.
13. Zna tradiciju i običaje svoje obitelji. – priča o sebi i svojoj obitelji – priča o najvažnijim blagdanima i praznicima te poljskoj tradiciji povezanoj s blagdanima i praznicima (Božićem, Uskrsom i nacionalnim praznicima) – uspoređuje poljske blagdane i praznike s onima u Hrvatskoj – objašnjava svoju vrijednost i iznimnost u društvu, prepoznaje razlike i vrijednosti društva u kojem se nalazi Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: osnovni simboli, običaji, obitelj, svakodnevni život. Medijski sadržaji: ilustracije, kratki edukativni videozapisi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
14. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaji se odabiru u skladu s dobi učenika i odnose se na osnovne elemente poljskog identiteta, kulture i tradicije. Učitelj učenicima približava poljske nacionalne simbole, blagdane, obiteljske običaje i jednostavne elemente svakodnevnoga života koristeći slikovne, glazbene i doživljajne poticaje. Aktivnosti se povezuju s iskustvom učenika, lokalnom zajednicom i manjinskim okruženjem. Učenike se potiče na razvijanje osjećaja pripadnosti i pozitivnog odnosa prema jeziku i kulturi.
15. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.2.
16. Učenik verbalno i neverbalno reagira na slušne i vizualne poticaje koristeći se proširenim leksikom. – povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim kartama ili predmetima – izvršava jednostavne zadatke: povezuje usmene upute sa svojim djelovanjem – odgovara na zadana pitanja – imenuje predmete i osobe u razredu/okolici ili na vizualnim predlošcima – češće reagira neverbalno nego verbalno, uz povremenu pomoć učitelja reagira na slušne i vizualne podražaje PJK OŠ A.2.
17. Učenik s razumijevanjem sluša/čita jako kratke književne tekstove, primjerene svojoj dobi. – odgovara na pitanja povezana s tekstom – nekoliko puta čita tekst radi boljeg razumijevanja – navodi glavne i sporedne likove – izvršava jednostavne zadatke (poduprte ilustracijama, gestama i rekvizitima) povezane s obrađivanim književnim tekstom i drugim tekstom iz područja kulture – uz povremenu pomoć učitelja s razumijevanjem sluša ili čita tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja povezana s tekstom, govori o vlastitom iskustvu PJK OŠ A.2.
18. Učenik čita naglas jako kratke i dobro poznate rečenice. – pravilno izgovara jako kratke i dobro poznate napisane rečenice – uz povremenu pomoć učitelja čita jednostavne i poznate rečenice PJK OŠ A.2.
19. Učenik koristi slikovne rječnike i enciklopedije. – koristi slikovne rječnike i enciklopedije kako bi bolje upamtio informacije koje je dobio i redoslijed slova poljske abecede kao pripremu vlastitih malih rječnika – uz povremenu pomoć učitelja koristi slikovne rječnike i enciklopedije Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kratke priče, dječje pjesme, jednostavni opisi, dijalozi. Medijski sadržaji: animirani filmovi, dječje emisije, audio zapisi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
20. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire kratke i sadržajno jasne tekstove koji učeniku omogućuju razumijevanje jednostavnih poruka, pitanja i opisa. Aktivnosti slušanja i čitanja temelje se na povezivanju riječi, slika, predmeta i poznatih situacija iz svakodnevnoga života. Novi sadržaji uvode se postupno i oslanjaju na prethodno usvojeni vokabular. Učitelj razvija navike pažljivoga slušanja i razumijevanja osnovnih informacija. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.2.
21. Učenik ponavlja riječi i kratke rečenice. – uglavnom pravilno ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice – uz povremenu pomoć učitelja ponavlja izgovorene riječi i kratke rečenice PJK OŠ B.2.
22. Učenik sudjeluje u jako kratkom razgovoru. – sudjeluje u jednostavnom i kratkom razgovoru koristeći temeljne forme: pozdrave, predstavljanje sebe, predstavljanje drugih itd. – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – sastavlja i izgovara jednostavne i kratke rečenice koje je izvježbao – uz povremenu pomoć učitelja koristi temeljne komunikacijske obrasce/forme PJK OŠ B.2.
23. Učenik prepisuje riječi i kratke rečenice. – preslikava/prepisuje riječi i rečenice – povezuje napisani oblik riječi s odgovarajućom slikom – uz povremenu pomoć učitelja i duže vrijeme na raspolaganju, ispravno i pažljivo prepisuje riječi i kratke rečenice PJK OŠ B.2.
24. Učenik se kreativno izražava u skladu s vlastitim interesima i/ili sposobnostima primjereno svojoj dobi i obrađenom materijalu. – služi se standardnim poljskim jezikom i izabranim lokalnim/regionalnim poljskim jezikom – govorom, mimikom i gestama prezentira tekstove i priprema se za nastupe na standardnome poljskom jeziku – sukladno vlastitim interesima i/ili mogućnostima demonstrira usvojene vještine putem likovne umjetnosti i pokreta – u govoru i pismu služi se usvojenim jezičnim vještinama aktivno koristeći rječnik koji odgovara njegovoj dobi – širi vlastiti, specifičan rječnik, u koji uvodi riječi na standardnome poljskom i standardnome hrvatskom jeziku, ali i na izabranome poljskom lokalnom/regionalnom jeziku – uspoređuje svoj leksik s leksikom drugih učenika s ciljem obogaćivanja vlastitog leksika – predstavlja svoje interese i/ili sposobnosti i prema tome se odlučuje sudjelovati u dramatiziranju teksta i izvedbi kratkih kazališnih djela, ilustrira tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kratke rečenice, opisi, odgovori na pitanja, jednostavni dijalozi. Medijski sadržaji: digitalne igre, interaktivni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
25. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj organizira različite govorne i pisane aktivnosti u kojima učenik odgovara na jednostavna pitanja, sudjeluje u kratkom razgovoru i zapisuje poznate riječi i kraće rečenice. Poučavanje se temelji na govornoj komunikaciji, uz uporabu igre, pjesme, pokreta i vizualnih poticaja. Gramatičke strukture i leksički sadržaji biraju se u skladu s razvojnom dobi učenika. Učenika se potiče na samostalnije izražavanje i na korištenje jezika u jednostavnim komunikacijskim situacijama. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.2.
26. Zna geografski položaj Poljske, nekadašnje i današnju poljsku prijestolnicu. – imenuje nekadašnje i današnju poljsku prijestolnicu – imenuje najvažnije poljske gradove i rijeke – zainteresiran je za početke poljske države – uz pomoć učitelja uključuje se u aktivnosti na nastavnom satu PJK OŠ C.2.
27. Zna izabrane likove iz poljskih legendi i poljske povijesti. Zna tradicionalne poljske igre i narodne pjesme. – identificira najvažnije osobe povezane s počecima poljske države – nabraja najpoznatije osobe iz poljske povijesti – prepoznaje tradicionalne poljske igre – zainteresiran je za poljsku povijest i kulturu – imenuje osobe koje su mu posebno zanimljive – pjeva i pleše uz narodnu glazbu Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: škola, svakodnevni život, osnovna geografska obilježja i običaji. Medijski sadržaji: fotografije, karte, kratki dokumentarni sadržaji za djecu. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
28. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj uvodi sadržaje povezane s osnovnim obilježjima Poljske, kao što su gradovi, rijeke, legende, tradicijske igre i pjesme. Učenici upoznaju elemente poljske kulture uz aktivnosti primjerene dobi, poput pjevanja, crtanja, slušanja i razgovora. Sadržaji se povezuju s iskustvima učenika i njihovim obiteljskim podrijetlom. Učenika se potiče na zanimanje za poljsku kulturu i baštinu.
29. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.3.
30. Učenik sluša s razumijevanjem. – razlikuje glasove suvremenoga poljskog jezika – prema uputama izvršava složene zadatke – izvršava jednostavne i složene zadatke koji se odnose na složene tekstove u obliku monologa i dijaloga – sažima književne tekstove (posebice napisane suvremenim poljskim jezikom) i druge tekstove iz područja kulture (obogaćene ilustracijama, gestama i rekvizitima) – kronološki ispravno slaže događaje iz poslušanog teksta – izvršava jednostavne i složene zadatke koji se odnose na jednostavne tekstove u obliku monologa i dijaloga, na jednostavne književne tekstove obogaćene slikama, gestama i rekvizitima te na druge tekstove iz područja kulture ako dobije dodatna objašnjenja PJK OŠ A.3.
31. Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst. – čita naglas, pravilno naglašava riječi – ispravno i jasno naglas čita kratak i jednostavan tekst (čak i nepoznati), tiskan i ranije pročitan – izvršava jednostavne i složene zadatke koji se odnose na kratke neknjiževne i književne tekstove te druge tekstove iz područja kulture – u tekstu označava izabrane dijelove koje je odredio/zadao učitelj, određuje mjesto i vrijeme radnje, navodi glavne junake – svojim riječima objašnjava doslovno i preneseno značenje riječi u tekstu, izabrane frazeološke veze i poslovice – koristi rječnike i enciklopedije kako bi bolje upamtio informacije koje je dobio i redoslijed slova poljske abecede te za dopunu vlastitih malih rječnika, kao i za proširenje vlastitog znanja – čita jednostavne i kratke primijenjene tekstove, književne tekstove i druge tekstove iz područja kulture obogaćene slikovnim materijalom Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: jednostavne priče, pjesme, kraći književni i neknjiževni tekstovi. Medijski sadržaji: edukativni videozapisi, animirani i digitalni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
32. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire kraće književne i neknjiževne tekstove koji omogućuju razvoj razumijevanja jednostavnih i strukturiranih poruka. Aktivnosti slušanja i čitanja usmjerene su na izdvajanje osnovnih informacija, povezivanje događaja i razumijevanje sadržaja u kontekstu. Učitelj učenike uvodi u samostalnije korištenje rječnika, enciklopedija i drugih izvora. Novi sadržaji nadovezuju se na prethodno usvojena znanja i prilagođeni su iskustvu učenika. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.3.
33. Učenik se izražava kratkim tekstovima jednostavne strukture uzimajući u obzir uvodni, središnji i završni dio govornog teksta i koristeći izraze pristojnog ponašanja. – ispravno izgovara riječi i izraze – uspješno se sporazumijeva u svakodnevnim situacijama koristeći odgovarajuće oblike komunikacije, izražava se tečno u usustavljenom obliku – sudjeluje u razgovoru i jednostavnoj raspravi, na jednostavan način predstavlja i obrazlaže svoje mišljenje – oblikuje tekst od nekoliko rečenica, govori o vlastitim iskustvima, opisuje osobe, predmete, mjesta i događaje – sastavlja pozivnice i čestitke – na jednostavan način pripovijeda o radnji književnog djela te opisuje likove i odnose među njima, kao i svijet predstavljen u tekstovima iz područja kulture – opisuje, karakterizira i komentira književni lik – koristi izraze pristojnog ponašanja primjerene situaciji – sporazumijeva se u jednostavnim komunikacijskim situacijama koristeći temeljne izraze pristojnog ponašanja PJK OŠ B.3.
34. Učenik recitira dječje pjesmice i druge kratke i jednostavne tekstove. – recitira pjesme i kratke prozne ulomke, koristeći stanke i intonaciju – napamet recitira dječje pjesmice i druge kratke i jednostavne tekstove PJK OŠ B.3.
35. Učenik piše tekstove jednostavne strukture na određenu ili slobodnu temu i primjenjuje pravopisne norme sukladno razini svog jezičnog razvoja. – prepisuje kratki tekst – zapisuje upamćene i poslušane jednostavne i kratke tekstove (nekoliko riječi, pojedinačne rečenice) – uz pomoć učitelja piše kratki tekst (opis, privatno pismo: upisuje adresu pošiljatelja i primatelja, sastavlja čestitku, pozivnicu, oglas, bilješku) – stvara kratki tekst (priču) koji je vezan za temu obrađenu na nastavi – prema danom uzoru piše jednostavne tekstove o temama koje su mu poznate (npr. povezane s njegovim interesima) – koristi temeljne izraze pristojnog ponašanja primjerene situaciji – prepoznaje i uglavnom pravilno primjenjuje pravopisna i interpunkcijska pravila – uz pomoć učitelja piše kratki tekst koji se sastoji od jednostavnih rečenica (opis, pozdrav, čestitka) PJK OŠ B.3.
36. Učenik se kreativno izražava sukladno vlastitim interesima i/ili sposobnostima primjereno svojoj dobi i obrađenom materijalu. – služi se poljskim standardnim jezikom i izabranim poljskim lokalnim/regionalnim jezikom – govorom, mimikom i gestama prezentira tekstove i priprema se za nastupe na poljskome standardnom jeziku – demonstrira usvojene vještine uz pomoć likovne umjetnosti i pokreta sukladno vlastitim interesima i/ili mogućnostima – širi vlastiti, specifičan rječnik u koji uvodi riječi na standardnome poljskom i standardnome hrvatskom jeziku, ali i na izabranome poljskom lokalnom/regionalnom jeziku – uspoređuje svoj leksik s leksikom drugih učenika s ciljem obogaćivanja vlastitog leksika – predstavlja svoje interese i/ili sposobnosti i prema tome odlučuje sudjelovati u dramatiziranju teksta i izvedbi kratkih kazališnih djela, ilustrira tekst i/ili crta strip na temelju pročitanog teksta, piše kratke autorske tekstove na poljskom jeziku Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kratki pisani i usmeni tekstovi, opisi, jednostavne poruke. Medijski sadržaji: digitalni alati za pisanje i govor, vođene aktivnosti. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
37. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj organizira aktivnosti govorenja i pisanja u kojima učenik oblikuje kratke tekstove jednostavne strukture, opisuje, pripovijeda i recitira. Učenik se potiče na izražavanje vlastitih misli, osjećaja i doživljaja te na postupno usvajanje pravopisnih i jezičnih zakonitosti. Aktivnosti se ostvaruju individualno i u paru ili skupini, uz prihvaćanje učenikovih sposobnosti i interesa. Kreativno izražavanje razvija se govorom, pisanjem, likovnim radom, pokretom i dramatizacijom. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.3.
38. Opisuje poljski krajolik i njegovu raznolikost povezanu s promjenom godišnjih doba. – opisuje poljski krajolik – opisuje običaje povezane s različitim godišnjim dobima – prepoznaje i opisuje raznolike poljske krajolike: baltički, nizinski, planinski itd. – zainteresiran je za raznolikost krajolika – rado crta krajolike pojedinih dijelova Poljske – uz pomoć učitelja razlikuje i opisuje krajolike ovisno o godišnjem dobu PJK OŠ C.3.
39. Na karti pokazuje regiju iz koje potječe njegova obitelj. – pokazuje na karti i imenuje regiju iz koje potječe – opisuje krajolik te regije i imenuje njezine najvažnije građevine – uočava raznolikost krajolika i mjesta svog podrijetla – opisuje mjesto podrijetla svojih predaka PJK OŠ C.3.
40. Uočava raznolikost osoba i njihovog podrijetla poštujući njihovu različitosti. – u vrijeme obilježavanja blagdana prezentira svoje običaje – izrađuje tradicionalne ukrase povezane s obilježavanim blagdanom: papirnate lance, medenjake, ukrasne palme i pisanice – sudjeluje u predstavi povodom blagdana – izrađuje likovna djela tematski povezana s blagdanima koji se obilježavaju – uočava raznolikost običaja – identificira se s razredom i dio je kolektiva prilikom pripreme predstave Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: priroda, kultura, tradicija, osnovni povijesni i kulturni elementi. Medijski sadržaji: edukativni videozapisi, ilustracije, dječji dokumentarni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
41. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj uvodi sadržaje povezane s krajolikom Poljske, regijama podrijetla, običajima i kulturnom raznolikošću. Učenici upoznaju prirodna i kulturna obilježja Poljske te ih povezuju s vlastitim podrijetlom i iskustvom. Aktivnosti uključuju prikazivanje, uspoređivanje, opisivanje i sudjelovanje u obilježavanju blagdana i tradicijskih sadržaja. Učitelj potiče učenike na poštovanje različitosti i razvijanje svijesti o pripadnosti zajednici. PREPORUČENI TEMATSKI KRUGOVI OD
42. DO
43. RAZREDA: 1) Moji bližnji i ja – osnovne informacije o meni (ime, prezime, dob, mjesto stanovanja) – izgled – vještine i interesi – osjećaji, želje, svijet mašte – najbliža obitelj – prijatelji, kolege; 2) Dom i okolica: – dom (sobe, namještaj) – igračke – dvorište, igralište – zanimljiva mjesta; 3) Svakodnevni život: – kalendar (mjeseci, dani u tjednu, sati, doba dana) – temeljne aktivnosti svakodnevice – moj razred i školske obveze – igre, zabava, krugovi interesa – hrana (prehrambeni proizvodi, obroci i jela) – kupnja, prodaja, brojke i brojevi – usluge (npr. knjižnica) – odjeća (dijelovi garderobe); 4) Zdravlje i sport: – najvažniji dijelovi tijela – čistoća i urednost – zdravlje – sportske vještine; 5) Putovanje i turizam: – praznici – turističke zanimljivosti – lokalni promet; 6) Priroda: – vrijeme, godišnja doba – biljke i životinje – ekologija i zaštita prirode; 7) Tehnika i mediji: – kućni tehnički uređaji – televizija, radio, siguran internet; 8) Znanje o Poljskoj: – nacionalni simboli – poznati Poljaci – blagdani i običaji – poljski tragovi u mjestu stanovanja; 9) Jezik znanosti: – osnovni termini iz područja znanosti o jeziku (I. Samoglasnici, suglasnici, glas, slovo, abeceda, dvotočka, točka, uskličnik, upitnik, imenica, glagol, II. Pridjev, zarez, pošiljatelj, primatelj, plan događaja, pozivnica, čestitke, III. Prilog, broj, pozdravi, pismo, sažetak, poziv) – osnovni termini iz područja znanosti o književnosti (I. Legenda, II. Basna, pjesma, rima, ritam) 10) Predaja, bajka, strofa, stih – osnovni povijesni i geografski termini PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KULTURE ZA 1.,
44. i
45. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE: Osnovna lektira: Władysław Bełza, Katechizm polskiego dziecka; Jan Brzechwa, Wiersze dla dzieci (izbor); Julian Tuwim, Wiersze dla dzieci (izbor); Józef Wybicki, Mazurek Dąbrowskiego (dvije prve strofe); Kornel Makuszyński, Marian Walentynowicz, Przygody Koziołka Matołka. Legende: O Lechu, Czechu i Rusie; O Piaście Kołodzieju; O smoku wawelskim; O Warsie i Sawie; O hejnale krakowskim. Pjesme: Krakowiaczek jeden (Zygmunt Gloger); Mam chusteczkę haftowaną; Płynie Wisła, płynie (riječi Edmund Wasilewski, glazba Kazimierz Hofman); Stary niedźwiedź; Wlazł kotek na płotek (Oskar Kolberg, glazba Stanisław Moniuszko); Zasiali górale... Dopunska lektira (dva naslova u svakoj školskoj godini, u dijelovima ili u cijelosti za samostalno ili zajedničko čitanje/slušanje): Justyna Bednarek, Niesamowite przygody dziesięciu skarpetek (czterech prawych i sześciu lewych); Waldemar Cichoń, Cukierku, ty łobuzie!; Agnieszka Frączek, Rany Julek! O tym, jak Julian Tuwim został poetą; Dorota Gellner, Wścibscy; Julita Grodek, Mania, dziewczyna inna niż wszystkie. Opowieść o Marii Skłodowskiej-Curie; Tom Justyniarski, Psie troski, czyli o wielkiej przyjaźni na cztery łapy i dwa serca; Grzegorz Kasdepke, Detektyw Pozytywka; Piotr Kordyasz, Lolek. Opowiadania o dzieciństwie Karola Wojtyły (fragmenti); Barbara Kosmowska, Dziewczynka z parku; Zofia Kossak-Szczucka, Kłopoty Kacperka góreckiego skrzata; Maria Krüger, Karolcia; Joanna Papuzińska, Asiunia; Danuta Parlak, Kapelusz Pani Wrony; Roman Pisarski, O psie, który jeździł koleją; Janina Porazińska, Pamiętnik Czarnego Noska; Maria Terlikowska, Drzewo do samego nieba; Barbara Tylicka, O krakowskich psach i kleparskich kotach. Polskie miasta w baśni i legendzie; Danuta Wawiłow, Najpiękniejsze wiersze; Łukasz Wierzbicki, Afryka Kazika, Dziadek i niedźwiadek; Izabrani poljski stripovi, npr.: Henryk Jerzy Chmielewski, Tytus, Romek i A᾽Tomek (po izboru); Janusz Christa, Kajko i Kokosz (po izboru). Časopisi, internetske stranice, televizijski i radijski programi (ovisno o mogućnostima), filmovi, popularne dječje pjesme.
46. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.4.
47. Učenik sluša/čita s razumijevanjem: s razumijevanjem reproducira niz jednostavnih rečenica i kratkih tekstova. – nakon slušanja/čitanja/gledanja književnih djela (tj. dijaloga, poziva, pisama, memoara) i drugih tekstova iz kulture (npr. himni, priča, pisama, memoara), prenošenih audiovizualnim sredstvima, sažima konkretne i jednostavne tekstove, navodi temu ili problem, u tekstu prepoznaje napisanog pošiljatelja i primatelja, vlastitim riječima odgovara na pitanja te zadaje pitanje o tekstu – povezuje ključne informacije sa svojim iskustvom i stečenim znanjem – u izjavi pronalazi potrebne informacije, među ostalim one koje su izražene izravno i neizravno te pokazuje i označava odgovarajuće dijelove teksta – uz povremenu pomoć učitelja izvršava kratke i jednostavne zadatke i slijedi upute te prepoznaje izjave u obliku monologa i dijaloga (izjave u raspravama, primjerice prenošene audiovizualnim sredstvima) PJK OŠ A.4.
48. Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst i razlikuje književne vrste prema njihovom obliku i sadržaju. – u svrhu ispravnog razumijevanja teksta, ispravnog naglašavanja riječi, pravilnog rečeničnog naglaska te zadržavanja intonacije rečenice nekoliko puta naglas čita kratki tekst (primjerice tekst s podjelom na uloge) – vlastitim riječima definira temu i problematiku kratkog i jednostavnog teksta – uz pomoć učitelja razlikuje i navodi elemente predstavljenog svijeta, izdvaja pjesničke slike u lirici – uz neznatnu pomoć učitelja sažima književni tekst – uz povremenu pomoć učitelja prepoznaje elemente koji izjavi daju ritam: stih, rimu, strofu i refren – uz pomoć učitelja vlastitim riječima objašnjava i opisuje književnu terminologiju s kojom se upoznao – pri sažimanju književnih tekstova koristi elemente znanja o autoru, kulturi i svijetu koji ga okružuje – predstavlja vlastito razumijevanje kulturnih tekstova i objašnjava ga – uz tuđu pomoć koristi rječnike za djecu (jednojezične i dvojezične) te druge izvore informacija za djecu i mladež (npr. internetske izvore), skuplja informacije i vrši selekciju informacija prema određenim kriterijima – uz pomoć učitelja pravilno čita književni i neknjiževni tekst, uz povremenu pomoć sažima njegov sadržaj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kraće pripovijetke, pjesme, dijalozi, jednostavni informativni i opisni tekstovi. Medijski sadržaji: edukativni videozapisi, kraći filmovi i digitalni tekstovi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
49. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire sadržajno i jezično nešto složenije tekstove, primjerene dobi učenika, koji omogućuju razvoj razumijevanja glavne misli, osnovnih informacija i strukture teksta. Učenike se potiče na više čitanja i slušanja istoga teksta radi boljega razumijevanja, kao i na povezivanje sadržaja s vlastitim iskustvom. U radu se koriste književni i neknjiževni tekstovi, vizualni materijali i digitalni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.4.
50. Učenik govori: sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru i raspravi koja se sastoji od jednostavnih rečenica. – predstavlja se na poljskom jeziku, priča o vlastitim iskustvima, opisuje osobe, predmete, mjesta i situacije – zadaje jako kratka i jednostavna pitanja u izvježbanim situacijama i odgovara na ta pitanja – razgovara, raspravlja, sastavlja dijaloge i male scenske prizore o poznatim temama, izražava vlastito mišljenje i obrazlaže ga – predstavlja osnovne informacije o sebi i drugima, pokazuje svoje osjećaje i interes za osjećaje drugih – sastavlja jako kratke i jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju razgovornog uzora – razlikuje službenu od neslužbene varijante jezika – u kratkoj i jednostavnoj izjavi pronalazi potrebne informacije (izražene izravno i neizravno) te uz povremenu pomoć učitelja označava odgovarajuće dijelove teksta – uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru PJK OŠ B.4.
51. Učenik piše jako kratak i jednostavan tekst o temi koja mu je poznata. – na temelju uzora sastavlja kratku, logičnu i pravilno složenu izjavu na zadanu temu koju je ranije saznao (opis, pismo, pozivnica, opis karaktera i čestitka), pravilno je kompozicijski i grafički oblikujući – uz povremenu pomoć učitelja na temelju danog uzora s malim greškama piše jako kratke i jednostavne izjave o temama koje su mu poznate – relativno ispravno zapisuje kratke i jednostavne izdiktirane zadatke i tekstove – na temelju uzora sastavlja kratki plan izjave – uz povremenu pomoć učitelja sastavlja jednostavna pitanja o tekstu i na njih odgovara – uz povremenu pomoć učitelja i uz nevelike pogreške svjesno se koristi jezikom i pravopisnim pravilima/normama/načelima s kojima se upoznao – uz povremenu pomoć učitelja na temelju danog uzora s malim greškama piše jako kratke i jednostavne izjave o temama koje su mu poznate Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kraći sastavci, opisi, dijalozi i jednostavni pisani zadatci. Medijski sadržaji: digitalne platforme, interaktivni zadatci i vođene aktivnosti. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
52. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Gramatičke i leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika i stupnju njihova jezičnoga razvoja. Učitelj organizira aktivnosti u kojima učenik govori o sebi i drugima, opisuje, postavlja pitanja, odgovara, piše kratke tekstove i usvaja osnovne oblike funkcionalnoga pisanog izražavanja. Posebna pozornost posvećuje se komunikacijskom aspektu jezika, pravilnom izgovoru, primjerenome izboru riječi i osnovnoj tekstnoj povezanosti. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.4.
53. Učenik na karti određuje položaj Poljske. – opisuje položaj Poljske u Europi – označava granice i susjedne države – interpretira poljske nacionalne simbole – ponavlja tekst nacionalne himne Koristi različite izvore informacija. Na karti označava i objašnjava položaj Poljske i Hrvatske. Prepoznaje poljske nacionalne simbole i pravilno se odnosi prema njima. PJK OŠ C.4.
54. Poznaje poljski krajolik. – prepoznaje boje na karti – opisuje krajolike Poljske i imenuje njihove najvažnije elemente – lokalizira najvažnije elemente reljefa – na karti pokazuje mjesto odakle potječe njegova obitelj Zna se služiti kartom i geografskim atlasom. Interpretira boje na karti. Identificira najviše uzvisine i mjesta s najmanjom visinom na karti Poljske. Služi se slijepom kartom Poljske. PJK OŠ C.4.
55. Učenik prepričava najvažnije događaje i prepoznaje osobe iz poljske povijesti. Prepoznaje poljske spomenike kulture i povijesti. Prepoznaje narodne pjesme karakteristične za pojedinu regiju. – nabraja i priča najvažnije legende povezane s početcima poljske države – smješta u vrijeme i opisuje okolnosti pokrštavanja Poljske i predstavlja prve poljske vladare – nabraja sadašnju i nekadašnje poljske prijestolnice te ih pokazuje na karti – navodi najvažnije osobe iz poljske povijesti od Mieszka I. do osoba iz razdoblja Solidarnosti – identificira najvažnije kulturne i povijesne spomenike – nabraja i zna otpjevati narodne pjesme karakteristične za pojedinu regiju: »Zasiali górale«, »Poszła Karolinka«, »Krakowiaczek jeden«, »Płynie Wisła płynie« itd. Predstavlja i interpretira najvažnije povijesne događaje. Označava događaje na vremenskoj crti. Nabraja i identificira osobe i događaje koji su utjecali na oblikovanje poljskog nacionalnog identiteta. Imenuje najvažnije poljske spomenike kulture i povijesti, kulturne regije i narodne pjesme. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: osnovna obilježja geografije, kulture i početni elementi povijesti. Medijski sadržaji: karte, ilustracije, dokumentarni i edukativni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
56. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj planira sadržaje koji se odnose na položaj Poljske, krajolike, nacionalne simbole, kulturne spomenike i važne osobe iz povijesti. Učenike se potiče na uporabu karte, atlasa i drugih izvora informacija te na povezivanje povijesnih i geografskih sadržaja. Aktivnosti i sadržaji ovise o dobi učenika, njihovim interesima i dostupnim kulturnim i digitalnim sadržajima. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema.
57. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.5.
58. Učenik sluša/čita s razumijevanjem: s razumijevanjem reproducira kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. – prepoznaje glavnu misao i pronalazi ključne informacije u kratkom i jednostavnom tekstu – vlastitim riječima uz pomoć učitelja objašnjava poznate termine – uz tuđu pomoć vlastitim riječima objašnjava značenje izraza/frazema – izvršava usmene i pismene upute – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – sažima jednostavan i kratak tekst – uz povremenu pomoć učitelja realizira jednostavne zadatke i upute koji se odnose na izjave koje je poslušao te književne i neknjiževne tekstove koji su mu poznati, obrađuje njihov sadržaj, obilježja i strukturu PJK OŠ A.5.
59. Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst, analizira i interpretira tekstove. – koristi poljsku terminologiju u imenovanju: priča, pjesama, bajki, zagonetki i dječjih romana – pronalazi informacije u rječnicima – pronalazi informacije u voznim redovima – uz pomoć učitelja izražajno čita književne tekstove – uz pomoć govora, pisma, crteža, stripova i pokreta prikazuje tijek događaja i likove u priči – sažima sadržaj pročitanog teksta, objašnjava naslove pročitanih djela, pronalazi odgovarajuće dijelove teksta i citira ih, odgovara na pitanja o tim djelima – opisuje i ocjenjuje književni lik (npr. visok i hrabar) – razlikuje književni od neknjiževnog teksta – govori o poljskoj kulturi i poljskim medijima (internet, knjiga, muzej, strip, kazalište, televizija, film, skulptura) te onome što ga zanima – uz povremenu pomoć učitelja radi sažetak teksta Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: pripovijetke, pjesme, članci, opisni i informativni tekstovi. Medijski sadržaji: filmovi, dokumentarni sadržaji i digitalni izvori. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
60. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire različite vrste književnih i neknjiževnih tekstova kojima razvija globalno, selektivno i detaljno razumijevanje. Učenike se potiče na izdvajanje ključnih informacija, razumijevanje osnovnih književnih pojmova i razlikovanje književnih i uporabnih tekstova. Tekstovi i zadatci postupno postaju složeniji, ali ostaju usklađeni s dobi i predznanjem učenika. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.5.
61. Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru o poznatim mu temama. – zadaje jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u jako kratkom i neplaniranom razgovoru o poznatim temama – na temelju primjera sastavlja dijaloge i odigrava uloge – uz pomoć učitelja samostalno i pravilno koristi izvježbana jezična i književna sredstva i gramatička pravila za stvaranje novih izjava – sastavlja kratke izjave u kojima izražava svoje osjećaje i namjere, odgovarajućom melodijom glasa naglašava namjere svojih izjava – koristi načela jezičnog bontona – uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u kratkom i jednostavnom situacijskom razgovoru PJK OŠ B.5.
62. Učenik piše kratak i jednostavan tekst o temama koje su mu poznate. – sastavlja kratke izjave na temelju danog i poznatog uzora: priču, opis, pismo, elektroničku poruku, izvještaj (o filmu, predstavi ili događaju), posvetu, poziv, zahvalu, oglas, čestitku, opis emocionalnog stanja, opis karaktera, argumentacijski tekst – uglavnom ispravno koristi pravila pisanja kratkih pozdrava, razglednica i jako kratkih osobnih informacija – odgovara na postavljena pitanja – pravilno zapisuje dobro poznate i česte riječi – uz pomoć učitelja svjesno se koristi jezikom; interpunkcijskim i pravopisnim pravilima koje je naučio – uz povremenu pomoć učitelja na temelju primjera koji mu je naveden s malim greškama piše kratak i jednostavan tekst o temama koje su mu poznate Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: opisi, pripovijedanje, pisma i kraći sastavci. Medijski sadržaji: digitalni alati i multimedijalni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
63. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj organizira aktivnosti govorenja i pisanja kojima učenik razvija sposobnost opisivanja, pripovijedanja, sažimanja i oblikovanja kraćih funkcionalnih tekstova. Gramatički i leksički sadržaji uvode se u jasnome kontekstu i povezuju s komunikacijskom uporabom jezika. Učenike se potiče na stvaralačko i funkcionalno izražavanje te na primjenu naučenoga u svakodnevnim situacijama. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.5.
64. Kulturne regije u Poljskoj. – prepoznaje pojedine poljske regije – definira njihova karakteristična obilježja – pokazuje njihov položaj na karti Poljske Razlikuje osnovne folklorne regije i opisuje najvažnije od njih. Prepoznaje najvažnije narodne nošnje. PJK OŠ C.5.
65. Poznaje najvažnija obilježja krajolika u Poljskoj. Pokazuje razlike u krajoliku između Poljske i Hrvatske. – određuje lokaciju Poljske na karti Europe, opisuje njezin položaj, pokazuje i prepoznaje susjedne države – prepoznaje glavne poljske regije i pokazuje ih na karti – pokazuje nizine, visoravni i planine – opisuje najvažnija zemljopisna područja u Poljskoj – određuje položaj Baltičkog mora i najvažnijih rijeka i jezera – imenuje, pokazuje i opisuje najvažnije nacionalne parkove – navodi razlike krajolika u Poljskoj i Hrvatskoj Pokazuje, nabraja i opisuje najvažnije elemente krajolika Poljske. Služi se kartom i atlasom. Određuje i interpretira položaj Poljske i Hrvatske na karti Europe. Definira najvažnije razlike u krajoliku Poljske i Hrvatske. PJK OŠ C.5.
66. Produbljuje interes za zemlju svojih predaka i poljsku regiju iz koje potječe njegova obitelj. Prepoznaje poljske narodne plesove. – opisuje mjesta i regiju iz koje potječe njegova obitelj – opisuje regionalnu tradiciju – skuplja informacije o obilježjima krajolika regije iz koje potječe – prepoznaje kulturu ljudi koji žive u toj regiji – služi se kartom – razlikuje i prepoznaje temeljne korake poznatih poljskih narodnih plesova: krakovjaka, mazurke, kujavjaka i obereka Opisuje mjesto odakle potječe njegova obitelj i pokazuje ga na karti. Nabraja i opisuje tradiciju te regije i ljudi koji je nastanjuju. Prepoznaje razlike između »velike« i »male« domovine. Prepoznaje glazbu i temeljne narodne plesove. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: kulturni, povijesni i društveni sadržaji. Medijski sadržaji: dokumentarni filmovi i digitalni izvori. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
67. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sadržaji se odnose na kulturne, povijesne i društvene teme primjerene dobi učenika. Učitelj potiče učenike na povezivanje sadržaja iz ove domene s drugim predmetima i s vlastitim iskustvom. Učenici upoznaju kulturne sadržaje, tradiciju, povijesne činjenice i suvremeni život. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema.
68. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.6.
69. Učenik s razumijevanjem sluša kratke i jednostavne tekstove o poznatim mu temama. – razlikuje temeljnu poruku i temeljene informacije u kratkim, konkretnim i jednostavnim tekstovima o poznatim mu temama – radi sažetak jednostavnog i kratkog teksta u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu – prepoznaje neutralni leksik i leksik koji vrednuje – odvaja činjenice od stavova – razlikuje tipove poruka (informativne, književne i reklamne) i jezična sredstva koja su tipična za njih – prepoznaje različite komunikacijske situacije i njihov utjecaj na oblik izjava – uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje kratkog teksta o poznatim mu temama, izgovara kratke tekstove uz povremenu pomoć PJK OŠ A.6.
70. Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst. – samostalno radi na tekstu, odgovara na pitanja i zadaje pitanja o tekstu, ilustrira tekst, određuje temu ili problem, prepoznaje pošiljatelja i primatelja teksta, prepoznaje elemente sredine predstavljene u tekstu, uočava doslovno i preneseno značenje teksta – uglavnom samostalno radi selekciju informacija iz različitih izvora, provjerava njihovu vrijednost sukladno postavljenom zadatku, bilježi informacije (npr. u tablici) – samostalno koristi internetske kataloge (npr. kataloge knjižnica) – samostalno pronalazi informacije u rječnicima, kao i u rječnicima književnog nazivlja – nakon što je pročitao tekstove, uz povremenu pomoć, obrađuje njihov sadržaj, obilježja i strukturu, izvršava zadatke i upute koje se odnose na te izjave i tekstove PJK OŠ A.6.
71. Učenik analizira i interpretira tekstove. – vlastitim riječima analizira i interpretira književne tekstove (romane, pripovijetke, novele i dnevnike) potkrjepljujući izabranim citatima – u tekstovima označava pjesnička sredstva – prepoznaje i objašnjava što je to književna fikcija, razlikuje karakteristične elemente u realističnoj i znanstvenofantastičnoj prozi te u djelima fantastike – vlastitim riječima objašnjava svoja iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima iz književnog teksta – opisuje i uspoređuje književni lik sa stvarnom osobom – govori o poljskoj kulturi i poljskim medijima određujući jednostavna simbolička značenja slika koje su u njima predstavljene, prepoznaje doslovna i prenesena značenja tekstova, navodi karakteristična obilježja različitih tekstova iz kulture – uočava razlike između književnog teksta i njegove adaptacije – uz povremenu pomoć ocjenjuje književni tekst i vlastitim riječima na jednostavan način objašnjava svoj stav prema tekstu i njegovim junacima Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: raznovrsni književni i neknjiževni tekstovi srednje složenosti. Medijski sadržaji: filmovi, radijske emisije i digitalni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
72. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire raznovrsne tekstove srednje složenosti i organizira aktivnosti koje potiču razumijevanje teme, strukture, poruke i jezičnih obilježja teksta. Učenici se osposobljavaju za samostalnije čitanje i slušanje, za bilježenje informacija i za korištenje različitih izvora. Posebna pozornost posvećuje se razumijevanju značenja iz konteksta i proširivanju vokabulara. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.6.
73. Učenik u govoru i pismu reproducira kratke i jednostavne tekstove o poznatim mu temama. – sažeto izražava dojmove o kratkom pročitanom tekstu iz kulture, oblikuje pitanja o tekstu, opisuje likove i odnose među njima, izražava stav o likovima i događajima, prikazuje radnju, određuje redoslijed događaja i uočava njihovu uzročno-posljedičnu vezu – informira o činjenicama, oblikuje stav koristeći neutralni leksik i leksik koji vrednuje – pravilno koristi elemente gramatike poljskog jezika koje je dosad naučio – ispravno koristi načela jezičnog bontona, svjestan je posljedica korištenja neprimjerenih i uvredljivih izraza – koristi jezična sredstva, perifraze, ponavljanja i aluzije – služi se službenom i neslužbenom varijantom poljskog jezika – koristi stil primjeren komunikacijskoj situaciji – primjenjuje neverbalna komunikacijska sredstva (npr. geste, mimiku, govor tijela) osnažujući riječi gestama – izgovara tekst prema sjećanju s razumijevanjem i odgovarajućom intonacijom, dikcijom i naglaskom – uz povremenu pomoć učitelja pokazuje razumijevanje teksta o poznatoj mu temi i uz povremenu pomoć govori o tom tekstu PJK OŠ B.6.
74. Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru o poznatim mu temama. – zadaje jednostavna pitanja u izvježbanim situacijama, odgovara na takva pitanja – sastavlja kratke dijaloge i odigrava uloge – jednostavnim riječima opisuje osobe i radnje u neposrednoj okolini – u izvježbanim oblicima izjava služi se jezičnim sredstvima s kojima je upoznat – uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom razgovoru o poznatim mu temama PJK OŠ B.6.
75. Učenik piše kratak tekst primjenjujući temeljna pravopisna pravila. – uz pomoć primjera piše kratku autorsku priču i priču nastalu po uzoru (uz korištenje dijaloga), opisuje i ocjenjuje, uređuje biografsku bilješku, piše službeno pismo, posvetu i zahvalu – sastavlja okvirni i detaljni plan po točkama – uređuje filmski scenarij na temelju ulomaka teksta i vlastitih ideja – primjenjuje načela jezičnog bontona u suvremenim oblicima komunikacije (npr. elektroničkoj pošti, SMS-u i blogu) – svjesno se koristi jezikom; interpunkcijskim i pravopisnim pravilima s kojima je upoznat – na temelju primjera uz povremenu pomoć i s manjim greškama piše kratki tekst o poznatim mu temama Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: sastavci, opisi, dijalozi i izražavanje mišljenja. Medijski sadržaji: digitalni alati i projektni radovi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
76. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj potiče učenike na samostalnije govorno i pisano izražavanje, opisivanje, pripovijedanje, iznošenje mišljenja i sudjelovanje u razgovoru. Gramatičke strukture biraju se tako da podupiru razvoj funkcionalne komunikacije. Aktivnosti se ostvaruju individualno, u paru i skupini, a učenicima se omogućuje kreativno i suradničko izražavanje. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.6.
77. Opisuje poljsku povijest od njezinih početaka do Prvoga svjetskog rata. – objašnjava položaj Poljske tijekom povijesti i važnost teritorija – ponavlja poljsku povijest od pokrštenja Poljske do Prvoga svjetskog rata – interpretira događaje koji su imali utjecaj na raspad Poljske Iz povijesne perspektive opisuje položaj Poljske i njezinih susjeda. Zna najvažnije činjenice iz poljske povijesti. Interpretira događaje iz poljske povijesti. PJK OŠ C.6.
78. Predstavlja poljsku povijesti u vrijeme i nakon Prvoga svjetskog rata. Poznaje povijest poljskog dvorskog plesa poloneze. – opisuje stanje Poljske uoči Prvoga svjetskog rata i nakon njegovog izbijanja – objašnjava ulogu drugih velesila u procesu formiranja poljske države – interpretira okolnosti nastanka poljske države – objašnjava bitku kod Varšave
79. – »Čudo na Visli« i posljedice poljsko-boljševičkog rata – objašnjava okolnosti nastanka poljskog plesa poloneze Oblikuje povijesnu naraciju koristeći usvojene informacije. Kritički analizira povijesne činjenice koje je saznao. Stvara dugačke izjave služeći se povijesnim pojmovima i objašnjava njihovo značenje. PJK OŠ C.6.
80. Predstavlja povijest iznimno zaslužnih osoba. – prepoznaje najzaslužnije osobe – povezuje ih s poljskom poviješću – imenuje i pokazuje mjesta u kojima žive najveće skupine poljske dijaspore u svijetu – navodi vrijeme i objašnjava uzroke emigracije Povezuje prikupljene informacije i interpretira događaje. Samostalno ocjenjuje predstavljene činjenice. Na karti pokazuje najvažnije skupine poljske dijaspore. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: društvo, kultura i povijesni procesi. Medijski sadržaji: dokumentarni sadržaji i digitalne platforme. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
81. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj planira sadržaje iz područja društva, kulture i povijesti te ih povezuje s aktualnim temama i iskustvom učenika. Učenici razvijaju sposobnost snalaženja u vremenu i prostoru, uporabe izvora i kritičkoga promišljanja sadržaja. Aktivnosti mogu uključivati istraživanje, izradu plakata, prezentacija i projekata. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema.
82. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.7.
83. Učenik sažima tekst srednje dužine. – radi sažetak srednje dugog i jednostavnog književnog i neknjiževnog teksta, zadatka, upute te izjava u obliku monologa i dijaloga, kao i izjava u raspravama o poznatim mu temama (primjerice, prenošenih audiovizualnim sredstvima), nakon njihova slušanja uz neveliku pomoć učitelja izvršava upute i zadatke učitelja/kolega koji se odnose na te izjave – prepoznaje koje su namjere izjava (odobravanje, neodobravanje, negiranje, provokacija) – razlikuje retorička jezična sredstva i objašnjava njihov utjecaj na primatelja – u tekstovima prepoznaje ironiju, parodiju i grotesku – uočava odnos između dijelova izjava (naslova, uvoda, razrade, završetka, poglavlja) – prepoznaje argumentacijsku izjavu, navodi teze, argumente i zaključke – uz povremenu pomoć radi sažetak srednje dugog teksta o poznatoj mu temi PJK OŠ A.7.
84. Učenik s razumijevanjem čita književni/neknjiževni tekst. – uglavnom ispravno i s razumijevanjem naglas i u sebi čita nove književne i neknjiževne tekstove (šaljive pjesmice, novele, nerimovane stihove, slobodne stihove, basne, sonete, balade, eseje, povijesne romane, reportaže, intervjue i multimedijalne prezentacije), a nakon njihova slušanja/čitanja uz neveliku pomoć učitelja pravilno izvršava zadatke koji se na njih odnose – u izjavi pronalazi potrebne informacije te citira odgovarajuće dijelove teksta – iz bilješki crpi dodatne informacije – uz povremenu pomoć radi selekciju informacija i izvršava zadatke PJK OŠ A.7.
85. Učenik analizira i interpretira tekstove. – svojim riječima interpretira pročitani tekst – predstavlja vlastito mišljenje o tekstovima iz kulture koje je naučio i obrazlaže ga – izražava svoje dojmove o različitim tekstovima iz kulture, oblikuje svoj estetski ukus, osjećajnost i identitet – prepoznaje adresanta i primatelja koji su napisani u tekstu iz kulture – prepoznaje elemente sredine predstavljene u književnom tekstu – prepoznaje književne rodove: epiku, liriku i dramu, navodi karakteristična obilježja pojedinih književnih rodova, ispravno određuje kojem književnom rodu pripada književno djelo – uz povremenu pomoć interpretira tekst i izražava vlastiti stav Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: složeniji književni i informativni tekstovi. Medijski sadržaji: filmovi, članci i digitalni mediji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
86. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj organizira rad na složenijim književnim, informativnim i medijskim tekstovima kako bi učenici razvijali analitičko čitanje i slušanje. Učenike se potiče na razlikovanje glavnih i sporednih informacija, tumačenje poruke i prepoznavanje osnovnih stilskih i strukturnih obilježja teksta. Aktivnosti uključuju uspoređivanje, zaključivanje i povezivanje sadržaja s drugim znanjima. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.7.
87. Učenik sudjeluje u jako kratkom spontanom ili planiranom razgovoru. – uz povremenu pomoć učitelja spontano i tečno se sporazumijeva u svakodnevnim situacijama, izražava svoje mišljenje o poznatim mu temama (npr. povezanih s onime što ga zanima), govori o vlastitim iskustvima, opisuje osobe, predmete, mjesta i situacije koristeći pravilne oblike sporazumijevanja – postavlja pitanja i odgovara na pitanja obrazlažući svoj stav i koristeći odgovarajuće strukture – opisuje situacije i emocionalna stanja – opisuje umjetnička djela – vodi dijalog, raspravu, intervju, drži prezentaciju, odigrava male scenske prizore – pravilno se sporazumijeva na poljskom jeziku koristeći odgovarajuće izraze pristojnog ponašanja – imenuje i opisuje poljske kulturne regije i narodne običaje – uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom razgovoru PJK OŠ B.7.
88. Učenik piše kratki tekst služeći se interpunkcijskim i pravopisnim pravilima koje je usvojio. – piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu – radi bilješke o poslušanom i pročitanom tekstu – sudjeluje u komunikaciji na društvenim mrežama – oblikuje odlomke i sastavlja tekst – stvara srednje dugu pismenu izjavu (opis karaktera, argumentacijsku izjavu, esej) – na temelju primjera uz povremenu pomoć s malim greškama piše kratki tekst Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: opisni i argumentativni tekstovi, rasprave. Medijski sadržaji: digitalne prezentacije i projektni radovi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
89. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj potiče preciznije, povezanije i argumentiranije izražavanje u govoru i pismu. Učenici razvijaju sposobnost sudjelovanja u raspravi, oblikovanja opisa, prikaza, sažetka i kraćih argumentacijskih tekstova. Posebna pozornost posvećuje se primjerenoj uporabi jezičnih sredstava, razvijanju stila i jasnom izražavanju stavova. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.7.
90. Obnova poljske države nakon Prvoga svjetskog rata. – opisuje državne strukture i politički ustroj Poljske nakon Prvoga svjetskog rata – lokalizira mjesta formiranja poljske vlade u inozemstvu i s tim povezane osobe – navodi okolnosti završetka Prvoga svjetskog rata te detaljno opisuje uvjete formiranja poljske države – imenuje i opisuje osobe zaslužne za povratak poljske nezavisnosti – ocjenjuje najveća gospodarska i kulturna dostignuća na poljskom području Objašnjava stanje u Poljskoj nakon Prvoga svjetskog rata. Imenuje najvažnije osobe zaslužne za poljsku nezavisnost. Detaljno opisuje život i postignuća Marije Skłodowske-Curie i Józefa Piłsudskog. Navodi primjere gospodarskih uspjeha nakon Prvoga svjetskog rata. PJK OŠ C.7.
91. Prepoznaje najvažnija obilježja poljskog krajolika. – imenuje i detaljno opisuje poljske zemljopisne regije – navodi zemljopisna područja i njihova karakteristična obilježja – opisuje prirodu, klimu i reljef Poljske te njezin položaj u srednjoj Europi i posljedice tog položaja – imenuje i na karti Poljske pokazuje najveće gradove – imenuje i lokalizira najvažnije kulturne i povijesne spomenike – na karti pokazuje i imenuje poljska prirodna bogatstva – opisuje poljsko gospodarstvo – imenuje i opisuje najvažnije turističke puteve i rute Opisuje krajolik Poljske. Imenuje najvažnija prirodna bogatstva i s njima povezane industrijske centre. Na karti pokazuje i opisuje poljske gradove, prirodna bogatstva, industrijska područja, najviše vrhove i najveće depresije, rijeke i jezera. Dobro se služi atlasom (kazalom, tematskim kartama) i kartom Poljske. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: povijesni, kulturni i društveni fenomeni. Medijski sadržaji: dokumentarni filmovi i digitalni izvori. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
92. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj uvodi sadržaje povezane s povijesnim, društvenim i kulturnim procesima te učenike potiče na sagledavanje različitih perspektiva. Učenici uče povezivati prošlost i sadašnjost te razvijaju kritičko mišljenje i svijest o pripadnosti zajednici. Aktivnosti se mogu ostvarivati projektnim radom, raspravom i istraživanjem. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema.
93. RAZRED OŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ A.8.
94. Učenik pozorno i s razumijevanjem sluša srednje duge i jednostavne tekstove o poznatoj mu temi. – s razumijevanjem sluša srednje duge i jednostavne tekstove, upute, zadatke i izjave u obliku monologa i dijaloga, izjave u raspravama, primjerice one emitirane putem audiovizualnih sredstava, nakon njihova slušanja određuje temu/problem, shvaća doslovni i preneseni smisao teksta, pravilno izvršava upute i zadatke učitelja/kolega koji se odnose na te izjave – razlikuje informacije koje se prenose verbalno i zvučno od onih koje se prenose vizualno – pokazuje izjave koje imaju informativni i neknjiževni karakter – prepoznaje razliku između fikcije i laži, razlikuje činjenice od mišljenja – razlikuje službenu od neslužbene verzije jezika te standardni poljski jezik od poljskog jezika koji koriste pojedine sredine, primjerice od regionalnih varijanti poljskoga jezika – prepoznaje i razlikuje publicističke vrste: intervju, reportažu i feljton – razvrstava informacije ovisno o njihovoj ulozi u poruci – prepoznaje različite komunikacijske situacije i njihov utjecaj na oblik izjave – određuje kontekst poruke – uz povremenu pomoć učitelja sažima srednje duge tekstove o poznatoj mu temi PJK OŠ A.8.
95. Učenik ocjenjuje utjecaj medijskih tekstova na ciljeve komercijalizacije i oblikovanje stavova. – pronalazi, koristi i provjerava istinitost informacija, jača interes za školski kolektiv i zajednicu poljske dijaspore te aktivno djeluje u njima koristeći se suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama – pronalazi informacije u internetskim jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima te u drugim izvorima – uz povremenu pomoć objašnjava medijske tekstove i njihove poruke PJK OŠ A.8.
96. Učenik analizira i interpretira tekstove na temelju vlastitih iskustava i iz konteksta čitatelja te ih kritički ocjenjuje. – vlastitim riječima sažima srednje duge književne i neknjiževne tekstove (tj. memoare, drame, komedije, šaljive pjesme, himne, sonete, tužaljke, balade, reportaže, intervjue i članke) – analizira i interpretira književne tekstove i druge tekstove iz kulture – u tekstovima suvremene popularne kulture (npr. u pjesmama, stripovima i filmovima) pronalazi poveznice s tradicionalnim kulturnim motivima – sastavlja pitanja o tekstu i odgovara na takva pitanja – u tumačenju književnih djela koristi potrebne kontekste, npr. biografski, povijesni, književnopovijesni, kulturni, filozofski i društveni – interpretira tekstove kulture (sliku, grafiku, skulpturu i fotografiju) koristeći elemente znanja o povijesti i kulturi – recitira književno djelo interpretirajući ga u skladu s njegovom temom i stilom – uz povremenu pomoć prepoznaje, analizira i interpretira tekstove koje je izabrao učitelj te tekstove koje je izabrao s učiteljem Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: složeni književni i neknjiževni tekstovi. Medijski sadržaji: filmovi, digitalni i multimedijalni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
97. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire složenije književne, neknjiževne i medijske tekstove koji omogućuju razvoj interpretacije, vrednovanja i samostalnoga razumijevanja sadržaja. Učenici se osposobljavaju za uspoređivanje tekstova, izdvajanje važnih informacija, zaključivanje i povezivanje pročitanoga i odslušanoga s vlastitim znanjem i iskustvom. U radu se koriste tiskani, digitalni i multi modalni tekstovi. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. B Poljski jezik – produkcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ B.8.
98. Učenik sudjeluje u kratkom neplaniranom i srednje dugom planiranom razgovoru. – zadaje i odgovara na pitanja – bez pripreme sudjeluje u raspravi o temama koje su mu bliske pridržavajući se jezičnog bontona, koristi se argumentima, sastavlja teze, izvlači zaključke – sudjeluje u kratkim dijalozima i situacijskim scenskim prizorima koji su improvizirani ili ranije pripremljeni – izražava svoje mišljenje o tekstovima iz kulture: predstavlja dojmove o pročitanom, poslušanom ili pogledanom tekstu iz kulture, navodi svoje čitateljske reakcije, određuje egzistencijalnu problematiku, estetsku vrijednost i simbolička značenja, u objašnjavanju značenja koristi elemente znanja o povijesti i kulturi – ispravno koristi elemente gramatike poljskoga jezika – recitira književna djela pazeći na pravilan naglasak i intonaciju, koristi ispravnu modulaciju glasa – oblikuje izjavu s ciljem uvjeravanja: poziv i sugestiju – sastavlja obrazloženje, izražava svoje mišljenje, drži govor – ispravno izgovara riječi i rečenice, razumljivo govori koristeći pravilan rečenični naglasak – vodi stvarni ili fiktivni intervju – predstavlja rezultate svog rada – parafrazira tekst – uz povremenu pomoć sudjeluje u srednje dugom razgovoru PJK OŠ B.8.
99. Učenik piše srednje dugi tekst o poznatoj mu temi svjesno se služeći jezičnim i pravopisnim pravilima koje je usvojio. – piše filmski scenarij – piše molbu, životopis i motivacijsko pismo – ispravno citira tuđe izjave koristeći odgovarajuće interpunkcijske znakove – uglavnom ispravno koristi gramatičke elemente poljskog jezika – stvara logični i uređeni tekst, kompozicijski i grafički ga oblikujući u skladu s danom vrstom izjave (recenzija, argumentacijski tekst, izvještaj o filmu i kazališnoj predstavi) – preoblikuje tuđi tekst (npr. skraćuje, radi sažetak, proširuje) – pridržava se načela jezičnog bontona pri prenošenju informacija elektroničkim putem, primjerice SMS-om, elektroničkom poštom i blogom – služi se službenom i neslužbenom verzijom poljskog jezika, razlikuje regionalne (dijalekti, narječja) i socijalne i profesionalne verzije govora (žargoni) – stvara vlastite medije: priprema materijale, tekstove, filmove, animacije, fotografije i audio snimke o školskom životu i zajednici poljske dijaspore – uz povremenu pomoć učitelja sudjeluje u srednje dugom razgovoru Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: sastavci, rasprave i interpretacije. Medijski sadržaji: digitalni alati i multimedijski sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
100. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj organizira aktivnosti koje učenike pripremaju za samostalno i argumentirano izražavanje u govoru i pismu. Učenici oblikuju različite vrste tekstova, izražavaju stavove, uspoređuju, objašnjavaju, sažimaju i interpretiraju. Posebna pozornost posvećuje se jasnoći izražavanja, tekstnoj povezanosti, pravilnoj uporabi jezika i funkcionalnoj komunikaciji. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. C Znanje o Poljskoj Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK OŠ C.8.
101. Poljska u vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata. – objašnjava okolnosti izbijanja Drugoga svjetskog rata i napada Njemačke i Sovjetskog Saveza na Poljsku – navodi primjere junaštva Poljaka u vrijeme Drugoga svjetskog rata – predstavlja okolnosti uvođenja komunizma u Poljskoj – opisuje promjene i okolnosti nastanka Treće Republike – objašnjava uzroke pristupanja Poljske Europskoj uniji i NATO-u Interpretira događaje i razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost. Uočava potrebu poznavanja prošlosti za razumijevanje procesa koji se odvijaju u suvremenom svijetu. Određuje uzročno-posljedične veze u povijesnim procesima i činjenicama. Imenuje i opisuje osobe koje su imale najvažnije uloge u nastanku Treće Republike. PJK OŠ C.8.
102. Poljska u suvremenom svijetu. – objašnjava migracijske procese stanovništva nakon Drugoga svjetskog rata i nakon ulaska Poljske u Europsku uniju – na karti pokazuje najvažnija središta poljske dijaspore u svijetu – objašnjava demokratska obilježja države – objašnjava što znači biti Poljak ili pripadnik drugog naroda – razlikuje državljanstvo od narodnosti – objašnjava što veže čovjeka s «malom« i »velikom« domovinom Interpretira povijesne činjenice koje je dosad naučio, samostalno izvodi zaključke i na vlastitom primjeru objašnjava što ga veže za domovinu. Objašnjava što je domoljublje i što znači biti Poljak u inozemstvu. Uzimajući u obzir multinacionalnu tradiciju Poljske, objašnjava kakav utjecaj na oblikovanje naroda imaju zajednička povijest, kultura, jezik i tradicija. PJK OŠ C.8.
103. Poljska kultura i znanost. – imenuje najzaslužnije osobe poljske povijesti – imenuje poljske dobitnike Nobelove nagrade te zaslužne osobe iz poljske znanosti, kulture, književnosti, sporta i gospodarstva – imenuje poznate poljske slikare – prepoznaje poljsku narodnu glazbu i poljske plesove Prepoznaje te smješta u vrijeme i prostor najvažnije ličnosti poljske povijesti te poznate osobe iz svijeta kulture i znanosti. Zanima se za suvremenu poljsku glazbu, film, književnost i sport. Ponosan je na svoje podrijetlo i dobro se služi poljskim jezikom. PJK OŠ C.8.
104. Turistička bogatstva Poljske. – imenuje i opisuje poljske nacionalne parkove te zaštitu okoliša u Poljskoj – imenuje poljske spomenike kulture i turistička bogatstva poljskih gradova – označava na karti i opisuje mjesta koja su iznimna – prepoznaje tradicionalna jela i specijalitete poljske regionalne kuhinje – nabraja i opisuje kulturne regije u Poljskoj – imenuje i navodi lokacije poljskih turističkih staza – imenuje i opisuje bogatstvo poljskog folklora: rezbarije u papiru (izrezanke), slike, narječja, narodne plesove i pjesme, tradicionalna jela Prepoznaje najljepša mjesta u Poljskoj. Informira se o turističkim stazama, atrakcijama i spomenicima kulture. Navodi lokacije muzeja poznatih Poljaka i najvažnijih muzeja o poljskoj povijesti. Ispravno se služi pojmovima o poljskoj povijesti i zemljopisu te objašnjava njihovo značenje. Navodi posebnosti etnografskih regija Poljske. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: integrirani kulturni, povijesni i društveni sadržaji. Medijski sadržaji: dokumentarni i edukativni sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su navedene nakon domena
105. razreda osnovne škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj planira integrirane sadržaje iz područja povijesti, kulture, društva i identiteta te ih povezuje s europskim i suvremenim kontekstom. Učenici razvijaju sposobnost uspoređivanja, kritičkoga promišljanja i povezivanja znanja iz različitih područja. Ishodi iz ove domene ostvaruju se u povezanosti s ishodima drugih dviju domena. Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema. PREPORUČENI TEMATSKI KRUGOVI OD
106. DO
107. RAZREDA: 1) Moji bližnji i ja: – osnovne informacije o meni (ime, prezime, dob, adresa, datum i mjesto rođenja, obrazovanje) – vanjski izgled i karakter, talenti – vještine i interesi, strasti – osjećaji, želje, svijet mašte, planovi – profesije i vještine, posao – obitelj i obiteljski odnosi, stupnjevi srodnosti – prijatelji, kolege, društveni život 2) Dom i okolica: – dom (prostorije, namještaj) i okolica – okolica doma (dvorište, ulica) – najbliža okolica, mjesto stanovanja i daljnja okolica – atrakcije u mjestu stanovanja i u okolici – javne komunalne ustanove 3) Svakodnevni život: – kalendar (mjeseci, dani u tjednu, sati, doba dana, plan dana, tjedna, mjeseca,), godine, stoljeća – svakodnevne aktivnosti i obaveze (kućne, školske, prijateljske) – moj razred i školski sustav – načini provođenja slobodnog vremena (npr. kino, kazalište, zabavni park) – hrana (prehrambeni proizvodi, obroci i jela te njihovo pripremanje, lokali) – kupnja (trgovina, roba, veličine, mjere, novac) – usluge (npr. pošta, frizer) – odjeća, moda i stil 4) Zdravlje i sport: – čovjek, dijelovi tijela – čistoća i urednost – bolesti, liječenje, nesreće – ovisnosti – zdrav stil života, dijeta, zdrava hrana – sportske discipline, sportski događaji – sportska oprema, sportski objekti 5) Putovanje i turizam: – planiranje odmora i putovanja, ljetni praznici – poznata mjesta, poznati objekti, spomenici – turistička informacija, turistička baza – prijevozna sredstva 6) Priroda: – klima, vrijeme, godišnja doba – biljke i životinje – krajolik – ekologija i zaštita prirode – prirodne katastrofe – svemir 7) Tehnika i mediji: – otkrića i izumi, razvoj tehnologije i informatike – tehnološki uređaji, motorizacija, telekomunikacija – radio, televizija, tisak, internet 8) Znanje o Poljskoj: – stvaraoci kulture i njihova djela – blagdani i običaji, obljetnice – poljski tragovi u mjestu stanovanja 9) Jezik znanosti: – termini iz područja znanosti o jeziku – termini iz područja znanosti o književnosti – povijesni i geografski termini PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KULTURE ZA 4.,
108. i
109. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE: Osnovna literatura: Jan Brzechwa, Akademia pana Kleksa; Janusz Christa, Kajko i Kokosz. Szkoła latania (strip); Ignacy Krasicki, izabrane bajke; Adam Mickiewicz, Powrót taty, Pani Twardowska, Pan Tadeusz (izabrani dijelovi); Bolesław Prus, Katarynka; Henryk Sienkiewicz, W pustyni i w puszczy; Juliusz Słowacki, W pamiętniku Zofii Bobrówny; Józef Wybicki, Mazurek Dąbrowskiego; Izabrane poljske legende i basne; Izabrane pjesme Władysława Bełze, Jana Brzechwe, Konstantyja Ildefonsa Gałczyńskog, Zbigniewa Herberta, Anne Kamieńske, Joanne Kulmowe, Adama Mickiewicza, Czesława Miłosza, Juliusza Słowackog, Leopolda Staffa, Juliana Tuwima i Jana Twardowskog te domoljubne i božićne pjesme. Dopunska literatura (dva naslova u svakoj školskoj godini u dijelovima ili cijelosti za samostalno ili zajedničko čitanje/slušanje): Adam Bahdaj, Kapelusz za 100 tysięcy; Emilia Kiereś, Rzeka; Janusz Korczak, Król Maciuś Pierwszy; Rafał Kosik, Felix, Net i Nika te Gang Niewidzialnych Ludzi; Zofia Kossak-Szczucka, Topsy i Lupus; Marcin Kozioł, Skrzynia Władcy Piorunów; Stanisław Lem, Cyberiada (fragmenti); Bolesław Leśmian, Klechdy sezamowe; Kornel Makuszyński, izabrani roman; Andrzej Maleszka, Magiczne drzewo; Małgorzata Musierowicz, izabrani roman; Ewa Nowak, Pajączek na rowerze; Edmund Niziurski, Sposób na Alcybiadesa; Longin Jan Okoń, Tecumseh; Ferdynand Antoni Ossendowski, Słoń Birara; Jacek Podsiadło, Czerwona kartka dla Sprężyny; Henryk Sienkiewicz, Janko Muzykant; Alfred Szklarski, izabrani roman; Izabrani naslovi iz biblioteke Nazywam się... (npr. Mikołaj Kopernik, Fryderyk Chopin, Maria Skłodowska-Curie, Jan Paweł II.) ili druga književna djela i tekstovi iz kulture koje izabere učitelj, npr. filmovi i kazališne predstave. Izabrani televizijski i radijski programi, časopisi (sukladno mogućnostima). PRIJEDLOG TEKSTOVA IZ KULTURE ZA
110. i
111. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE: Osnovna literatura: Aleksander Fredro, Zemsta; Jan Kochanowski, izbor djela, tužaljke I, V, VII i VIII; Aleksander Kamiński, Kamienie na szaniec; Ignacy Krasicki, Żona modna; Adam Mickiewicz, Reduta Ordona, Śmierć Pułkownika, Świtezianka, Dziady II. dio, Pan Tadeusz, izabrana djela iz ciklusa Sonety krymskie; Henryk Sienkiewicz, Quo vadis, Latarnik; Juliusz Słowacki, Balladyna; Stefan Żeromski, Syzyfowe prace; Sławomir Mrożek, Artysta; Melchior Wańkowicz, Tędy i owędy (izabrana reportaža); Izabrane pjesme Krzysztofa Kamila Baczyńskog, Stanisława Barańczaka, Cypriana Kamila Norwida, Bolesława Leśmiana, Mariana Hemara, Jarosława Marka Rymkiewicza, Wisławe Szymborske, Kazimierza Wierzyńskog, Jana Lechonia, Jerzyja Lieberta te tužaljke Jana Sztaudyngera i aforizmi Stanisława Jerzyja Leca. Dopunska literatura (dva naslova svake školske godine u dijelovima ili u cjelini za samostalno ili zajedničko čitanje/slušanje): Miron Białoszewski, Pamiętnik z powstania warszawskiego; Arkady Fiedler, Dywizjon 303; Barbara Kosmowska, Pozłacana rybka; Zofia Kossak-Szczucka, Bursztyny (izabrane pripovijesti); André Frossard, Nie lękajcie się! Rozmowy z Janem Pawłem II.; Karolina Lanckorońska, Wspomnienia wojenne
112. IX.
113. –
114. IV. 1945.; Bolesław Prus, Placówka; Henryk Sienkiewicz, Krzyżacy, Sąd Ozyrysa; Melchior Wańkowicz, Bitwa o Monte Casino (fragmenti); ili druga književna djela i tekstovi iz kulture koje je izabrao učitelj, kao i pjesme suvremenih pjesnika i reportaže. Preporučeni inventar iz područja književnosti i umjetnosti Književne i uporabne vrste Himna, pjesma, stih bez rime, slobodna pjesma, sonet, tužaljka, balada, basna, kratka priča, novela, roman, povijesni roman, dnevnik, memoari, reportaža, intervju, članak, raspravica odnosno argumentacijski tekst, fraška, komedija, drama, filmski scenarij, recenzija, izvještaj o filmu, predstavi ili događaju, pismo, čestitka, pozivnica, oglas, obavijest, zahvala, posveta, govor, molba, životopis, motivacijsko pismo. Književnoteorijski i stilistički pojmovi Pripovjedač i pripovijedanje u prvom i trećem licu, lirski subjekt, monolog, dijalog, likovi (glavni i sporedni), strofa, rima, ritam, poanta, simbol, alegorija, metafora, epitet, homerski epitet, personifikacija, onomatopeja, anafora, apostrofa, retoričko pitanje, eufemizam, neologizam, usporedba, umanjenica, uvećanica, ironija, invokacija. Konstrukcijski elementi djela Naslov, podnaslov, moto, uvod, razvoj, zaključak, kulminacijska točka, poanta, obraćanje adresatu, plan događaja, dnevni plan. Područja kulture i medija Poljska kultura i mediji: knjiga, muzej, strip, kazalište, film, radijska, filmska i kazališna adaptacija, televizija, internet, reklama, umjetnost, skulptura, slika, multimedijalna prezentacija. Književna fikcija, realizam, fantastika, kultura, znanstvena i znanstvenopopularna književnost, publicistika, novinarske vrste. Jezični inventar Osnovni jezični pojmovi Abeceda, slovo, glas, zvuk, slog, prenošenje riječi, vrste riječi, rečenica i rečenični ekvivalent. Vrste riječi i gramatičke kategorije Imenica, glagol, pridjev, prilog, broj, zamjenica, prijedlog, veznik, čestica. Padeži, broj, lice, vrijeme, gramatički rod. Sadašnjost, prošlost i budućnost. Vid glagola: svršeni i nesvršeni glagoli. Načini: izjavna, upitna, usklična i zapovjedna rečenica; izjavni, zapovjedni i pogodbeni glagolski način. Bezlični oblici glagola, glagolski pridjev i glagolski prilog, aktiv i pasiv. Sintaksa Subjekt i predikat, objekt, atribut, priložna oznaka, imenska i predikatna skupina, glavni i zavisni članovi rečenice, nezavisni i zavisni odnosi među riječima, vrste spojeva riječi: sročnost, upravljanje, pridruživanje. Pojedinačne i složene rečenice, nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice, participni rečenični ekvivalenti, upravni i neupravni govor. Tvorba riječi i leksikologija Osnova i nastavak riječi, tvorbena osnova i tvorbena jedinica, osnovica i izvedenica, tvorbena porodica, složene riječi, prefiksi i sufiksi, apstraktne imenice od pridjeva. Sinonimi, antonimi, homonimi, višeznačne riječi, lažni prijatelji, frazemi, neutralan i obilježen vokabular, znanstveni pojmovi, neologizmi, arhaizmi, kolokvijalizmi. Pravopis i jezična norma Veliko početno slovo u geografskim imenima, imenima i prezimenima, naslovima djela i imenima praznika. Pisanje riječi s: ó, u, rz, ż, h, ch, ą, ę. Pravopis skupina em, en, om, on. Pisanje čestice nie s različitim vrstama riječi i čestice -by zajedno ili odvojeno. Pisanje nastavaka -i, -ji, -ii, imenica na -(w)stwo, -ctwo, -dztwo te pridjeva na -wski, -ski, -cki, -dzki. Pisanje složenih pridjeva, prijedloga i prijedložnih izraza, kratica i pokrata, datuma i vremena, uporaba zareza u složenoj rečenici, pravila citiranja tuđih tekstova. Norma i jezični uzus, jezična pogreška i najčešće jezične pogreške. Vrste tekstova i komunikacijskih oblika Kraći uporabni i funkcionalni tekstovi Čestitka, pozdrav, pozivnica, oglas, obavijest, bilješka, plan, dnevni plan, plan događaja, poruka, posveta, zahvala, recept, uputa. Opisni i pripovjedni tekstovi Opis osobe, karakteristika, opis mjesta, predmeta, životinje, krajolika i situacije, opis unutarnjih iskustava, kratka priča, neobična priča, priča s dijalogom, memoari, biografska bilješka. Složeniji funkcionalni i argumentacijski tekstovi Privatno neslužbeno pismo, privatno službeno pismo, službeno pismo, školski esej, izvještaj, recenzija, argumentacijski tekst, govor, molba, životopis, motivacijsko pismo, elektronička poruka. Komunikacijski i interpretacijski zadatci Razumijevanje i analiza teksta Opisivanje sadržaja, osobina i strukture teksta. Prepoznavanje uloge strukturnih elemenata djela: naslova, podnaslova, mota, poante i kulminacijske točke. Prepoznavanje razlike između istine i laži, činjenica i mišljenja, informativnih, književnih, reklamnih i slikovnih poruka. Prepoznavanje neobilježenog i obilježenog rječnika te razumijevanje njihove funkcije u tekstu. Prepoznavanje načela formalne i semantičke povezanosti teksta. Prepoznavanje frazema i razumijevanje njihova značenja. Prepoznavanje specifičnosti tekstova iz književnosti, kazališta, filma, glazbe, likovne i audiovizualne umjetnosti. Govorne aktivnosti Predstavljanje sebe i drugih. Pričanje o obitelji, školi, interesima i svakodnevnim temama. Opisivanje osoba, životinja, predmeta, krajolika i unutarnjih iskustava. Sažimanje teksta, izražavanje mišljenja, obrazlaganje, argumentiranje, sudjelovanje u razgovoru i raspravi, uzimanje riječi u diskusiji. Prezentacija, referat, izvještavanje, pravilna uporaba oblika uljudnog ponašanja u službenim i neslužbenim situacijama. Pisane aktivnosti Pisanje čestitke, pozdrava, pozivnice, oglasa, recepta, upute, bilješke, plana, priče, memoara, pisma, izvještaja, recenzije, argumentacijskog teksta, službenog pisma, molbe, životopisa i motivacijskog pisma. Stvaranje koherentnih izjava u skladu s temom, svrhom i adresatom. Izražavanje namjere: zamoliti, zahvaliti, ispričati se, čestitati, žaliti se, izraziti odobravanje, neodobravanje, ljutnju ili provokaciju. Gramatički i pravopisni zadatci Morfologija i sintaksa Razlikovanje vrsta riječi i njihovih gramatičkih obilježja. Deklinacija i konjugacija. Razlikovanje rečenica i rečeničnih ekvivalenata. Stvaranje rečenica od rečeničnih ekvivalenata. Prepoznavanje subjekta, predikata i ostalih sintaktičkih uloga. Razlikovanje glavnih i zavisnih članova rečenice. Transformacija aktivnih i pasivnih konstrukcija. Razlikovanje svršenih i nesvršenih glagola te njihova pravilna uporaba. Razlikovanje i tvorba glagolskih oblika u odgovarajućem vremenu i načinu. Tvorba riječi i leksik Tvorba priloga od pridjeva. Tvorba apstraktnih imenica od pridjeva. Prepoznavanje osnove i nastavka riječi. Prepoznavanje osnovice i izvedenice te tvorbene porodice. Razumijevanje stvarnog i tvorbenog značenja riječi. Pokazivanje korijena riječi i pravila tvorbe složenica. Uočavanje načina obogaćivanja vokabulara. Pravopis Pravilno pisanje poljskih znakova, datuma, vremena, velikih početnih slova, složenih pridjeva i negacije. Pravilno pisanje glagolskih oblika i pravopis problematičnih glasovnih skupina. Uočavanje nepodudarnosti između govora i pisanja. Medijska, kulturna i kritička pismenost Prepoznavanje tekstova i sadržaja u poljskim medijima: tisak, radio, televizija i internet. Kritičko i svjesno upoznavanje sa sadržajem, biranje potrebnih informacija i provjera njihove točnosti. Uočavanje razlike između informacija, mišljenja, ocjene i kritike. Prepoznavanje emocionalnih i uvjeravajućih izjava, argumentiranog teksta, manipulacije i agresije u komunikaciji. Prepoznavanje razgovornog, administrativnog, književno-umjetničkog, znanstvenog i novinarskog stila. Organiziranje informacija na prikladan način i razvijanje strategija »filtriranja« sadržaja i slika. Vrijednosni i interpretacijski sadržaji Nabrajanje i hijerarhiziranje univerzalnih vrijednosti povezanih s društvenim, nacionalnim, vjerskim i etičkim stavovima. Prepoznavanje mogućih manifestacija agresije, manipulacije, odobravanja, neodobravanja, negacije i provokacije. Prepoznavanje književnih rodova: lirika, epika i drama te pripadajućih vrsta i žanrova. Razlikovanje lijepe književnosti, znanstvene i popularnoznanstvene literature te publicistike. Razvijanje sposobnosti interpretacije teksta i njegova povezivanja s kulturnim i društvenim kontekstom. RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA ZA SREDNJU ŠKOLU
115. RAZRED SŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK SŠ A.1.
116. Uz pomoć nastavnika analizira i interpretira pročitani književni tekst (književnost srednjovjekovlja, renesanse i baroka). – uz povremenu pomoć nastavnika sažima pročitani tekst – uz pomoć nastavnika obrađuje pročitane tekstove koristeći odgovarajuću terminologiju, izabire odgovarajuće citate, smješta djelo u odgovarajuće vremensko i književno razdoblje, povezuje ga s djelima s kojima se upoznao u osnovnoj školi – uz pomoć nastavnika interpretira tekst te alegorijski i simbolički sadržaj primjenjujući odgovarajući kontekst (povijesni, književni, politički, kulturni, filozofski, biografski i vjerski) – uz pomoć nastavnika razlikuje djela visoke kulture od djela popularne kulture – uz pomoć nastavnika koristi gramatičko znanje u analizi i interpretaciji obrađenih tekstova, koristi jezične funkcije u tekstu – uz pomoć nastavnika razlikuje tipove rječnika i rječnik koji pripada različitim stilovima (npr. onaj koji vrednuje od onog koji ne vrednuje, neutralni rječnik od rječnika s emocionalnom obojenošću, službeni od svakodnevnog) – uz pomoć nastavnika objašnjava utjecaje tradicije na tekstove iz kulture – uz pomoć nastavnika predstavlja izabrane običaje i elemente poljskog folklora koji se nalaze u obrađivanim književnim tekstovima Uz pomoć nastavnika sažima, analizira i interpretira književni tekst, alegorijske i simbolične sadržaje iz razdoblja srednjovjekovlja, renesanse i baroka koristeći odgovarajući kontekst i znanje o jeziku. PJK SŠ A.1.
117. Uglavnom ukazuje na najvažniji sadržaj i namjere neknjiževnih, novinarskih, književnih i službenih tekstova (globalno razumijevanje) čak i ako ih karakterizira srednje složena leksička i sintaktička struktura. – određuje temu i funkciju pročitanog teksta – većinom točno određuje sadržaj i namjere tekstova o općim temama, povezanih s privatnom, poslovnom, društvenom i obrazovnom sferom života – u tekstu uglavnom pronalazi važne činjenice, konkretne informacije i niti – uz povremenu pomoć nastavnika primjenjuje različite strategije koje omogućuju razumijevanje teksta koristeći kontekst, informacije izvan teksta i vlastito opće znanje – uz pomoć nastavnika iščitava obrađene neknjiževne kulturne tekstove koristeći odgovarajući kod – uz pomoć nastavnika koristi znanje o jeziku u tumačenju utjecaja teksta na primatelja (rječnik sa značajkama vrednovanja, neutralni rječnik, ekspresionizmi, homonimi, elipse, paradoksi, manipulacije, uvjeravanja, retorički oblici, vrste argumenata i eristički oblici) – u svojim argumentacijskim odgovorima uglavnom pokazuje logiku i dosljednost rasuđivanja Uz pomoć nastavnika obrađuje tekstove (tema, funkcija, namjera) različitih tipova i stilova srednje složene leksičke i sintaktičke strukture, pronalazi odgovarajuće činjenice, informacije i teme, koristi odgovarajući kod i primjenjuje znanje o jeziku. PJK SŠ A.1.
118. Uz pomoć nastavnika u primijenjenim novinarskim i službenim tekstovima te tekstovima suvremene književnosti pronalazi konkretne informacije (selektivno i detaljno razumijevanje) čak ako ih karakterizira srednje složena struktura leksika i sintakse. – pregledava tekstove i u njima pronalazi potrebne informacije (selekcija) – uglavnom ispravno pronalazi konkretne informacije u autentičnim tekstovima napisanim različitim stilovima i oblicima – uz pomoć nastavnika primjenjuje različite strategije koje omogućuju razumijevanje teksta koristeći kontekst, informacije izvan teksta i vlastito opće znanje – uz pomoć nastavnika koristi gramatičko znanje u analizi i interpretaciji obrađivanih tekstova, koristi jezične funkcije u tekstu Uz pomoć nastavnika u tekstovima srednje složene leksičke i sintaktičke strukture, različite dužine, različitih književnih vrsta i stilova, pronalazi konkretne informacije i koristi znanje o jeziku u interpretaciji i analizi tih tekstova. PJK SŠ A.1.
119. Uz pomoć nastavnika analizira i interpretira neknjiževna umjetnička djela. – uz pomoć nastavnika opisuje umjetničko djelo – uz pomoć nastavnika interpretira i analizira umjetničko djelo koristeći odgovarajući kontekst Uz značaju pomoć nastavnika opisuje, analizira i interpretira neknjiževno umjetničko djelo. PJK SŠ A.1.
120. Uglavnom određuje teme i namjere te pronalazi konkretne informacije sadržane u novinarskim izjavama, s jasnom strukturom u standardnoj verziji jezika, koje su izgovorene normalnom brzinom u dobrim akustičkim uvjetima. – određuje temu poslušane izjave – uglavnom ispravno određuje glavne misli sadržane u izravnim i neizravnim usmenim izjavama (iz područja određenih tematskim katalogom) – uglavnom ispravno određuje glavne niti rasprave i predavanja o poznatim temama i temama povezanim s onime što ga zanima – uglavnom točno sažima većinu radijskih i televizijskih programa koji ga privatno i/ili poslovno zanimaju, kao i onih koji se odnose na aktualna pitanja ako izjave nisu izgovorene najbržim tempom i ako se eventualno ponove – uglavnom točno sažima sadržaj svakodnevnih razgovora o temama koje su mu poznate, povezane s poslom, školom, slobodnim vremenom itd. Uz pomoć nastavnika sažima i ispravno određuje temu poslušane izjave, određuje glavne misli posredno i neposredno predstavljene u poslušanim tekstovima različite dužine i iz različitih izvora izgovorenih normalnom brzinom u dobrim akustičkim uvjetima. PJK SŠ A.1.
121. Uz pomoć nastavnika pronalazi potrebne informacije. – uz pomoć nastavnika kritički ocjenjuje izvore – uz pomoć nastavnika pronalazi informacije u multimedijalnim izvorima i znanstvenopopularnoj literaturi Uz značajnu pomoć nastavnika pronalazi odgovarajuće informacije u različitim izvorima i kritički ih ocjenjuje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kraći književni i neknjiževni tekstovi, članci, dijalozi, jednostavniji informativni tekstovi. Medijski sadržaji: filmovi, kratki dokumentarni sadržaji, digitalni tekstovi i audiozapisi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema u skladu s razinom i razvojnim mogućnostima učenika srednje škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj odabire tekstove primjerene dobi i jezičnoj razini učenika, uključujući jednostavnije književne i neknjiževne tekstove, medijske sadržaje i kraće informativne tekstove. Učenike se usmjerava na razvijanje strategija globalnog i selektivnog razumijevanja te na prepoznavanje osnovnih informacija i namjere teksta. Aktivnosti uključuju slušanje i čitanje uz potporu vizualnih i kontekstualnih elemenata. Posebna pozornost posvećuje se proširivanju vokabulara i razumijevanju standardnog jezika u različitim komunikacijskim situacijama. B Poljski jezik – produkcija PJK SŠ B.1.
122. Obično se vješto u pismu i tečno u govoru služi službenom i neslužbenom varijantom poljskog jezika, uglavnom u skladu sa situacijom služeći se leksikom i gramatičkim strukturama koje odgovaraju njegovoj dobi. – u govori i pismu se uglavnom precizno koristi jezikom prilagođujući stil izjava sugovorniku i adresatu – uz pomoć nastavnika koristi kompenzacijske i korektivne strategije koje olakšavaju razumijevanje i stvaranje usmenih i pismenih izjava – uglavnom ispravno ostvaruje jezične funkcije i koristi leksik i gramatičke strukture sukladno svojoj dobi – uključuje se u raspravu o temama koje su mu poznate – zadaje pitanja o većini stvari povezanih sa svakodnevnim životom i djelovanjem u svojoj sredini i reagira na većinu pitanja – uz povremenu pomoć nastavnika daje informacije o sebi i o temama povezanim s privatnom, obrazovnom i poslovnom sferom života – uz pomoć nastavnika koristi znanja o jeziku, različitosti u sastavljanju složenih izjava, pravila primjene interpunkcije i ortografije u oblikovanju vlastitih izjava – sudjeluje u slobodnim razgovorima s izvornim govornicima poljskog jezika o velikom broju općih tema – uglavnom ispravno koristi pravila jezične etike i jezičnog bontona – usmeno karakterizira poljsku umjetnost i arhitekturu srednjovjekovnog razdoblja, renesanse i baroka – u argumentacijskim izjavama uglavnom primjenjuje logiku i dosljednost rasuđivanja, sastavlja teze i obrazlaže ih uz pomoć odgovarajućih argumenata Uz pomoć nastavnika tečno usmeno i vješto pismeno stvara logične tekstove različite dužine u skladu sa situacijom, ostvarujući odgovarajuće jezične funkcije služeći se jezikom uglavnom precizno, funkcionalno koristi znanja o jeziku, jezičnu etiku i jezični bonton, sudjeluje u razgovorima s izvornim govornicima poljskog jezika. PJK SŠ B.1.
123. Uz povremenu pomoć nastavnika uglavnom kontrolira tijek razgovora. – uglavnom prepoznaje svoje pogreške i ispravlja ih kada ih je svjestan – uz povremenu pomoć nastavnika započinje, vodi i završava razgovor (npr. telefonski) te se uključuje u razgovor drugih osoba i aktivno sudjeluje u njemu (ako se on odnosi na teme povezane s privatnom, obrazovnom, poslovnom i društvenom sferom života) – uz povremenu pomoć nastavnika oblikuje pitanja, odgovore, ocjene, uređuje informacije, obrazloženja, komentare i stavove u raspravi – uz pomoć nastavnika na odgovarajući način reagira na implicirana značenja koja prenosi sugovornik (npr. jezičnu agresiju) – vodi razgovore s izvornim govornicima poljskog jezika o brojnim općim temama Uz pomoć nastavnika započinje, vodi i završava razgovor (npr. telefonski), razgovara s izvornim govornicima poljskog jezika o brojnim općim temama. PJK SŠ B.1.
124. Uz pomoć nastavnika u govoru i pismu općenito tečno izražava svoje mišljenje o određenoj temi. – uz pomoć nastavnika izražava osjećaje i primjereno reagira na takve izjave drugih osoba – izražava svoje mišljenje i obrazlaže vlastiti stav – uz pomoć nastavnika objašnjava i argumentira svoje preferencije i svoje gledište predstavljajući prednosti i mane različitih mogućnosti – u argumentacijskim izjavama uglavnom primjenjuje logiku i dosljednost rasuđivanja, izvodi zaključke Uz pomoć nastavnika općenito logično i uglavnom tečno izražava svoj stav i argumentira ga, predstavlja prednosti i mane različitih mogućnosti, izražava osjećaje i izvodi zaključke. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučene vrste tekstova: kraći sastavci, opisi, dijalozi, osobni zapisi i jednostavni argumentirani odgovori. Medijski sadržaji: digitalni alati za pisanje, govorne aktivnosti i multimedijski sadržaji. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema u skladu s razinom i razvojnim mogućnostima učenika srednje škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj organizira aktivnosti usmjerene na jasno i razumljivo izražavanje u govoru i pismu u poznatim i svakodnevnim situacijama. Učenici razvijaju sposobnost opisivanja, pripovijedanja i jednostavnog argumentiranja uz potporu modela i smjernica. Naglasak je na komunikacijskoj funkciji jezika, pri čemu su pogreške sastavni dio procesa učenja. Učenike se potiče na sudjelovanje u dijalozima, kraćim raspravama i pisanju jednostavnijih funkcionalnih i kreativnih tekstova. C Znanje o Poljskoj PJK SŠ C.1.
125. Zna najvažnije događaje iz poljske i europske povijesti u razdoblju od
126. do
127. stoljeća. – interpretira okolnosti stvaranja poljske države i njezinog pokrštavanja – opisuje teritorijalni razvoj i značaj prihvaćanja kršćanstva za razvoj poljske kulture i jezika – identificira i povezuje najvažnije osobe tog razdoblja od Mieszka I. do Boleslava Krivoustog – definira univerzalni karakter srednjovjekovlja – identificira kulturna ostvarenja srednjovjekovnog razdoblja PJK SŠ C.1.
128. Analizira teritorijalni razvoj Poljske od feudalne rascjepkanosti do kraja
129. stoljeća. – objašnjava uzroke feudalne rascjepkanosti – predstavlja vanjske opasnosti – Križarski red, Tatare – karakterizira i opisuje društveno-gospodarske promjene – objašnjava veze Poljske s Ugarskom i Litvom – ocjenjuje vladavinu Kazimira Velikog i vladavinu Piastovića – ocjenjuje politiku Jagelovića – predstavlja događaje iz poljske i europske povijesti do
130. stoljeća – ocjenjuje značenje uključivanja poljskih zemalja u civilizacijski krug zapadnog svijeta – ilustrira teritorijalni razvoj poljske države – predstavlja ostvarenja istaknutih stvaratelja tog razdoblja PJK SŠ C.1.
131. Zna položaj Poljske na karti Europe u razdoblju srednjovjekovlja i danas. – opisuje promjene poljskih granica uzimajući u obzir događaje iz povijesti koje je dosad naučio – interpretira događaje i lokalizira ih na karti Poljske i Europe – na karti Poljske identificira geografske i povijesne objekte koje je usvojio – očitava informacije s karte predstavljene uz pomoć različitih kartografskih metoda – služi se planom i kartom – predstavlja mogućnosti primjene različitih izvora geografske informacije i ocjenjuje njezinu korist PJK SŠ C.1.
132. Analizira stanje u Poljskoj u vrijeme «zlatnog vijeka«. – interpretira okolnosti Poljsko-Litavske Unije u vrijeme plemićke demokracije – navodi dobre i loše strane političke situacije države Jagelovića – predstavlja politički okvir i teritorijalne promjene u
133. stoljeću – predstavlja vjerski okvir u Poljskoj – određuje okolnosti nastanka unije između Poljske i Litve – opisuje tijek slobodnog izbora kralja – prikazuje djelovanje Stjepana Batorya – karakterizira poljsko-moskovski rat – uspoređuje i klasificira najvažnije događaje poljske i europske povijesti
134. stoljeća – predstavlja ostvarenja istaknutih stvaratelja poljske renesanse – prepoznaje najvažnije spomenike renesansne umjetnosti u Poljskoj PJK SŠ C.1.
135. Analizira promjene u Poljsko-Litavskoj Uniji u
136. stoljeću – od snažne države do krize. – predstavlja sukobe pod vladavinom dinastije Vasa – određuje ulogu najvažnijih političara – karakterizira lik Jana III. Sobieskog – ocjenjuje značenje bitke kod Beča za sudbinu Poljsko-Litavske Unije i Europe – opisuje i karakterizira Republiku Oba Naroda – analizira proces oligarhizacije političkog života uzimajući u obzir strane utjecaje i liberum veto – opisuje sarmatizam i stil života poljskog plemstva – uspoređuje najvažnije događaje iz poljske i svjetske povijesti
137. stoljeća – objašnjava uzroke unutarnjih kriza i gospodarsko stanje – navodi opća obilježja barokne arhitekture i umjetnosti te lokalizira najvažnije primjere barokne umjetnosti u Poljskoj Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporučeni sadržaji: suvremeni život, kultura, osnovni društveni i kulturni fenomeni. Medijski sadržaji: dokumentarni sadržaji, digitalni izvori, kulturni prikazi. Učitelj ima autonomiju, u skladu sa zanimanjima, potrebama i mogućnostima učenika kojima predaje, u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema u skladu s razinom i razvojnim mogućnostima učenika srednje škole. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učitelj uvodi temeljne sadržaje o poljskoj kulturi, povijesti i geografiji koristeći raznolike izvore (tekstove, slike, video sadržaje). Učenike se potiče na povezivanje novih znanja s vlastitim iskustvom i kulturnim okruženjem. Aktivnosti su usmjerene na prepoznavanje osnovnih kulturnih obilježja i razvoj interesa za poljsku kulturnu baštinu. Naglasak je na razumijevanju osnovnih činjenica i njihovoj primjeni u jednostavnim komunikacijskim situacijama.
138. RAZRED SŠ – 105 SATI GODIŠNJE A Poljski jezik – recepcija Odgojno-obrazovni ishodi Razrada ishoda Odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti dobar na kraju razreda PJK SŠ A.2.
139. Uz povremenu pomoć nastavnika analizira i interpretira pročitani književni tekst (književnost prosvjetiteljstva, romantizma i pozitivizma). – uz povremenu pomoć nastavnika sažima pročitani tekst – uz povremenu pomoć nastavnika obrađuje pročitane tekstove koristeći odgovarajuću terminologiju, izabire odgovarajuće citate, smješta ih u odgovarajuće vremensko i književno razdoblje, povezuje ih s djelima s kojima se upoznao u osnovnoj školi Uz pomoć nastavni