Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon propisuje mjere, radnje i postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Cilj mu je spriječiti korištenje financijskog sustava za takve nezakonite aktivnosti.

Što regulira

Mjere i radnje za sprječavanje pranja novca.
Mjere i radnje za otkrivanje pranja novca.
Mjere i radnje za sprječavanje financiranja terorizma.
Mjere i radnje za otkrivanje financiranja terorizma.

Tko se tiče

Obveznici (subjekti koji su dužni provoditi mjere iz Zakona).
Nadležna državna tijela.

Ključne točke

Zakon propisuje preventivne mjere za sprječavanje korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
Odredbe o sprječavanju i otkrivanju pranja novca primjenjuju se i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma.
Zakon preuzima Direktive (EU) 2015/849 i (EU) 2018/843.
Zakon osigurava provedbu Uredbe (EU) 2015/847.

Tekst zakona

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upo

zorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Banke, financije i investicije Zakon o deviznom poslovanju Zakon o platnom prometu Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o računovodstvu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Stečajni zakon Zakon o tržištu kapitala 1/2 Zakon o trgovini Zakon o zaštiti potrošača Zakon o kreditnim institucijama Zakon o javno-privatnom partnerstvu Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak Zakon o sudskom registru Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima Zakon o obrtu Pomorski zakonik Zakon o igrama na sreću Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Zakon o mjenici Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o osiguranju Zakon o financijskim konglomeratima Zakon o čeku Zakon o kamatama Zakon o reviziji Zakon o elektroničkom novcu Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Zakon o državnim potporama Zakon o Državnom uredu za reviziju Zakon o kreditnim unijama Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata Zakon o financijskom osiguranju Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o alternativnim investicijskim fondovima Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina Zakon o obveznim mirovinskim fondovima Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima Zakon o faktoringu Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od

rujna
o agencijama za kreditni rejting Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti Zakon o Financijskoj agenciji Zakon o alternativnim investicijskim fondovima 2014-2018 Zakon o davanju ovlasti Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za izdavanje obveznica Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2014-2018 Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj Zakon o načinu likvidacije poslovanja glavnih filijala Jugobanke d.d. Beograd koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske Zakon o ništavnosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu Zakon o prestanku važenja Zakona o financijskom poslovanju Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima Zakon o stavljanju izvan snage propisa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz oblasti financija Zakon o uvođenju Europske zadruge - Societas Cooperativa Europaea (SCE) Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja Zakon o sustavu osiguranja depozita Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i vijeća od
ožujka 2012 godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
srpnja
godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću Zakon o provjeri stranih ulaganja Poduzetništvo Ovršni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o deviznom poslovanju Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o platnom prometu Zakon o mirovinskom osiguranju Opći porezni zakon Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o trgovini Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o zaštiti potrošača Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o javnoj nabavi Zakon o nedopuštenom oglašavanju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju suglasnosti Zakon o sudskom registru Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o osiguranju Zakon o reviziji Zakon o zadrugama Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o slobodnim zonama Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Stečajni zakon 2015-2017 Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od
veljače
o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta po Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od
prosinca
o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Zakon o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od
svibnja
o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma NN 108/17, 39/19, 151/22 na snazi od 01.01.
Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma 2020-2022 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma 2019-2019 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma 2018-2019 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma 2008-2017 Ured za sprječavanje pranja novca GLAVA I. UVODNE ODREDBE Članak
Predmet Zakona

(1)Ovim se Zakonom propisuju mjere, radnje i postupci koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

(2)Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na sprječavanje i otkrivanje pranja novca, odgovarajuće se primjenjuju i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma s ciljem sprječavanja i otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizacija u vezi s financiranjem terorizma. Članak 2. (NN 108/17, 39/19) Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije

(1)Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od
svibnja
o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141,
2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)
Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od
svibnja
o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156,
2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843).

(2)Ovim se Zakonom osigurava provedba:

Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od
svibnja
o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141,
2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847)
Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od
listopada
o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 309,
2005.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005),
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd
svibnja
o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108). Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma

(1)Pranjem novca smatra se:

zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1.,
i
ovoga stavka.

(2)Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.

(3)Financiranjem terorizma smatra se:

osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam
financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

(4)Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.

(5)Terorist je fizička osoba koja:

počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno
sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.

(6)Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:

počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno
sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima
organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela
doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.

(7)Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona. Članak 4. (NN 108/17, 39/19, 151/22) Značenje pojedinih pojmova Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje: 1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala 2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava 3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora 4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac 5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ 6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru 7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c),

d)i
e)ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji 8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske 9) financijsko-obavještajna jedinica jest:
a)domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)
b)inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ) 10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica 11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005 12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja 13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje 14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika 15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a 16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste 17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke 18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika 19) korespondentnim odnosom smatra se:
a)da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja
b)odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava 20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji 21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima 22) kvalificirani certifikat:
a)za elektronički potpis jest certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu I. Uredbe (EU) 910/2014
b)za elektronički pečat jest certifikat za elektronički pečat koji izdaje kvalificirani pružatelj usluge povjerenja i koji ispunjava zahtjeve određene u Prilogu III. Uredbe (EU) 910/2014 23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, a koja je zadužena za koordinaciju i provođenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma 24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini 25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija 26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti 27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom 28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge 29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima 30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava 31) poslovni odnos jest:
a)poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika
b)odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku
c)registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno ovom Zakonu 32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa 33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca 34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje je izdala Stručna skupina za financijsko djelovanje (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini 35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847 36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:
a)osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
b)obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
c)pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
d)obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
e)obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima 37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma 38) Registar stvarnih vlasnika jest središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke
a)ovoga Zakona osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke
b)ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Registar) 39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe 40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), te uključujući:
a)gotovinu, čekove, novčane tražbine, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja
b)uložena sredstva kod obveznika
c)financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente
d)ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima
e)kamate, dividende i druge prihode od sredstava
f)tražbine, kredite i akreditive 41) stranka jest osoba ili trust iz točke 59. ovoga članka koji uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju, uključujući upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava 42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem 43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika 44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora 45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom 46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora 47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika, 48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti ili prava kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, pri čemu se virtualnom imovinom ne smatraju:
a)financijski instrumenti kako su definirani zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
b)elektronički novac kako je definiran zakonom kojim se uređuje platni promet
c)depoziti kako su definirani zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija
d)strukturirani depoziti kako su definirani u zakonu kojim se uređuje tržište kapitala
e)sekuritizacija kako je definirana u zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju
f)proizvodi životnog ili neživotnog osiguranja
g)mirovinski proizvodi
h)virtualna imovina koja je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugim digitalnim prikazom 49) virtualna valuta jest podvrsta virtualne imovine i predstavlja digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem 50) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom uime trećih strana jest čuvanje ili kontrola, uime trećih strana, virtualne imovine ili načina pristupa takvoj virtualnoj imovini, prema potrebi u obliku privatnih kriptografskih ključeva 51) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom jest upravljanje s jednim ili više multilateralnih sustava, koji spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju virtualne imovine, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s virtualnom imovinom, bilo razmjenom jedne virtualne imovine za drugu bilo razmjenom virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja 52) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala 53) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama u zamjenu za drugu virtualnu imovinu uz korištenje vlasničkog kapitala 54) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji jedne ili više stavki virtualne imovine ili o upisu jedne ili više stavki virtualne imovine uime trećih strana, a uključuje i sklapanje ugovora o prodaji virtualne imovine u trenutku njezina izdavanja 55) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine su plasman novoizdane virtualne imovine, ili virtualne imovine koja je već izdana, ali nije uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje virtualnom imovinom, određenim kupcima, a koji ne uključuje javnu ponudu ili ponudu postojećim imateljima izdavateljeve virtualne imovine 56) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana jest zaprimanje od osobe naloga za kupnju ili prodaju jedne ili više stavki virtualne imovine ili za upis jedne ili više stavki virtualne imovine i prijenos tog naloga trećoj strani na izvršenje 57) savjetovanje o virtualnoj imovini jest ponuda, davanje ili suglasnost za davanje personaliziranih preporuka trećoj strani, bilo na zahtjev treće strane bilo na inicijativu pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji savjetuje, u vezi s jednom ili više transakcija koje se odnose na virtualnu imovinu ili korištenje usluga povezanih s virtualnom imovinom 58) pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom jest pravna osoba ili obrtnik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona 59) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke
b)ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava 60) nefinancijski sektor i samostalna djelatnost podrazumijevaju obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16., točke 17. podtočaka f), g), h), i),
j)i točke 18. ovoga Zakona 61) suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma je:
a)svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma
b)svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma član uprave ili nadzornog odbora ili
c)svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom. GLAVA II. NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA Članak 5. (NN 108/17, 39/19) Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

(1)Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, a koja procjena će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.

(2)Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka među ostalim procjenjuju se prijetnje i ranjivosti od pranja novca i financiranja terorizma, a posebna pozornost usmjerava se na svaku financijsku aktivnost koja se zbog svoje prirode smatra pogodnom za upotrebu ili zloupotrebu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(3)Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se radom Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka

stavka
ovoga Zakona, čije se zadaće, među ostalim, sastoje od:
provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
izrade izvještaja o provedenoj nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
izrade prijedloga Akcijskoga plana s mjerama za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj i
provedbe drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor.

(4)Nacionalna procjena rizika sadrži i:

podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, među ostalim, podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne
podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka
ovoga Zakona
podatke o obilježjima pomoću kojih se utvrđuje imaju li pravne osobe ili pravna uređenja u Republici Hrvatskoj strukturu ili funkcije slične trustovima.

(5)Ured usmjerava i koordinira obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz stavka

ovoga članka te obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i ostale države članice o stavku
ovoga članka. Članak
Rezultati Nacionalne procjene rizika

(1)Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj te na temelju nje donosi Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(2)Rezultati Nacionalne procjene rizika namijenjeni su:

unaprjeđenju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma identificiranjem sektora ili djelatnosti u kojima obveznici moraju primjenjivati pojačane mjere te, prema potrebi, utvrđivanju mjera koje su obveznici dužni poduzeti
prema potrebi određivanju sektora ili područja niskoga ili pojačanoga rizika od pranja novca i financiranja terorizma
pomoći obveznicima u provođenju njihovih procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
utvrđivanju, kao pomoćno sredstvo, kod obveznika iz članka
ovoga Zakona i nadležnih državnih tijela iz članka
ovoga Zakona, prioriteta raspodjele resursa i sredstava namijenjenih sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i
pripremanju odgovarajućih propisa za pojedine sektore i djelatnosti u skladu s identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

(3)Rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma Ured je bez odgađanja dužan učiniti dostupnim svim obveznicima iz članka

ovoga Zakona i nadležnim državnim tijelima iz članka
ovoga Zakona. Članak
Nadnacionalna procjena rizika

(1)Prilikom provođenja nacionalne procjene rizika iz članka

stavka
ovoga Zakona uzet će se u obzir Nadnacionalna procjena rizika te preporuke Europske komisije o mjerama primjerenima za rješavanje identificiranih rizika i zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na obveznike koji obavljaju financijsku djelatnost.

(2)Ako Republika Hrvatska odluči ne primijeniti bilo koju od preporuka Europske komisije iz stavka

ovoga članka, o tome pisanim putem obavještava Europsku komisiju te daje obrazloženje za takvu odluku. Članak
(NN 108/17, 39/19) Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti

(1)Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.

(2)Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(3)Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka. GLAVA III. MJERE, RADNJE I POSTUPCI KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA I. OPĆE ODREDBE Članak 9. (NN 108/17, 39/19, 151/22) Obveznici provedbe mjera

(1)Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.

(2)Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu: 1. kreditne institucije 2. kreditne unije 3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak 4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice 5. institucije za platni promet 6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem 7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine 8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti 9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima 10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima 11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima 12. faktoring-društva 13. leasing-društva 14. institucije za elektronički novac 15. ovlašteni mjenjači 16. priređivači igara na sreću za:

a)lutrijske igre, uključujući online igranje
b)igre u kasinima, uključujući online igranje
c)igre klađenja, uključujući online igranje
d)igre na sreću na automatima 17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:
a)odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih tražbina
b)izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
c)izdavanja garancija i jamstava
d)upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
e)iznajmljivanja sefova
f)pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, što uključuje osnivanje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, obavljanje funkcije direktora, tajnika, partnera ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe, pružanje usluga registriranog sjedišta, pružanje poslovne, korespondentne ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkom društvu, obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta, te obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnog dioničara uime druge osobe
g)prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
h)trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
i)pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
j)posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina te kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj 18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a)revizorsko društvo, samostalni revizor, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost
b)odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s: 1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata 2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke 3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima 4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom 5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima 6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke
f)ovoga stavka
c)vanjski računovođa u obavljanju računovodstvenih poslova za druge pravne ili fizičke osobe te ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pruža pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s: 1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata 2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke 3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima 4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom 5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima 6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke
f)ovoga Stavka 19. pravna osoba ili obrtnik koji nisu obuhvaćeni točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga stavka, a koji na profesionalnoj osnovi uime ili za račun druge fizičke ili pravne osobe obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom:
a)skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom
b)upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom
c)razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja
d)razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu
e)izvršavanje naloga za virtualnu imovinu
f)usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine
g)zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana
h)savjetovanje o virtualnoj imovini.

(3)Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.

(4)Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.

(5)Obveznicima mjera i radnji iz stavka

ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2.,
i
ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.

(6)Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika. Članak 9.a (NN 108/17, 151/22) Registar pružatelja usluga virtualne imovine

(1)Pravna osoba odnosno obrtnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjerava obavljati djelatnosti iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona mora prije početka obavljanja tih djelatnosti iste upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine koji vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(2)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upisat će pravnu osobu odnosno obrtnika u registar iz stavka

ovoga članka ako je podnesen zahtjev za upis u registar i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
pravna osoba odnosno obrtnik namjerava obavljati jednu ili više djelatnosti propisanih člankom
stavkom
točkom
ovoga Zakona
zahtjevu je priložena izjava odgovornih osoba pravne osobe odnosno obrtnika da su upoznati s obvezama iz ovoga Zakona
zahtjevu su priloženi dokazi o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u skladu s člankom
ovoga Zakona
zahtjevu su priloženi dokazi da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona
zahtjevu za registraciju dostavljeni su i svi drugi podaci propisani pravilnikom iz stavka
ovoga članka.

(3)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odbit će zahtjev za upis u registar ako ocijeni da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

(4)Registar iz stavka

ovoga članka javni je registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:
tvrtka i sjedište pravne osobe i OIB odnosno naziv obrta, ime, prezime i OIB obrtnika
naznaka djelatnosti iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona koje pravna osoba odnosno obrtnik obavlja.

(5)Nakon upisa u registar iz stavka

ovoga članka pravna osoba može djelatnost iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona upisati u sudski registar kao djelatnost odnosno obrtnik može tu djelatnost upisati u obrtni registar.

(6)U sudski odnosno obrtni registar ne mogu se kao djelatnost upisati djelatnosti iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona bez dokaza o upisu u registar iz stavka
ovoga članka.

(7)Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za registraciju, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis u registar te način vođenja registra iz stavka

ovoga članka.
Pravilnik o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine Članak 9.b (NN 108/17, 151/22) Zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom

(1)Osim pravnih osoba i obrtnika koji su upisani u registar iz članka 9.a ovoga Zakona, nitko ne smije u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona.

(2)Iznimno od stavka

ovoga članka, djelatnost iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona može pružati pravna i fizička osoba kojoj je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili je upisana u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi članici, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj i uz obavijest dostaviti najmanje sljedeću dokumentaciju:
podatak o djelatnostima iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona koje je ovlaštena pružati
podatak o datumu nakon kojeg planira početi obavljati djelatnost iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona
podatak o matičnoj državi
naziv i kontakt podatke nadležnog nadzornog tijela i
potvrdu o odobrenju nadležnog nadzornog tijela ili izvadak iz registra nadležnog nadzornog tijela matične države.

(3)Uprava pravne osobe odnosno obrtnik upisan u registar iz članka 9.a ovoga Zakona dužni su voditi poslovanje te pravne osobe odnosno obrta s područja Republike Hrvatske.

(4)Smatra se da je djelatnost iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona obavljena u Republici Hrvatskoj ako je uslugu pružila pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili ako je ta djelatnost obavljena odnosno usluga pružena na inicijativu osobe iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

(5)Smatra se da je djelatnost obavljena u Republici Hrvatskoj ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

pružatelj usluga ima mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj putem kojeg obavlja komercijalnu djelatnost iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona ili putem kojeg oglašava svoje usluge prema fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
pružatelj usluga putem jednog ili više automatiziranih sustava nudi virtualnu imovinu u Republici Hrvatskoj
pružatelj usluga, neovisno o mediju, marketinšku komunikaciju usmjerava na fizičke osobe koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
pružatelj usluga je distribuciju proizvoda i/ili usluga organizirao kroz jedan ili više distribucijskih kanala namijenjenih fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili
pružatelj usluga ima adresu pošte ili telefonski broj u Republici Hrvatskoj, ili ima ».hr« ekstenziju na domeni na svojoj mrežnoj stranici. Članak 9.c (NN 108/17, 151/22) Brisanje iz registra

(1)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra iz članka 9.a ovoga Zakona:

ako je upisana u registar na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica
ako Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost za koju je registrirana
ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 9.a ovoga Zakona pod kojima je upisana u registar, a posebno ako član uprave ili stvarni vlasnik pravne osobe odnosno obrtnik prestane ispunjavati uvjet dobrog ugleda u smislu članka 9.e ovoga Zakona
ako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdi da se registrirane djelatnosti ne obavljaju s područja Republike Hrvatske ili
ako ovlaštenoj osobi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dopusti nadzor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.

(2)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može donijeti rješenje iz stavka

ovoga članka ako je obveznik pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka
ovoga Zakona, ako je počinjenjem prekršaja ostvarena imovinska korist ili nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu te kada utvrdi da počinitelj i nakon pravomoćnosti ne primjenjuje propisane mjere.

(3)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležnom trgovačkom sudu odnosno obrtnom registru.

(4)U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5)Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 9.d (NN 108/17, 151/22) Obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja

(1)Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka

f)i
g)ovoga Zakona – pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga koji vodi Ministarstvo financija.

(2)Obveznici iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima nisu dužni upisati se u registar iz stavka
ovoga članka.

(3)O zahtjevu za upis u registar Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4)Ministarstvo financija izvršit će upis u registar obveznika iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona.

(5)Ministarstvo financija odbit će zahtjev za upis u registar ako utvrdi da podnositelj zahtjeva za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava uvjetima dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona.

(6)Podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 9.e ovoga Zakona Ministarstvo financija pribavlja od podnositelja zahtjeva.

(7)Podatke o neosuđivanosti iz članka 9.e stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvo financija na temelju obrazloženog zahtjeva dobiva iz kaznene evidencije.

(8)Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su obavještavati Ministarstvo financija o svim promjenama podataka prikupljenim pri procjeni dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

(9)Ministarstvo financija, na temelju procjene rizika, periodično obavlja provjere je li kod obveznika došlo do promjena koje bi mogle utjecati na procjenu dobrog ugleda obveznika.

(10)Ministarstvo financija će brisati obveznika iz stavka

ovoga članka iz registra ako:
prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobren upis u registar
pisanim putem obavijesti Ministarstvo financija da više ne namjerava pružati usluge iz stavka
ovoga članka
bude brisan iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
utvrdi da je upis u registar obavljen na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava ili
je pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka
ovoga Zakona učinjenog u povratu.

(11)U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(12)Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(13)Podaci o upisu u registar objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva financija na kojoj se nalazi registar.

(14)Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za upis, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis te način vođenja registra. Članak 9.e (NN 108/17, 151/22) Dobar ugled

(1)Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba u odnosu na koju ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju dobar ugled te koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu čiji se podaci vode u kaznenoj evidenciji nastupila rehabilitacija sukladno zakonu kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija:

a)protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)
b)protiv života i tijela (glava X.), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) 2. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od kaznenih djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka 3. koja nije kao zakonski zastupnik teže ili sustavno povrijedila odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona 4. koja nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma.

(2)Sljedeće okolnosti mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe:

ako joj je zbog nepoštivanja propisa ukinuta ili odbijena odgovarajuća suglasnost odnosno odobrenje za obavljanje poslova od strane nadležnog tijela
ako je pravomoćno osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja propisa kojima se uređuje područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili propisa kojima se uređuje poslovanje obveznika iz članka
ovoga Zakona ili
ako rukovodi ili je u vrijeme počinjenja djela rukovodila pravnom osobom koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka
ovoga članka, posebno ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova ili protiv koje se vode postupci iz točke
ovoga stavka.

(3)Pri ocjeni okolnosti iz stavka

ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane za vrstu odluke, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, olakotne i otegotne okolnosti, težinu djela, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su pokrenula, izdala ili podnijela nadležna tijela iz članka
ovoga Zakona ili srodna nadzorna tijela iz druge države članice ili treće države, kao i činjenicu da postojanje većeg broja lakših djela iz stavka
ovoga članka zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe iako pojedinačno nemaju taj učinak.

(4)Smatra se da osobe iz stavaka

do
ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka
do
ovoga članka.

(5)Odredbe stavaka

do
ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće države.

(6)Obveznici iz ovoga Zakona su dužni bez odgode obavijestiti nadležno tijelo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(7)Ministar financija za obveznike iz članka

stavka
točke
podtočaka f) i g), a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obveznike iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona pravilnikom detaljnije propisuju način procjene dobrog ugleda iz stavaka
i
ovoga članka i dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.
Pravilnik o upisu u registar i vođenju registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja
Pravilnik o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine Članak
(NN 108/17, 151/22) Izuzetci u odnosu na pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona koji se na povremenoj vrlo ili ograničenoj osnovi bavi financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ne mora primjenjivati mjere iz ovoga Zakona ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 100.000,00 eura godišnje
transakcija ne prelazi vrijednost od 1000,00 eura, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane
financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5 % od ukupnoga godišnjeg prometa
financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i
financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.

(2)Obveznik iz stavka

ovoga članka dužan je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka
ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta iz stavka
ovoga članka. Nadležno nadzorno tijelo uspostavlja odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zloupotrebe ove iznimke.

(3)Izuzeća iz stavka

ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga novčanih pošiljaka iz članka
ovoga Zakona niti na druge obveznike iz članka
stavka
točaka 16.,
podtočaka f) i j), točaka
i 19 ovoga Zakona.

(4)Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o promjenama uvjeta propisanih za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka. Članak 11. Obveze obveznika

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužan je ispunjavati obveze određene ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, s ciljem sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2)Obveze iz stavka

ovoga članka obuhvaćaju:
izradu procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma
uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
provođenje mjera dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenima ovim Zakonom
provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi
imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe te osiguranje primjerenih uvjeta za njihov rad
omogućavanje redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika obveznika te osiguravanje redovite unutarnje revizije sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
obavještavanje i dostavljanje Uredu propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama, sredstvima i osobama
čuvanje i zaštitu podataka te vođenje evidencija podataka propisanih ovim Zakonom
obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi cjelovite procjene rizika stranaka, poslovnih odnosa i transakcija te stalnoga praćenja poslovnih odnosa te sa svrhom pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda i
provođenje drugih obveza i mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(3)Obveznik ne smije eksternalizirati obveze ovlaštene osobe i zamjenika iz članka

ovoga Zakona. Članak
(NN 108/17, 39/19) Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma, uzimajući u obzir čimbenike rizika koji se odnose na: a) stranke b) države ili geografska područja c) proizvode, usluge ili transakcije i d) kanale dostave.

(2)Analiza rizika iz stavka

ovoga članka mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka
ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.

(3)Analiza rizika iz stavka

ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja te ju je obveznik dužan redovito ažurirati i dostaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka
ovoga Zakona na njegov zahtjev.

(4)Nadležna nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka nisu potrebne za pojedini sektor obveznika ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni od strane toga sektora obveznika.

(5)Obveznik je dužan analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka usklađivati s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama koje donosi nadležno tijelo te je dužan uzeti u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(6)Obveznik je, prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koje mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti ili kanala dostave, kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje tim rizikom. Članak 13. (NN 108/17, 151/22) Upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka
stavka
ovoga Zakona, te je dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(2)Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja obveznik te dokumentirani.

(3)Politike, kontrole i postupci iz stavka

ovoga članka uključuju:
ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
organizacijski ustroj obveznika
položaj ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u organizacijskoj strukturi kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika
ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe
ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
mjere dubinske analize stranke
modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
načine/modele upravljanja usklađenošću poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnoga i odgovarajućega izvještavanja
čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka
stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
neovisnu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen i
provjeru zaposlenika obveznika kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.

(4)Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole i postupke iz stavka

ovoga članka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, redovito pratiti i preispitivati njihovu primjerenost i djelotvornost i, ako je potrebno, pojačati mjere poduzete od obveznika. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije

(1)Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka

stavka
ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka
stavka
točaka
i
ovoga Zakona.

(2)Varijable rizika iz stavka

ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

(3)Čimbenici rizika iz stavka

ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice
stranke koje imaju prebivalište na području država iz stavka
ovoga članka.

(4)Čimbenici rizika iz stavka

ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili prebivalište stranke u jednoj od sljedećih država:
države članice
treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.

(5)Čimbenici rizika iz stavka

ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
police životnoga osiguranja s niskom premijom
police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
doprinosi koji se u mirovinski sustav uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti
proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).

(6)Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma pri čemu je dužan uzeti u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(7)Čimbenici rizika iz stavka

ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
stranku koja ima prebivalište na području države iz stavka
ovoga članka
pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana
društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana
stranku državljanina treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.

(8)Čimbenici rizika iz stavka

ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere
države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.

(9)Čimbenici rizika iz stavka

ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
privatno bankarstvo
proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
poslovne odnose ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite, kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba
nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode
transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

(10)Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen viši rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

(11)Obveznici su dužni postupak procjene rizika iz stavka

ovoga članka provoditi u skladu s pravilnicima i odlukama iz stavka
ovoga članka.

(12)Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima koji su kreditne i financijske institucije te obveznicima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.

(13)Pravilnici odnosno odluka iz stavka

ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
Odluka o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke
Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Mjere dubinske analize stranke

(1)Dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom:

utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora, uključujući, ako ga stranka ima, kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke kada je stranka trgovačko društvo, druga pravna osoba i s njome izjednačen subjekt ili trust i s njime izjednačen subjekt stranoga prava
prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima i koji će omogućiti razumijevanje namjene i predviđene prirode poslovnog odnosa i
stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podatci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.

(2)Prilikom provedbi mjera iz stavka

točaka
i
ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje uime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.

(3)Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka

ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu opseg primjene mjera treba ovisiti o procjeni rizika provedenoj sukladno članku
ovoga Zakona.

(4)Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(5)Obveznik je dužan, na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela iz članka

ovoga Zakona, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Obveza primjene mjera dubinske analize stranke

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona dužan je sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u vrijednosti od 2000,00 eura i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 2000,00 eura i veću
ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

(2)Iznimno od odredbe stavka

točaka
i
ovoga članka, obveznik iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona dužan je obaviti dubinsku analizu stranke:
pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1000,00 eura i većoj
pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1000,00 eura i većoj.

(3)Osim obveze provođenja dubinske analize sukladno stavku 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka

g)i
h)ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2000,00 eura i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.

(4)Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:

a)za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i
b)za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.

(5)U slučajevima iz stavka 3. točaka

a)i
b)ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.

(6)Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.

(7)Obveznici iz članka

stavka
točke
podtočke j) ovoga Zakona kada obavljaju poslove posredovanja u kupnji ili prodaji nekretnina dužni su mjere dubinske analize provesti u odnosu na kupca i prodavatelja nekretnine.

(8)Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.

(9)Prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera iz stavka

ovoga članka obveznici uzimaju u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize. Članak
(NN 108/17, 39/19) Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcije

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona dužan je mjere iz članka
stavka
točaka 1.,
i
ovoga Zakona provesti:
prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom i
prije obavljanja transakcije iz članka
stavka
točaka 2.,
i
ovoga Zakona.

(2)Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom ili trustom, za koje postoji obveza unosa podataka o stvarnom vlasništvu u odgovarajući registar, obveznici prikupljaju izvadak iz tog registra.

(3)Iznimno od odredbe stavka

točke
ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnoga vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom, i to što je prije moguće, nakon prvoga kontakta sa strankom ako je to:
prijeko potrebno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i
ako postoji nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.

(4)Obveznik kreditna ili financijska institucija iz članka 9. ovoga Zakona može otvoriti račun stranci prije provjere identiteta stranke i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući račun koji omogućuje transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnoga vlasnika ne bude provjeren na način propisan poglavljima IV. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke) i V. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke) ovoga Zakona.

(5)U slučajevima iz stavka

ovoga članka obveznik je dužan donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca

(1)Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka

stavka
točaka 1.,
i
i članka
ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini iznosa od 150,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj
sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti iznos od 250,00 eura
platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga
na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i
izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka
ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka
ovoga Zakona.

(2)Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca iznosa većega od 50,00 eura niti na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji.

(3)Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja, u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka. Članak 19. Odbijanje poslovnoga odnosa i obavljanja transakcije

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona koji ne može provesti mjere dubinske analize iz članka
stavka
točaka 1.,
i
i članka
stavka
ovoga Zakona ne smije uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos te razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama u skladu s člancima
i
ovoga Zakona.

(2)Obveznik može prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ako nije u mogućnosti provesti mjeru iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona, odnosno ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na stranku.

(3)Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona nije dužan odbiti uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos u skladu sa stavkom
ovoga članka u slučaju kada utvrđuje pravni položaj svoje stranke ili brani ili zastupa stranku u sudskom postupku ili u vezi sa sudskim postupkom, uključujući davanje savjeta o pokretanju ili izbjegavanju takvoga postupka. III. NAČIN PROVOĐENJA MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE Članak
(NN 108/17, 151/22) Prikupljanje podataka

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pri obavljanju dubinske analize stranke prikuplja sljedeće podatke: 1. za fizičku osobu: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva:

a)fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija
b)zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju
c)punomoćnika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju i
d)fizičke osobe koja pristupa sefu 2. za fizičku osobu kojoj je namijenjena transakcija: ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe ako mu je taj podatak dostupan 3. za obrt i drugu samostalnu djelatnost:
a)naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada se u svrhu poslovanja obrta ili obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
b)naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost samo ako mu je taj podatak dostupan 4. za pravnu osobu: naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe:
a)za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
b)drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona 5. za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija obveznik pribavlja podatke o nazivu i sjedištu (ulica i kućni broj, mjesto i država) te pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe ako mu je taj podatak dostupan 6. za stvarnoga vlasnika stranke: ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva 7. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke 8. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa 9. datum i vrijeme pristupa sefu 10. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije te, kada obveznik na temelju procjene rizika provedene sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, svrhu (namjenu) transakcije 11. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa 12. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije 13. prikuplja i druge podatke o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama koji su mu potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.

(2)Iznimno od odredbe stavka

točke
ovoga članka, ako obveznik nije u mogućnosti pribaviti podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe stranca kojemu nije izdan osobni identifikacijski broj, dužan je pribaviti podatak o vrsti, broju, izdavatelju i državi identifikacijske isprave na temelju koje je utvrdio i provjerio identitet te fizičke osobe.

(3)Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(4)Ministar financija pravilnikom propisuje dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu provođenja mjera dubinske analize i obavješćivanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona.

(5)Obveznik iz članka

ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
točaka 1., 3., 4., 6.,
i
ovoga članka i prema potrebi podatak iz stavka
točke
ovoga članka.

(6)Obveznik iz članka

ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
točaka 1., 2., 3., 4., 5.,
i
ovoga članka.

(7)Obveznik iz članka

ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona pored informacija o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 dužan je prikupiti i podatke iz stavka
točaka
i
ovoga članka.

(8)Obveznik iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke prilikom provođenja transakcije iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
točaka 1., 2.,
b), 5.,
i
ovoga članka.

(9)Obveznik iz članka

ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
točaka 1., 3., 4., 6.,
i
ovoga članka.

(10)Obveznik iz članka

ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka
ovoga članka.

(11)Obveznik iz članka

ovoga Zakona u svrhu postupanja sukladno odredbama članka
ovoga Zakona (gotovinska transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj) prikuplja podatke iz stavka
točaka 1., 2., 3., 4., 5.,
i
ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.

(12)Obveznik iz članka

ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj, osim postupanja sukladno odredbama članka
ovoga Zakona te prikupljanja podataka iz stavka
ovoga članka, dužan je prikupiti i podatak iz stavka
točke
ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).

(13)Obveznik iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona, u odnosu na sve povremene transakcije iz članka
stavka
ovoga Zakona, dužan je prikupljati podatke iz stavka
točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 10.,
i
ovoga članka te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije. IV. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STRANKE Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

(1)Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.

(2)Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.

(3)Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima

i
ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4)Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona:
uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca ili
elektroničkim preuzimanjem podataka iz obrtnog ili drugog javnog registra koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid. Članak
(NN 108/17, 39/19) Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

(1)Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2)Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.

(3)Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima

i
ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4)Podatke iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.

(5)Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona u skladu s odredbom članka
stavka
ovoga Zakona. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe

(1)Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.

(2)Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(3)Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona elektroničkim preuzimanjem podataka iz sudskoga ili drugoga javnog registra koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

(4)Ostale podatke iz članka

stavka
ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka
stavka
ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.

(5)Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.

(6)Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), te presliku osnivačkog akta pravne osobe.

(7)Iznimno od odredbi stavka

ovoga članka, obveznik iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona prilikom uspostavljanja korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom dužan je prikupiti podatke o osobama iz stavka
ovoga članka iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te ih dokumentirati. Članak
(NN 108/17, 39/19) Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.

(2)Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom

ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka. Članak
Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika pravne osobe

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2)Ako iz dokumenta iz stavka

ovoga članka nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave koju podnese punomoćnik odnosno neposredno od punomoćnika. Podatke iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona o zakonskome zastupniku, koji je uime pravne osobe izdao punomoć, obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoći. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:
utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika
utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i
prikupiti podatke iz članka
stavka
točaka
i
b) ovoga Zakona.

(2)Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka

ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.

(3)Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4)Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka

ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koju mu uime osobe iz stavka
ovoga članka dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(5)Dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(6)Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim preuzimanjem podataka iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

(7)Identitet punomoćnika iz stavka

ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom
stavcima
i
ovoga Zakona. Članak
Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe koja pristupa sefu

(1)Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji pruža uslugu iznajmljivanja sefa identitet stranke dužan je utvrditi i provjeriti prilikom svakoga pristupa stranke sefu.

(2)Pri utvrđivanju i provjeri identiteta stranke u skladu sa stavkom

ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka
stavka
točke
podtočke d) i točke 9.

(3)Odredbe ovoga članka u vezi s obvezom provjere identiteta stranke kod pristupa sefu odnose se na svaku fizičku osobu koja stvarno pristupi sefu, bez obzira na to je li ona korisnik sefa prema ugovoru o sefu odnosno njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik. V. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA Članak 28. (NN 108/17, 39/19) Stvarni vlasnik

(1)Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira pravnu osobu ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.

(2)Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.

(3)Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

(4)Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka, stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje.

(5)Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka

točke
ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.

(6)Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka

točke
ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba ili trustova koja (koje) pojedinačno ili zajedno imaju više od 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje (ostvaruju) pravo upravljanja ili 25 % plus jedna dionica u pravnoj osobi.

(7)Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka

točke
ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.

(8)Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik te kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.

(9)Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije sukladno stavku

ovoga članka, obveznik iz članka
ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.

(10)Obveznik iz članka

ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke. Članak
(NN 108/17, 39/19) Izuzeća od utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke Obveznik iz članka
ovoga Zakona nije dužan utvrđivati ni provjeravati identitet stvarnoga vlasnika stranke ako je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji ili u trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji, koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima stranke. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke koristeći pouzdane izvore informacija te prikupiti podatke iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona.

(2)Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(3)Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužna je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka

stavka
točaka
do
ovoga Zakona, obveznika pravodobno obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka
stavka
točaka
do
ovoga Zakona.

(4)Osoba iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka
ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka
stavka
točaka 2.,
i
ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka
stavka
točaka
i
ovoga Zakona.

(5)Podatke iz stavka

ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka
ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom
stavkom
ovoga Zakona.

(6)Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(7)Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima

i
ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom
stavcima 7., 8.,
i
ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja viši rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.

(8)Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.

(9)Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.

(10)Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 5.,

i
ovoga članka, obveznik iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnog vlasnika respondentne institucije prikupljanjem podataka iz članka
stavka
točke
ovoga Zakona u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te ih dokumentirati. Članak
(NN 108/17, 39/19, 151/22) Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava

(1)Obveznik iz članka

ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:
svih osnivača
svih upravitelja
svih zaštitnika, ako postoje
svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje
svih osoba koje obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama
do
ovoga stavka i
svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.

(2)Podatke iz članka

stavka
točke
ovoga Zakona o osobama iz stavka
ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije bit

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.