(1)Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2)Na pitanja vezano za županijske zavode odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.

(3)Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Članak 4. Donošenje posebnih propisa

(1)Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta gradnje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar).

(2)Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku

1. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona. Članak
2. Ovlaštenja u Ministarstvu

(1)Način rada u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), upravnim tijelima, stručnim upravnim tijelima i drugim javnopravnim tijelima, u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom.

(2)Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezane za izradu i provedbu prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje izdavanje i uporaba službene iskaznice u državnim tijelima. Članak 6. Arhitektonske politike

(1)Arhitektonske politike Republike Hrvatske dio su opće politike Republike Hrvatske, odraz su strateških načela kojima se usmjerava razvoj, oblikovanje i upravljanje prostorom radi osiguravanja kvalitete arhitekture, odnosno vrsnoće gradnje kao javnog interesa.

(2)Odluku o donošenju Arhitektonskih politika Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), uz prethodno mišljenje Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske.

(3)Koordinacija izrade i praćenja provedbe dokumenta u nadležnosti je Zavoda za prostorni razvoj i Hrvatske komore arhitekata.

(4)Svakih sedam godina izvršit će se revizija dokumenta te ocijeniti potreba njegove izmjene i dopune ili izrade dokumenta sljedeće generacije. Članak 7. Ciljevi prostornog uređenja

(1)Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje, gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara.

(2)Ciljevi prostornog uređenja su:

1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, te racionalno i ujednačeno infrastrukturno opremanje prostora
3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja
4. povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.)
5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
10. planiranje, upravljanje i zaštita krajobraza kao integralnog prostornog koncepta
11. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
12. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora te unutarnjih voda za kupanje i rekreaciju
13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost
14. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
15. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
16. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog nasljeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
17. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
18. nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.

(3)Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova temeljenih na stručnim rješenjima svakog pojedinog područja struke te njihovoj provedbi. Članak

1. Opća načela prostornog uređenja Prostorno uređenje temelji se na načelima:
2. integralnog pristupa u prostornom planiranju
3. uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica
4. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
5. očuvanja prostora i obnove prirode
6. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
7. horizontalne integracije u zaštiti prostora
8. vertikalne integracije
9. sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
10. ekonomičnosti
11. dinamičkog planiranja. Članak
12. Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju

(1)Prostorno planiranje gradova i naselja, gospodarskih, infrastrukturnih, javnih, društvenih, kulturnih, prirodnih, okolišnih i drugih relevantnih područja temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora. Prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira se provedba svih zahvata u prostoru s obzirom na interakciju kopna i morskog odnosno vodnog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.

(2)Prostorno planiranje je stalni proces zaštite i razvoja prostora koji se odvija kroz izradu i donošenje prostornih planova te praćenje njihove provedbe, kao i praćenje stanja u prostoru, a uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, prometno-sigurnosne analize i analize protočnosti i propusnosti prometa, poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja prostora, uz uvažavanje ograničenja i zabrana korištenja gdje je to određeno posebnim propisima. Članak 10. Načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica

(1)Analiza i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje odnosno davanje prednosti:

1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja
3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalnom i štedljivom korištenju prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja prostora
4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi i sigurnost sudionika u prometu te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.

(2)Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka iz stručnog područja koje se obrađuje prostornim planom.

(3)Pri analizi i procjeni mogućnosti korištenja i razvoja prostora trebaju se uvažiti odgovarajući rizici utvrđeni procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koji prikazuju opasnost u kombinaciji s ranjivosti prostora i društva, kako bi se odredila ograničenja i zabrana gradnje te mjere za smanjenje neprihvatljivih rizika.

(4)Pri izradi prostornih planova koji obuhvaćaju prometnu infrastrukturu ili građevine koje utječu na promet, stručna rješenja moraju sadržavati prometno-sigurnosne analize i procjene učinaka na sigurnost prometa. Članak 11. Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje

(1)U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije predvide jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se spriječi prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.

(2)Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti.

(3)Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.

(4)Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju.

(5)Načelo vrsnoće gradnje podrazumijeva primjenu tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.

(6)Održivost se ostvaruje i prioritetnim planiranjem održivih oblika kretanja. U planovima se osigurava konkurentan javni prijevoz, kvalitetna pješačka i biciklistička mreža te mjere upravljanja potražnjom za putovanjima. Članak 12. Načelo očuvanja prostora i obnove prirode

(1)Prostor Republike Hrvatske kao neobnovljivi resurs potrebno je štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti.

(2)Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske.

(3)Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa te zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Članak 13. Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

(1)U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.

(2)Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko god je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja. Članak 14. Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora

(1)U izradi i donošenju razvojnih dokumenata kao što su strategije, planovi i programi, propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa te prilikom njihove provedbe moraju se uvažavati načela prostornog uređenja i osigurati usklađenost pristupa pri izradi propisa i mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja, koji utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova smještaja u prostoru.

(2)Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima i suglasnost Ministarstva u dijelu usklađenosti s načelima prostornog uređenja i politikama izrađenim kroz Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske.

(3)U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka

1. ovoga članka analiziraju se, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja, kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima te ekološkim i socijalnim kapacitetima prostora. Članak
2. Načelo vertikalne integracije Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornoga uređenja Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima prostornog uređenja više razine odnosno šireg područja te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova na način propisan ovim Zakonom. Članak
3. Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju

(1)Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.

(2)Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave putem tijela nadležnih za prostorno uređenje moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja putem prikupljanja i organizacije prijedloga, pribavljanja stručnih mišljenja o javnim stavovima te posredovanja medija.

(3)Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru putem javnog informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugih javno dostupnih sustava prostornog uređenja. Članak

1. Načelo ekonomičnosti Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno-planskog rješenja tako da se osigura njegova kvaliteta i cjelovitost. Članak
2. Načelo dinamičkog planiranja Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavnjene izrade izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo pri donošenju prostornog plana. Provedba ovoga načela osigurava se primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka. Članak
3. Pojmovi

(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela 2. brownfield područje je napuštena površina i/ili nekretnina koja se ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni ili je nedovoljno iskorištena odnosno degradirana te je slobodna za prenamjenu, urbanu preobrazbu, urbanu sanaciju i ponovnu uporabu, i kao takvo područje evidentirano u Registru brownfield područja informacijskog sustava prostornog uređenja 3. dokumenti prostornog uređenja su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru te prostorni planovi 4. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi koja je integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju lokacijske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te građevinske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje gradnja 5. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina, određenih lokacijskom dozvolom, a za koje građevine se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola 6. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje dijelove se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola 7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula 8. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom 9. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica zgrade utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za uporabu te zgrade 10. građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine je u pravilu jedna katastarska čestica, a može se sastojati i od dvije ili više katastarskih čestica ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili kad linijska infrastruktura i/ili druge infrastrukturne građevine prelaze preko zemljišta u posebnim režimima kao što su javno vodno dobro, javno dobro i sl. odnosno preko zemljišta drugih upravitelja kao što su cesta, pruga i dr. 11. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti kao što su odgoj, obrazovanje, prosvjeta, znanost, kultura, sport, zdravstvo i socijalna skrb, radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica 12. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom za gradnju i budući razvoj, a koje se sastoji od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja 13. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina 14. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara 15. infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine od državnog značaja ako za njih prostornim planom bilo koje razine nisu propisani uvjeti za njihovu neposrednu provedbu 16. integracija podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela potresnog i drugih utvrđenih rizika pri izradi i donošenju prostornih planova, a prostorni plan sadrži odredbe i prikaze zona visokog, srednjeg i niskog rizika i s njima povezanih ograničenja i zabrane gradnje, uključujući i mjere smanjenja rizika 17. interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta i druge društvene infrastrukture osim onih u privatnom vlasništvu, infrastrukturni koridori, površine i građevine priuštivog stanovanja, površine urbane komasacije, zgrade tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela sudbene vlasti i pravosudna tijela i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske 18. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu 19. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom 20. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu 21. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli i službe jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, osim tijela koja po posebnom propisu vrše vlasničke ovlasti na građevinskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja 22. katastar je katastar zemljišta odnosno katastar nekretnina prema zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina 23. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba 24. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju 25. koridori linijske infrastrukture su koridori od interesa za Republiku Hrvatsku, čine ga objedinjene površine rezervirane za smještaj različitih infrastrukturnih sustava koje je potrebno planirati, projektirati, graditi i održavati u svrhu zajedničkog korištenja, uz istodobno očuvanje interesa sigurnosti, funkcionalnosti i zaštite prostora 26. krajobraz je određeno područje, kako ga percipiraju ljudi, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika 27. kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora je opći interes, a osigurava se pristupom oblikovanju izgrađenog okoliša utemeljenog na povijesnom i kulturnom načinu oblikovanja prostora prema mjesnim prilikama, kojim se aktivno gradi društvena kohezija, osigurava ekološka održivost i pridonosi zdravlju i dobrobiti svih, a ispunjava funkcionalne, tehničke i ekonomske zahtjeve te zadovoljava društvene i psihološke potrebe ljudi 28. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom 29. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru, a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregiji Jadransko more 30. namjena prostora, površina, zemljišta odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom 31. natječaj iz područja arhitekture i urbanizma je način stjecanja najkvalitetnijih rješenja iz područja urbanizma, arhitekture i krajobraznog uređenja koja najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s važećim propisima i stručnim kriterijima ocjenjivanja 32. nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave 33. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade 34. obalna crta je razdjelnica između kopna i mora 35. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan, a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice 36. održivo prostorno planiranje ostvaruje se usklađivanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih potreba razvoja s prostornim potencijalima područja 37. parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se u skladu s odredbama ovoga Zakona i prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica 38. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike 39. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom, u svrhu provedbe tog propisa, javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja i mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 40. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima kao što su javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, sportsko-rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl. 41. površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to:

1. a)površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom, osim na osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište
2. b)površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenoga građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K)
3. c)površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50 % površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina
4. d)vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga akvakultura na kopnu izvan područja ekološke mreže Natura 2000, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom odnosno zakupom
5. e)površine zatvorenih odlagališta otpada ili zatvorenih odlagališnih ploha
6. f)površine eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli za dobivanje električne energije za vlastite potrebe uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo
7. g)površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz prethodnu suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom 42. površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine osim na osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište i osim u područjima zaštićenima na temelju posebnih propisa o zaštiti prirode, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku, postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta 43. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa kao što su farme, staklenici i sl., uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe 44. površine za gradnju građevina za potrebe Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke su površine koje su prostornim planovima određene kao površine posebne namjene na kojima je moguće graditi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane 45. prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan građevinskog područja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala kao što su kamen, pijesak, šljunak, njihove kombinacije i sl., na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina i nasipavanje, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem 46. prometna površina je površina javne namjene, a ako je to u skladu s prostornim planom, i površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice 47. prostor je sustav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, mora, jezera i rijeka do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi 48. prostor ograničenja je dio zaštićenog obalnog područja mora koji obuhvaća dio kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, u kojem se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja planiranje i korištenje prostora obavlja pod uvjetima određenim ovim Zakonom 49. prostorni standardi su skup mjera i pravila zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova 50. prostorni plan je podzakonski propis kojim se u odnosu na razinu, značaj i detaljnost planiranja u okviru obuhvata za koji se prostorni plan izrađuje svrhovito planira prostor i propisuju mjere zaštite i uvjeti za izdavanje akata za njegovu provedbu, u skladu s ciljevima i uvjetima planiranja, te uvažavajući načela prostornog uređenja, propisanima ovim Zakonom, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, i to kao: Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja 51. prostorni plan nove generacije je prostorni plan koji je izrađen i donesen korištenjem elektroničkog sustava ePlanovi 52. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti 53. složeni investicijski zahvat je složeni zahvat u prostoru u kojem sudjeluje više investitora, a odvija se po etapama projekta ovisno o dinamici realizacije zahvata pri čemu se u svrhu postizanja funkcionalnosti cjelovitog zahvata, pojedine etape projekta sagledavaju u jedinstvenim postupcima planiranja i provedbe. Složeni investicijski zahvat može biti javni i/ili privatni 54. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina određen lokacijskom dozvolom 55. složeni zahvat u prostoru sastoji se od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru kao što su kampovi, igrališta za golf, adrenalinski parkovi i sl. 56. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja 57. stručno upravno tijelo je upravno tijelo općine, grada, velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije nadležno za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja 58. upravno tijelo je upravni odjel odnosno služba velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije nadležno za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja te jedinice lokalne samouprave kojima je županija sukladno posebnom zakonu povjerila obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja 59. urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinskopravnih odnosa i planiranje potrebne infrastrukture 60. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Urbana preobrazba obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada, kao što su novi projekti i nova gradnja na mjestu oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje te novi projekti i nova gradnja na tim površinama određeni urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom 61. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se stanje prostornog nereda dovodi u funkcionalno i planski uređeno stanje odnosno poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem ili na drugi način 62. urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi za potrebe planiranja i provedbe na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, a kojim se detaljno razrađuje prostorno i urbanističko uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom 63. urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojeg se na multidisciplinarni način određuje održivi prostorni razvoj i uređenje urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom 64. uređena morska plaža unutar građevinskog područja je zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže, a sadrži infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti 65. uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne crte i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš, kao i infrastrukturno opremanje putem pristupnog puta, parkirališne površine, opskrbe električnom energijom, vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, tuševa, sanitarnog čvora, smješteno izvan same plaže u njezinom kontaktnom području 66. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zahvata u prostoru na postojeću niskonaponsku ili srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu 67. zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom te predmet i ciljeve izrade prostornog plana određene odlukom o izradi 68. zahvat u prostoru je svaka gradnja građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru 69. zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje obuhvaća jedinice lokalne samouprave čije područje zadire u prostor ograničenja 70. zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju u planiranju prostora, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.

(2)Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonima i podzakonskim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3)Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje odnose se jednako na muške i ženske osobe.

(4)Način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom. DIO DRUGI SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA Članak 20. Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja

(1)Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.

(2)Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka

1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja. Članak
2. Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova

(1)Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.

(2)Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela. Članak 22. Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva

(1)U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.

(2)Interesi i potrebe gospodarstva, sigurnosti prostora za kretanje i korištenje te posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, programa, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova. Članak

1. Zavod za prostorni razvoj Stručne poslove prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj. Članak
2. Poslovi Zavoda za prostorni razvoj Poslovi Zavoda za prostorni razvoj obuhvaćaju:
3. izradu odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja, Izvješća o stanju u prostoru i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
4. izradu odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske
5. sudjelovanje u vođenju, razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
6. koordinaciju izrade i praćenje provedbe Arhitektonskih politika Republike Hrvatske
7. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i strukovnim udrugama na izradi i provedbi smjernica, programa, planova i projekata iz područja prostornog uređenja, znanstveni rad
8. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja
9. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru
10. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima
11. sudjelovanje u određivanju sadržaja i metodologije prostornog planiranja
12. pripremu i provođenje odnosno koordinaciju pripreme i provođenja natječaja iz područja arhitekture i urbanizma za zahvate od značaja za Republiku Hrvatsku
13. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Članak
14. Zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba Zavodi za prostorno uređenje županija odnosno Grada Zagreba imaju status stručnih institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske s ključnom ulogom u planiranju, usklađivanju i provedbi razvojnih i prostorno-planskih politika te kontinuiranom praćenju, analizi stanja i usklađivanju prostornih planova unutar županije odnosno Grada Zagreba. Članak
15. Poslovi i osnivanje zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba

(1)Stručne poslove prostornog uređenja za županiju odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba.

(2)Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.

(3)Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.

(4)Zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.

(5)Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(6)Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.

(7)Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. Članak 27. Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba

(1)Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba obuhvaća:

1. izradu odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba
2. sudjelovanje u izradi Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba
3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova
4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području
5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova
7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine
8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i statutom zavoda.

(2)Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu izrađivati i sudjelovati u izradi dokumenata prostornog uređenja državne razine.

(3)Zavodi iz stavka

1. ovoga članka mogu obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo. Članak
2. Zavod za prostorno uređenje grada Grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu. Članak
3. Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada

(1)Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća:

1. izradu odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana
2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada
3. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području
4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
5. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.

(2)Zavod za prostorno uređenje grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.

(3)Ako grad nema osnovan zavod za prostorno uređenje, poslove iz stavka

1. ovoga članka mogu obavljati ovlaštene osobe za izradu prostornih planova iz članka
2. ovoga Zakona, ako to zatraži gradonačelnik. Članak
3. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova

(1)Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati odnosno obavljati ovlaštena osoba za izradu prostornih planova pod uvjetom da ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osigura sudjelovanje potrebnih stručnjaka iz stavka 2. ovoga članka.

(2)Ovlaštena osoba iz stavka

1. ovoga članka dužna je za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovu sadržaju složenosti, osigurati sudjelovanje ovlaštenog arhitekta urbanista kao odgovornog voditelja, ovlaštenih osoba iz pojedinih stručnih područja, stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava i sigurnosti prometa, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti kao što su pravo, sociologija i ekonomija, poljoprivrede, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koji sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana pod uvjetima i na način propisan pravilnikom iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona.

(3)Ovlaštene osobe iz stavka

1. ovoga članka odgovorne su za stručna rješenja u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno. DIO TREĆI PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA Članak
2. Informacijski sustav prostornog uređenja

(1)Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).

(2)Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.

(3)Podaci u informacijskom sustavu moraju biti zaštićeni odgovarajućom enkripcijom visoke razine te su dostupni registriranim korisnicima, ako nemaju povjerljivi značaj propisan u posebnom zakonu.

(4)Tijela koja vode informacijske sustave iz područja svoje nadležnosti osiguravaju interoperabilnost baza podataka i usluga vezanih za prostorne podatke potrebne za vođenje postupaka sukladno ovom Zakonu.

(5)Radi vođenja informacijskog sustava i osiguranja interoperabilnosti Ministarstvo može s tijelima iz stavka 4. ovoga članka sklopiti sporazum kojim se pobliže utvrđuju međusobna prava i obveze, pravila pristupa odnosno razmjene i korištenja podataka, korištenje mrežnih usluga i druga pitanja.

(6)Razmjena podataka iz stavka

1. ovoga članka provodi se putem državne informacijske infrastrukture i Središnjeg sustava interoperabilnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura. Članak
2. Obuhvat podataka informacijskog sustava

(1)Informacijski sustav obuhvaća podatke o:

1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
2. područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama
3. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
4. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenima i propisanima prostornim planovima i posebnim propisima
5. smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina
6. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
7. izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima
8. nekretninama i vlasništvu
9. koncesijama
10. prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima
11. evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.

(2)Akti o podacima iz stavka

1. točke
2. ovoga članka imaju snagu javne isprave. Članak
3. Subjekti informacijskog sustava

(1)Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo.

(2)Evidenciju prostornih planova županijske i lokalne razine unutar informacijskog sustava vode zavodi, a koordinira Zavod za prostorni razvoj.

(3)Evidenciju prostornih planova državne razine unutar informacijskog sustava vodi Zavod za prostorni razvoj. Članak 34. Dostupnost podataka informacijskog sustava

(1)Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom.

(2)Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, kao i podatke o ograničenju korištenja i zabrani gradnje na određenim područjima te druge podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:

1. uspostavom mrežnih usluga ili drugih načina razmjene podataka prema OGC standardima te omogućavanjem njihova korištenja u informacijskom sustavu odnosno njegovim modulima
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku.

(3)Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Članak 35. Javnost podataka informacijskog sustava

(1)Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ako ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu od državnog značaja.

(2)Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nemaju povjerljivo značenje.

(3)Nositelj izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade) i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade. Članak

1. Uredba o informacijskom sustavu Strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava te način vođenja i upravljanja informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje Vlada uredbom. Članak
2. Lokacijska informacija

(1)U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu putem informacijskog sustava može se izraditi lokacijska informacija elektroničkim putem.

(2)Na području za koje nije donesen prostorni plan nove generacije upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3)U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka navodi se ime, prezime i adresa odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet katastarskih čestica za koje se traži izdavanje informacije.

(4)Lokacijska informacija izdaje se u elektroničkom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a iznimno u fizičkom obliku ako se radi o zemljištu koje se nalazi na području gdje nije donesen plan nove generacije.

(5)Lokacijska informacija sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka iz važećih prostornih planova svih razina.

(6)Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom. Članak

1. Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavod i pravne osobe s javnim ovlastima pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti imaju pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje servis katastra i zemljišnih knjiga. Članak
2. Izvješće o stanju u prostoru

(1)Hrvatski sabor odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje ne duže od šest godina, te o razmatranju donose zaključak.

(2)Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3)U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.

(4)Nacrt izvješća odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih posebnim zakonom. Članak 40. Sadržaj i karakter izvješća o stanju u prostoru

(1)Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje, a osobito prioritete za izradu prostornih planova i opremanja građevinskog zemljišta s indikativnim rokovima.

(2)Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je stručna podloga za izradu prostornih planova državne razine.

(3)Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je stručna podloga za izradu prostornih planova na njihovu području.

(4)Sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom. Članak 41. Objava i dostava izvješća o stanju u prostoru

(1)Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u »Narodnim novinama« odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2)Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je u roku od 15 dana od dana njihove objave u službenom glasilu dostaviti zaključak i izvješće iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku nadležnom zavodu na njezinu području.

(3)Nadležni zavod unosi podatke i objavljuje izvješće u informacijskom sustavu. Članak 42. Stručne podloge

(1)Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja u područjima od značaja za prostorno uređenje (demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke, okolišne i prirodne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske, krajobrazne osnove i druge stručne podloge), kao i područja ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno uzeti u obzir pri izradi prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.

(2)Karte rizika obvezno se izrađuju kao stručna podloga ako se radi o području određenom kao visokorizično za određenu vrstu rizika utvrđenu prema Procjeni rizika od katastrofa, a određuju se na temelju prethodnih znanstveno-stručnih istraživanja koja obuhvaćaju potresni rizik i ostale potresom inducirane pojave, poplavnu ugroženost, rizike od velikih nesreća i druge rizike iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

(3)Postojeće stručne podloge javnopravna tijela dužna su staviti na raspolaganje putem informacijskog sustava ili im osigurati pristup na odgovarajući način te ih po potrebi i ažurirati. DIO ČETVRTI UVJETI PLANIRANJA PROSTORA GLAVA I. PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA Članak 43. Općenito

(1)Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda, kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.

(2)Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, a mogu se određivati i Državnim planom prostornog razvoja, prostornim planom područja posebnih obilježja i prostornim planom županije u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom.

(3)Građevinska područja, utvrđena prostornim planom uređenja grada odnosno općine, na kojima su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne mogu se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtijeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja.

(4)Pri određivanju građevinskih područja provodi se analiza prometne pristupačnosti i sigurnosti prometa kojom se procjenjuje povezanost s postojećom prometnom mrežom, razina propusnosti i dostupnost osnovnih javnih sadržaja javnim prijevozom i aktivnim oblicima kretanja. Članak 44. Utvrđivanje građevinskih područja

(1)Građevinska područja utvrđuju se na temelju:

1. tipologije i morfologije naselja
2. društvenih i gospodarskih potreba
3. podataka iz informacijskog sustava
4. podataka iz geodetskih podloga, katastra i zemljišnih knjiga
5. namjene površina, korištenja prostora, uključujući područja posebne zaštite, ograničenja i zabrane gradnje te stručnih rješenja važećih prostornih planova
6. procjene budućeg demografskog i ekonomskog razvoja
7. prometno-funkcionalnog stanja i sigurnosnih pokazatelja prometne mreže, uključujući razinu usluge, propusnost i rizike za sigurnost prometa
8. drugih fizičkih svojstava prostora.

(2)Prilikom izrade prostornih planova, na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima, koja se ne mogu smanjivati na temelju posebnih propisa, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3)U smislu stavka

1. ovoga članka sva građevinska područja određena važećim prostornim planovima mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno nastavno planirati prilikom izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona. Članak
2. Širenje građevinskih područja

(1)Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.

(2)Ako je uvjet iz stavka

1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona.

(3)Višekriterijska analiza iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojim se planira širiti građevinsko područje.

(4)Sva proširenja građevinskog područja, uključivo i ona preraspodijeljena sukladno članku 46. ovoga Zakona moraju predstavljati prostorne cjeline koje daju mogućnost cjelovitog prostornog i urbanističkog planiranja područja, uključivo svu potrebnu infrastrukturu i javne sadržaje.

(5)U slučaju širenja građevinskih područja na područje šuma i šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta, potrebna je prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. Članak 46. Preraspodjela građevinskih područja

(1)U postojećim građevinskim područjima, utvrđenim važećim prostornim planovima mogu se vršiti preraspodjele površina iz jednog građevinskog područja u drugo, ili iz jednog dijela građevinskog područja u drugi dio, osim ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2)Preraspodjelom površina iz stavka 1. ovoga članka moraju se očuvati postojeće i stvoriti nove smislene prostorne cjeline, pri čemu se iz građevinskih područja ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine, niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru.

(3)Preraspodjeli površina iz stavka

1. ovoga članka pristupa se na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona.

(4)Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. Članak 47. Zelena infrastruktura u urbanim područjima

(1)Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu s Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima koji se donosi na temelju propisa kojim se uređuje područje gradnje.

(2)Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene.

(3)Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(4)Građevinska područja moraju se planirati tako da uključuje i upojne površine, a kriteriji i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(5)Planiranje zelene infrastrukture u urbanim područjima provodi se uz usklađivanje s mrežom aktivne mobilnosti tako da se zelene površine koriste i kao sigurni koridori za pješački i biciklistički promet. GLAVA II. PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Članak 48. Planiranje izvan građevinskih područja

(1)Izvan građevinskog područja mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru:

1. linijske infrastrukture
2. građevine obrane
3. građevine za nadzor granice
4. građevine poljoprivredne namjene sukladno posebnom propisu iz područja poljoprivrede, osim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku, pri čemu se na tim područjima mogu planirati tradicijske poljoprivredne i stočarske građevine kao što su suhozidi, bunari, staje, spremišta i sl., te elementi poljoprivrednih i stočarskih sustava oblikovani u izniman krajobraz kao što su maslinici, vinogradi i poljodjelski vrtovi, koji se obnavljaju kao sustavi dotrajalih građevina ili nasada, a radi očuvanja povijesnog identiteta prostora i održanja tradicijske poljoprivrede u funkciji očuvanja iznimne prirodne i kulturne vrijednosti krajobraza
5. građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu, lovstvu i akvakulturi
6. planinarski domovi, planinarske kuće, skloništa za planinare, vidikovci, nadstrešnice i slične građevine i zahvati u prostoru za potrebe planinarstva
7. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
8. istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama
9. reciklažna dvorišta za građevni otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltne baze, betonare i druge građevine u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja
10. igrališta za golf i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, osim u strogom i posebnom rezervatu
11. površine robinzonskog smještaja izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka, na kojima se ne mogu planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu, s maksimalnim smještajnim kapacitetom do 30 gostiju, koji ne predstavljaju trajnu intervenciju u prostoru
12. stambena i pomoćna građevina za vlastite potrebe na jednoj ili više katastarskih čestica na zemljištu u privatnom vlasništvu od 20 ha i više, osim u područjima zaštićenima na temelju posebnih propisa o zaštiti prirode
13. građevina za potrebe seoskog turizma na jednoj ili više katastarskih čestica na zemljištu površine od 2 ha i više koje je prethodno kultivirano, osim u područjima zaštićenima na temelju posebnih propisa o zaštiti prirode
14. rekonstrukcije postojećih građevina
15. građevine posjetiteljske infrastrukture ako je nositelj zahvata javna ustanova koja upravlja tim zaštićenim područjem u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode kao što su informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.
16. mjerni uređaji i prateća infrastruktura za potrebe stručnih i znanstvenih istraživanja
17. uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.

(2)Izvan građevinskog područja mogu se planirati ili graditi spomen-obilježja s pripadajućom infrastrukturom.

(3)Iznimno od stavka

1. točke
2. ovoga članka, izvan građevinskog područja na građevinskim česticama na kojima su izgrađene i ozakonjene građevine na temelju posebnog propisa kojim je dozvoljeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada nije dozvoljeno postavljati opremu za robinzonski smještaj, kao niti graditi kampove niti poduzimati zahvate koji nisu u skladu s prostornim planom.

(4)Zemljište na jednoj ili više katastarskih čestica za realizaciju zahvata iz stavka

1. točaka
2. i
3. ovoga članka predstavlja gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne može otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu. Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na tim katastarskim česticama prije upisa zabilježbe ne utječe na upis te zabilježbe.

(5)Građevinska dozvola za zahvate navedene u stavku

1. točkama
2. i
3. ovoga članka sadrži nalog nadležnom sudu za upis u zemljišnoj knjizi zabilježbe da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu te ju po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe. GLAVA III. PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU POGLAVLJE I. POVRŠINE NAMIJENJENE PRIUŠTIVOM STANOVANJU Članak
4. Općenito

(1)Površine namijenjene priuštivom stanovanju su:

1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene
2. površine unutar građevinskih područja naselja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine ne koriste sukladno planiranoj namjeni
3. površine unutar područja javne i društvene namjene ako se uz stanovanje planira i javna i društvena namjena
4. na površinama posebne namjene unutar ili neposredno uz građevinsko područje naselja
5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama unutar ili neposredno uz građevinsko područje naselja u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja.

(2)Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka.

(3)Površine namijenjene priuštivom stanovanju po potrebi uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavaju i prateće sadržaje društvene namjene odnosno površine javne namjene.

(4)Zgrade namijenjene priuštivom stanovanju iz stavka

1. ovoga članka gradi javni investitor prema uvjetima i kriterijima iz propisa kojima se uređuje područje priuštivog stanovanja. Članak
2. Građenje građevina priuštivog stanovanja

(1)Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja mogu se smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole.

(2)Na površinama unutar građevinskog područja iz članka

1. stavka
2. točaka
3. do 5., i iznimno, u nedostatku površina iz članka
4. stavka
5. ovoga Zakona, na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, a nalazi se u kontaktnom području s postojećim građevinskim područjem naselja u koje je integrirano, građevine priuštivog stanovanja mogu se smjestiti u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladno programima priuštivog stanovanja donesenim na temelju propisa iz područja priuštivog stanovanja. POGLAVLJE II. LINIJSKE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE Članak
6. Interes Republike Hrvatske

(1)Linijske infrastrukturne građevine su građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(2)Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i/ili infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine. Članak 52. Javna infrastruktura

(1)Javna infrastruktura u pravilu se gradi javnim sredstvima, a čine je građevine prometne, energetske, vodne i elektroničke komunikacijske infrastrukture koje mogu biti od državnog, županijskog i lokalnog značaja.

(2)Planiranje javne infrastrukture u prostornom planu uključuje planiranje nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće infrastrukture te određivanje njezina položaja, objekata i mjera potrebnih za njezinu izgradnju odnosno rekonstrukciju i održavanje.

(3)Trase pojedinih koridora ili trase javne infrastrukture trebaju na najbolji način iskorištavati trase i površine istovrsne ili međusobno kompatibilne infrastrukture i zauzimati što manje površine u prostoru.

(4)Pri planiranju javne infrastrukture, u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja iz ovoga Zakona, javna infrastruktura planira se tako da se: – raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora – položaj/lokacija planiranog infrastrukturnog koridora usklađuje s potrebama i ograničenjima postojećeg i planiranog naselja, kao i s ostalom postojećom i planiranom infrastrukturom – u najvećoj mogućoj mjeri osigurava sigurnost i protočnost prometa – ne narušava kvaliteta života ljudi – u najvećoj mogućoj mjeri očuva povezanost ekosustava – u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza i vrijednog obradivog tla – tvori zatvorena i funkcionalno povezana mreža – predvide potrebe razvoja na temelju očekivanog porasta broja stanovnika, urbanizacije te gospodarskih i drugih aktivnosti – osigura prilagodba i otpornost na klimatske promjene – promiče kružna ekonomija. Članak 53. Integrirana infrastruktura

(1)Integrirana infrastruktura zahtijeva određivanje višenamjenskih ili jednonamjenskih koridora linijske infrastrukture, u pravilu u području koridora cestovne i željezničke infrastrukture te usklađenje planiranih trasa određenih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina s trasama drugih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina ili cestovne, željezničke i druge infrastrukture i njihovih pripadajućih građevina kao što su mostovi, tuneli, nadvožnjaci, odmorišta i drugo, u odnosu na smještaj u prostoru i rokove gradnje.

(2)Prilikom izvođenja građevinskih radova na cesti, željezničkoj pruzi ili drugoj linijskoj infrastrukturi, nositelj takvog zahvata koji namjerava poduzeti zahvat u prostoru dužan je, u suradnji s upraviteljima postojećih linijskih infrastrukturnih građevina, osigurati razvoj te organizirati gradnju, premještanje i zaštitu novih linijskih infrastrukturnih građevina u koridoru.

(3)Projekt integrirane infrastrukture mora se provoditi po načelu fleksibilnosti i najmanje štete prilikom zahvata na pojedinim vrstama linijskih infrastrukturnih građevina. Tehnologija gradnje linijskih infrastrukturnih građevina mora omogućavati da se većina zahvata održavanja i rekonstrukcije tih građevina obavlja u revizijskim oknima, bez iskopa javnih i drugih površina.

(4)Planiranjem integrirane infrastrukture mora se osigurati povezan, siguran i učinkovit prijelaz između različitih oblika prometa tako da:

1. infrastrukturni koridori omoguće jednostavno i sigurno povezivanje pješačkog, biciklističkog, javnog i cestovnog prometa te pristup važnim čvorištima mobilnosti
2. prometna rješenja spriječe prostorne i sigurnosne konflikte među korisnicima i potiču prelazak na održive oblike kretanja. Članak
3. Određivanje koridora linijske infrastrukture

(1)Koridori linijske infrastrukture, gradnja odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ponajprije se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Republike Hrvatske.

(2)Javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ima prioritet nad javnim interesom za planiranje drugih zahvata u prostoru, osim zbog opravdanih razloga zaštite nacionalne sigurnosti.

(3)Pri određivanju koridora linijske infrastrukture u prostornim planovima, površine za tu svrhu moraju se primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda planirati tako da se bitno ne umanji kvaliteta života ljudi u područjima naselja uz infrastrukturu, ako je to moguće i ako se time ne ugrožava isplativost izgradnje infrastrukture. Članak 55. Povezivanje u informacijski sustav

(1)Podaci o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama, vlasnicima odnosno upraviteljima tih građevina, ovlaštenicima posebnih prava u koridorima te zajedničkom korištenju linijskih infrastrukturnih građevina vode se u informacijskom sustavu.

(2)Podaci iz stavka

1. ovoga članka vode se kao prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru i povezuju se u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske. Članak
2. Dostava u informacijski sustav

(1)Sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici odnosno upravitelji tih građevina dužni su omogućiti preuzimanje georeferenciranih podataka u digitalnim formatima u informacijski sustav odnosno kontinuirano ažurirati sve promjene podataka o stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, koridora, trasa te linijskih infrastrukturnih građevina.

(2)Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su georeferencirane podatke u digitalnim formatima dostaviti odmah, a ako istima ne raspolažu, dužna su ih izraditi i dostaviti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3)Svaka promjena položaja u prostoru i/ili fizičkih dimenzija linijskih infrastrukturnih građevina mora biti dostavljena u informacijski sustav najkasnije u trenutku stavljanja predmetne promjene u uporabu. POGLAVLJE III. IGRALIŠTA ZA GOLF, IGRALIŠTA ZA POLO I SKIJALIŠTA KAO ZAHVATI U PROSTORU NA OTVORENOM Članak 57. Planiranje igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta kao zahvata u prostoru na otvorenom

(1)Igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima:

1. unutar njihova obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta kao što su klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.
2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke
3. ovoga stavka iznosi 1 % površine obuhvata zahvata u prostoru, a maksimalna iskoristivost 2 % i
4. više od 50 % površine obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.

(2)Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka

1. točke
2. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovitu uporabu te građevine.

(3)Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovu kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

(4)Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka

1. ovoga članka iznosi 5 % površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka
2. ovoga članka, a u skladu s uvjetima iz članka
3. ovoga Zakona. GLAVA IV. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA Članak
4. Općenito

(1)Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2)Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi osobito u prostoru ograničenja.

(3)Prikaz granice prostora ograničenja obvezni je sadržaj prostornog plana u ZOP-u. Članak

1. Planiranje u ZOP-u U ZOP-u se prostornim planiranjem mora ostvariti postizanje sljedećih ciljeva:
2. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika
3. osigurati mjere zaštite okoliša i prirode na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji
4. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina
5. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine
6. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra
7. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da se cestovni promet usmjerava izvan tog prostora
8. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom ponajprije u funkciji poljoprivrednih djelatnosti te u održivom opsegu rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina, osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe
9. očuvati prirodne plaže, šume, morska staništa i ostala prirodna priobalna staništa te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije te narušene prirodne ekosustave
10. ograničiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja
11. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale
12. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja
13. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
14. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade s postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima
15. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja ponajprije pejzažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene. Članak
16. Utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja u prostoru ograničenja

(1)Građevinska područja u prostoru ograničenja utvrđuju se, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona.

(2)U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja na temelju posebnog propisa o naseljima, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.

(3)Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan prostora ograničenja, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali kao što su brodogradilišta i sl. Članak

1. Zahvati u prostoru ograničenja U prostoru ograničenja ne mogu se planirati, niti se može izdavati akt za provedbu sljedećih zahvata u prostoru:
2. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
3. iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraza i naselja
4. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta
5. uzgoj plave ribe, a za ostale marikulture na udaljenosti 200 m od obalne crte građevinskog područja osim u Malostonskom zaljevu
6. zahvate u prostoru za vlastite gospodarske potrebe kao što su spremište za alat, strojevi, poljoprivredna oprema i sl.
7. privezište i luke nautičkog turizma izvan građevinskog područja te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
8. sidrenje i vez plutajućih objekata namijenjenih stanovanju ili pružanju usluge smještaja
9. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka
10. zahvate kojima se mijenja obalna crta osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora i zahvata u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu
11. zahvate unutar lučkih područja luka nautičkog turizma kojima se planira ili gradi lučka nadgradnja (suprastruktura) smještena na morskom dijelu lučkog područja, osim dizalica i travel-liftova
12. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od pet metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja, osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevinski pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture
13. gradnju građevina u izdvojenom građevinskom području izvan naselja na udaljenosti manjoj od 100 metara od granice pomorskog dobra odnosno 100 m od obalne crte ako granica pomorskog dobra nije utvrđena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno
14. zahvate na pomorskom dobru, osim onih dozvoljenih člankom
15. ovoga Zakona.

(2)Odredbe stavka

1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
2. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, za koje se zahvati u prostoru provode na temelju prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode ili drugog prostornog plana područja posebnih obilježja
3. eksploataciju morske soli i solne vode, eksploataciju mora za potrebe vodoopskrbe (desalinizatori te korištenje morske vode za potrebe turističkih zona i medicinskih proizvoda), eksploataciju peloida za balneološke svrhe, istraživanje mineralne i geotermalne vode
4. eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu na površinama određenim prostornim planom
5. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
6. obradu otpada u postojećim građevinama proizvodne namjene u kojima se otpad koristi kao energent
7. reciklažna dvorišta odnosno skladišta otpada u lučkom području u skladu s obvezama u vezi s gospodarenjem otpadom u lukama propisanim propisom iz područja pomorstva
8. privezište kao izdvojeni samostalni infrastrukturni objekt za potrebe uzgoja marikulture
9. privezište kao izdvojeni samostalni infrastrukturni objekt za potrebe prijevoza turista na nenaseljenim otocima i otočićima
10. pristupna privezišta nužna za održavanje objekata sigurnosti plovidbe
11. gradnju komunalnih infrastrukturnih građevina koje svojim smještajem zahtijevaju takav položaj
12. zahvate u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja propisane u članku
13. ovoga Zakona. Članak
14. Zahvati u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja

(1)U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati: 1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade izvan nenaseljenih otoka, građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica na zemljištu ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, uz uvjet da građevna čestica na kojoj se planira gradnja odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti uz mogućnost pružanja i pratećih ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede isključivo domicilnog stanovništva 2. gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe isključivo domicilnog stanovništva, maksimalne površine 20 m² na naseljenim otocima koji se s 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je izvan zaštićenih dijelova prirode i zaštićenih kulturnih vrijednosti, prema sljedećim uvjetima:

1. a)minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m², a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica
2. b)minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m
3. c)građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom 3. igrališta za golf na otvorenom izvan građevinskog područja i izvan nenaseljenih otoka, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati gradnja građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali 4. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela) 5. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora od najmanje 1 ha 6. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 61. ovoga Zakona.

(2)Površine i građevine iz stavka

1. točke
2. ovoga članka ne mogu se prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupne kopnene površine prostora ograničenja izvan građevinskih područja naselja na području jedinice lokalne samouprave.

(3)Odobrenje za građenje građevina iz stavka

1. točke
2. ovoga članka može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima po kriterijima struke kao što su maslina, vinova loza i sl. u površini od najmanje 70 % ukupne površine obuhvata tog zahvata u prostoru.

(4)Unutar obuhvata zahvata iz stavka

1. točke
2. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice) niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje kao što su postavljanje šatora, opreme za kampiranje i sl. Članak
3. Otuđivanje zemljišta i građevina u prostoru ograničenja

(1)Katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u članku

1. stavku
2. točkama
3. i
4. ovoga Zakona predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno, već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu.

(2)Građevinska dozvola za zahvate navedene u članku

1. stavku
2. točkama
3. i
4. ovoga Zakona sadrži nalog nadležnom sudu za upis zabilježbe u zemljišnoj knjizi da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.

(3)Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.

(4)Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka

1. ovoga članka prije upisa zabilježbe iz stavka
2. ovoga članka ne utječe na upis te zabilježbe.

(5)Pravni posao sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka je ništetan.

(6)Građevinska dozvola iz stavka

1. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom
2. ovoga članka je ništava. Članak
3. Planiranje ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u Za planiranje građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u određuju se sljedeći opći uvjeti:
4. planiraju se u najvećoj mogućoj mjeri kao postojeća građevinska područja, kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja ili kao prenamjena i revitalizacija postojećih izgrađenih struktura koje se više ne koriste sukladno prvobitnoj namjeni
5. moraju se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, tako da svojom arhitekturom i uređenjem okolnih površina pridonose cjelokupnoj kvaliteti prostora
6. građevine je potrebno smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša
7. građevine se planiraju sukladno urbanističkom konceptu i arhitektonskom izrazu s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, slijedeći najnovije stručne, tehničke i znanstvene spoznaje
8. vrsta i kapacitet smještajnih građevina, pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje pojedinog zahvata u prostoru
9. prostorna cjelina širine veće od 500 m neposredno uz obalu, mora unutar svog obuhvata imati najmanje jedan javni kolno-pješački pristup do obale
10. svaka pojedina prostorna cjelina mora imati pristup na javno-prometnu površinu i određen pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svog obuhvata. Članak
11. Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene

(1)Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se smještaj kao osnovna namjena ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uključujući i brownfield područja, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:

1. smještajne građevine i prateći sadržaji kao što su sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl. moraju, uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljeni infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 25 do 100 m od obalne crte je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase i sanitarne čvorove
3. iznimno od točke
4. ovoga stavka, u pojasu do 25 m od obalne crte moguće je uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila
5. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
6. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30 %, a najveća iskoristivost 80 %
7. najmanje 40 % površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
8. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti sustavom odvodnje s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja, u skladu s posebnim propisima o vodama.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne dopusti dodatno približavanje građevinskog pravca rekonstruirane građevine obalnoj crti, ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku
2. ovoga članka. Članak
3. Planiranje površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u

(1)Unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u, površine ugostiteljsko-turističke namjene planiraju se tako da:

1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20 % građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, na udaljenosti većoj od pet metara od granice pomorskog dobra, osim iznimno na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture
3. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 40 %
4. najmanje 40 % površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(2)U građevinskom području naselja u ZOP-u, unutar površina mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj kao što su hotel, pansion, prenoćište i sl., kapaciteta do 80 ležajeva. Članak 67. Planiranje kampa

(1)Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema sljedećim općim uvjetima:

1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti
2. smještajne jedinice u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene
3. najmanje 40 % ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo
4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30 % ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju i modularno-montažne kućice (pokretne kućice), neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom
5. najviše 30 % površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine.

(2)U kampu, u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 25 m od obalne crte nije moguće planirati građenje, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice) niti poduzimati zahvate u prostoru osim uređenja plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila, a u pojasu od 25 m do 100 m od obalne crte nije moguće planirati građenje, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice), niti poduzimati zahvate u prostoru osim otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sanitarnih čvorova, sunčališta, šetnica i otvorenih terasa i površina za smještaj opreme za kampiranje.

(3)U kampu, u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice) niti poduzimati zahvate u prostoru osim otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Članak 68. Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina

(1)Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju nije dopušteno etažirati.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na površinama planiranim prostornim planom za ugostiteljsko-turističku namjenu u ugostiteljsko-turističkoj građevini visoke kategorije od pet zvjezdica u kojima minimalno 70 % smještajnih kapaciteta pripada hotelskom smještaju, može se etažirati preostalih 30 % smještajnih kapaciteta u vilama i apartmanima, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotele i prateće sadržaje unutar obuhvata lokacijske dozvole.

(3)Ugostiteljsko-turističke građevine iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja građevine kao cjeline.

(4)Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti.

(5)Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke građevine u kojoj se etažni dio nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela te priznati pravo prvokupa zajedničkog upravitelja etažirane smještajne jedinice.

(6)Vile i apartmani iz stavka 2. ovoga članka nisu namijenjeni za stanovanje.

(7)Ugovor iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati odredbu o trajanju prava korištenja za vlastite potrebe, koje ne može biti dulje od 60 dana u jednoj kalendarskoj godini.

(8)Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan.

(9)Na području pomorskog dobra nije dopušteno etažiranje. Članak 69. Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra

(1)Pomorsko dobro je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu zaštitu sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(2)Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima, osim na dijelovima koji su dani u koncesiju, na posebnu upotrebu pomorskog dobra, za koje je dano pravo na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, pri čemu je obvezno osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri.

(3)U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora: − šetnica, biciklističkih staza, pješačkih mostova − odmorišta, zelenih površina i prostora javnog okupljanja − potpornih i zaštitnih zidova i podzida − obalnih zidova i rive − komunalne infrastrukture nužne za sigurno korištenje pomorskog dobra kao što su javna rasvjeta, oborinski i bujični kanali, hidranti i dr. − infrastrukture za pristup pomorskom dobru osobama smanjene pokretljivosti − morske plaže i njihova dohrana prirodnim materijalom koji je pod utjecajem morskih struja promijenio položaj − infrastrukturno opremljenih površina za postavljanje objekata i uređaja za potrebe djelatnosti koje se obavljaju na temelju dozvole na pomorskom dobru − zahvata u prostoru za namjenu za koju se daje koncesija, a u vezi su s korištenjem mora − luka sa svim potrebnim infrastrukturnim i suprastrukturnim sadržajima − aerodroma na vodi, helidroma i sl. − pomorskih servisa − benzinskih postaja za pomorski promet − građevina i zahvata u prostoru za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom − linijske infrastrukture koja se dijelom ili u cijelosti nalazi na pomorskom dobru i čija je izgradnja uređena posebnim propisom kao što su mostovi, vodovodna, kanalizacijska te energetska infrastruktura i dr. − građevina za potrebe tijela državne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti kao što su potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, zaštite od štetnog djelovanja vode, zaštite prirode i okoliša i drugih sličnih potreba − potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe.

(4)Zahvati u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, a mogu se projektirati odnosno provoditi na svim onim prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, vodeći računa o tome da se njima ne ugrozi provedba rješenja iz prostornih planova su: − spomenici, skulpture, fontane i sl. − ekološki prihvatljiva nekomercijalna sidra − igrališta koja služe općoj upotrebi i mogu se demontirati kao što su dječja igrališta, vaterpolska igrališta i sl. − oprema koja služi općoj uporabi namijenjena rekreaciji i kupanju te s tim povezanim aktivnostima te korisnička infrastruktura na uređenim morskim plažama kao što su sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje, nadzorni tornjevi spasilačke službe i dr. − privremeno postavljanje pontonskih privezišta na otocima za potrebe ugostiteljskog objekta kojem je moguće pristupiti jedino s mora − zaštitne ograde i nadstrešnice − objekti sigurnosti plovidbe − iskopi u moru radi održavanja plovnih puteva i deponiranje viška iskopa iz mora. − elektronička komunikacijska infrastruktura u moru.

(5)U prostoru pomorskog dobra nije dopušteno planiranje i provedba zahvata u prostoru: − novih cestovnih infrastrukturnih građevina namijenjenih prometovanju motornih vozila, osim kada je to zbog opravdanih prostornih i funkcionalnih razloga nužno − lučke infrastrukture namijenjene pristajanju i vezivanju brodova izvan lučkog područja luke otvorene za javni promet i lučkog područja luke posebne namjene, osim servisnog privezišta i sidrišta kako su definirani Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama − sunčanih elektrana i vjetroelektrana − hotela i apartmana unutar lučkih područja, osim u lukama nautičkog turizma s ukupnim brojem postelja koji odgovara broju od 5 % vezova − drugih građevina i zahvata koji nisu u vezi s morem.

(6)Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra.

(7)Iznimno od stavka 6. ovoga članka, na kontaktnom području s pomorskim dobrom može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru i prije utvrđivanja granice pomorskog dobra ako se radi o rekonstrukciji postojeće građevine, uz uvjet da se njezin građevinski pravac ne pomiče prema pomorskom dobru.

(8)Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora se provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa. Članak 70. Planiranje morskog područja

(1)Morsko područje planira se:

1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. drugim prostornim planovima područja posebnih obilježja koji obuhvaćaju morsko područje, a čiju izradu odredi državni plan prostornog razvoja
5. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova odnosno općina koje obuhvaćaju morsko područje
6. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.

(2)Zahvati u prostoru i površine od državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona. Članak
5. Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja

(1)Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir posebnosti morskog područja, namjena i načini korištenja morskog područja, značajne postojeće i buduće djelatnosti te njihov utjecaj na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodni resursi, vodeći računa o interakciji kopna i morskog područja te utjecajima klimatskih promjena.

(2)Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.

(3)Izrada i donošenje prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba pridonositi održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4)U svrhu ostvarivanja ciljeva iz ovoga članka, prostorni planovi koji obuhvaćaju morsko područje sadržavat će zasebne analize, namjene i načine korištenja morskog područja, propisane pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(5)U morskom području ne smiju se planirati nova istražna i eksploatacijska polja ugljikovodika, gradnja ili postavljanje sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Članak 72. Suradnja s drugim državama članicama Europske unije

(1)Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.

(2)Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske.

(3)Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te ostalih prostornih planova čiji obuhvati na moru graniče s morskim područjima susjednih država.

(4)Republika Hrvatska treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama. Članak 73. Izvještavanje o prostornim planovima morskog područja

(1)Ministarstvo je dužno uspostaviti i održavati funkcionalnost poveznice na prostorne planove morskoga područja kroz informacijski sustav kao dio izvještavanja Europske komisije.

(2)Zavod za prostorni razvoj zadužen je za komunikaciju s Europskom komisijom ispred Republike Hrvatske u ispunjavanju obveza prema Direktivi iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona. DIO PETI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA GLAVA I. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE Članak
4. Značenje Strategije

(1)Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja.

(2)Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima kao što su strategije, planovi i programi koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, kao i prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja te određuje osnovni sustav razvoja državne infrastrukture.

(3)Prostorni planovi, sektorske strategije, programi, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti moraju biti u skladu sa Strategijom.

(4)Mišljenje o sukladnosti pojedine sektorske strategije sa Strategijom daje Ministarstvo. Članak

1. Sadržaj Strategije Strategija sadrži:
2. viziju prostornog razvoja države s ciljevima usklađenim s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim ciljevima Europske unije u dugoročnom razdoblju
3. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta
4. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša
5. osnovni sustav razvoja državne infrastrukture
6. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture te zaštitu krajobraza i kulturnih dobara
7. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske. Članak
8. Izrada, donošenje i objava Strategije

(1)Ministarstvo izrađuje Strategiju.

(2)Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije donosi Vlada.

(3)Strategiju donosi Hrvatski sabor.

(4)Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«. GLAVA II. PROSTORNI PLANOVI POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 77. Predmet prostornih planova

(1)Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

(2)Prostorni planovi moraju sadržavati kvalitetna i održiva planska rješenja, uz obvezu sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, a