Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o vodama - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje pravni status voda, vodnog dobra i vodnih građevina, te upravljanje kakvoćom i količinom voda u Republici Hrvatskoj. Cilj mu je osigurati zaštitu voda i vodnog dobra, te uskladiti domaće zakonodavstvo s direktivama Europske unije.

Što regulira

  • Pravni status voda, vodnog dobra i vodnih građevina.
  • Upravljanje kakvoćom i količinom voda.
  • Zaštitu od štetnog djelovanja voda, detaljnu melioracijsku odvodnju i navodnjavanje.
  • Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju te procjenu i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata.

Koga se tiče

  • Sve subjekte koji koriste ili utječu na podzemne i površinske vode, uključujući priobalne vode.
  • Institucije i tijela odgovorna za upravljanje vodama i vodnim dobrom.

Ključne točke

  • Zakon se odnosi na podzemne i površinske vode, uključujući priobalne vode.
  • Ne uređuje radiološka onečišćenja voda i vodnog dobra.
  • U pravni poredak Republike Hrvatske prenosi dvanaest direktiva Europske unije koje se tiču vodne politike, zaštite podzemnih voda, poplavnih rizika, pročišćavanja otpadnih voda, zaštite od nitrata poljoprivrednog podrijetla, kakvoće vode za kupanje, zaštite slatkih voda za ribe, kakvoće vode za školjkaše, standarda kakvoće okoliša, tehničkih specifikacija za kemijsku analizu i praćenje stanja voda, te kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
  • Na snazi je od 04.05.2023.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o vodama - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna

samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni EU03 Poljoprivreda Zakon o vodama Zakon o kreditnim institucijama Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o morskom ribarstvu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o zdravlju životinja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma EU15 Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja Zakon o vodama Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o zdravlju životinja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od

  1. srpnja
  2. o baterijama i otpadnim baterijama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od
  3. prosinca
  4. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od
  5. lipnja
  6. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma Geodezija Zakon o općem upravnom postupku Zakon o vodama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o cestama Zakon o šumama Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o željeznici Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o naseljima Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede
  7. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
  8. studenoga
  9. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Razno Zakon o osobnom imenu Zakon o udrugama Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o privatnim detektivima Zakon o općoj sigurnosti proizvoda 2019-2025 Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o zakladama i fundacijama Zakon o zračnom prometu Zakon o poštanskim uslugama Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica Zakon o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva Zakon o akreditaciji Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika Zakon o računanju vremena Zakon o prestanku važenja Zakona o Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu Zakon o Spomen-području Jasenovac Zakon o vodamaNN 66/19, 84/21, 47/23 na snazi od 04.05.
  10. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o vodama 2021-2023Zakon o vodama 2019-2021Zakon o vodama 2018-2019Zakon o vodama 2013-2018Zakon o vodama 2011-2013Zakon o vodama 2010-2011Zakon o vodama - 1995-2009Ministarstvo poljoprivredeHrvatske vodeAgencija za vodne putoveAgencija za upravljanje državnom imovinomEuropski informacijski sustav za vode i mora I. OPĆE ODREDBE Članak
  11. (NN 47/23) Predmet uređivanja

(1)Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti, pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, procjena i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
(2)Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra. Članak
  1. (NN 47/23) Usklađenje s direktivama Europske unije Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
  2. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  3. listopada
  4. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327,
  6. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd
  7. listopada
  8. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP) (SL L 311,
  10. 2014.)
  11. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  12. prosinca
  13. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372,
  15. 2006.)
  16. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  17. listopada
  18. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (SL L 288,
  20. 2007.)
  21. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od
  22. svibnja
  23. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135,
  25. 1991.), dopunjena: – Direktivom Komisije 98/15/EZ od
  26. veljače
  27. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I. (Tekst značajan za EGP) (SL L 67,
  29. 1998.)
  30. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od
  31. prosinca
  32. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375,
  34. 1991.)
  35. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  36. veljače
  37. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64,
  39. 2006.)
  40. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  41. veljače
  42. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64,
  44. 2006.)
  45. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  46. rujna
  47. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264,
  49. 2006.)
  50. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  51. prosinca
  52. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376,
  54. 2006.)
  55. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  56. prosinca
  57. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348,
  59. 2008.)
  60. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od
  61. srpnja
  62. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201,
  64. 2009.) i
  65. Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od
  66. prosinca
  67. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435,
  69. 2020.). Članak
  70. Važenje Zakona u odnosu na predmet
(1)Odredbe ovoga Zakona odnose se na podzemne vode i površinske vode, uključujući priobalne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom drukčije uređeno.
(2)Odredbe ovoga Zakona odnose se i na: – vode teritorijalnog mora u pogledu njihova kemijskog stanja – mineralne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom iz upravnog područja rudarstva drukčije uređeno i – geotermalne vode, osim kada je ovim Zakonom ili posebnim zakonom kojim se uređuju geotermalne vode drukčije uređeno.
(3)Zaštita voda od onečišćenja u prijelaznim vodama, priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s pomorskih objekata, potapanjem, iz zraka ili zrakom, prouzročenog djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, provodi se po posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i posebnom zakonu kojim se uređuju sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru te zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša te odgovarajućom primjenom propisanih ciljeva zaštite voda određenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona i po Planu upravljanja vodnim područjima.
(4)Granicu između kopnenih voda i voda mora odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za vodno gospodarstvo. Prijedlog se podnosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo.
(5)Zaštita voda od onečišćenja s plovila, uključujući i plutajuće objekte na vodnim putovima unutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama propisa kojim se uređuje plovidba i luke unutarnjih voda, sukladno ciljevima zaštite vodnoga okoliša iz članka 46. ovoga Zakona i Plana upravljanja vodnim područjima. Članak 4. (NN 47/23) Značenje pojmova
(1)Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:
  1. aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja
  2. bujica je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost k promjeni smjera tečenja te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta
  3. branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava
  4. ciljevi kakvoće voda su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona
  7. ciprinidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Ciprinidae te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz članka
  8. stavka
  9. ovoga Zakona
  10. detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta
  11. dobar ekološki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka
  12. stavka
  13. ovoga Zakona
  14. dobro ekološko stanje je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka
  15. stavka
  16. ovoga Zakona
  17. dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka
  18. stavka
  19. ovoga Zakona
  20. dobro kemijsko stanje površinske vode je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s propisom iz članka
  21. stavka
  22. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode
  23. dobro količinsko stanje je stanje definirano propisom iz članka
  24. stavka
  25. ovoga Zakona
  26. dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro
  27. dobro stanje površinske vode je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro
  28. ekološki prihvatljiv protok je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za održavanje funkcija i procesa slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki prihvatljiv protok određuje se za vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i distribucije površinskih voda
  29. ekološko stanje je pojam kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama, klasificirano u skladu s propisom iz članka
  30. stavka
  31. ovoga Zakona
  32. emisija je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili topline ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti
  33. ES (ekvivalent stanovnik) je organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5)
  34. estuarij je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda
  35. eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda
  36. granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode
  37. granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode
  38. granična vrijednost emisije je masa, izražena u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari
  39. individualni sustav odvodnje je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, male sanitarne uređaje, uređaje za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ispuste, kućne vodove i dr.
  40. individualni sustav vodoopskrbe je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence, cjevovode, kućne vodove i dr.
  41. industrijske otpadne vode su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za obavljanje trgovine ili industrijske djelatnosti
  42. izravno ispuštanje u podzemne vode je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve
  43. izvanredno pogoršanje kakvoće vode za kupanje je događaj ili skup događaja koji pogoršava kakvoću površinskih voda za kupanje
  44. izvorište je mjesto na katastarskoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na katastarskoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda
  45. javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje te vodne usluge, a javne usluge se u poglavlju XI. ovoga Zakona označuju kao usluge
  46. javno navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ili mješovitih melioracijskih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske
  47. jezero je vodno tijelo stajaće površinske vode
  48. kombinirani pristup je pristup određen člankom
  49. ovoga Zakona
  50. količinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utječe izravnim ili neizravnim zahvaćanjem vode
  51. komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije
  52. kondicioniranje je postupak obrade zahvaćene vode da bi postala prikladna za ljudsku potrošnju
  53. kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije ili drukčije utvrđeno ograničenje ili uvjeta prirode i drugih značajki emisije ili uvjeta rada koji utječu na emisiju
  54. kopnene vode su sve stajaće vode i tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora kako je uređeno propisima o pomorstvu
  55. korištenje voda u širem smislu obuhvaća vrste korištenja voda iz članka
  56. ovoga Zakona, što uključuje i vodne usluge, opće korištenje voda iz članka
  57. ovoga Zakona, slobodno korištenje voda iz članka
  58. ovoga Zakona te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na stanje voda
  59. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajaće vode
  60. mali sanitarni uređaji su uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES, uključujući i septičku jamu
  61. međudržavne vode su vode I. reda koje čine ili presijecaju državnu granicu
  62. ministar je ministar nadležan za vodno gospodarstvo
  63. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo
  64. mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i održavanja profila površinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa površinskih voda za kupanje, procjenjivanja površinskih voda za kupanje, klasifikacija površinskih voda za kupanje, određivanja i procjena uzroka onečišćenja koja mogu utjecati na površinske vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji radi sprječavanja izlaganja kupača onečišćenju i poduzimanja mjera radi smanjivanja rizika od onečišćenja
  65. monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu
  66. navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta, sportskih terena ili drugoga zemljišta
  67. obala je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu vodi i redovitom održavanju korita
  68. oborinske vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama
  69. obnovljiva ležišta pijeska i šljunka su ležišta što nastaju erozijom i prirodnim nanošenjem tih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama te na mjestima njihova utoka u more
  70. ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka
  71. stavka
  72. ovoga Zakona
  73. odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda je obrada otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijamnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s propisom iz članka
  74. stavka
  75. ovoga Zakona
  76. onečišćenje podzemnih voda je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima
  77. onečišćenje voda za kupanje je prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koji utječe na kakvoću površinskih voda za kupanje i koji čini opasnost za zdravlje kupača u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka
  78. stavka
  79. ovoga Zakona
  80. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete za materijalnu imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša
  81. onečišćivač je svaka fizička ili pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja prouzroči onečišćenje voda i okoliša, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na način definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je onečišćena voda i/ili vodni okoliš
  82. onečišćujuće tvari su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene propisom iz članka
  83. stavka
  84. ovoga Zakona, uključujući opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari
  85. opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrđene propisom iz članka
  86. stavka
  87. ovoga Zakona
  88. otpadne vode su sve potencijalno onečišćene industrijske, sanitarne, oborinske i druge vode
  89. otpadni mulj znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
  90. podaci o kakvoći voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom površinskih voda za kupanje
  91. područja značajna za vodni režim su vodotoci i druga tijela površinskih voda te uređeno i neuređeno inundacijsko područje
  92. podsliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku)
  93. podzemne vode su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem
  94. poplava je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama; ovaj pojam ne obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje
  95. površinske vode su kopnene vode, osim podzemnih voda, te prijelazne vode; pojam površinske vode uključuje i priobalne vode, kada se sukladno članku
  96. stavku
  97. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na priobalne vode te vode teritorijalnog mora kada se sukladno članku
  98. stavku
  99. podstavku
  100. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na vode teritorijalnog mora
  101. pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u vodnom tijelu podzemne vode koja odgovara stanju bez antropogenih poremećaja ili s vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje
  102. prijelazne vode su površinske vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova
  103. priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda
  104. prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari su tvari određene propisom iz članka
  105. stavka
  106. ovoga Zakona za koje treba poduzeti mjere određene u propisu iz članka
  107. stavka
  108. ovoga Zakona
  109. pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehaničkim, fizikalno-kemijskim i/ili biološkim procesima
  110. radovi su gradnja, uključujući rekonstrukciju (dogradnju, nadgradnju) regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodnih građevina za melioracije, građevina za navodnjavanje, komunalnih vodnih građevina, građevina za unutarnju plovidbu, vodnih građevina za proizvodnju električne energije i drugih vodnih građevina 71.a ranjive i marginalizirane skupine uključuju: a) osobe koje sukladno propisima kojima se uređuje socijalna skrb imaju pravo na naknadu za troškove stanovanja b) stanovnike u ruralnim područjima i područjima sa specifičnim geografskim obilježjima, kao što su brdsko-planinska područja, otoci, prometno nepovezana područja i sl., zbog čega im je otežano ili onemogućeno osigurati pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje c) izbjeglice, migrante, nomadske zajednice i druge osobe koje nemaju prebivalište ili stalno boravište na području Republike Hrvatske i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje d) beskućnike koji borave na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje
  111. ranjivo područje je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene ili im prijeti onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji
  112. rashladne vode su industrijske otpadne vode koje se koriste za odvođenje topline iz procesa ili uređaja, a mogu biti u zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu
  113. raspoložive zalihe podzemne vode su višegodišnji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za višegodišnji prosjek tečenja, potreban za postizanje ciljeva ekološke kakvoće povezanih površinskih voda, utvrđen propisom iz članka
  114. stavka
  115. ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoršanje ekološkog stanja tih voda i nanošenje znatne štete povezanim kopnenim ekosustavima
  116. referentna metoda mjerenja je određeni način mjerenja i precizan opis postupka za određivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoće površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, utvrđenih propisom iz članka
  117. stavka
  118. ovoga Zakona
  119. riječni sliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama
  120. rijeka je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i dijelom toka teći ispod zemlje
  121. rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost
  122. sabirna jama je vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode
  123. salmonidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz članka
  124. stavka
  125. ovoga Zakona
  126. sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata i uslužnih objekata te koje uglavnom potječu iz ljudskog metabolizma i aktivnosti kućanstava
  127. sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se može očekivati veliki broj kupača
  128. slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za ljudsku potrošnju
  129. standard kakvoće podzemne vode su koncentracije pojedine onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj vodi, koje zbog zaštite ljudskog zdravlja i okoliša ne bi trebalo prekoračiti
  130. standard kakvoće voda su koncentracije određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoračene radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša
  131. stanje podzemne vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela podzemne vode određeno njezinim količinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije
  132. stanje površinske vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela površinske vode određeno njezinim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije
  133. sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode
  134. tijelo podzemne vode je određen volumen podzemne vode u jednom ili više vodonosnika
  135. tijelo površinske vode je jasno određen i značajan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode
  136. trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja
  137. trenutačno onečišćenje je mikrobiološko onečišćenje površinskih voda za kupanje određeno sukladno kriterijima iz članka
  138. stavka
  139. ovoga Zakona
  140. umjetno vodno tijelo je tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnošću
  141. unos onečišćujućih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos onečišćujućih tvari u podzemne vode kao posljedica čovjekove aktivnosti
  142. brisan
  143. usluge su vodne usluge, vodoistražni radovi i druge hidrogeološke usluge, pogon i održavanje vodnih građevina, poslovi preventivne obrane od poplava, poslovi i mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, sprječavanje širenja i otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra, čišćenje i uklanjanje nanosa u području značajnom za vodni režim, uzimanje uzoraka i ispitivanje voda, ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, navodnjavanje, uključujući i javno navodnjavanje, melioracijska odvodnja i drugi poslovi koji ovim Zakonom nisu određeni kao radovi
  144. uređeni deponij je posebno uređeno i nadzirano zemljište koje se nalazi u inundacijskom području, a namijenjeno je odlaganju izvađenog šljunka i pijeska prema članku
  145. ovoga Zakona
  146. velik broj kupača je broj koji utvrđuje nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupača u prethodnim godinama ili na raspoloživu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja
  147. brisan
  148. vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske uređenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, uređuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje te vodne usluge
  149. vodne aktivnosti su sve aktivnosti kojima se za kućanstva, javnopravne osobe ili gospodarske subjekte osigurava: a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u vode. Vodne aktivnosti uključuju, ali nisu ograničene na vodne usluge
  150. vodni okoliš je vodni sustav, uključujući vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu koju je stvorio čovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja
  151. vodni režim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih građevina na državnom području
  152. vodno područje je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima
  153. vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuju značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda
  154. vodotok čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koje njime stalno ili povremeno teku i
  155. znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo površinske vode čije su značajke bitno promijenjene zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvrđeno na način propisan propisom iz članka
  156. ovoga Zakona.
(2)U smislu ovoga Zakona, pojmovi: interni vodovodni i odvodni sustavi, interni vodovodni sustavi, interni odvodni sustavi, javna odvodnja, javna vodoopskrba, priključak, sustav javne odvodnje, sustav javne vodoopskrbe, uslužno područje i vodne usluge imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
(3)U smislu ovoga Zakona, pojmovi: opasnost i rizik u pogledu vode namijenjene za ljudsku potrošnju, opasan događaj, voda namijenjena za ljudsku potrošnju, vodocrpilište i vodozahvat imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju.
(4)Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 5. (NN 47/23) Upravljanje vodama
(1)Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz stavka 2. ovoga članka i članka 46. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.
(2)Ciljevi upravljanja vodama su:
  1. osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi
  2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe
  3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i
  4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.
(3)Ispunjenje cilja iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka temelji se na načelu predostrožnosti, a osigurava se sprječavanjem izravnih ili neizravnih utjecaja na smanjenje kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili na onečišćenje voda koje se upotrebljavaju za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Članak
  3. Načela upravljanja vodama
(1)Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti.
(2)Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija da to ostvare za sebe.
(3)Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama.
(4)Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, poštujući ekonomsko vrednovanje voda, povrat troškova njezina korištenja i zaštite vodnoga okoliša i drugih sastavnica okoliša, sukladno ekonomskoj analizi koja sadržava sastavnice iz propisa iz članka 40. ovoga Zakona. Ništa što je sadržano u ovom načelu ne sprječava financiranje posebnih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva zaštite voda iz ovoga Zakona.
(5)Zaštita i korištenje voda temelji se na načelu predostrožnosti, poduzimanja preventivnih mjera, otklanjanja štete nanijete vodnom okolišu na mjestu njezina nastanka te načelima »onečišćivač plaća« odnosno »korisnik plaća«.
(6)Pri provedbi aktivnosti na očuvanju, zaštiti i korištenju voda nadležna tijela odnosno nadležne pravne osobe sukladno ovom Zakonu donose odluke što bliže mjestu gdje je voda izložena nekom utjecaju ili gdje se koristi.
(7)Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog područja radi smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava, posebno za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.
(8)U donošenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zaštiti okoliša, osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti.
(9)Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim državama, sklapanjem i provedbom međunarodnih ugovora, obavješćivanjem o prekograničnim utjecajima na vode i vodni okoliš, o velikim nesrećama kako ih definiraju propisi o zaštiti okoliša, kao i međunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom okolišu. Prvenstveni cilj ove suradnje u pitanjima zaštite voda je postizanje ciljeva iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona.
(10)Odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega primjenjuju se tako da osiguravaju najmanje istu razinu zaštite voda određenu ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju njega, kao i posebnim propisima o zaštiti okoliša i prirode. Članak 7. Vodna politika
(1)Ministarstvo je nositelj vodne politike.
(2)U pripremi i provedbi vodne politike sudjeluju i druga tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne i fizičke osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarenju ciljeva vodne politike.
(3)Međunarodnu suradnju u pitanjima koja uređuje ovaj Zakon ostvaruje Ministarstvo.
(4)Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis nadležnih tijela za provedbu odredbi ovoga Zakona i njegovih podzakonskih i provedbenih propisa, nadležnih tijela svih međunarodnih institucija u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u provedbi odredbi ovoga Zakona i njegovih podzakonskih i provedbenih propisa te obavještava Europsku komisiju o svakoj promjeni podataka o prethodnim činjenicama, u roku od tri mjeseca otkad je promjena nastupila. II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAĐEVINE 1. Pravni status voda Članak 8. Voda kao opće dobro
(1)Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
(2)Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava.
(3)Vode iz stavka
  1. ovoga članka koriste se i na njima se stječu prava na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i drugim propisima.
  2. Pravni status vodnog dobra Članak
  3. Vodno dobro
(1)Vodno dobro čine katastarske čestice koje obuhvaćaju:
  1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda
  2. uređeno inundacijsko područje
  3. neuređeno inundacijsko područje
  4. prostor na kojem je izvorište voda iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona potreban za njegovu fizičku zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10m3 dnevno, mineralne i geotermalne vode i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu i
  7. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem.
(2)Prostor iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka koji nije u vlasništvu Republike Hrvatske ne može biti manji od 400 niti veći od 450 četvornih metara oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu u središtu toga prostora.
(3)Prostor iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka koji je u vlasništvu Republike Hrvatske je jedan hektar oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu u središtu toga prostora, ili iznimno manje površine ako je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na kojem je izvorište manje površine od jednog hektara.
(4)Prostor iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka mora biti zasebna katastarska čestica, za koju se prije diobe, a u skladu s rješenjem iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, osniva pravo služnosti prolaza i provoza do javne prometnice, na teret svih nekretnina.
(5)Na diobu katastarskih čestica nekretnina javnog vodnog dobra ne primjenjuju se propisi o prostornom uređenju koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(6)Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
(7)Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Članak
  1. Namjena vodnog dobra Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
  2. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju
  3. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja
  4. građenje i održavanje građevina za unutarnju plovidbu
  5. provedbu obrane od poplava i
  6. korištenje i zaštitu izvorišta voda iz članka
  7. stavka
  8. točke
  9. ovoga Zakona. Članak
  10. Utvrđenje pripadnosti vodnom dobru
(1)Ministarstvo rješenjem utvrđuje pripadnost zemljišta iz članka 9. ovoga Zakona vodnom dobru, na zahtjev Hrvatskih voda.
(2)U slučaju dvojbe ili spora je li neka katastarska čestica vodnoga dobra po sili zakona postala javno vodno dobro na temelju članka
  1. stavaka
  2. do
  3. ovoga Zakona, Ministarstvo o tome donosi rješenje na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(3)Rješenje iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka sadrži oznaku nekretnine prema podacima iz zemljišne knjige odnosno prema podacima iz katastra, ako ne postoje podaci iz zemljišne knjige te nalog sudu za njegovu provedbu.
(4)Rješenje iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka dostavlja se nadležnom državnom odvjetništvu radi podnošenja prijedloga za upis u zemljišnim knjigama.
(5)Žalba protiv rješenja iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6)Na temelju rješenja iz stavka
  1. ovoga članka provest će se uknjižba javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske bez obzira na postojeće upise. Članak
  2. Javno vodno dobro
(1)Javno vodno dobro čine katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona koje su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: opće dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro – vode, općenarodna imovina, opće dobro i sl., državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo bez obzira tko je bio nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja odnosno koje su u zemljišnoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro – vode, općenarodna imovina, opće dobro i sl., državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja.
(2)Korita prirodnih površinskih voda su javno vodno dobro neovisno o tom tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao njihov vlasnik.
(3)Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljišnoj knjizi odnosno koje su bile upisane u zemljišnu knjigu, ali nitko nije naznačen kao njihov vlasnik.
(4)Javnim vodnim dobrom postaju i one katastarske čestice iz članka 9. ovoga Zakona koje se izvlaste ili otkupe u korist Republike Hrvatske.
(5)Javnim vodnim dobrom postaju i katastarske čestice iz članka
  1. ovoga Zakona za koje nisu ispunjene ostale pretpostavke iz stavaka
  2. i
  3. ovoga članka, na kojima se planiraju graditi vodne građevine za proizvodnju električne energije.
(6)Prostor javnog vodnog dobra se proširuje na zemljište na kojem se planiraju graditi odvodni i dovodni kanali te odvodni i dovodni tuneli, koji zajedno s vodnom građevinom za proizvodnju električne energije koja se gradi na zemljištu iz stavaka 1., 3. i 5. ovoga članka čine jedinstven sustav.
(7)Investitor vodnih građevina za proizvodnju električne energije dužan je otkupiti i izvlastiti katastarske čestice iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka u ime i za račun Republike Hrvatske na teret vlastitih sredstava. Katastarske čestice iz stavaka
  3. i
  4. ovoga članka postaju javno vodno dobro u trenutku izvršnosti rješenja iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona.
(8)Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona i u vlasništvu je Republike Hrvatske.
(9)Javno vodno dobro je neotuđivo.
(10)Na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja u skladu s ovim Zakonom.
(11)Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 10. ovoga članka su ništetni.
(12)Osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Članak 13. Prestanak statusa vodnog dobra
(1)Katastarskim česticama iz članka 9. ovoga Zakona prestat će status vodnog dobra kada trajno prestanu postojati prirodne značajke koje ih određuju vodnim dobrom.
(2)Katastarskim česticama iz članka 9. ovoga Zakona, i to uređenim potocima u građevinskom području jedinice lokalne samouprave, koji se u cijelosti nadsvode ili zacijeve može prestati status vodnog dobra uz zadržavanje prava služnosti vodova u svrhu njihova građenja ili održavanja, a eventualno i u druge svrhe. S uređenim potocima izjednačene su građevine za zaštitu od erozija i bujica u građevinskom području jedinice lokalne samouprave.
(3)Ispunjenje pretpostavki iz stavka
  1. ovoga članka rješenjem utvrđuje Ministarstvo, na zahtjev stranke, a uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda. Ispunjenje pretpostavki iz stavka
  2. ovoga članka rješenjem utvrđuje Ministarstvo, na zahtjev Hrvatskih voda.
(4)Ako se rješenje iz stavka
  1. ovoga Zakona donosi za čestice iz članka
  2. ovoga Zakona, prestankom statusa vodnog dobra prestaje i status javnog vodnog dobra. U tom slučaju rješenje sadrži oznaku nekretnine koja je izgubila status javnog vodnog dobra i nalog sudu, s upisom prava vlasništva Republike Hrvatske uz istodobno brisanje tereta zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine založnim pravom i posljedice ništetnosti pravnih poslova, te upisom prava služnosti iz stavka
  3. ovoga članka, gdje je primjenjivo. Članak
  4. Upis javnog vodnog dobra u zemljišnu knjigu Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu na sljedeći način: – u posjedovnicu (List »A«) upisuju se podaci u skladu s važećim propisima – u vlastovnicu (List »B«) upisuje se oznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske« i oznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom sukladno članku
  5. stavku
  6. ovoga Zakona i – u teretovnicu (List »C«) upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine založnim pravom, uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova, a brišu se postojeći upisi svih drugih prava. Članak
  7. Vodne građevine i druge javne građevine na javnom vodnom dobru
(1)Vodne građevine izgrađene na javnom vodnom dobru pripadnost su javnog vodnog dobra sukladno načelu jedinstva nekretnine, osim vodnih građevina izgrađenih na temelju prava građenja dok to pravo traje odnosno vodnih građevina izgrađenih na temelju prava služnosti vodova.
(2)Iznimno od članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, upravitelj javnoga vodnoga dobra na kojem su izgrađene vodne građevine kao njegova pripadnost može svojim aktom odrediti da je taj dio javnoga dobra u javnoj uporabi.
(3)Građenjem cestovnih i željezničkih prometnica na javnom vodnom dobru ne mijenja se pravni status javnoga vodnoga dobra. SUDSKA PRAKSA: Rješenje Članak 16. Upravljanje javnim vodnim dobrom
(1)Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, osim kada je ovim Zakonom drukčije određeno.
(2)Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se održavanje, korištenje i čuvanje javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro služi.
(3)Javnim vodnim dobrom iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. ovoga Zakona upravlja javni isporučitelj vodnih usluga.
(4)Šume u javnom vodnom dobru su zaštitne šume. Šumama kao nasadima u javnom vodnom dobru gospodari pravna osoba određena propisima o šumama i sukladno propisima o šumama, sukladno planu gospodarenja na koji prethodnu suglasnost daju Hrvatske vode. Ovlast gospodarenja šumama kao nasadima u javnom vodnom dobru ne utječe na ovlast Hrvatskih voda na upravljanje javnim vodnim dobrom na kojem se nalaze nasadi šuma. Članak
  1. Upravljanje javnim vodnim dobrom u lučkom području Upravljanje javnim vodnim dobrom u lučkom području, kao i korištenje javnog vodnog dobra u lučkom području za gospodarske ili osobne potrebe, uključujući davanje prava najma, zakupa, služnosti i građenja, kao i druga raspolaganja, osim raspolaganje pravom vlasništva, uređuje se propisima o plovidbi i lukama na unutarnjim vodama. Članak
  2. Korištenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe
(1)Pravnim i fizičkim osobama mogu se na dijelu javnoga vodnog dobra dati prava najma, zakupa, služnosti i građenja radi ostvarenja njihovih gospodarskih odnosno osobnih potreba, samo ako to pravo neće utjecati na ostvarivanje namjena iz članka 10. ovoga Zakona.
(2)Na tom dijelu javnog vodnog dobra može se drugim osobama ograničiti ili potpuno isključiti njegova uporaba.
(3)Odluku o davanju prava iz stavka 1. ovoga članka donose Hrvatske vode. Primjerak odluke dostavlja se Ministarstvu.
(4)Ugovore o najmu, zakupu, služnosti i pravu građenja na javnom vodnom dobru sklapaju Hrvatske vode, u ime Republike Hrvatske. Primjerak ugovora dostavlja se Ministarstvu.
(5)Prihod od naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnom vodnom dobru prihod je državnoga proračuna, a prihod od naknade za pravo zakupa i najma na javnom vodnom dobru prihod je Hrvatskih voda.
(6)U korist investitora iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona osniva se pravo građenja vodnih građevina za proizvodnju električne energije na katastarskim česticama javnoga vodnoga dobra, osim akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala te dovodnih i odvodnih tunela na rok od 99 godina. Na katastarskim česticama koje je investitor otkupio i izvlastio u korist Republike Hrvatske ne naplaćuje se naknada za pravo građenja. Pravo građenja je prenosivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Dok traje pravo građenja iz ovoga stavka investitor upravlja javnim vodnim dobrom na kojem su izgrađene vodne građevine za proizvodnju električne energije.
(7)Visinu naknade za prava iz stavka
  1. ovoga članka te izuzeća, rokove i namjene za koje se ta prava daju propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Članak
  2. Zahvati na javnom vodnom dobru uvjetovani lokacijskom dozvolom
(1)Investitor zahvata u prostoru kojem je lokacijskom dozvolom određen uvjet da izvede određeni zahvat u prostoru na javnom vodnom dobru, na kojem investitor ne stječe nikakva stvarna niti druga prava, taj zahvat može izvesti uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda koja sadržava i uvjete izvođenja.
(2)Prethodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu. O žalbi protiv odluke o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti odlučuje Ministarstvo.
(3)Nadzor nad izvođenjem zahvata u prostoru iz stavka
  1. ovoga članka obavlja se po pravilima vodnog nadzora. Članak
  2. Korištenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju
(1)Svatko, pod jednakim uvjetima, može koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na način i u opsegu koje određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
(2)Pri korištenju javnog vodnog dobra iz stavka
  1. ovoga članka ne smije se ugroziti njegovo korištenje za namjene iz članka
  2. ovoga Zakona i za druga korištenja u skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zaštita obala, korita vodotoka i drugih voda, uključujući vodne građevine na njima. Članak
  3. Katastarske čestice vodnoga dobra izvan sustava javnog vodnog dobra
(1)Fizičke i pravne osobe, vlasnici katastarskih čestica, koje pripadaju vodnom dobru, dužni su dopustiti njihovo privremeno korištenje za namjene iz članka 10. ovoga Zakona radi održavanja i poboljšanja vodnog režima.
(2)Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se i na dijelove vodnog dobra na kojima se nalaze ceste i željeznička infrastruktura, luke i lučka područja, zrakoplovna infrastruktura i dr., neovisno o pravu vlasništva na katastarskim česticama koje čine dijelove tog vodnog dobra.
(3)Katastarske čestice iz stavka
  1. ovoga članka uknjižit će se u zemljišnoj knjizi s zabilježbom vodnoga dobra u drugom odjeljku lista »A«, a u listu »C« upisat će se teret prava prvokupa Republike Hrvatske. Članak
  2. Pravo prvokupa
(1)Republika Hrvatska ima pravo prvokupa katastarskih čestica koje čine vodno dobro, a nisu u sustavu javnog vodnog dobra.
(2)Ako vlasnik namjerava prodati katastarske čestice iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, dužan je podnijeti Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po tržnim cijenama u mjestu prodaje.
(3)Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga članka Hrvatske vode dužne su u roku od 30 dana ponudu sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu.
(4)Nadležna tijela iz stavka
  1. ovoga članka dužna su u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka
  2. ovoga članka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja ponude o prihvaćanju i uvjetima prihvaćanja ponude ili o odbijanju ponude.
(5)Ugovor o kupnji katastarskih čestica iz stavka 1. ovoga članka sklapaju Hrvatske vode u ime Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje državnog odvjetništva.
(6)Ako ponuditelj ne primi odgovor nadležnog tijela u roku iz stavka 4. ovoga članka, slobodan je prodati katastarsku česticu po svom nahođenju.
(7)Kupljena katastarska čestica iz stavka
  1. ovoga članka upisuje se u zemljišnu knjigu kao javno vodno dobro na temelju ugovora iz stavka
  2. ovoga članka.
(8)Pravni poslovi sklopljeni protivno ovom članku su ništetni. Članak 23. Izvlaštenje radi pripajanja javnom vodnom dobru
(1)Katastarske čestice iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona koje su osobito značajne za održavanje vodnog režima mogu se izvlastiti u korist Republike Hrvatske u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje izvlaštenje.
(2)Potrebu za izvlaštenjem čestice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju Hrvatske vode.
(3)U slučaju iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka smatra se da postoji interes Republike Hrvatske po samom zakonu.
(4)Prijedlog za pokretanje postupka izvlaštenja Hrvatske vode dostavljaju nadležnom tijelu državne uprave koje pokreće postupak izvlaštenja.
(5)Hrvatske vode snose troškove izvlaštenja iz stavka 1. ovoga članka.
(6)Izvlaštena katastarska čestica koja je predmet izvlaštenja iz stavka
  1. ovoga članka upisuje se u zemljišnu knjigu kao javno vodno dobro na temelju rješenja o izvlaštenju.
  2. Vodne građevine Članak
  3. Namjena vodnih građevina Vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i opremom, koji čine tehničku odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda radi njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja. Članak
  4. (NN 47/23) Vrste vodnih građevina
(1)Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
  1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama
  2. komunalne vodne građevine: 2.
  3. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvatne građevine (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i 2.
  4. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala
  5. vodne građevine za melioracije: 3.
  6. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka
  7. ovoga članka 3.
  8. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama i 3.
  9. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočaka 3.
  10. i 3.
  11. ove točke
  12. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, retencije, strojarnica, vodna komora, crpne stanice, dovodni i odvodni kanali, dovodni i odvodni tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama i
  13. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.
(2)Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama, betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom i dijele se na:
  1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju: 1.
  2. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik i 1.
  3. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mreže i odvode melioracijske građevine I. reda
  4. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju: 2.
  5. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske građevine II. reda) i 2.
  6. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine III. reda.
(3)Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.
(4)Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske. Članak 26. Pravni status vodnih građevina
(1)Regulacijske i zaštitne vodne građevine i građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu su Republike Hrvatske.
(2)Vodne građevine za melioracije, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, javna su dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su jedinica područne (regionalne) samouprave.
(3)Pravni status komunalnih vodnih građevina uređuje se zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
(4)Vodne građevine za proizvodnju električne energije izgrađene na temelju prava građenja na javnom vodnom dobru, kao i one izgrađene izvan javnog vodnog dobra u vlasništvu su investitora ili osobe na koju je investitor prenio pravo građenja odnosno pravo vlasništva, i to dok traje pravo građenja.
(5)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, u vlasništvu Republike Hrvatske su akumulacije za proizvodnju električne energije, dovodni i odvodni kanali te dovodni i odvodni tuneli koji se grade na zemljištu iz članka
  2. stavaka
  3. do
  4. ovoga Zakona.
(6)Građevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili lučka uprava u vlasništvu su Republike Hrvatske.
(7)Pravne i fizičke osobe mogu za vlastite potrebe na vlastitom zemljištu ili na zemljištu na kojem ostvare pravo građenja odnosno pravo služnosti vodova graditi vodne građevine. Članak 27. Upravljanje vodnim građevinama
(1)Regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.
(2)Građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave upravljaju Hrvatske vode.
(3)Građevinama za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave upravljaju te jedinice.
(4)Upravljanje komunalnim vodnim građevinama uređuje se zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
(5)Na upravljanje građevinama za unutarnju plovidbu primjenjuju se posebni propisi o plovidbi i lukama na unutarnjim vodama.
(6)Vodnim građevinama za proizvodnju električne energije upravlja njihov investitor ili osoba na koju je investitor prenio pravo građenja građevina na javnom vodnom dobru odnosno prenio pravo vlasništva ili neko drugo pravo na građevinama izvan javnog vodnog dobra koje stjecatelja ovlašćuje na upravljanje. Ta osoba upravlja i građevinama iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona u ime Republike Hrvatske.
(7)Pod upravljanjem u smislu ovoga članka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih građevina, njihovo održavanje, čuvanje i korištenje za namjene kojima vodne građevine služe. Članak 28. Razvrstaj vodnih građevina za melioracije
(1)Popis građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju te mješovite melioracijske građevine od interesa za Republiku Hrvatsku odlukom utvrđuje ministar.
(2)Na mješovite melioracijske građevine sadržane u popisu iz stavka
  1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, a na one koje nisu sadržane u popisu iz stavka
  2. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju.
  3. Odluka o utvrđivanju popisa građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mješovitih melioracijskih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku Članak
  4. Potvrda o vodnoj građevini
(1)Na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti Hrvatske vode izdaju potvrdu o vrsti, zakonskom vlasniku i zakonskom upravitelju vodne građevine.
(2)Potvrde o regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevinama za osnovnu i detaljnu melioracijsku odvodnju i mješovitim melioracijskim građevinama za melioracijsku odvodnju iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona izdaju se iz službene evidencije. Za ostale vodne građevine potvrde se izdaju nakon provedenog upravnog postupka. Članak
  3. Gradnja i održavanje vodnih građevina
(1)Gradnja i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike Hrvatske provodi se prema Planu upravljanja vodama.
(2)Gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema Planu upravljanja vodama.
(3)Gradnja i održavanje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema programu koji donosi njezino predstavničko tijelo.
(4)Gradnja i održavanje komunalnih vodnih građevina provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju vodne usluge.
(5)Ulaganja sredstava državnog proračuna, vodnih naknada i sredstava iz međunarodnih izvora u gradnju komunalnih vodnih građevina te građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provode se prema Planu upravljanja vodama.
(6)Donositelji planova iz ovoga članka mogu, sukladno tim planovima, donositi detaljnije programe za gradnju i održavanje vodnih građevina.
(7)Donositelji planova i programa iz ovoga članka donose opće tehničke uvjete za gradnju i održavanje vodnih građevina.
(8)Na građenje građevina iz stavaka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka ne plaća se komunalni doprinos. Članak
  3. Izvlaštenje u svrhu građenja i održavanja vodnih građevina
(1)Izvlaštenje u svrhu građenja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, komunalnih vodnih građevina i građevina za melioracije provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje izvlaštenje, osim kad je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2)Korisnik u svrhu izgradnje i održavanja vodnih građevina iz stavka
  1. ovoga članka može stupiti u posjed nekretnina u tijeku postupka izvlaštenja, podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje, sukladno zakonu kojim se uređuje izvlaštenje. Članak
  2. Građenje i služnost na javnim nekretninama
(1)O pravu građenja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske na drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje nisu javno vodno dobro, odnosno o pravu na korištenja općeg dobra radi građenja tih građevina odlučuje Vlada Republike Hrvatske, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i radi osnivanja prava služnosti odnosno prava korištenja radi služnosti.
(3)U slučajevima iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ne plaćaju se: naknada za izdvajanje šuma i šumskog zemljišta, naknada za prenesena i ograničena prava nad šumom i šumskim zemljištem te privremeno zauzimanje šumskog zemljišta, sukladno zakonu kojim se uređuje gospodarenje šumama, naknada zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta sukladno zakonu kojim se uređuje gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, naknada za korištenje cestovnog zemljišta sukladno zakonima koji uređuju upravljanje cestama, odnosno autocestama i druge naknade za pravo građenja i pravo služnosti utvrđene posebnim propisima.
(4)Za pravo građenja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske ili služnosti radi njihova građenja ili održavanja, na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ili pravnih osoba u kojima su jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave većinski udjeličar, dioničar ili osnivač s većinskim pravom odlučivanja, ne plaćaju se naknade za građenje i služnost, pod uvjetom uzajamnosti. Članak 33. Upravljanje višenamjenskim akumulacijama
(1)Upravitelj akumulacije koja je uz prvenstvenu namjenu izgrađena i za druge namjene (višenamjenska akumulacija) dužan je trpjeti njezino korištenje od strane drugih nositelja prava korištenja u svrhu ostvarenja tih namjena, u skladu s ovim Zakonom.
(2)Kada druga namjena korištenja akumulacije prelazi opseg općeg korištenja voda (navodnjavanje, uzgoj riba u gospodarske svrhe, druga gospodarska djelatnost te sportski ribolov), osim korištenja iz stavka 3. ovoga članka, o tome upravitelj akumulacije i nositelj prava korištenja za druge namjene sklapaju ugovor kojim se usklađuje korištenje te uređuje održavanje i snošenje dijela troškova održavanja.
(3)Kada je druga namjena korištenja akumulacije vodoopskrba, javno navodnjavanje i zaštita od štetnog djelovanja voda, režim korištenja se u cijelosti uređuje vodopravnom dozvolom.
(4)Višenamjenska akumulacija može se koristiti za sport, rekreaciju i kupanje sukladno odluci iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona i općem aktu iz članka
  3. ovoga Zakona koje se donose uz prethodnu suglasnost upravitelja akumulacije na odredbe koje se odnose na višenamjensku akumulaciju. III. VODNA PODRUČJA Članak
  4. Vodna područja u Republici Hrvatskoj
(1)Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: 1. vodno područje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno područje.
(2)Prekogranični riječni slivovi ujedno su u sastavu međunarodnih vodnih područja. Dijelom međunarodnog vodnog područja koji je na teritoriju Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.
(3)Granice vodnih područja uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
  1. Uredba o granicama vodnih područja Članak
  2. Podjela voda
(1)Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
(2)Površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
(3)Popis voda I. reda, koji će uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale te bujične vode veće snage, odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
(4)Ostale površinske vode su vode II. reda. Članak 36. Podjela vodnih područja
(1)Vodna područja se mogu podijeliti na:
  1. područja podslivova
  2. područja malih slivova i
  3. sektore.
(2)Mali slivovi mogu se kombinirati s većima ili povezati s obližnjim malim slivovima i tako formirati vodna područja, gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti određeni sliv, bit će priključene najbližem ili najprimjerenijem vodnom području. Priobalne vode bit će određene i priključene najbližem ili najprimjerenijem vodnom području.
(3)Granice podslivova, područja malih slivova i sektora iz stavka
  1. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom.
  2. Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA Članak
  3. Planski dokumenti upravljanja vodama Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim područjima, višegodišnji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi uređeni ovim Zakonom. Članak
  4. Strategija upravljanja vodama
(1)Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaci državne politike u upravljanju vodama u dugoročnom razdoblju.
(2)Strategija upravljanja vodama zasniva se na znanstvenim istraživanjima, kontinuiranom praćenju rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim korištenjem, uvažavanju specifičnosti vodne problematike svakog vodnog područja i cjelovite zaštite okoliša.
(3)Strategija upravljanja vodama usklađuje se s drugim strateškim dokumentima koje donosi Hrvatski sabor.
(4)Strategija upravljanja vodama usklađuje se periodično sukladno promjenama koje nastaju u vodnom sustavu, gospodarskom i društvenom razvoju.
(5)Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor.
(6)Strategija upravljanja vodama objavljuje se u »Narodnim novinama«. Članak 39. Plan upravljanja vodnim područjima
(1)Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim područjima koji se objavljuje u »Narodnim novinama«.
(2)Plan upravljanja vodnim područjima obuhvaća za svako vodno područje zasebno:
  1. opis prirodnih značajki i stanja voda i u okviru toga osobito: 1.
  2. za površinske vode, uključujući priobalne vode: prikaz položaja i granica vodnih tijela, prikaz tipova vodnih tijela i opis njihovih značajki i ocjenu količinskog stanja voda 1.
  3. za podzemne vode: prikaz položaja i granica vodnih tijela i opis njihovih značajki, ocjenu onečišćenja iz raspršenih izvora, uključujući i pregled značajnijih utjecaja na vodni okoliš 1.
  4. sažetak značajnijih opterećenja (pritisaka) i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih voda, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu onečišćenja iz točkastih izvora, ocjenu onečišćenja iz raspršenih izvora, uključujući i pregled značajnijih utjecaja na vodni okoliš, ocjenu količinskog stanja korištenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na stanje voda i 1.
  5. popis i kartografski prikaz zaštićenih područja iz članka
  6. stavka
  7. ovoga Zakona, uključujući uvjete i mjere zaštite prema ovom Zakonu i posebnim propisima 1.
  8. kartu mreže monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa površinskih voda, uključujući i priobalnih voda, voda teritorijalnoga mora i podzemnih voda i zaštićenih područja u pogledu stanja tih voda i 1.
  9. ekonomsku analizu korištenja voda
  10. popis ciljeva kakvoće za površinske vode, uključujući i priobalne vode, vode teritorijalnoga mora i podzemne vode, uključujući i zaštićena područja, te rokove za postizanje tih ciljeva
  11. sažeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoće voda, uključujući i načine postizanja ciljeva tim mjerama, uključujući osnovne mjere i dopunske mjere
  12. utvrđivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima i
  13. pravila primjene pojedinih sastavnica Plana upravljanja vodnim područjima.
(3)Osim sadržaja iz stavka
  1. ovoga članka, Plan upravljanja vodnim područjima sadržava i:
  2. registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom području na koje se odnosi plan sa sažetkom njihovih sadržaja te registar programa iz članka
  3. ovoga Zakona sa sažetim prikazom njihova sadržaja
  4. izvješće koje sadrži opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi Plana upravljanja vodnim područjima
  5. popis nadležnih institucija na vodnom području za primjenu Plana upravljanja vodnim područjima i
  6. oznaku kontaktnih mjesta na kojima se može steći uvid odnosno dobiti prateća dokumentacija i informacije koje se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim područjima, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za točkaste izvore onečišćenja i za sve druge identificirane negativne utjecaje na stanje vodnih tijela na vodnom području i sadašnji rezultati monitoringa.
(4)Osim sadržaja iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, svaki novi, dopunjeni ili promijenjeni Plan upravljanja vodnim područjima sadržava i:
  3. sažetak svih promjena i dopuna Plana upravljanja vodnim područjima od dana njegova stupanja na snagu
  4. ocjenu stupnja postizanja ciljeva
  5. sažetak mjera koje su bile predviđene u prijašnjem Planu upravljanja vodnim područjima, a koje nisu bile provedene s razlozima zašto nisu bile provedene, i
  6. sažetak dopunskih mjera koje nisu bile predviđene u prijašnjem Planu upravljanja vodnim područjima, a koje su bile izvedene za postizanje ciljeva.
(5)Plan upravljanja vodnim područjima sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu načela povrata troškova od vodnih aktivnosti kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, kao i o sudjelovanju raznih korisnika vode u povratu troškova od vodnih aktivnosti.
(6)Plan upravljanja vodnim područjima donosi se za razdoblje od šest godina, nakon čega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od idućih šest godina.
(7)Hrvatske vode mogu donijeti detaljnije planove upravljanja za podsliv, mali sliv i sektor odnosno planove vezane za druga pitanja od interesa za upravljanje vodama.
(8)Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od Hrvatskih voda ishoditi zahtjeve za izradu prostornih planova i mišljenje o poštivanju tih zahtjeva u odnosu na usklađenost tih prostornih planova s planskim dokumentima upravljanja vodama.
(9)O izvršenju Plana upravljanja vodnim područjima podnosi se izvješće Hrvatskom saboru svake tri godine. Izvješće izrađuju Hrvatske vode. Izvješće je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.
  1. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima do
  2. Članak
  3. Propis o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima Ministar donosi pravilnik o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima kojim uređuje detaljniji sadržaj Plana upravljanja vodnim područjima, metodologiju za analizu značajki vodnoga područja iz članka
  4. ovoga Zakona, uključujući i sadržaj ekonomske analize korištenja voda, sadržaj programa mjera, uključujući osnovne i dopunske mjere iz članka
  5. ovoga Zakona, sadržaj podataka o nadležnim tijelima za provedbu ovoga Zakona i o nadležnim tijelima svih međunarodnih tijela u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u provedbi odredbi ovoga Zakona, kao i obvezu izrade izvještaja o planiranim radnjama za provedbu načela povrata troškova od vodnih usluga. Članak
  6. Plan upravljanja vodnim područjima na međunarodnom vodnom području
(1)Za međunarodno vodno područje koje se u cijelosti nalazi unutar Europske unije Ministarstvo će uskladiti aktivnosti radi izrade jedinstvenog plana upravljanja međunarodnim vodnim područjem. Ako se takav plan upravljanja vodnim područjem ne izradi, plan upravljanja vodnim područjima obuhvatit će i dijelove međunarodnog vodnog područja na teritoriju Republike Hrvatske, radi ostvarenja ciljeva zaštite voda po ovom Zakonu.
(2)Za međunarodno vodno područje koje se proteže izvan granica Europske unije Ministarstvo će uskladiti aktivnosti radi izrade jedinstvenog plana upravljanja, plan upravljanja vodnim područjima obuhvatit će dio međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Članak 42. Međunarodno izvještavanje o Planu upravljanja vodnim područjima
(1)Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji i zainteresiranim zemljama članicama Europske unije preslike Plana upravljanja vodnim područjima, uključujući i njegove izmjene i dopune, u roku od tri mjeseca od njihova objavljivanja.
(2)Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji zbirna izvješća o analizama značajki vodnih područja iz članka
  1. ovoga Zakona i plana monitoringa iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od njihove izrade odnosno donošenja.
(3)Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji privremeno izvješće o postignutom napretku u provedbi programa mjera iz članka
  1. ovoga Zakona u roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja vodnim područjima i njegovih izmjena i dopuna. Članak
  2. Višegodišnji programi gradnje
(1)Vlada Republike Hrvatske donosi višegodišnje programe gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije koje izrađuju Hrvatske vode.
(2)Programi iz stavka 1. ovoga članka sukladni su Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim područjima.
(3)Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se pojedinačni projekti, način i razdoblje provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u provedbi, gdje je primjenjivo.
(4)Programi iz stavka
  1. ovoga članka u odgovarajućem opsegu uvrštavaju se u program mjera iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. Financijski plan i Plan upravljanja vodama
(1)Financijski plan Hrvatskih voda izrađuje se sukladno odredbama zakona kojim se uređuju planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna kojima se uređuju financijski planovi izvanproračunskih korisnika.
(2)Za upravljanje vodama na godišnjoj razini Hrvatske vode donose Plan upravljanja vodama.
(3)Plan upravljanja vodama mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda.
(4)Plan upravljanja vodama mora biti sukladan Planu upravljanja vodnim područjima. Članak 45. Sudjelovanje javnosti
(1)Strategija upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim područjima moraju se u nacrtu učiniti dostupnim javnosti, uključujući i korisnike voda, tako što će se:
  1. objaviti vremenski raspored i program rada na izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima, uključujući i popis konzultacija koje treba obaviti, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama odnosno Plan upravljanja vodnim područjima odnosi
  2. objaviti privremeni pregled značajnih vodnogospodarskih pitanja uočenih na vodnom području, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama odnosno Plan upravljanja vodnim područjima odnosi i
  3. objaviti nacrt Strategije odnosno Plana najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama odnosno Plan upravljanja vodnim područjima odnosi.
(2)Na pisani zahtjev pojedinih pravnih i fizičkih osoba odobrit će im se uvid u popratnu dokumentaciju i informacije korištene u izradi nacrta Strategije upravljanja vodama odnosno Plana upravljanja vodnim područjima.
(3)Najmanje šest mjeseci će se osigurati za pisane primjedbe.
(4)Na pitanja sudjelovanja javnosti u izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se propisi o zaštiti okoliša.
(5)Odredbe ovoga članka odnose se i na izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim područjima.
(6)Ministar pravilnikom uređuje detaljnije način konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtu Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima. V. ZAŠTITA VODA 1. Opća svrha zaštite voda Članak 46. Ciljevi zaštite voda
(1)Zaštita voda ima za cilj: – spriječiti daljnje pogoršanje, zaštititi i poboljšati stanje vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima – promicati održivo korištenje voda na osnovi dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa – bolje zaštititi i poboljšati stanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste te prekid ili postupno ukidanje ispuštanja, emisija ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste – osigurati postupno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i sprječavati njihovo daljnje onečišćenje te – pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša.
(2)Ostvarenjem ciljeva iz stavka 1. ovoga članka pridonosi se: – očuvanju života i zdravlja ljudi – osiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kakvoće potrebnih za održivo, uravnoteženo i pravično korištenje voda – znatnom smanjenju onečišćenja podzemnih voda – zaštiti kopnenih površinskih voda i morskih voda – postizanju ciljeva mjerodavnih međunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na uklanjanje onečišćenja morskog okoliša sukladno propisima kojima se osigurava prekidanje ili postupno ukidanje ispuštanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konačnim ciljem postizanja vrijednosti u morskom okolišu bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracija oko nule za sintetske tvari i – sprječavanju daljnjeg pogoršanja te zaštiti i poboljšanju stanja vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima.
(3)Zaštita voda ostvaruje se donošenjem provedbenih propisa iz ovoga poglavlja, nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, kontrolom onečišćenja, zabranom ispuštanja onečišćujućih tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponašanja koja mogu izazvati onečišćenje vodnoga okoliša i okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem građevinama odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske korisnosti voda.
(4)Provedba mjera zaštite voda od onečišćenja ne može izravno ili neizravno povećati onečišćenje kopnenih voda.
(5)Zaštita voda uključuje uvijek i zaštitu vodnog okoliša, a gdje je primjenjivo i drugih sastavnica okoliša.
  1. Standard kakvoće voda i utvrđivanje stanja voda Članak
  2. Standard kakvoće voda
(1)Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje standard kakvoće voda za površinske, uključujući i priobalne vode i vode teritorijalnoga mora te podzemne vode.
(2)Propis iz stavka
  1. ovoga članka sadržava i: – kriterije za utvrđivanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša sukladno općoj svrsi zaštite voda iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona – kriterije za utvrđivanje ekološki prihvatljivog protoka – kemijske i ekološke pokazatelje za površinske vode, uključujući i priobalne vode, kemijske pokazatelje za vode teritorijalnoga mora, kriterije za klasifikaciju stanja površinskih voda, uključujući i priobalne vode, kriterije za klasifikaciju ekološkog stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda, kemijske i količinske pokazatelje za podzemne vode, uključujući i mjerila za ocjenjivanja stanja i utvrđivanje značajki trajnih promjena stanja podzemnih voda – kriterije za određivanje osjetljivih i manje osjetljivih područja – kriterije za određivanje ranjivih područja – standarde kakvoće za salmonidne i ciprinidne vode, preporučene i obvezne vrijednosti fizikalnih i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; način uzorkovanja, učestalost uzimanja uzoraka i način utvrđivanja usklađenosti kakvoće voda s propisanim pokazateljima – standarde kakvoće voda pogodnih za školjkaše, preporučene i obvezne vrijednosti fizikalnih i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; način uzorkovanja, učestalost uzimanja uzoraka i način utvrđivanja usklađenosti kakvoće voda s propisanim pokazateljima – pretpostavke za određivanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela iz članka
  4. stavka
  5. podstavka
  6. ovoga Zakona te njihove ekološke, kemijske i količinske pokazatelje – pretpostavke za utvrđivanje slučajeva pod kojima se privremeno pogoršanje stanja voda neće smatrati povredom ciljeva iz članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona, kao i odredbi ovoga Zakona kojim se osigurava ostvarenje tih ciljeva – potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće voda, isključujući granične vrijednosti emisija, tehničke specifikacije i standardizirane metode za primjenu programa praćenja stanja voda (monitoring) iz članka
  9. ovoga Zakona – popis prioritetnih tvari, prioritetnih opasnih tvari i ostalih onečišćujućih tvari i – ograničenja ili zabrane ispuštanja onečišćujućih tvari u vode te ograničenja i zabrane odlaganja onečišćujućih tvari na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda.
(3)Kakvoća vode za ljudsku potrošnju, osim kakvoće vode u vodnim tijelima iz članka 100. ovoga Zakona, uređuje se posebnim zakonom.
(4)Kakvoća prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju na tržište u bocama i drugoj ambalaži uređuje se propisima o hrani.
  1. Uredba o standardu kakvoće voda Članak
  2. Više ciljeva zaštite Kad je za određeno vodno tijelo utvrđeno više od jednog cilja kakvoće voda, primjenjuje se cilj s najstrožim zahtjevima. Članak
  3. Zabrana ispuštanja opasnih tvari Opasne tvari i druge onečišćujuće tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode te odlagati na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda i vodnoga okoliša, osim pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga ili posebnih zakona. Članak
  4. (NN 47/23) Monitoring
(1)Nadzor nad stanjem površinskih, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praćenjem stanja voda (u daljnjem tekstu: monitoring).
(2)Ciljevi monitoringa su: – utvrđivanje dugoročnih promjena (u daljnjem tekstu: nadzorni monitoring) – utvrđivanje promjena zbog provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (u daljnjem tekstu: operativni monitoring) i – utvrđivanje nepoznatih odnosa (u daljnjem tekstu: istraživački monitoring).
(3)Monitoring iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi: – zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode – kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i – količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.
(4)Osim pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena.
(5)Prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa radi interkalibracije klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda obavlja se na lokacijama interkalibracijskih tipova površinskih voda.
(6)Monitoring provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona o čemu donosi plan monitoringa.
(7)Službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni laboratorij za vode u sastavu instituta za vode iz članka 212. ovoga Zakona.
(8)Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.
(9)Institut za vode iz članka
  1. ovoga Zakona nadležan je za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do
  2. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(10)Izvješće iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu, Hrvatskim vodama i tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.
(11)Poslovi monitoringa iz ovoga članka obavljaju se kao javna služba. Članak 51. Analiza značajki vodnoga područja
(1)Za svako vodno područje provodi se analiza njegovih značajki, pregled utjecaja ljudskog djelovanja na stanje površinskih voda, uključujući i priobalnih voda i podzemnih voda, kao i ekonomska analiza korištenja voda.
(2)Analiza značajki vodnoga područja uključuje i procjenu stanja tijela površinskih voda, uključujući i priobalnih voda, te tijela podzemnih voda i identifikaciju antropogenih opterećenja i utjecaja na značajke vodnih tijela.
(3)Dokumenti iz stavka
  1. ovoga članka sastavnice su Plana upravljanja vodnim područjima. Članak
  2. Klasifikacija vodnih tijela
(1)Na temelju rezultata monitoringa za svako vodno tijelo pojedinačno se donosi ocjena njegova stanja i razvrstava se u odgovarajuću kategoriju određenu propisom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: klasifikacija stanja vodnih tijela) te uz analizu utjecaja procjenjuje rizik da određeno vodno tijelo neće postići ciljeve zaštite vodnog okoliša odnosno da neće zadržati stanje sukladno ciljevima zaštite vodnog okoliša.
(2)Klasifikacija vodnih tijela sastavnica je Plana upravljanja vodnim područjima.
(3)Površinske vode, uključujući i priobalne vode, ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajuće kategorije u skladu s njihovim kemijskim i ekološkim stanjem odnosno potencijalom za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela.
(4)Podzemne vode ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajuće kategorije u skladu s njihovim količinskim i kemijskim stanjem.
(5)Kategorije stanja površinskih voda su: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše stanje.
(6)Kategorije stanja podzemnih voda su: dobro i loše stanje. Članak 53. Program mjera
(1)Radi postizanja ciljeva zaštite vodnoga okoliša utvrđenih sukladno propisu iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona za svako vodno područje izrađuje se program mjera zaštite površinskih, uključujući i priobalnih voda, te podzemnih voda uzimajući u obzir rezultate analiza iz članka
  3. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: program mjera).
(2)Program mjera sastavnica je Plana upravljanja vodnim područjima.
(3)Program mjera sadrži i detaljno opisane iznimke za iznimno dopuštena ispuštanja u podzemne vode sukladno propisu iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona.
(4)Program mjera sadržava osnovne mjere iz članka
  1. ovoga Zakona i dopunske mjere iz članka
  2. ovoga Zakona.
(5)Program mjera sadržava i dodatne mjere koje se provode u zaštićenim područjima – područjima posebne zaštite voda iz članka
  1. ovoga Zakona i u znatno promijenjenim vodnim tijelima iz članka
  2. ovoga Zakona.
(6)Program mjera za dio međunarodnog vodnog područja koje Republika Hrvatska dijeli s drugim državama članicama Europske unije usklađuje se s tim državama.
(7)Dopunjeni Program mjera koji sadržava nove ili izmijenjene mjere stupa na snagu najkasnije u roku od tri godine od stupanja na snagu Plana upravljanja vodnim područjima odnosno njegovih izmjena i dopuna.
(8)Program mjera sadrži i određenje obveznika primjene mjera. Obveznici primjene mjera dužni su primjenjivati mjere iz Programa mjera. Članak 54. Osnovne mjere
(1)Osnovne mjere iz programa mjera popisane su u propisu iz članka 40. ovoga Zakona.
(2)Provodeći osnovne mjere poduzet će se svi koraci da se ne izazove povećanje onečišćenja mora. Neovisno o važećim propisima, primjena osnovnih mjera ne smije ni u kojem slučaju dovesti do izravnog ili neizravnog povećanja onečišćenja površinskih voda. Ova se odredba ne primjenjuje u slučaju kada bi njezina provedba dovela do povećanog onečišćenja okoliša u cjelini. 3. Područja posebne zaštite voda Članak 55. Zaštićena područja
(1)Gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se zaštićena područja – područja posebne zaštite voda, na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa.
(2)Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda su: – vodna tijela iz članka 100. ovoga Zakona – područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama – područja za kupanje i rekreaciju sukladno ovom Zakonu i propisima o zaštiti okoliša – područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate – područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sukladno ovome Zakonu i/ili propisima o zaštiti prirode i – područja loše izmjene voda priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na ispuštanje komunalnih otpadnih voda.
(3)Hrvatske vode izrađuju registar ili registre zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda sažeci kojih će biti sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.
(4)Tijela ili osobe koje izrađuju odluku o određivanju i/ili zaštiti područja iz stavka 2. ovoga članka dužna su je dostaviti Hrvatskim vodama u roku od 60 dana od dana donošenja odluke.
(5)Registar ili registri zaštićenih područja moraju se redovito obnavljati i dopunjavati. Članak 56. Osjetljiva i manje osjetljiva područja
(1)Osjetljiva područja su područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog propisom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona odnosno manje osjetljiva područja su područja na kojima prirodne značajke voda dopuštaju provedbu niže razine ili nižeg stupnja pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog propisom iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona.
(2)Odluku o određivanju osjetljivih i manje osjetljivih područja iz stavka
  1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske, sukladno kriterijima utvrđenim propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Utvrđivanje ranjivih područja
(1)Ranjiva područja su područja na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla.
(2)Radi postizanja opće razine zaštite od onečišćenja nitratima svih tijela površinskih, uključujući i priobalnih te podzemnih voda, primjenjuju se načela dobre poljoprivredne prakse u skladu s propisima o poljoprivredi za čiju primjenu se mogu donijeti odgovarajuće poticajne mjere.
(3)Za ranjiva područja ministar nadležan za poljoprivredu donosi akcijske programe s obveznim mjerama za razdoblje od četiri godine. Detaljan sadržaj akcijskog programa kojim se predviđa poduzimanje obveznih mjera propisuje ministar nadležan za poljoprivredu pravilnikom. Akcijskim programom određuju se i obveznici primjene mjera. Obveznici primjene mjera dužni su primjenjivati mjere iz akcijskog programa.
(4)Uredbu o određivanju ranjivih područja iz stavka
  1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno kriterijima propisa iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona i na temelju provedenoga monitoringa. Uredbom se propisuje i obveza monitoringa koncentracija nitrata poljoprivrednog podrijetla u površinskim i podzemnim vodama u ranjivim područjima. Ova uredba se preispituje najmanje svake četiri godine te po potrebi mijenja i/ili dopunjuje.
  4. Pravilnik o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla Članak
  5. Upravljanje kakvoćom voda za kupanje
(1)Upravljanjem kakvoćom voda za kupanje osigurava se očuvanje, zaštita i poboljšanje kakvoće površinskih voda koje se koriste za kupanje i time pridonosi očuvanju i zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja.
(2)Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku kojom se: – utvrđuju lokacije za kupanje (kupališta) i trajanje sezone za kupanje na površinskim vodama – prikazuje ocjena o kakvoći površinskih voda za kupanje i obavlja klasifikacija i – određuje profil vode za kupanje.
(3)U slučaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati štetan utjecaj na kakvoću površinskih voda za kupanje i zdravlje kupača, jedinica lokalne samouprave poduzima pravodobne i primjerene mjere koje uključuju obavješćivanje javnosti i, po potrebi, privremenu zabranu kupanja.
(4)Na lokacijama utvrđenim sukladno stavku 1. ovoga članka obavlja se monitoring mikrobiološke kakvoće u površinskim vodama za kupanje.
(5)Podatke o kupalištima, ocjenu kakvoće površinskih voda za kupanje, klasifikaciju, stanje i profil površinskih voda za kupanje i podatke o slučajevima izvanrednih okolnosti, koje mogu imati utjecaja na kakvoću površinskih voda za kupanje, jedinica lokalne samouprave dostavlja Hrvatskim vodama.
(6)Odredbe ovoga članka ne odnose se na:
  1. kakvoću priobalnih voda za kupanje što se uređuje posebnim propisima o okolišu
  2. bazene za plivanje, uključujući i bazene u toplicama
  3. vode u zatvorenom koje se pročišćavaju ili koriste u terapijske svrhe i
  4. umjetno napravljene vode u zatvorenom odvojene od površinskih i podzemnih voda.
(7)Vlada Republike Hrvatske uredbom će pobliže urediti standarde kakvoće vode za kupanje na površinskim vodama i upravljanje tim vodama. Članak 59. Upravljanje kakvoćom voda pogodnih za život slatkovodnih riba
(1)Upravljanjem kakvoćom voda pogodnih za život slatkovodnih riba osigurava se zaštita ili poboljšanje kakvoće onih tekućih ili stajaćih slatkih voda koje su pogodne ili koje bi smanjenjem ili uklanjanjem onečišćenja postale pogodne za život autohtonih vrsta koje pridonose prirodnoj raznolikosti i vrsta čije je prisustvo poželjno u svrhu upravljanja vodama.
(2)Odluku o određivanju područja voda iz stavka
  1. ovoga članka (salmonidne i ciprinidne vode) donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo i akvakulturu, sukladno standardima određenima propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Programe smanjenja onečišćenja voda radi osiguranja kakvoće za vode pogodne za život slatkovodnih riba donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja vodnim područjima.
(4)Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se za vode u prirodnim i umjetnim ribnjacima koji se koriste za uzgoj riba u gospodarske svrhe (akvakultura). Članak 60. Upravljanje kakvoćom voda pogodnih za školjkaše
(1)Upravljanjem kakvoćom voda pogodnih za školjkaše osigurava se zaštita ili poboljšanje kakvoće onih voda koje se, propisom iz stavka 2. ovoga članka, odrede kao pogodne za život i rast školjkaša.
(2)Odluku o određivanju voda pogodnih za život i rast školjkaša donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo i akvakulturu, sukladno standardima određenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.
(3)Program smanjenja onečišćenja voda pogodnih za školjkaše donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja vodnim područjima.
  1. Odstupanja od postizanja ciljeva zaštite voda Članak
  2. Znatno promijenjena vodna tijela
(1)Planom upravljanja vodnim područjima može se sukladno propisu iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona: – proglasiti određeno vodno tijelo kao znatno promijenjeno vodno tijelo tamo gdje, zbog tehničke neizvedivosti ili s tim povezanih nerazmjernih troškova, nije moguće postići ciljeve zaštite voda u pogledu dobrog stanja ili dobrog ekološkog potencijala vodnog tijela – produžiti rokove za postizanje ciljeva zaštite voda, ali pritom osiguravajući da ne dođe do daljnjeg pogoršanja stanja vodnog tijela i – utvrditi iznimke od postizanja propisanih ciljeva zaštite voda kroz utvrđivanje blažih ciljeva zaštite voda za određeno vodno tijelo koje je izloženo ljudskom djelovanju u takvoj mjeri ili su prirodni uvjeti takvi da je postizanje ciljeva zaštite voda tehnički neizvedivo ili povezano s nerazmjernim troškovima.
(2)Sastavnice iz stavka
  1. ovoga članka preispituju se svakih šest godina u postupku donošenja novoga plana upravljanja vodnim područjima. Članak
  2. Neodstupanja od postizanja ciljeva zaštite voda
(1)Ne smatra se odstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda ako se ne uspije postići dobro stanje podzemnih voda, dobro ekološko stanje ili, gdje je to odgovarajuće, dobar ekološki potencijal, ili spriječiti pogoršanje stanja površinskih ili podzemnih voda zbog novonastalih promjena fizičkih karakteristika površinskih voda ili promjena razine podzemnih voda, kada su ispunjeni sljedeći uvjeti: – da su poduzeti svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vode – da su razlozi tih izmjena ili promjena izričito navedeni i objašnjeni u Planu upravljanja vodnim područjima te da se ciljevi revidiraju svakih šest godina – da su razlozi tih izmjena i promjena od prevladavajućeg javnog interesa i/ili da su koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva zaštite voda manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj koje proizlaze iz tih izmjena i promjena i – da se korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu zbog tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku varijantu.
(2)Ne smatra se odstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda i ako se ne uspije spriječiti pogoršanje od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju površinskih voda zbog novih ljudskih djelatnosti u sklopu održivog razvoja kada su ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga članka. Članak 63. Utjecaji zahvata u prostoru na vode
(1)Kada se prema propisima o zaštiti okoliša provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosno postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, u tom se postupku ocjenjuje i utjecaj zahvata na vode sa stajališta ciljeva zaštite voda i ispunjenja uvjeta iz članka 62. ovoga Zakona.
(2)Kada se prema propisima o zaštiti okoliša ne provodi postupak procjene utjecaja na okoliš, utjecaj zahvata na vode u smislu stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u postupku izdavanja vodopravnih akata.
(3)Kada je u postupcima iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka utvrđeno da zahvat u prostoru negativno utječe na stanje voda te je zahvat u prostoru ocijenjen kao neprihvatljiv ili je uskraćeno izdavanje vodopravnog akta, investitor može Vladi Republike Hrvatske putem Ministarstva podnijeti prijedlog za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa.
(4)Prijedlog iz stavka
  1. ovoga članka sadrži elaborat s opisom utjecaja zahvata na vode i obrazloženim razlozima u odnosu na pretpostavke iz članka
  2. stavka
  3. podstavaka
  4. i
  5. ovoga Zakona.
(5)O podnesenom prijedlogu iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo će zatražiti mišljenje Hrvatskih voda te istodobno informirati javnost i provesti javnu raspravu.
(6)Postupak javne rasprave za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa za provedbu zahvata u prostoru koji ima utjecaj na vode propisuje ministar pravilnikom.
(7)Ako Ministarstvo smatra da su ispunjeni uvjeti iz članka 62. ovoga Zakona, upućuje Vladi Republike Hrvatske prijedlog odluke za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa za provedbu zahvata u roku od 30 dana od dana zatvaranja javne rasprave.
(8)Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa odnosno odluku o nepostojanju prevladavajućeg javnog interesa u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga iz stavka 7. ovoga članka.
(9)Odluke iz stavka 8. ovoga članka nisu upravni akti.
(10)U roku od 15 dana od zaprimanja odluke o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa ili odluke o nepostojanju prevladavajućeg javnog interesa Ministarstvo dopisom obavještava investitora. Članak 64. Okvir primjene odredbi o iznimkama
(1)Primjena članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona, kao i propisa iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona u dijelu kojim se uređuju pretpostavke iz članka
  5. stavka
  6. podstavka
  7. ovoga Zakona, mora biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša.
(2)Primjena članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona, kao i propisa iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona u dijelu kojim se uređuju pretpostavke iz članka
  5. stavka
  6. podstavka
  7. ovoga Zakona, ne smije trajno isključiti ili dovesti u pitanje postizanje ciljeva zaštite voda na drugim vodama na istom vodnom području. Članak
  8. Dopunske mjere
(1)Kada monitoring ili drugi službeni podaci ukazuju na to da je malo vjerojatno da će biti postignuti ciljevi zaštite voda iz članka
  1. stavka 1., ciljevi iz članka
  2. i ciljevi određeni sukladno članku
  3. stavku
  4. podstavku
  5. ovoga Zakona za neko vodno tijelo, Hrvatske vode će: – istražiti razloge mogućeg nepostizanja ciljeva – preispitati i izmijeniti vodopravne akte – preispitati i uskladiti program monitoringa i – osigurati da se donesu dopunske mjere potrebne za postizanje tih ciljeva, uključujući eventualno i uspostavljanje strožih standarda kakvoće okoliša, slijedeći postupak naveden u propisu iz članka
  6. stavka
  7. ovoga Zakona.
(2)Dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka neće se poduzeti ako je nepostizanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša rezultat velikih poplava i dugotrajnih suša ili drugog djelovanja više sile.
(3)Popis dopunskih mjera, koji se može dopunjavati, sadržan je u propisu iz članka
  1. ovoga Zakona.
  2. Ispuštanje, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Članak
  3. Načela kontrole ispuštanja otpadnih voda Kontrola ispuštanja otpadnih voda, kao i druge emisije po posebnim propisima, radi zaštite voda i vodnoga okoliša provodi se prema načelima i pravilima: – otklanjanja štete na izvoru nastanka – kombiniranog pristupa i – onečišćivač plaća. Članak
  4. Otklanjanje štete na izvoru nastanka Šteta počinjena vodama i vodnom okolišu otklanja se prvenstveno na izvoru nastanka. Članak
  5. Kombinirani pristup Kombinirani pristup znači: – propisivanje standarda kakvoće vode prema članku
  6. ovoga Zakona – primjenu propisanih graničnih vrijednosti emisija sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega – kontrolu emisija primjenom najboljih raspoloživih tehnika u slučajevima točkastih izvora onečišćenja sukladno propisima o zaštiti okoliša te sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega i – primjenu dobre poljoprivredne prakse u slučajevima raspršenih izvora onečišćenja sukladno propisima o poljoprivredi te sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega odnosno u slučajevima raspršenih izvora onečišćenja, prema prilici primjenu dobre ekološke prakse sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, te propisima o poljoprivredi i propisima o okolišu. Članak
  7. Onečišćivač plaća
(1)Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem voda i vodnog okoliša.
(2)Troškovi iz stavka 1. ovoga članka su izdaci za sprječavanje daljnje štete, izdaci za uspostavu prijašnjega stanja, uključujući i troškove procjene štete te otklanjanja štete te izdaci za sprječavanje nastanka budućeg onečišćenja.
(3)Onečišćivač snosi i troškove praćenja stanja voda, provedbe mjera zaštite voda, provedbe planova i programa državnih ulaganja u gradnju građevina za javnu odvodnju te troškove poduzimanja mjera prevencije od onečišćivanja voda, ili po osnovi odgovornosti za onečišćenje ili plaćanjem naknade za zaštitu voda propisanu zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva. Članak 70. Granične vrijednosti emisija
(1)Pravne i fizičke osobe mogu ispuštati otpadne vode u okviru propisanih graničnih vrijednosti emisija.
(2)Granične vrijednosti emisije propisuju se za pojedine onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari:
  1. u industrijskim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i
  2. u svim pročišćenim ili nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode.
(3)Granične vrijednosti emisije u pravilu vrijede na izlazu iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili iz postrojenja u kojem nastaju otpadne vode, neovisno o razrjeđenju u prijamniku. Kod neizravnih ispuštanja u vodu, pri određivanju granične vrijednosti emisije može se uzeti u obzir učinak uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, pod uvjetom da se jamči jednaka razina zaštite okoliša u cjelini te da to ne dovodi do više razine onečišćenja okoliša.
(4)Ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka
  1. ovoga članka. Ovim se pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta od primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.
  4. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda Članak
  5. Ispuštanja industrijskih i drugih otpadnih voda Pravne i fizičke osobe koje pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unose, ispuštaju ili odlažu opasne ili druge onečišćujuće tvari u vode, dužne su te tvari prije ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili drugi prijamnik djelomično ili potpuno odstraniti u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda odnosno okolišnom dozvolom. Članak
  6. Ispuštanja komunalnih otpadnih voda Jedinice lokalne samouprave dužne su putem isporučitelja vodne usluge osigurati skupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, prije njihova izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u vode, u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda. Članak
  7. Ispuštanje oborinskih voda Građevine urbane oborinske odvodnje, kao i građevine oborinske odvodnje s cestovnih i željezničkih prometnica, zračnih luka, luka na unutarnjim vodama te površina u krugu industrijskih postrojenja i benzinskih crpki, projektiraju se i grade tako da opasne i druge onečišćujuće tvari u tim vodama ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane za otpadne vode iz članka
  8. stavka
  9. ovoga Zakona, ovisno o mjestu ispuštanja. Članak
  10. Ograničenje ispuštanja otpadnih voda
(1)Izravna ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode nisu dopuštena, osim u slučajevima predviđenim propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona.
(2)Otpadne vode s plovila i plutajućih objekata ne smiju se ispuštati u vode. Članak 75. Uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda
(1)Pravne i fizičke osobe koje su u obvezi imati vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda prema odredbama ovoga Zakona ili okolišnu dozvolu prema posebnim propisima o okolišu obvezni su osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda te o tome voditi očevidnik.
(2)Djelatnost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda obavljaju ovlašteni laboratoriji.
(3)Propisom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona uređuje se i metodologija uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda, učestalost uzorkovanja i ispitivanja, mjerodavnost uzorka, obrazac očevidnika ispuštenih otpadnih voda, njegov oblik i način vođenja, rokovi i oblici dostavljanja podataka o tome Hrvatskim vodama i pitanja iz stavka
  3. ovoga članka.
(4)Pravne i fizičke osobe iz stavka
  1. ovoga članka koje ispuštaju industrijske otpadne vode iz tehnološkog postupka sa znatnijim opterećenjem prijamnika dužne su imati, koristiti, održavati u ispravnom stanju uređaj za mjerenje protoka vode i uređaj za automatsko uzimanje uzoraka te ga učiniti svakodobno dostupnim vodnom nadzoru, kada je to određeno propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(5)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, kada je to određeno propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, pravne i fizičke osobe iz stavka
  4. ovoga članka dužne su omogućiti Hrvatskim vodama mjerenje protoka vode i/ili uzorkovanje i ispitivanje sastava ispuštenih otpadnih voda na način opisan propisom iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona. U tu svrhu pravne i fizičke osobe iz stavka
  7. ovoga članka dužne su trpjeti postavljanje uređaja za mjerenje protoka vode i uređaja za automatsko uzimanje uzoraka, u vlasništvu Hrvatskih voda, te neometan pristup i održavanje tih uređaja u korist Hrvatskih voda sukladno propisu iz članka
  8. stavka
  9. ovoga Zakona. Članak
  10. Dostavljanje podataka o ispuštanju otpadnih voda i o proizvodnji odnosno uvozu i stavljanju na tržište kemikalija
(1)Pravne i fizičke osobe iz članka 71. ovoga Zakona dužne su Hrvatskim vodama redovito dostavljati podatke o uzorkovanju i ispitivanju sastava ispuštenih otpadnih voda.
(2)Pravne i fizičke osobe koje proizvode, uvoze i stavljaju na tržište kemikalije koje nakon uporabe dospijevaju u vode, uključujući sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva, biocidne pripravke, dužne su Hrvatskim vodama jednom godišnje dostavljati podatke o tim kemikalijama.
(3)Detaljniji sadržaj podataka, obrasce, rokove i način dostave podataka iz stavka
  1. ovoga članka, kao i način vođenja očevidnika iz ovoga članka propisuje se propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Odluka o odvodnji otpadnih voda
(1)Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati putem građevina za javnu odvodnju, građevina urbane oborinske odvodnje i individualnih sustava odvodnje sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda.
(2)Odluka iz stavka
  1. ovoga članka mora sadržavati:
  2. način odvodnje otpadnih voda s određene aglomeracije i njoj gravitirajućeg područja
  3. zemljopisne podatke o mjestima ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, uključujući i iz kišnih preljeva
  4. područja u kojima se dopušta ispuštanje otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES, konkretno određenje uvjeta ispuštanja, na tom području sukladno propisu iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona te uvjete zbrinjavanja otpadnih voda iz sabirnih jama i mulja iz malih sanitarnih uređaja
  7. dopuštena tehnička rješenja individualnih sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES po područjima, kao privremeno rješenje do priključenja na sustav javne odvodnje i/ili kao trajno rješenje, sukladno propisu iz članka
  8. stavka
  9. ovoga Zakona
  10. tehničko-tehnološke uvjete priključenja građevina i drugih nekretnina na građevine urbane oborinske odvodnje te način i rokove priključenja na te građevine
  11. nadležnost pojedinih isporučitelja vodnih usluga po područjima, ako na području vodnu uslugu pruža više isporučitelja i
  12. upućivanje na obvezu priključenja na građevine za javnu odvodnju sukladno odluci o priključenju i općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga.
(3)Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi: – predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za aglomeraciju na području te jedinice – predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave za aglomeraciju na području više jedinica lokalne samouprave u sastavu iste jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno – ministar za aglomeraciju na području više jedinica područne (regionalne) samouprave.
(4)Odluka iz stavka 1. donosi se po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda, a na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(5)Nadzor nad provedbom odluke iz stavka
  1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na ispuštanje otpadnih voda, protivno odluci o odvodnji otpadnih voda u sustav javne odvodnje, kojim upravlja javni isporučitelj vodnih usluga, provode vodni redari u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju vodne usluge. Članak
  2. Tehnički zahtjevi za projektiranje, građenje, održavanje i kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda
(1)Građevine za javnu odvodnju otpadnih voda i individualni sustavi odvodnje (građevine za odvodnju otpadnih voda) moraju se projektirati, graditi i održavati tako da se osigura zaštita voda propisana ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
(2)Vlasnici odnosno drugi zakoniti posjednici građevina za odvodnju otpadnih voda dužni su ih podvrgnuti kontroli ispravnosti, a osobito na svojstvo vodonepropusnosti, po ovlaštenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti građevine s tehničkim zahtjevima za građevinu.
(3)Tehničke zahtjeve za projektiranje, građenje, održavanje i kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo. Tim se pravilnikom propisuju i prijelazni rokovi za usklađenje stanja već izgrađenih građevina za odvodnju otpadnih voda s tehničkim zahtjevima. Članak 79. Individualni sustavi odvodnje
(1)Vlasnici odnosno drugi zakoniti posjednici individualnih sustava odvodnje dužni su provesti stručni nadzor nad održavanjem individualnih sustava odvodnje, putem javnih isporučitelja vodnih usluga te nadzor putem javnih isporučitelja vodnih usluga nad postavljanjem malih sanitarnih uređaja za koje, prema propisima o gradnji, nije potrebno ishoditi akt o odobrenju građenja.
(2)Vlasnici odnosno drugi zakoniti posjednici individualnih sustava odvodnje dužni su ih prazniti putem isporučitelja vodne usluge ili putem koncesionara i pod nadzorom vodnoga redara u skladu sa zakonom kojim se ur

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.