Zakon o sigurnosti prometa na cestama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 84/1992 (4.12.1992.), Zakon o sigurnosti prometa na cestama ZASTU

PNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka

1. Ustava Republike Hrvstske, donosim UKAZ o proglašenju Zakana o sigurnosti prometa na cestama Proglašavam Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici
2. studenoga
3. Broj : PA4-93/1-
4. Zagreb.
5. prosinca
6. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman, v. r. ZAKON o sigurnosti prometa na cestama I. OSNOVNE ODREDBE Članak
7. Ovim se Zakonom, utvrđuju temeljna načela medusobnih odnosa i ponašanja sudionika i drugih subjekata u cestovnom prometu i osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, uređuju se pravila prometa na cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe; dužnosti u slučaju prometne nezgode; osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje ispita za vozače i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima: vuča vozila: uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterečenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu, Općine, odnosno Grad Zagreb, uređuju promet na području općine, odnosno Grada Zagreba, osim na javnim cestama, u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak
8. Državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, pravne i fizičke osobe te sudionici u prometu dužni su, u postupanju prema odredbama ovoga Zakona, voditi ratčuna o optimalnoj sigurnosti, razvijati solidarnost, humane i etičke odnose među ljudima, štititi zdravlje i život drugih osoba i brinuti se o zaštiti životnog okoliša. Članak
9. Kontrolu i fizičko upravljanje prometom, kontrolu vozila: vuča i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslove (u daljnjem tekstu: "ovlaštene službene osobe". Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestime te kontrolu parkiranja vozila i određene druge poslove kontrole vozila i vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži. Na području ili u neposrednoj blizini osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika ili obilježenog pješačkog prijelaza, mogu obavljati i pripadnici školskih prometnih jedinica. Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka
10. i
11. ovoga članka, pripadnici prometnih jedinica mladeži i školslsih prometnih jedinica dužni su nositi propisanu odoru. Tijela općine, odnosno Grada Zagreba dužna su, ukoliko se za to ukaže potrebe, na prijedlog policijske uprave organizirati jedinice iz stavka
12. i
13. ovoga članka. Osposobljavanje jedinica te način i vrijeme njihove uporabe obavljaju, odnosno određuju policijske uprave. Na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju vojnih jedinica i vozila promet vojmh vozila na cestama mogu regulirati pripadnici vojne policije u propisanoj odori. Djelatnici pravnih osoba iz stavka
14. ovoga članka u obavljanju kontrole parkiranja vozila dužni su nositi propisanu odoru. Odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj povorci može propisanim znakom rukom zaustaviti promet vozila radi osiguranja prijelaza djece preko kolnika. Članak
15. Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače: 1)"cesta" je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet. 2) "javna cesta" je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom; 3) "autocesta" je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dva fizički odvojena kolnička traka (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dva prometna traka širine najmanje 3,25 m, a s obzirom na konfiguraciju terena - i po jedan trak za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgradenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom; 4)"cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila" je javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje tri metra, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom; 5) "međunarodna cesta" je javna cesta koja je međunarodnim aktom svrstana u mrežu međunarodnih cesta; 6) "magistralna cesta" je međunarodna cesta i javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje tri metra, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h a iznimno na planinskim terenima od najmanje 40km/h. i koja povezuje važnija gospodarska, kulturna ili upravna područja; 7)"regionalna cesta" je javna cesta koja povezuje regionalna gospodarska, kulturna ili upravna područja; 8)"lokalna cesta" je javna cesta koja povezuje naselja na području općine, odnosno Grada Zagreba ili koja je značajna za promet na području općine, odnosno Grada Zagreba: 9) "nerazvrstana cesta" je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.); 10) "zemljana cesta" je cesta bez izgračenog kolnika ili suvremenog kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen kolnik; 11)"kolnik" je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila; 12) "kolničke traka" je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka; 13) "prometna reka" je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru; 14)"prometna traka za spora vozila" je obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa; 15) "prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi" je obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na određedim mjestima na cestama višeg reda kao i u tunelima, galerijama i slično; 16) "prometna traka za ubrzanje" je dio kolnika namijenjen za uključivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.); 17) "prometna traka za usporavanje" je dio kolnike namijenjen za isključivanje vozila iz prometnog toka na cesti; 18) "biciklistička traka" je dio kolnika namijenjen za promet bicikala i mopeda koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom ne kolniku i propisanim prometnim znakom; 19) "biciklistička staza" je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala i mopeda koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom; 20) "nogostup" je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način; 21) "obilježeni pješački prijele" je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti; 22) "pješački otok" jest uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa; 23) "naselje" je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta; 24) "raskrižje" je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta; 25) "stajalište tramvaja ili autobusa" je dio površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilježen prometnim znakom; 26) "vozilo" je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim pokretnih stolaca bez motora za nemoćne osobe i dječjih prijevoznih sredstava; 27) "specijalno vozilo" je vozilo na motorni pogon ili priključno vozilo posebne i specifične namjene (prijevoz specijalnih tereta ili specijalni prijevoz ljudi - npr. u policiji, sudstvu, vatrogasnim jedinicama i sl.), koje prema osobinama i karakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta vozila na motorni pogon (kombinirano, osobno vozilo, autobus itd.) ili priključnih vozila (laka prikolica, poluprikolica itd.); 28) "radno vozilo" je vozilo ns motorni pogon ili priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova i kojem je najveća dopuštena masa izjednačena s masom vozila (npr. dizalica i sl.) a prema osobinama i kerakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta vozila na motorni pogogi ili priključnih vozila; 29)"vozilo na motorni pogon" je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama. 30) "motorno vozilo" je takvo vozilo na motorni pogon kojem je osnovna namjena prijevoz osoba i stvari na cestama ili vuča priključnih vozila namijenjenih za prijevoz osoba i stvari (tegljači), osim mopeda i traktora; 31) "radni stroj" je vozilo na motorni pogon kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator, viljuškar, kopač rovova i sl.); 32) "motokultivator" je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priključnog vozila, može kretati samo uz pridržavanje vozača: 33) "traktor" je vozilo na motorni pogon konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenljiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila; 34) "traktorski priključak" je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vuče, gura ili nosi traktor; 35) "moped" je vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora nije veći od 50 cm3 i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km/sat; 36) "motocikl" je motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo na tri kotača, ako njegova masa nije veća od 400 kg; 37) "osobni automobil" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kg; 38) "autobus" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osobe koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala: 39) "trolejbus" je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za električni vodič; 40) "tramvaj" je vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora električnom energijom vezano za električni vodič: 41) "teretni automobil" je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari; 42) "kombinirani automobil" je motorno vozilo namijenjeno za istovremeni prijevoz osoba i stvari i čija najveća opuštena masa ne prelazi 3.500 kg; 43) "bicikl" je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača; 44)"priključno vozilo" je vozilo namijenjeno da ga vuče vozilo na motorni pogon, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica; 45) "prikolica" je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik; 46) "poluprikolica" je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojeg prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo; 47) "laka prikolica" je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg; 48) "skup vozila" je vozilo na motorni pogon i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina; 49) "zaprežno vozilo" je vozilo namijenjeno da ga vuče upregnuta životinja: 50) "nosivost" je dopuštena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvodača vozila s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova; 51) "masa vozila" je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i opremom za vozilo: 52) "ukupna masa" je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretomako je ono pridodano vučnom vozilu; 53) "najveća dopuštena masa" je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću; 54) "osovinsko opterećenje" je dio ukupne mase vozila na vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila; 55)"sudionik u prometu" je osoba koja u prometu na cesti upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu. koja tjera. vodi ili jaše životinju koja se kreće po cesti te pješak ili osoba koja svoje radne poslove i zadatke obavlja na cesti; 56) "vozač" je osoba koja na cesti upravlja vozilom; 57) "pješak" je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vuče ručna kolica, zaprežno vozilo ili vozilo na motorni pogon, dječje prijevozno sredstvo, bicikl ili pokretna kolica za nemoćne osobe, osoba u pokretnom stolcu za nemoćne osobe što ga pokreče vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pritom kreće brzinom čovječjeg hoda, te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl.; 58) "zaustavljanje vozila" je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju od tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira promet: 59) "parkiranje vozila" je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira promet; 60) "mimoilaženje" je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kreće iz suprotnog smjera; 61) "pretjecanje" je prolaženje vozila pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru; 62)"obilaženje" je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnom traku kojim se vozilo kreće; 63) "polukružno okretanje" je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadašnjeg smjera kretanja radi uključivanja u suprotni prometni tok; 64)"prestrojavanje" je zauzimanje takvog položaja s vozilom na prometnom traku i na takvoj udaljenosti od raskrižja. ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran način može izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.); 65) "propuštanje vozila" jest radnja koju su u određedim slučajevima sudionici dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode, i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja; 66) "kolona" je niž od najmanje tri vozila koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istim prometnim trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani, i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo; 67) "smanjena vidljivost" postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja odnosno od najmanje 100 m u naselju; 68)"prometna nezgoda" je takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili je izazvana materijalna šteta. 69)"vozačka dozvola" je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja određedim kategorijama ili vrstama vozila; 70)"inozemna vozačka dozvola" je vozačka dozvola i međunarodna vozačka dozvola koju je izdalo nadležno tijelo strane države. 71) "prometna dozvola" je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo označivanja određenog vozila određedim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica; 72) "knjižica vozila" je javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo određenog vozila, njegove tehničke i druge osobine i karakteristike te njegova tehnička ispravnost za sigurno sudjelovanje u prometu; 73) "dopuštenje licenca" je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta. osposobljenost i ovlaštenost za obavljanje određedih poslova; II. CESTE Članak
16. Ceste, kao osnova kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa. Javne ceste. njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima. Članak
17. Javne ceste moraju imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake ili rubnjake u ravnini kolnika. Iznimno od odredbe stavka
18. ovoga članka, lokalna cesta može imati samo jednu prometnu traku, s tim da, ovisno o preglednosti ceste, na udaljenosti od najviše 500 m, ima odgovarajuća proširenja. Članak
19. Javne ceste, osim lokalnih cesta, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko opterećenje od najmanje deset tona. Lokalne ceste, kao i nerazvrstane ceste koje odredi nadležno poduzeće, moraju biti u stanju u kojem podnoše osovinsko opterećenje od najmanje šest tona. Članak
20. Iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra. Na mostovima, u tunelima, na galerijama i sličnim objektima na javnoj cesti, širina kolnika ne smije biti manja od širine kolnika javne ceste. III. PROMETNA PRAVILA I. Opće odredbe Članak
21. Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakbvima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba. Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s prometnim znakovima postavljenim na cesti i kad time odstupaju od propisa o prometnim pravilima. Sudionici u prometu dužni su postupati prema značenju prometnih svjetala i kad se ćo značenje razIikuje od pravila o prednosti prolaska izraženo prometnim znakom. Sudionici u prometu dužni su postupati i prema zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama što ih daju ovlaštene osobe i kad time odstupaju od propisanih prometnih pravila ili značenja prometnih znakova postavlienih na cesti. Članak
22. Zabranjeno je ostavljati na kolniku i nogostupu oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati, nanositi ili bacati na kolnik ili nogostup otpatke ili predmete i tvari što mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili zagaditi okoliš. Osoba koja postupi protivno zabrani iz stavka
23. ovoga članka, dužna je s kolnika i nogostupa ukloniti vozilo, otpatke, predmete i tvari koje je ostavila, nanijela ili bacila na kolnik ili nogostup. Vozač je dužan s kolnika ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i predmete koje je pri zaustavljanju vozila stavio na cestu. Ako je u mogućnosti i ako time ne ometa sigurnost prometa, vozač je dužan s kolnika ukloniti i predmete na koje naiđe tijekom vožnje, a ako nije u mogućnosti - dužan je o tome obavijestiti nadležno tijelo, odnosno poduzeće koje se brine o održavanju ceste ili najbližu policijsku upravu, odnosno stanicu. Članak
24. Javna cesta i njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik i nogostup ili njihovi dijelovi, ne smiju se zauzimati ili oštećivati osim u slučaju opasnosti, izvođenja radova ili u drugim prilikama propisanim zakonom. Nadležno općinsko tijelo, odnosno Grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje policijske uprave, može odobriti zauzimanje dijela nogostupa (ogradama, stolovima i stolicama, štandovima, kioscima i sl.) pod uvjetom da se time ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan i siguran prolaz pješaka ostavljena površina nogostupa širine najmanje dva metra. Članak
25. Vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izaziva opasnost i ne ometa druge vozače. Članak
26. Vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza. Na dijelu ceste po kojem se kreću djeca ili su postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju djece u prometu, vozač je dužan voziti s osobitim oprezom i takvom brzinom da može vozilo zaustaviti u slučaju potrebe. Članak
27. Slijepe osobe, kad samostalno sudjeluju u prometu. trebaju nositi bijeli štap kao znak raspoznavanja. Vozač je dužan obratiti osobitu pažnju na slijepe osobe iz stavka
28. ovoga članka Članak
29. Vozilo koje je prilagođeno da njime upravlja osoba čijai su ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom oštećeni može, na zahtjev te osobe, biti obilježeno posebnim znakom. Članak
30. Vozač vozila koje se kreće pokraj vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenoga na stajalištu, mora se kretati smanjenom brzinom i uz povećan oprez tako da ne ugrožava osobe koje u to vozilo ulaze, odnosno iz njega izlaze. Osobe iz stavka
31. ovoga članka kad radi ulaska u vozilo ili nakon izlaska iz vozila moraju prijeći preko kolnika, dužne su to ćiniti na način propisan u članku
33. i
34. ovoga Zakona. Vozač mora zaustaviti svoje vozilo iza vozila iz stavka
35. ovoga članka kad osobe, ulazeći u to vozilo, odnosno izlazeći iz tog vozila, moraju prijeći preko prometne trake i biciklističke staze ili trake kojom se vozilo kreće. Vozač vozila koje se kreće iza vozila kojim se prevoze djeca i vozač vozila koji tom vozilu dolazi ususret na cesti s dvije prometne trake, dužni su zaustaviti se kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. Ako se vozilom organizirano prevoze djeca, vozilo mora biti obilježeno posebnim znakom a za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila vozač mora uključiti sva ;etiri pokazivača smjera. Članak
36. Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosnosignalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju svjetlo crvene boje, a na stražnjoj strani - uređaje ili tvari koje daju svjetlo bijele boje. Odredba stavka
37. ovoga članka glede svjetla bijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje registarske pločice i registarsku pločicu te na vozila Ministarstva unutarnjih poslova, hitne medicinske pomoći na cestama vatrogasna vozila i vozila oružanih snaga
38. Radnje vozilom u prometu Članak
39. Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se. skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka
40. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Članak
41. Prije obavljanja radnji vozilom iz članka
42. ovog Zakona vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i snop svjetla ili - ako oni ne postoje - odgovarajući znak rukom. Ako znak iz stavka
43. ovoga članka vozač daje pomoću pokazivača smjera, on ga mora davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom. a nakon obavljene radnje - mora prestati davati znak. Vozač nije dužan nakon pretjecanja drugog vozila dati znak da se namjerava vratiti na prometnu traku kojom se kretao prije pretjecanja.
44. Uključivanje u promet Članak
45. Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj pooršini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje. Iznimno, od stavka
46. ovoga članka, za vrijeme vožnje u naselju, vozač je dužan tramvaju ili autobusu javnoga gradskog prijevoza putnika ili posebno obilježenom autobusu kojim se organizirano prevoze djeca, ako je to moguće učiniti bez ugrožavanja ili znatnijeg ometanja prometa, omogućiti uključivanje u promet kad ta vozila izlaze sa stajališta koje se nalazi izvan kolnika, odnosno proširenja prometnog traka koji služi za stajalište.
47. Kretanje vozila Članak
48. Vozač se mora za kretanje svojeg vozila koristiti isključivo kolnikom, odnosno sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom ili stazom namijenjenom za promet one vrste vozila kojoj njegovo vozilo pripada. osim u slučaju opasnosti. Članak
49. Vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala i mopeda - desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Vozač se dužan kretati obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Članak
50. Iznimno, od odredbe članka
51. stavka
52. ovoga Zakona: 1) vozila koja se kreću sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti od tramvajskih tračnica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreću dijelom kolnika s ugrađenina tračnicama; 2) na cesti u naselju s kolnikom na kojem za promet vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilježene prometne trake, vozač se može za kretanje svojeg vozila koristiti i prometnom trakom koja se ne nalazi uz desni rub kolnika ako time ne ometa ostala vozila koja se kreću iza njegova vozila. Odredba stavka
53. točke
54. ovoga članka ne odnosi se na vozača teretnog vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg, vozača vozila koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu kretanja veću od 40 km na sat i na vozača vozila koje se ne smatra motornim vozilom, osim na dijelu ceste ispred raskrižja ili drugog mjesta na kojem vozilo skreće ulijevo. Članak
55. Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojem postoje tri prometne trake, vozač se ne smije vozilom kretati prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u smjeru kretanja vozila. Na cesti na kojoj su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje četiri obilježene prometne trake kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, vozač se ne smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru. Članak
56. Vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu. Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključena sva četiri pokazivača smjera. Kad se vozač kreće vozilom unatrag, dužan je kretati se onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed.
57. Brzina Članak
58. Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa i drugim prometnim uvjetima, tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku. Vozač ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo čini smetnju normalnom toku prometa. Brzina kretanja vozila na cesti, uz normalne prometne uvjete, ne smije se ograničiti prometnim znakom ispod 40 km na sat. Članak
59. Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u slučaju neposredne opasnosti. Vozač koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, dužan je to učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na način kojim neće ugroziti ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega, a i te vozače o svojoj namjeri, uz obvezu iz članka
60. ovoga Zakona, upozoriti i uključivanjem stop-svjetla ili davanjem odgovarajućeg znaka rukom. Vozač ne smije ni naglo povećavati brzinu, odnosno kretati iz mjesta, osim u slučaju opasnosti, postižući pritom gornju granicu dopuštenog broja okretaja motora ili na takav način da dolazi do proklizavanja kotača. Članak
61. Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 60 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postsvljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno, od odredbe stavka
62. ovoga članka, na cesti u naselju čiji prometno=-ehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, regulacija na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 60 km na sat. Članak
63. Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od: 1) 130 km na sat na autocestama; 2) 100 km na sat na cestma namijenjenim isključivo za promet motornih vozila; 3) 90 km na sat na ostalim cestama. Članak
64. Na cestama se brzina kretanja ograničava za ova vozila: 1) na 90 km na sat - za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase do 7.500 kg i za autobuse; 2) na 80 km na sat - za autobuse s lakom prikolicom, za teretna motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 7.500 kg i za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavana, kamp-prikolica); 3) na 70 km na sat - za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje. 4) na 50 km na sat - za autobuse s priključnim vozilom za prijevoz osoba, autobuse koji osim ugrađenih sjedala imaju i određena mjesta za stajanje i teretna vozila koja u tovarnom sanduku skupno prevoze osobe; 5) na 40 km na sat - za vozilo koje vuče drugo neispravno vozilo: 6) na 30 km na sat - za traktore, te za bicikle i mopede kada se kreću biciklističkom stazom ili trakom; 7) na 20 km na sat - za turistički vlak. Kad upravljaju vozilima iz stavka
65. ovoga članka, vozači su se dužni držati brzina propisanih u stavku
66. ovoga članka i na cesti na kojoj je ovim Zakonom ili postavljenim prometnim znakom dopuštena veća brzina.
67. Skretanje Članak
68. Vozač vozila koje skreće udesno dužan je skretanje obaviti krečući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drugačija određeno. Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom na cesti nije drugačija određeno.
69. Prednost prolaska Članak
70. Na raskrižju ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. Vozač vozila koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje,dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drugačije određeno. Iznimno, od odredaba stavka
71. i
72. ovoga članka, vozilo koje se kreće po tračnicama ima prednost prolaska na raskrižju ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drugačije određeno. Vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Vozač je dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kad s cesta nije prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi sa ceste bez suvremenog kolničkog zastora na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom. Vozač koji pri skretanju vozila presijeca biciklističku stazu ili trak dužan je propustiti vozila koja se kreću po biciklističkoj stazi ili traci.
73. Promet na raskrižju Članak
74. Vozač koji se približva raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju. Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje. U raskrižju je zabranjeno prelaziti iz jedne u drugu prometnu traku. Članak
75. Na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometnim uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: 1) crveno svjetlo - zabranu prolaska; 2) zeleno svjetlo - slobodan prolazak: 3) žuto svjetlo - zabranu prolaska, osim za vozila koja se, u času kad se žuto svjetlo pojavi, nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran način zaustaviti, a da ne prijeđu taj znak kao i za pješake koji su već počeli prelaziti kolnik. Žuto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom služi za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak zabrane prolaska i na pojavu zelenog svjetla. Žuto treptavo svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreću uz povećani oprez . Zeleno treptavo svjetlo služi za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak slobodnog prolaska i na pojavu žutoga, odnosno crvenoga svjetla. Članak
76. Ako je uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima za upravljanje prometom na raskrižju dodano jedno dopunsko prometno svjetlo ili više dopunskih prometnih svjetala u obliku zelene svjetleće strelice, za vrijeme dqk je takvo svjetlo upaljeno, vozač može vozilom proći prometnog svjetlo i krenuti u smjeru označenom zelenom svjetlećom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili žuto svjetlo, pri čemu mora propustiti vozila koja se kreću po cesti na koju ulazi i pješake koji prelaze preko kolnika. Ako zeleno svjetlo na uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima ima oblik strelice, vozač se vozilom srcije kretati samo u smjeru koji pokazuje ta strelica. Članak
77. Vozač koji je vozilom ušao u raskrižje na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, može napustiti raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, uz uvjet da propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten. Članak
78. Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje iako mu je prolzak prometnim svjetlom dopušten ako je gustoća prometa takva da se on s vozilom očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način pri promjeni prometnog svjetla ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka.
79. Mimoilaženje Članak
80. Pri mimoilaženju vozač je dužan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak između svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti k desnom rubu kolnika. Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugih sudionika u prometu vozač ne može postupiti prema odredbi stavka
81. ovoga članka, dužan je usporiti kretanje svojeg vozila i, prema potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. Kad na raskrižju vozila dolaze iz suprotnih smjerova i kreću ulijevo, vozač mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj način što ga propušta sa svoje desne strane. Ako je zbog nedovoljne širine ceste ili zbog neke zapreke na cesti mimoilaženje onemogućeno, vozač kojem je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa, lakše i sigurnije izvesti, dužan je prvi se zaustaviti i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na drugi način pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti položaj kojim se omogućuje mimoilaženje. Članak
82. Na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom (planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu mimoići ili je to veoma otežano. vozač vozila koje se kreće niz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib. Iznimno, od odredbe stavka
83. ovoga članka, na cesti iz toga stavka, vozač koji se kreće uz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe ima prikladno mjesto za zaustavljanje koje omogućuje sigurno mimoilaženje i ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila. Članak
84. Na cesti iz članka
85. stavka
86. ovoga Zakona kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag, kretat će se unatrag, svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vuče priključno vozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo s autobusom: vozilo koje se susrelo s vozilom više kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kreće niz nagib, osim ako je, s obzirom na uvjete i položaj vozila na cesti, lakše i sigurnije da to učini vozač vozila koje se kreće uz nagib.
87. Pretjecanje i obilaženje Članak
88. Pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalnu kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji. Vozao ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu. Članak
89. Pretjecanje i obilaženje obavlja se s lijeve strane. Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo Vozilo koje se kreće po tračnicama postavljenima na sredini kolnika ili vozilo koie se prema ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika. osim ako prometnim znakom nije drukčije određeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To se vozilo može pretjecati s desne strane ako između njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka. Članak
90. Ako se na sredini kolnika nalazi pješački otok, ili obilježeni iji na drugi način označeni prostor za parkiranje vozila, ili neka druga površina koja nije namijenjena za promet vozila, ili neki objekt ili uređaj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane. Ako se površine, objekti ili uređaji iz stavka
91. ovoga članka nalaze na sredini ceste s jednosmjernim prometom, a postavljenim prometnim znakom nije drugačije određeno; oni se mogu obilaziti s obiju strana. Članak
92. Vozač kojemu je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane dužan je pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika. Vozač ne smije povećavati brzinu kretanja svojega vozila dok ga drugo vpzilo, pretiče. Članak
93. Vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti: 1) kolonu vozila; 2) ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati; 3) ako je vozač koji je ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava prateći ili obići vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obići drugu zapreku na cesti: 4) ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna, na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera; 5) ako nakon pretjecanja ili obilaženja ne bi ponovno mogao zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaženja, i to bez ometanja i1i ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje ili obilaženje koristi prometnom trakom koja je zabranjena za promet vozila iz suprotnog smjera; 6) prometnom trakom što je namijenjena zaustavljaju vozila u nuždi; Vozač koji pretječe ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu. Članak
94. Nakon pretjecanja ili obilaženja vozač je dužan, čim to bude moguće učiniti bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, vozilom ponovno zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno obilaženja. Članak
95. Na kolniku na kojem se promet obavlja u dva smjera vozač ne smije vozilom pretjecati drugo vozilo ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna, osim ako na tim mjestima postoji više prometnih traka obilježenih uzdužnim oznakama na kolniku i namijenjenih isključivo za kretanje vozila u smjeru kretanja njegova vozila. Članak
96. Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu. Neposredno ispred raskrižja i na raskrižju vozač smije pretjecati: vozilo koje skreće ulijevo a pretječe se s desne strane (članak
97. stavak 2.); vozilo koje skreće udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera: vozilo koje se kreće cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska: kad se prometom na raskrižju upravlja prometnim svjetlima ili znacima što ih daje ovlaštena osoba. Članak
98. Vozač ne smije pretječati drugo vozilo koje se priblitava obilježenome pješačkom prijelazu. Članak
99. Na cesti na kojoj postoje najmanje dvije prometne trake namijenjene za promet vozila u istom smjeru i na kojima su kolone vozila, vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom). Vozač može napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja, odnosno parkiranja vozila. Na cestama i uz uvjet iz stavka
100. ovoga članka, brže kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se pretjecanjem, osim u slučaju iz članka
101. ovoga Zakona. Ne smatra se pretjecanjem ni prolaženje s desne strane vozila koje se prema odredbi članka
102. stavka
103. točke
104. ovoga Zakona ne kreće prometnom trakom uz desni rub kolnika, osim u slučaju iz članka
105. ovoga Zakona.
106. Zvučni i svjetlosni znaci upozorenja Članak
107. Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito: 1) na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog sudionika u prometu da ga želi preteći ili obići, ako bi, kad taj znak ne bi bio dan, postojala opasnost od prometne nezgode ; 2) ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pažnju na kretanje vozila; 3) na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska na prijevoj, na kojima je teško mimoići se. Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svesti na nužnu mjeru. Članak
108. Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) u slučajevima iz članka
109. stavka
110. ovoga Zakona, vozač u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila. Svjetlosni znak upozorenja vozač može upotrijebiti i danju ako takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu više odgovara zbog uvjeta na cesti. Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste, ili naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetata, vodeći računa da se time ne zasljepljuju vozači koji dolaze iz suprotnog smjera.
111. Zaustavljanje i parkiranje Članak
112. Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretnje pješaka. Na cesti. na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila te na posebno uređenoj prometnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i sl.) ili priključna vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugrožava okoliš. Članak
113. U slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač je dužan uvijek kad za to postoji mogućnost zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika. Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nezgode ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku dužan je poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i da ga što prije ukloni s kolnika. Ako je vozač zbog neispravnosti na vozilu, prometne nezgode ili iz drugoga opravdanoga razloga prisiljen vozilo zaustaviti na tračnicama, dužan ga je s tračnica odmah ukloniti a ako to nije moguće, odmah poduzeti potrebne mjere da osobe koje upravljaju vozilima koja se kreću po tračnicima na vrijeme budu upozorene na opasnost. Članak
114. Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u jednom smjeru - može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika. Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika. Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili oznakom na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila. Članak
115. Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost prometa. Članak
116. Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo: 1) na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko kolnika: 2) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini; 3) na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprečava promet vozila koja se kreću po tračnicama; 4) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika; 5) u tunelima, na mostovima, u podvožnjacirria i na nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka; 6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti; 7) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte ne kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika - manja od 4 metra; 8) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davenje znakova prometnim svjetlima; 8) na biciklističkoj stazi odnosno traku: 10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku; 11) na nogostupu, odnosno na pješačkoj stazi; 12) ispred kolnoga ulaza u zgradu sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada. Iznimno od stavka
117. ovoga članka. na mjestima iz točke
118. ovoga članka, zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim znakom. Članak
119. Osim u slučajevima iz članka
120. ovoga Zakona, vozač ne smije parkirati vozilo ni: 1) na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke i tramvajske pruge u istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza; 2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika; 3) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu. Članak
121. Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz članka
122. ovoga Zakona, vozilo parkirano u pješačkoj zoni kao i vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. Ovlaštena službena osoba odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slučajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa. Članak
123. Troškove premještanja vozila u slučajevima iz članka
124. ovoga Zakona snosi vlasnik. Radi osiguranja plaćanja troškova premještanja vozila, od vlasnika vozila koji nije državljanin Republike Hrvatske. pravna ili fizička osoba koja je premjestila vozilo, može zatražiti jamčevinu, a ako vlasnik neće ili ne može položiti jamčevinu, može zadržati vozilo. Visinu troškova premještanja vozila utvrđuje nadležno tijelo općine odnosno Grada Zagreba. Članak
125. Vozač je dužan motorno vozilo, traktor ili priključno vozilo, osim motocikla bez bočne prikolice, koje je zaustavljeno na kolniku, obilježiti posebnim znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut), i to: 1) kad je bio prisiljen svoje vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste iz članka
126. ovoga Zakona. 2) kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na takvu mjestu ili u takvim vremenskim prilikama da ga vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu pravovremeno uočiti; 3) na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. Znak iz stavka
127. ovoga članka postavlja se na kolnik iza zaustavljenog vozila, u okomitom položaju i na dovoljnoj udaljenosti koja na cesti izvan naselja ne može biti manja od 100 m, tako da vozači vozila koja nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno uočiti i po potrebi zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obići zaustavljeno vozilo. Na isti način taj se znak postavlja i kad je na cesti zaustavljena kolona vozila, s tim što se umjesto jednoga na kolnik postavljaju dva znaka, jedan pokraj drugoga. Ako je u motorno vozilo ugrađen uređaj za istovremena uključivanjez svih pokazivača smjera, u slučaju iz stavka
128. ovoga članka, taj uređaj mora biti uključen. Članak
129. Prije nego što napusti vozilo, vozač koji ostavlja vozilo na cesti dužan je poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključivo rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.)
130. Presijecanje kolone pješaka Članak
131. Vozač ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu povorku pješaka koja se kreće kolnikom.
132. Vuča priključnih i zaprežnih vozila Članak
133. U prometu na javnoj cesti, vozilu na motorni pogon mogu biti pridodana najviše dva priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priključrio vozito za prijevoz osoba, a na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila - samo jedno priključno vozilo. Vozilom na motorni pogon smije se vuči samo priključno vozilo koje ne smanjuje njegovu stabilnost. Članak
134. U prometu na cesti traktorom se smije vuči samo jedno zaprežno vozilo koje je preuređeno za traktorsku vuču. Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače s pumpanim gumama. Zaprežno vozilo vučeno traktorom u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute zglobne veze tako da je tijekom vožnje osigurana stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje. Članak
135. U prometu na cesti radnim strojem smije se vuči samo one priključke ili priključna vozila koji služe njihovoj namjeni. Članak
136. U prometu na cesti biciklom i mopedom smije se vuči prikolicu sa dva kotača pričvrščenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.
137. Vuča neispravnih vozila Članak
138. Vozilom se smije vuči drugo vozilo, osim priključnih vozila, samo ako se ono zbog neispravnosti ne može samo kretati. Vozilom se ne smije vuči motocikl bez bočne prikolice ili drugo slično vozilo na dva kotača. Vučenim se vozilom ne smiju prevoziti osobe. Članak
139. Vozilo se smije vuči noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj stražnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za označavanje vozila ili ako ga vuče motorno vozilo koje ima, i pri vuči upotrebljava žuto rotacijsko svjetlo. Članak
140. Za vrijeme vuče vozila iz članka
141. stavka,
142. ovoga Zakona, oba vozila moraju biti označena znakom kojim se označava zaustavljeno vozijo na kolniku (sigurnosni trokut). Članak
143. Vozilo se na cesti može vuči pomoću užeta, krute veze (rude) i oslanjanjem ili ovješenjem vozila o vučno vozilo. Pomoću užeta ne smije se vuči vozilo na kojem su neispravni uređaji za upravljanje ili uređaji za zaustavljanje, ni teretno motorno vozilo i autobus. Krutom vezom ne smije se vuči vozilo koje nema ispravan uređaj za upravljanje ni vozilo koje je teže od vučnog vozila, ako mu je neispravna radna kočnica. Članak
144. Ako se vozilo na motorni pogon vuče pomoću užeta ili krute veze, osoba koja upravlja vučenim vozilom mora imati vozačku dozvolu za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripada vozilo koje se vuče. Članak
145. Vuča natovarenog teretnog vozila s priključnim vozilom lli bez prihljučnog vozila, odnosno traktora s priključnim vozilom dopuštena je samo do prvog mjesta prikladnog za pretovar tereta a iznimno i do prvog mjesta na kojem še može otkloniti neispravnost na vozilu. Članak
146. Razmak između vučnoga i vučenog vozila ako se vuče užetom, mora iznositi od tri do pet metara a ako se vuče pomoću krute veze - može iznositi i manje od tri metra.
147. Upotreba svjetala u prometu Članak
148. Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na vozilu u prometu na cesti moraju, biti upaljena svjetla, i to: 1) na vozilu na motorni pogon - osim na mopedu i na motociklu bez bočne prikolice - najmanje dva bijela svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani; 2) na mopedu i na motociklu bez bočne prikolice, najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani; 3) na biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani; 4) na zaprežnom vozilu - najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa stražje strane vozila - crveno svjetlo. Kad vozilo na motorni pogon vuče jedno ili dva prihljučna vozila na svakjoj strani posljednjega priključnog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla a ako širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 m, na prednjoj strani prvoga priključnog vozila moraju biti upaljena dva bijela svjetla. Članak
149. Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač vozila na motorni pogon mora za vrijeme vožnje, imati na vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje ceste. Na motociklu i mopedu, za vrijeme vožnje danju i noću, moraju biti upaljena najmanje kratke svjetla. Članak
150. Iznimno ođ odredaba članka
151. ovoga Zakona, ne mora imati upaljena svjetla: 1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na osvijetljenom dijelu ceste, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti; 2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno određenim mjestima na kolniku ili izvan njega, ili na ulicama sa slabijim prometom; 3) bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora - kad su zaustavljeni ili parkirani u naseIju uz sam rub kolnika. Članak
152. Vozilo na motorni pogon čija duljina ne premašuje 8 m, a širina 2 m, i kojem nije pridodano priključno vozilo može imati, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju umjesto svjetala iz članka
153. stavka
154. točke
155. ovoga Zakona, upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo, a sa stražnje strane kao crveno svjetlo, i koje je postavljeno na strani suprotnoj od ruba kolnika uz koji je vozilo zaustavljeno ili parkirano. Članak
156. Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se kreću kolnikom izvan naselja: 1) skupina pješaka koja se kreće u organiziranoj koloni ili povorci - najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na čelu kolone, odnosno povorke i najmanje jedno crveno svjetlo na njezinu začelju; 2) vodiči teglečih tovernih i jahačih životinja i goniči stoke - najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo straga. Članak
157. Za osvjetljavanje ceste vozač vozila na motorni pogon u pravilu, upotrebljava duga svjetla. Vozač vozila na motorni pogon dužan je umjesto dugih svjetala za osvjetljavanje ceste upotrebljavati kratka svjetla: 1) prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi ususret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač tog vozila prijede na kratka svjetle ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m; 2) za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvu položaju da dugim svjetlima svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila ispred sebe: 3) dok vozilom prolazi pokraj organizirane kolone ili povorke pješaka; 4) kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pokraj plovnog puta ili pokraj željezničke ili tramvajske pruge - u susret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće po tračnicama Ćlanak
158. Svjetla za označavenje vozila na motorni pogon upotrebljavaju se u uvjetima iz članka
159. stavka
160. ovoga Zakona kad je vozilo zaustavljeno ili parkirano na cesti. Svjetla za označavanje vozila na motorni pogon moraju biti upaljena dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje ceste ili posebna svjetla za maglu. Članak
161. Po magli vozač vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno. Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo po magli ili u slučaju smanjene vidljivosti. Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili žute boje, a na stražnjoj strani - crvene boje.
162. Razmak između vozila Članak
163. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Članak
164. Kad se na javnoj cesti izvan naselja. koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim vozila na motorni pogon čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svskog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m. Odredba stavka
165. ovoga članka ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara.
166. Promet tramvaja i drugih vozila na tračnicama Članak
167. Odredbe članka
168. do
169. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na promet tramvaja i drugih vozila koja se na cesti kreću po tračnicama, osim ako to ne isključuju konstrukcijska svojstva tih vozila.
170. Promet bicikala, mopeda i motocikala Članak
171. Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Članak
172. Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vuči ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. Članak
173. Vozač motocikla ili mopeda i osobe koje se prevoze na tim vozilima moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi zaštitnu kacigu.
174. Promet zaprežnih vozila i kretanje stoke Članak
175. Vozač zaprežnog vozila mora upravljati vozilom za sve vrijeme dok se vozilo kreće po cesti i dužan je vozilo držati što bliže desnom rubu kolnika. Zaprežno vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na cesti. Članak
176. Vozač zaprežnog vozila mora za vrijeme vožnje na cesti upravljati zapregom tako da drži uzde u rukama ili da zapregu vodi hodajući pokraj ili ispred nje. Vozač zaprežnog vozila mora voditi zapregu: 1) na nepreglednom i neosiguranom prijelazu ceste preko željezničke pruge; 2) pri prijelazu preko magistralne i regionalne ceste; 3) pri uhljučivanju u promet iz dvorišta ili s druge površine kada mu je vidik zaklonjen ili je vidljivost smanjena; 4) pri uključivanju u promet kada prelazi preko pločnika ili biciklističke staze. Članak
177. U prometu na cesti zaprežno vozilo smiju se upregnuti najviše dvije zaprege jedna iza druge. Ako u prometu na cesti zaprežno vozilo vuku dvije zaprege vozač mora imati pratioca. Članak
178. Za zaprežno vozilo u prometu na cesti smije se privezati samo jedno grlo stoke sa stražnje desne strane. Članak
179. Stoka se ne smije ostavljati na cesti bez nadzora goniča stoke. Stoku koja se kreće po javnoj cesti gonič stoke mora držati što je moguće bliže desnom rubu ceste. Članak
180. Stoku u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smije cestom goniti ili voditi osoba koja, s obzirom na uzrast i sposobnost, ne može nadzirati stoku i poduzimati potrebne radnje da se izbjegne opasnost. Članak
181. Na magistralnim cestama ne smije se goniti stoka. Na magistralnim cestama osoba koja je navršila 16 godina smije voditi vezana najviše dva grla stoke i kretati se krajnjom desnom stranom kolnika. Članak
182. Na regionalnim i lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan broj goniča. Goniči su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da se ne ugrožava i u što manjoj mjeri ometa promet. Veći broj stoke goniči moraju goniti, u grupama koje ne smiju biti duže od 50 m, a između njih mora biti razmak najmanje 50 m. Na regionalnim i lokalnim cestama stoku ne smije goniti niti voditi osoba koja nije navršila 10 godina. Članak
183. Preko ceste gdje nema izgrađenih ili određedih prijelaza stoka se smije goniti ili voditi samo na preglednome dijelu ceste. , Prelaženje stoke u stadu ili krdu preko magistralne ili regionalne ceste moraju osiguravati najmanje dva goniča koji se nalaze s jedne i s druge strane prijelaza. Kada se stoka goni noću preko magistralne ili regionalne ceste goniči moraju nositi strjetiljke s crvenim svjetlom koje mora biti jasno vidljivo drugim sudionicima u prometu na udaljenosti najmanje 150 m.
184. Kretanje pješaka Članak
185. Pješah se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na holniku je zabranjeno igranje, vonja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama kao i sanjhanje, skijanje i slično. Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. Članak
186. Iznimno od članka
187. stavke
188. i
189. ovoga Zakona, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga površina određeda odnosno prrkladna za hretanje pješaka ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određeda odnosno prikladna za kretanje pješaka hojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pješaci se mogu kretati kolnikom. Ako se pješak kreće kolnikom, on se mora kretati što bliže rubu kolnika i to vrlo pažljivo i način kojim ne ometa i ne sprečava promet vozila Članak
190. Kad se pješaci kreću kolnikom na kojem sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito u slučaju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa vozila, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Članak
191. Pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja. Iznimno, od odredbe stavka
192. ovoga članka pješak se može hretati uz desni rub holnika samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, provalija, usjek, zasjeh, odron i sl.). Članak
193. Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću pokretnih stolaca za nemoćne osobe te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja. Članak
194. Pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnih uvjeri da to može učiniti na siguran način. Na cesti hoja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja. Članak
195. Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se promet pješaha upravlja prometnim svjetlima za pješake, odnosno na rashrižju, pješak je dužan postupiti prema tim znakovima. Na obilježenome pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba pješaci mogu prelaziti preho holnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko holnika. Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem promet nije reguliran prometnim svjetlima ni znacima što ih daje ovlaštena osoba pješak je dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pažklju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju. Članak
196. Pješak koji namjerava prijeći preho kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježen pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila. Članak
197. Organizirana kolona pješaha ne smije biti duža od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili policijshe ili vojne jedinice. Kada se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje 50 m. Noču i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebito radi sigurnosti prometa, pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki, te policijskih ili vojnlh jedinica moraju se kretati u koloni po jedan.
198. Obveze vozača prema pješacima Članak
199. Ako se prometom na obilježenome pješačkom prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan svoje vozilo zaustaviti ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz. Ako se obilježeni pješački prijelaz iz stavka
200. ovog članka nalazi na ulazu na bočnu cestu, vozač koji skreće na tu cestu dužan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz, s prema potrebi, i zaustaviti svoje vozilo radi propuštanja pješaka. Članak
201. Ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužn takvu pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Ako su pješaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili drugi invalidi, vozač je dužan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pješački prijelaz iz stavka
202. ovoga članka. Članak
203. Vozač koji skreće na bočnu cestu na čijem ulazu ne postoji obilježeni pješački prijelaz dužan je skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su već stupili na kolnik.
204. Promet na prijelazu ceste preko željezničke pruge Članak
205. Vozač koji se vozilom približava prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini dužan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred uređajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu. Sudionici u prometu koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini dužni su to činiti s potrebnim oprezom. Članak
206. Sudionici u prometu dužni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten ili ako se taj uređaj već počeo spuštati ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upomravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu ceste preko željezničke pruge priblžava vlak. Članak
207. Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem nema uređaja za zatvaranje prometa ni uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijeći preko željezničke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kreče po tračnicama.
208. Promet na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila Članak
209. Autocestom se ne smiju kretati pješaci i stoka ni vozila koja se, prema odredbama ovoga Zakona ne smatraju motornim vozilima. Autocestom se ne smiju kretati ni motorna vozila koja se ne mogu kretati brzinom većom od 40 km na sat. Odredba stavka
210. ovoga članka ne odnosi se na vozila oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova te vozila poduzeća za održavanje ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (žuto treptuće svjetlo). Članak
211. Na autocesti vozač ne smije zaustavljati motorno vozilo, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene i obilježene. Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste dužan ga je zaustaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti potrebne mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika. Na autocesti vozač ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag. Članak
212. Na autocesti ne smije se uključiti motorno vozilo što vuče drugo vozilo koje se zbog neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne može samo kretati. Iznimno od odredbe stavka
213. ovoga članka, vuča vozila dopuštena je autocestom ako je razlog za vuču nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali samo krajnjom desnom prometnom trakom do prve priključne ceste kojom se vučeno vozilo može isključiti iz prometa na autocesti. Članak
214. Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom koja nije zakrčena vozilima u koloni. Odredba članka
215. stavka
216. točke
217. ovoga Zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kreću dijelom autoceste koji prolazi kroz naselje. Članak
218. Na autocesti s tri prometne trake ili više prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u jednom smjeru, vozači teretnih motornih vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg i skupova vozila duljina kojih premašuje 7 m, smiju se koristiti samo s dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika. Članak
219. Vozač koji se vozilom uključuje u promet na autocesti, uz obveze iz članka
220. do
221. ovoga Zakona, dužan je koristiti se posebnom trakom za ubrzanje. Vozač koji se vozilom isključuje iz prometa na auto-cesti dužan je svojim vozilom pravovremeno zauzeti položaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i što prije prijeći na posebnu traku za usporavanje. Članak
222. Odredbe članka
223. do
224. ovoga Zakona i odgovarajuće kaznene odredbe, primjenjuju se i na promet na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.
225. Promet u tunelu Članak
226. Vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne smije zaustavljati vozilo u tunelu niti smije polukružno okretati vozilo ili se vozilom kretati unatrag. Članak
227. Vozač vozila na motorni pogon dužan je za vrijeme kretanja kroz tunel držati na vozilu upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste.
228. Vozila pod pratnjom Članak
229. Vozilima pod pratnjom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se vozila koja prate pripadnici policije s posebnim policijskim vozilima opremljenim uređajima za davanje posebnih zvučnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila. Vozač koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozač kojega sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom dužni su zaustaviti svoje vozilo, noću umjesto dugih svjetala upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, držati se naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što prođu sva vozila pod pratnjom. Vozila pod pratnjom imaju pravo prednosti prolaska u odnosu na sva druga vozila (članak 32). osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrižjem na kojemu se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, i na njih se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak
230. do 30). o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak
231. stavak
232. točka 1, članak
233. i članak
234. stavak 1.) o zabrani presijecanja kolone pješaka (članak 83.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 138.) i nisu se dužni kretati jedno iza drugog (članak 88.). Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno potrebito, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila (članak
235. do
236. a kad je obustavljen promet i članak 24.), uključivanju u promet (članak
237. stavak 1.), o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju (članak
238. stavak 1., članak
239. stavak l. i
240. članak
241. stavak
242. točka 5,10,
243. i 12, članak
244. stavak 1., članak
245. i članak
246. stavak 4.). Radi omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima iz stavka
247. ovoga članka, pješaci su se dužni ukloniti dok ta vozila prođu.
248. Vozila s pravom prednosti prolaska Članak
249. Na vozila službe hitne pomoći, vatrogasne službe, unutarnjih poslova i vojne policije, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak
250. do 30.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak
251. stavak
252. točka 1., članak
253. i članak
254. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone pješaka (članak 63.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 136.). Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebito, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s prednošću prolaska ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila (članak
255. do
256. a kada je obustavljen promet i članak 24.), uključivanju u promet (članak
257. stavak 1.) i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju (članak
258. stavak 1., članak
259. stavak
260. i 3., članak
261. stavak
262. točka 5,10,
263. i 12., članak
264. stavak 1.. članak
265. i članak
266. stavak 4.). Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozači su dužni obratiti pažnju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prođu. Glede medusobnog prava prednosti prolaska vozila iz stavka
267. i
268. ovoga članka važe odredbe ovoga Zakona o prednosti prolaska. Članak
269. Osobni automobili kojima se korište istražni suci i javni tužitelj za obavljanje očevida povodom kaznenih djela te vozila ministarstva pravosuđa i uprave kojima se prevoze uhićene ili osudene osobe, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znake, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila osim vozila pod pratnjom i vozila iz članka
270. stavka
271. i
272. ovoga Zakona i na njih se, uz uvjet iz članka
273. stavka
274. ovoga Zakona, ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o zaustavljanju i parkiranju (članak
275. stavak 1., članak
276. stavak
277. i 3.. članak
278. stavak
279. točka 5,10,
280. i 12., članak
281. stavak
282. i članak
283. stavak 4.). Članak
284. Da bi omogućili prolaz vozilima iz članka
285. i
286. ovoga Zakona, pješaci su se dužni skloniti, a ostala vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne prođu. Članak
287. Uređaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvučnih znakova smiju se ugrađivati i upotrebljavati samo na vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju (članak
288. stavak 1.) te na vozilima s pravom prednosti prolaska iz članka
289. stavka
290. i
291. ovoga Zakona. Vozila iz članka
292. ovoga Zakona imaju ugradeno jedno plavo rotacijsko svjetlo na krovu i uređaj za davanj znakova u nizu tonova raznih visina.
293. Teret na vozilu Članak
294. Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad svoje nosivosti koja je upisana u prometnu dozvolu ili preko dopuštenog opterećenja, ili preko najveće dopuštene mase ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste i tehničko-konstrukcijske mogućnosti vozila. Teret na vozilu mora biti tako raspoređen i, prema potrebi, prićvršćen i pokriven da: 1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti; 2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom; 3) ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom; 4) ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti: 5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu. Članak
295. Teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku, na prednjoj strani vozila više od 1 m. Teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor. Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vučnog vozila i jednoosovinske prikolice. Ako se teret na vozilu premašuje više od 1 m najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila, najizbočenija točka tereta mora biti označena crvenom tkaninom. Najizbočenija točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom mora u slučaju iz stavka
296. ovoga članka biti označena pločom. Ta je ploča kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeničnim kosim trakama reflektirejuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na uzdužnu os vozila Članak
297. Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti najizbočenija točka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti označena: 1) u slučaju iz članka
298. stavka
299. ovoga Zakona svjetlom i reflektirajućom tvari crvene boje; 2) kad teret na vozilu na motorni pogon ili na priključnom vozilu bočno premašuje više od 20 cm vanjski rub prednjega ili stražnjeg svjetla za označivanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa stražnje strane - crveno svjetlo. Članak
300. Na biciklu. mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.
301. Prijevoz osoba vozilima Članak
302. U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba kolika ima ugrađenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli. Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca dvoje djece do 10 godina žvota smatra se jednom osobom. Članak
303. Na prikolicama iz članka
304. ovoga Zakona i u tovarnom sanduku mopeda ili motocikla, ne smiju se prevoziti osobe. Osobe se mogu prevoziti u bočnoj prikolici motocikla. Članak
305. Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra, osim vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga i tijela za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe. Članak
306. Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola, a vozač osobnog automobila ne smije takvu osobu prevoziti na prednjem sjedištu niti dijete mlađe od 12 godina. Članak
307. Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na koji način ometati vozača u upravljanju vozilom, niti utjecati na vozača da upravlja vozilom ns način kojim se smanjuje sigurnost prometa. Članak
308. Vozač motornog vozila u kojem su ugrađeni sigurnosni pojasevi i osoba koja še prevozi tim vozilom dužni su biti vezani tim pojasevima dok se vozilo kreće u prometu na javnoj cesti. Članak
309. Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima. Iznimno, na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima vatrogasne službe, vozilima komunalne djelatnosti i elektrodispećerske službe ako su na tim vozilima ugrađene platforme za stajanje i držači. Članak
310. Motornim ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe u gradskom prometu, iznimno od članka
311. stavak
312. ovoga Zakona. smije se prevoziti osobe i stojeći. Članak
313. Na teretnom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove. Osobe koje nisu navršile 14 godina smiju se prevoziti na vozilima iz stavka
314. ovoga članka samo uz pratnju punoljetne osobe. Članak
315. Na teretnom vozilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se uz odobrenje prevoziti više od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te od jednog mjesta rada na drugo. Prijevoz osoba na vozilima iz stavka
316. ovoga članka može se odobriti i u drugim opravdanim slučajevima. Članak
317. Teretno vozilo kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta uz odobrenje mora imati: sjedala pričvršćena za karoseriju široka najmanje 45 cm, stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, čvrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i na sjedalima uzduž ruba karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm, nosač cerade i ceradu s dva otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj a drugi na stražnjoj strani te stepenice za ulazak i izlazak osoba. Ispunjavanje uvjeta iz stavka
318. ovoga članka i broj osoba koje se mogu prevoziti, utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila. Članak
319. Na radnom stroju i njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti vozač i pratilac. Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a na priključnom vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge poslove. Članak
320. Odobrenje iz članka
321. ovoga Zakona izdaje policijska uprava, odnosno policijska stanica na čijem području prijevoz počinje. Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz obavlja radi pružanja hitne pomoći pri spašavanju ljudi i imovine ili kada se obavlja vozilima unutarnjih poslova ili oružanih snaga, Odobrenje iz stavka
322. ovoga članka važi najdulje šest mjeseci. Vozač mora kod sebe imati odobrenje i pokazati ga na zahtjev ovlaštene službene osobe. Članak
323. U parkovima, hotelsko-turističkim i sličnim naseljima, pješačkim zonama i slično, na cesti kojom je zabranjen ili se ne odvija promet vozila, u pravilu samo u turističke svrhe, traktor ili neko drugo vučno vozilo na motorni pogon, smije vuči najviše četiri priključna vozila uređena za prijevoz osoba i na njima uz odobrenje prevoziti osobe sjedeći (turistički vlak). Odobrenje iz stavka
324. ovoga članka izdaje tijelo općine, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove prometa. Članak
325. U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: 1) teretnim vozilom kojem tovarni sanduk nema stranice; 2) vozilom s automatskim istovarivačem; 3) priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretno vozilo 4) prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica); 5) priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednog priključka Članak
326. Osobe koje se prevoze teretnim vozilom u prostoru za smještaj tereta i priključnim vozilom koje vuče traktor ili radni stroj ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila.
327. Pokusne vožnje Članak
328. Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja svojstava proizvedenih ili preinačenih vozila na motorni pogon mora odstupiti od pojedinih odredaba o sigurnosti prometa na cestama potrebno je odobrenje. Odobrenje iz stavka
329. ovoga članka izdaje policijska uprava, odnosno policijska stanica na čijem području vožnja počinje. U odobrenju za pokusnu vožnju određuje se koje mjere osiguranja organizator mora poduzeti u svom trošku te naznačuje osobe koje se moraju nalaziti u vozilu za vrijeme pokusne vožnje. IV. PROMETNI ZNAKOVI
330. Opće odredbe Članak
331. Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena ograničenja i privremene zabrane u prometu, i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredaba i znakovi obavijesti, s dopunskom pločom koja je sastavnim dijelom prometnog znaka i koja pobliže odreduje značenje prometnog znaka ili bez nje, zatim prometna svjetla, oznake na kolniku, nogostupu i sl. te svjetlosne i druge oznake na cesti. Sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova. Članak
332. Prometni znakovi postavljaju se i održavaju, tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uočiti i danju i noću i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim značenjem. Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo znaženje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti. Članak
333. Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo što što nije u svezi sa značenjem prometnog znaka. Zabranjeno je neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oštećivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati značenje prometnih znakova. Članak
334. Na cesti se ne smije postavljati ploče, znakovi, svjetla stupovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, i mjestom postavljanja oponašaju neki prometni znak ili sliče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvračaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa.
335. Znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredaba i znakovi obavijesti Članak
336. Znakovi opasnosti služe da ae sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti. Znakovi izričitih naredaba stavljaju do znanja sudionicima u prometu na cesti - zabrane, ograničenja i obveze. Znakovi obavijesti pružaju sudionicima u prometu potrebne obavijesti o cesti kojom se kreću i druge obavijesti koje im mogu biti korisne. Članak
337. Znakovi opasnosti i znakovi izričitih naredaba moraju biti prevučeni reflektirajučim tvarima ili osvijetljeni vlastitim izvorom svietlosti, a na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila odnosno na magistralnoj cesti - i znakovi obavijesti. Znakovi opasnosti, izričitih naredaba i obavijesti koji se postavljaju ili zamjenjuju na autocestama, moraju biti izvedeni tako da im se, s obzirom na trenutne uvjete i okolnosti prometa na autocesti ili njezinom dijelu, može mijenjati značenje.
338. Prometna svjetla i svjetlosne oznake Članak
339. Za upravljanje prometom upotrebljavaju se uređaji kojima se daju prometni znakovi trobojnim prometnim svjetlima crvene, žute i zelene boje. Na uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima svjetla se postavljaju po okomitoj osi, jedno ispod drugoga i to: crveno gore, žuto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ovaj uređaj postavljen i iznad prometne trake, svjetla mogu biti postavljena po vodoravnoj osi., jedno pokraj drugoga i to: crveno lijevo, žuto u sredini. a zeleno desno. Ta su svjetla u obliku kruga; a zeleno svjetlo može biti i u obliku jedne strelice ili više strelica smještenih u krugu crne boje. Članak
340. Na uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima: 1) crveno i zeleno svjetlo ne smiju biti upaljena istovremeno: 2) žuto svjetlo može biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskim razmacima od prestanka zelenoga do pojave crvenog svjetla ili istovremeno s crvenim svjetlom - prije pojave zelenog svjetla Članak
341. Uređaju za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima može se dodati dopunsko prometno svjetlo u obliku zelene svjetleće strelice ili s više takvih znakova. Dopunsha svjetla iz stevka
342. ovoga članka smještaju se s odgovarajuće strane prometnog svjetla i to na visini na kojoj se nalazi zeleno svjelo. Članak
343. Na uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima kojima se na kolniku s više od dvije prometne trake obilježene uzdužnim crtama prometom upravlja za svaku prometnu traku posebno i koji se nalazi iznad prometne trake - crveno svjetlo znači zabranu prometa uzduž prometne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno svjetto slobodan prolaz dotičnom prometnom trakom. Crveno svjetlo iz stavka
344. ovoga članka ima oblik prekriženih crta, a zeleno svjetlo - oblik strelice s vrhom okrenutim nadolje. Članak
345. Za upravljanje prometom pješaka mogu se upotrebljavati i posebni uređaji za davanje znakova dvobojnim prometnim svjetlima crvene i zelene boje i uređaji za davanje zvučnih signala. Ta svjetla moraju biti postavljena po okomitoj osi. jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo dolje. Svjetla iz stavka
346. ovoga članka sastoje se od svijetleće površine crvene ili zelene boje na kojoj se nalazi tamna silueta pješaka. ili od tamne površine na kojoj se nalazi svjetleća silueta pješaka crvene ili zelene boje. Ta svjetla ne smiju biti upaljena istovremeno. Članak
347. Ako se rubovi kolnika na javnoj cesti obilježavaju svjetlosnim prometnim oznakama, desna strana kolnika obilježava se oznakama crvene boje, a lijeva strana oznakama bijele boje. Rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel moraju biti obilježeni oznakama iz stavka
348. ovoga članka. Ako vrhovi pješačkih otoka, otoka za usmjeravanje prometa i drugi objekti na kolniku nisu noću dovoljno osvijetljeni, moraju se obilježiti svjetlima, refleksnim staklima ili reflektirajućim tvarima žute boje.
349. Oznake na kolniku Članak
350. Oznake na kolniku služe za upravljanje prometom na cestama i za obavještavanje i vođenje sudionika u prometu. Oznake na kolniku mogu se postaviti same ili uz druge prometne znakove ako je potrebno da se značenje tih znakova jače istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni. Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake. Oznake na kolniku mogu imati i reflektirajuća svojstva. Članak
351. Oznake na kolniku postavljaju se na cestama sa suvremenim kolnikom. Na javnoj cesti, izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje samo dvije prometne trake, te trake moraju biti odvojene odgovarajućom uzdužnom crtom na kolniku, a na magistralnoj cesti obilježene i rutbnim crtama.
352. Obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge Članak
353. Na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini moraju biti postavljeni odgovarajući prometni znakovi. Iznimno, od odredbe stavka
354. ovoga članka znakovi iz tog stavka ne moraju biti postavljeni na mjestu križanja pješačkih staza sa željezničkom prugom u istoj razini. Članak
355. Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini, osim prometnih znakova iz članka
356. ovoga Zakona, postavljaju se i branici i polubranici, odnosno uređaji za davanje znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka ako to zahtijeva gustoća prometa ili drugi uvjeti na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini. Uvjeti u kojima uređaji iz stavka
357. ovoga članka moraju biti postavljeni utvrđuju se zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona. Članak
358. Svjetlosni znakovi kojima se nagovještava približavanje vlaka na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini daju se naizmjeničnim paljenjem dvaju crvenih treptavih svjetala koja su u obliku kruga. Članak
359. Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem postoji uređaj za davanje svjetlosnih znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika, tom se uređaju može dodati i uređaj za davanje zvučnih znakova. Na prijelazima zemljane ceste s manjim intenzitetom prometa i pješačke staze preko željezničke pruge u istoj razini sudionici u prometu mogu se osigurati samo uređajem za davanje zvučnih znakova. Članak
360. Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini branici ili polubranici moraju biti naizmjence obojeni crvenom i žutom bojom. Branici i polubranici te prometni.znakovi postavljeni na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini moraju biti opskrbljeni refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće boje. Branici i polubranici moraju biti opremljeni treptavim crvenirra svijetlom. Članak
361. Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju, a i na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno, i to s mješta s koje se oni ne vide, mora se postaviti uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili uređaj za davanje zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika.
362. Obilježavanje radova i zapreka na cesti Članak
363. Poduzeće nadležno za održavanje ceste dužno je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Dio ceste na kojem su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na kojem se izvode radovi mora se vidljivo obilježiti i na njemu se moraju osigurati sudionici u prometu. Dio ceste iz stavka
364. ovoga članka obilježava se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova, a sudionici u prometu osiguravaju postavljanjem branika. Branici moraju biti obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojomn opskrbljeni refleksriim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće boje, a noću, te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i treptava svjetla narančaste boje. Članak
365. Poduzeće ili druga osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga (odroni, klizišta, snježni zapusi i drugo) prinuđena organizirati naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova, regulira ovo propuštanje postavljanjem privremenih uređaja za davanje znakova prometnim svjetlima.
366. Znaci koje daju ovlaštene osobe Članak
367. Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama ovlaštenih službenih osoba ili drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja iz zakona, kontroliraju i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu: "ovlaštena osoba"). Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju znakova postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uočiti. Znaci iz stavka
368. ovoga članka mogu se davati i iz vozila. Članak
369. Znaci što ih sudionicima u prometu daju ovlaštene osobe jesu znaci koji se daju rukama i položajem tijela, zvučni znaci i svjetlosni znaci. Znaci iz stavka
370. ovoga članka moraju se davati tako da njihovo značenje za sudionike u prometu bude jasno i nedvojbeno. V. DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NEZGODE Članak
371. Osoba koja se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nezgode u kojoj ima ozlijeđenih osoba dužna je ukazati pomoć osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi. Članak
372. Sudionik u prometnoj nezgodi u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeden ili je nastala veća materijalna šteta, a vozač i kada je nastala samo manja materijalna šteta, dužan je: 1) ostati na mjestu prometne nezgode, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi ili ako mu je samome potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije: 2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nezgode i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nezgode i da se sačuvaju postojeći tragovi; uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa: 3) o prometnoj nezgadi obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku stanicu i vratiti se na mjesto prometne nezgode i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. Pravna ili fizička osoba koja je obaviještena o prometnoj nezgodi u kojoj je neka osoba ozlijedana dužna je o tome odmah obavijestiti najbližu organizaciju zdravstva i policijsku upravu, odnosno policijsku stanicu. Članak
373. Vozači - sudionici prometne nezgode, dužni su razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Ako na mjestu prometne nezgode iz stavka
374. ovoga članka nije prisutan vlasnik, odnosno vozač drugog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, prisutni vozač sudionik u prometnoj nezgodi; dužan je odsutnom vlasniku, odnosno vozaču drugog vozila dostaviti svoje ime i prezime i adresu stana. Nakon prometne nezgode u kojoj je uzrokovana samo manja materijalna šteta, vozači su dužni, prije nego razmjene podatke, odmah ukloniti vozila s kolnika i omogućiti nesmetano odvijanje prometa. Članak
375. Vozač koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nezgodi u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nezgodi, imaju pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile prisutne kad se nezgoda dogodila. Članak
376. Vozač koji se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nezgode dužan je na zahtjev ovlaštene službene osobe prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nezgodi do najbliže organizacije zdravstva. Vozač je dužan postupiti po odredbi stavka
377. ovoga članka i prije dolaska ovlaštene službene osobe, osim ako se nezgoda dogodila na mjestu na kojem se može očekivati brzi dolazak vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se nestručnim i neodgovarajućim načinom prijevoza stanje ozlijeđene osobe može pogoršati. Članak
378. Ako je organizacija zdravstva obaviještena o prometnoj nezgodi ili je primila na liječenje osobu ozlijeđenu u prometnoj nezgodi, dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku stanicu na čijem se području dogodila prometna nezgoda. Ako osoba ozlijedena u prometnoj nezgodi umre od zadobivenih ozljeda, organizacija zdravstva dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku stanicu na čijaem se području dogodila prometna nezgoda. Članak
379. Ako je vozilo zbog prometne nezgode ili neispravnosti onesposobljeno za daljnje kretanje na cesti, vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je vozilo, teret, stvari, ili drugi materijal rasut po cesti odmah ukloniti s kolnika. Ako vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema stavku
380. ovoga članka, ovlaštena službena osoba koja se zatekne na mjestu nezgode ili na mjestu gdje se nalazi neispravno vozilo naredit će organizaciji nadležnoj za održavanje ceste da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolnika. Organizacija nadležna za održavanje cesta dužna je hitno poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje i čuvanje vozila s teretom, stvari ili drugoga rasutog materijala s kolnika i osigurati prohodnost ceste. Ako organizacija nadležna za održavanje cesta ne postupi po odredbi stavka
381. ovoga članka, a zbog onesposobljenosti vozila ili zapreka na kolniku stvorenih od tereta, stvari ili drugog materijala bude onemogućeno kretanje drugim sudionicima u prometu, ovlaštena službena osoba poduzet će druge odgovarajuće mjere da se omogući normalan tok prometa. Troškove uklanjanja i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i poduzimanje drugih odgovarajućih mjera iz stavka
382. ovoga članka snosi organizacija nadležna za održavanje cesta, a ona ima pravo na naknadu od onoga tko ih je prouzročio. Članak
383. Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nezgodi ne smije uzimati alkoholna pića, opojne droge ni lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje, dok se ne obavi očevid. Ovlaštena osoba koja obavlja očevid prometne nezgode u kojoj ima ozlijedenih osoba ili je nastala materijalna šteta, podvrgnut će neposredne sudionike nezgode ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili će ih uputiti na stručni pregled radi provjere da li imaju alkohola ili opojnih droga u organizmu. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da vozači - neposredni sudionici prometne nezgode imaju alkohola ili opojnih droga u organizmu, ovlaštena osoba koja obavlja očevid odredit će da im se uzme krv ili krv i urin, radi analize. Ako u prometnoj nezgodi ima poginulih osoba, ovleštena osoba koja obavlja očevid odredit će da se vozačima neposrednim sudionicima nezgode uzme krv i urin da bi se utvrdilo jesu li pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, a drugim sudionicima nezgode nakon što se odgovarajućim sredstvima ili aparatima ili stručnim pregledom utvrdi prisutnost alkohola ili opojnih droga. U slučajevima iz stavka
384. i 3, ovoga članka liječnik može odlučiti da se krv ili krv i urin ne uzimaju ako bi zbog toga nastupile štetne posljedice za zdravlje sudionika u prometnoj nezgodi. Članak
385. Ovlaštene službene osobe dužne su izaći na mjesto prometne nezgode o kojoj su obaviješteni. Ovlaštena osoba koja obavlja očevid dužna je organizirati popis imovine koja na mjestu događaja ostaje iza osobe koja je u prometnoj nezgodi poginula ili teže ozlijedena, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranu osobu i pružiti pomoć radi zaštite imovine ako na mjestu događaja nema osobe koja tu imovinu može preuzeti. VI. ŠPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA Članak
386. Športske i druge priredbe ili slične aktivnosti na cesti ne smiju se održavati bez odobrenja. Odobrenje izdaje policijska uprava na čijem području se održava priredba ili obavlja aktivnost. Ako se športska ili druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na području dviju ili više policijskih uprava, odobrerije izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Ako se radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje promet, odobrenje se izdaje uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog ya poslove cestovnog prometa u slučaju iz stavka
387. ovoga članka uz suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Iznimno od odredbe stavka
388. ovoga članka za športske i druge priredbe i aktivnosti na cesti, koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa, nije potrebno odobrenje. Članak
389. U slučaju iz članka
390. stavka
391. ovoga Zakona ako za druge sudionike u prometu nije osigurana zaobilazna cesta, zahtjev će se odbiti. Iznimno, od odredbe stavka
392. ovoga članka održavanje automobilske, motociklističke ili biciklističke utrke na cesti može se odobriti i kad u određenom cestovnom pravcu nema zaobilazne ceste (brdske utrke i dr.) ali samo u vrijeme kada se tom cestom drugi sudionici u prometu najmanje kreću. U tom se slučaju promet može zabraniti najduže dva sata. Članak
393. Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se najkasnije 15 dana prije održavanja športske i druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora se priložiti program priredbe, odnosno aktivnosti, pravila natjecanja, pregled mjera koje organizator predviđa za osiguranje sudionika u prometu, učesnika i gledatelja športske i druge priredbe ili aktivnosti i znak kojim će vozila iz pratnje natjecatelja biti označena. Članak
394. Zahtjev za održavanje športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti odbit će se ako organizator, prema prosudbi nadležnog tijela unutarnjih poslova, nije u stanju provesti mjere iz članka
395. stavka
396. ovoga Zakona. Ako bi zbog održavanja športske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti trebalo obustaviti promet važnijim prometnim pravcima ili bi se priredbom, odnosno aktivnošću u većoj mjeri ugrožavalo ili ometalo promet na cesti, zahtjev za izdavanje odobrenja može se odbiti. Članak
397. U odobrenju za održavanje športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti određuju se mjere osiguranja koje organizator mora poduzeti. Kada se promet na cesti ograničva ili se zabranjuje radi odriavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti odobrenje sadrži i obvezu organizatora da o mjerama organičvanja ili zabrane prometa obavijesti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, najkasnije 48 sati prije početka priredbe, odnosno aktivnosti. Članak
398. Organizator ne smije početi s održavanjem športske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti ako nisu poduzete sve mjere osiguranja određede u odobrenju. Ako se utvrdi da organizator nije poduzeo sve mjere osiguranja određede u odobrenju priredba, odnosno aktivnost će se zabraniti. Članak
399. Organizator je dužan prekinuti održavanje športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti: 1) ako su ugroženi sudionici ili gledatelji; 2) ako se u većoj mjeri naruši javni red i mir; 3) ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnost ne bi bila odobrena: 4) ako organizator ne provodi određede mjere osiguranja; 5) ako to zahtijevaju drugi razlozi sigurnosti. Ako organizator ne prekine priredbu, odnosno aktivnost u slučajevima iz stavka
400. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska stanica nsredit će organizatoru da priredbu, odnosno aktivnost prekine i poduzet će potrebne mjere da se naredba izvrši. Članak
401. Natjecatelje na športskoj priredbi na cesti mogu pratiti samo vozila označena posebnim znakom koji utvrdi organizator. Članak
402. Nakon završetka športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti organizator je dužan odmah: 1) ukloniti s ceste sve prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 2) postaviti na cestu sve prometne znakove i druge znakove, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 3) popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte ako su oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno obavljanju aktivnosti. , Ako organizator ne postupi po točki
403. i
404. stavka
405. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska stanica poduzet će odgovarajuće mjere da se o trošku organizatora uklone, odnosno postave prometni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na cesti. VII. OGRANIČENJE PROMETA Članak 190 Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom pomorstva, prometa i veza može na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određede dane ili u određenom vremenskom razmaku propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa, odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito velik ili otežan. Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom pomorstva, prometa i veza propisat će kada se smatra da postoje zimski uvjeti na cestama, vrstu vozila kojima je zabranjen ili ograničen promet, te način uporabe zimske opreme na vozilima u zimskim uvjetima. Članak
406. U slučajevima kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti i neometanog odvijanja prometa ili razlozi održavanja javnog reda i mira, policijska uprava, odnosno policijska stanica može zabraniti promet ili odrediti posebno ograničenje prometa na određedim cestama i dijelovima ceste za vrijeme dok postoje razlozi zbog kojih se poduzimaju te mjere. VIII. VOZAČI
407. Uvjeti za upravljanje vozilima Članak
408. Vozilom na motorni pogon i tramvajem u prometu na cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu. Vozač je dužan za vrijeme upravljanja vozilom na motorni pogon i tramvajem koristiti se pomagalima koja su upisana u vozačku dozvolu. Članak
409. Vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno šposoban upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i vještinu. Članak
410. Vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, a i vozač pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti. Članak
411. Vozač ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem alkohola. Smatrat će se da je pod utjecajem alkohola osoba za koju se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu utvrdi do udio alkohola u krvi iznosi više od 0.5g/kg ili ako je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i dr.) za mjerenje alkoholiziranosti, što odgovara količinama većim od 0.5 g/kg, ili kod kojega se, bez obzira na udio alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znake alkoholne poremećenosti. Ne smije uzimati alkoholna pića niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima alkohola ili ako pokazuje znake alkoholne poremećenosti: 1) vozač motornog vozila kategorije C i D - dok upravlja vozilom te kategorije; 2) vozač vozila kojim se obavlja javni prijevoz - dok tim vozilom obavlja javni prijevoz: 3) vozač vozila kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje - dok upravlja vozilom obavljajući poslove tog zanimanja: 4) instruktor vožnje - dok osposobljava kandidata za vozača u praktičnom upravljanju vozilom.
412. Osposobljavanje kandidata za vozače Članak
413. Autoškole i druge pravne i fizičke osobe koje školuju ili osposobljavaju kandidate za vozače (u daljem tekstu: autoškole) dužni su obuku izvoditi na način kojim će se osigurati da kandidati nauče i usvoje prometna pravila i etičke norme ponašanja u prometu, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostala znanja i vještine potrebne za sigurno sudjelovanje u prometu. Državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, pravne osobe koje se bave obrazovanjem i poslovima osiguranja te stručne organizacije iz članka 205.,
414. i
415. ovoga Zakona, dužni su trajno organizirati i pridonositi edukaciji, stjecanju osnovnih znanja i prometnom odgoju pučanstva, a osobito djece i mladeži u predškolskim i školskim ustanovama. Poduzeća i druge pravne i fizičke osobe koje se bave javnim informiranjem, dužni su se u obavljanju svojih redovnih djelatnosti baviti pitanjima iz oblasti sigurnosti prometa i pridonositi obaviještenosti i odgoju pučanstva radi podizanja opće prometne kulture. Članak
416. Osposobljavanje kandidata za vozače jedinstveni je nastavni proces koji obuhvaća nastavne predmete: prometna i sigurnosna pravila, upravljanje vozilom na motorni pogon i pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi. Propisom ministra kulture i prosvjete, uz suglasnost ministra pomorstva, prometa i veza, poslove jedinstvenog procesa iz stavka
417. ovoga članka te stručnog usavršavanja i stručnog nadzora kao javne ovlasti, povjerava se stručnoj organizaciji iz članka
418. ovoga Zakona. Članak
419. Osposobljavanje kandidata za vozače provode autoškole koje ovlasti Ministarstvo kulture i prosvjete nakon što stručna organizacija iz članka
420. ovoga Zakona utvrdi da ispunjavaju uvjete određene zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona. Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi, organizira i provodi Hrvatski Crveni križ i druge organizacije po odobrenju Ministarstva zdravtva. Članak
421. Autoškole mogu provoditi osposobljavanje osoba za vozače vozila ako: 1) je osiguran stručan voditelj i broj stručnih djelatnika u radnom odnosu potreban za uspješno ostvarivanje nastavnih planova i programa osposobljavanja - prema planu i godišnjem programu rada: 2) postoji potreban prostor, nastavna sredstva i pomagala te oprema koja omogućuje nesmetano osposobljavanje kandidata za vozače. Članak
422. Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnih predmeta prometna i sigurnosna pravila i upravljanje vozilom na motorni pogon realizira instruktor vožnje. Instruktor vožnje je osoba sa završenom stručnom spremom za zanimanje instruktora vožnje i kojoj je izdana dozvola instruktora vožnje određene kategorije ili vrste vozila. Za vrijeme osposobljavanja kandidata za vozača u upravljanju vozilom na cesti, instruktor vožnje dužan je imati pri sebi dozvolu instruktora vožnje one kategorije ili vrste vozila kojom se obavlja osposobljavanje i vozačku dozvolu i dužan ih je pokazati na zatjev ovlaštene službene osobe. Dozvolu instruktora vožnje izdaje Ministarstvo kulture i prosvjete. Članak
423. Nastavu iz predmeta prometna i sigurnosna pravila može izvoditi i osoba koja ima višu ili visoku stručnu spremu pravne, prometne ili odgojno-obrazovne struke. Nastavu iz predmeta pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi može izvoditi liječnik osposobljen za obučavanje iz pružanja prve pomoći. Članak
424. Kandidat za vozača koji se priprema za polaganje vozačkog ispita može, radi osposobljavanja, i prije položenoga vozačkog ispita upravljati na cesti vozilom one kategorije ili vrste za koju priprema ispit ako vozilom upravlja pod nadzorom instruktora vožnje. Za vrijeme upravljanja vozilom kandidat za vozača mora imati pri sebi uvjerenje da je tjelesno i duševno sposoban za upravljanje vozilom i dužan ga je pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. Članak
425. Program osposobljavanja kandidata za vozača vozila obuhvaća: 1) prometna pravila na cestama, prometne znakove i njihovo značenje, znake koje daju ovlaštene osobe i opasnosti koje naštaju zbog nepropisnog poduzimanja radnji u prometu (pogrešna procjena brzine, nepropisno pretjecanje, neustupanje prava prednosti prolaza i sl.); 2) izvođenje motornim vozilom radnji važnih za uspješno i sigurno upravljanje vozilom u skladu s pravilima prometa i uvjetima na cesti i u prometu; 3) osnove funkcioniranja uređaja na motornom vozilu značajnih za sigurnost prometa na cesti (uređaji za zaustavljanje, uređaji za upravljanje, uređaji za davanje svjetlosnih znakova i za osvjetljavanje ceste i vozila, pneumatici i sigurnosni pojasevi); 4) utjecaj nedovoljnog znanja i vještine za upravljanje vozilom, alkohola i opojnih droga i lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, umora, bolesti i drugih nepovoljnih psihofizičkih stanja, prirodnih činilaca (snijeg. magla i dr. vremenski uvjeti) stanje vozila i ceste na sigurnost prometa 5) sadržaje koji pridonose razvijanju humanih odnosa i odnosa uzajamnog poštovanja i razumijevanja među svim sudionicima u prometu, na načelima optimalne sigurnosti i solidarnosti, a i postupanje u slučaju prometne nezgode (dužnosti u slučaju nezgode radnje kojima se sprečava nastupanje smrti zbog ozljeda, način prijevoza ozlijedenih osoba). O uspješno završenoj obuci po programu osposobljavanja kandidata za vozača iz stavka
426. ovoga članka izdaje se potvrda. Članak
427. Vozilo na kojem se na cesti kandidat za vozača osposobljava u upravljanju vozilom mora biti označeno posebnim pločicama. Pločice iz stavka
428. ovoga članka imaju oblik kvadrata, plave su boje i na njima je bijelom bojom ispisano slovo L.
429. Vozački ispit i provjera osposobljenosti ili znanja Članak
430. Poslove organiziranja i jedinstvenog provođenja vozačkih ispita kao javne ovlasti, obavlja stručna organizacija kojoj je to povjereno propisom ministra kulture i prosvjete, uz suglasnost ministra pomorstva, prometa i veza. Ako stručna organizacija iz stavka
431. ovoga članka ne obavlja povjerene poslove stručno i u skladu s propisima, Ministarstvo kulture i prosvjete oduzet će joj ovlaštenje. Ako je stručnoj organizaciji oduzeto ovlaštenje, poslove iz stavka
432. ovoga članka poslove iz članka
433. stavka
434. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo kulture i prosvjete. Stručna organizacija iz stavka
435. ovoga članka općim aktima uređuje jedinstveno organiziranje procesa osposobljavanja, stručnog usavršavanja i stručnog nadzora, imenovanja i organiziranja rada komisija za provođenje vozačkih ispita, provjeru stručne osposobljenosti instruktora vožnje i osoba koje izvode nastavu iz predmeta prometna i sigurnosna pravila i ovlaštenih ispitivača, provjeru znanja vozača kojima je izrečena zaštitna mjera sukladno ovom zakonu, uređuje i obavlja poslove u svezi sa organiziranjem stručnog usavršavanja te vodi dokumentaciju i evidenciju u svezi sa poslovima koje obavlja. U obavljanju poslova iz stavka
436. ovog članka, stručna organizacija prati i koordinira rad, usklađuje kriterije, pruža stručnu i drugu pomoć autoškolama, obavlja stručni nadzor nad autoškolama i druge stručne poslove koji su joj povjereni. Ministarstvo kulture i prosvjete obavlja nadzor nad zakonitošću općih akata iz stavka
437. ovoga članka i može ih obustaviti od izvršenja. Ako stručna organizacija utvrdi da autoškola ili ovlašteni ispitivač ne obavljaju poslove u skladu s propisima i općim aktima iz stavka
438. ovoga članka, Ministarstvo kulture i prosvjete rješenjem će im privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje nedostat