Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (pročišćeni tek

Ukratko

Ovaj statut regulira mirovinsko i invalidsko osiguranje za samostalne zanatlije, ugostitelje i prijevoznike u Hrvatskoj, te za druge osobe koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom. Cilj je osigurati prava za slučaj starosti, invalidnosti, tjelesnog oštećenja i smrti, na temelju doprinosa i načela solidarnosti.

Što regulira

Uvjete za stjecanje prava na mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Vrste prava koja se osiguravaju (starosna, invalidska, porodična mirovina, naknade za tjelesno oštećenje i dr.).
Način upravljanja Zajednicom od strane osiguranika i korisnika mirovina.
Obvezu usklađivanja mirovina i drugih novčanih primanja.

Koga se tiče

Samostalnih zanatlija, ugostitelja, prijevoznika i osoba koje obavljaju promet robe na malo, te drugih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom.
Članova obitelji osiguranika u slučaju njihove smrti.
Korisnika mirovina ostvarenih u Zajednici.

Ključne točke

Pravo na starosnu mirovinu stječe se za muškarce s 60 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, odnosno za žene s 55 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža.
Ako nije navršen mirovinski staž od 20 godina, pravo se stječe s 65 godina života (muškarci) odnosno 60 godina života (žene) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Pravo na starosnu mirovinu može se steći i bez obzira na godine života, za muškarce s 40 godina mirovinskog staža, odnosno za žene s 35 godina mirovinskog staža.
Moguća je i prijevremena starosna mirovina uz smanjenje svote mirovine za 1,33% za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu.

Tekst zakona

Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (pročišćeni tekst) NN 17/1990 (28.4.1990.), Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (pročišćeni tekst) SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA SAMOSTALNIH ZANATLIJA, UGOSTITELJA I PRIJEVOZNIKA HRVATSKE Na temelju člana

Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske ("Narodne novine", br. 2/90), Izvršni odbor Skupštine Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske, na sjednici održanoj dana
ožujka
godine, utvrdio je pročišćeni tekst Statuta Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske. Pročišćeni tekst obuhvaća Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske ("Narodne novine", br. 43/83), te njegovu izmjenu i dopunu objavljenu u "Narodnim novinama" br. 2/90 u kojoj je naznačeno vrijeme stupanja na snagu. Klasa : 503-19-20-1011 Broj: 339-22-01-90-1011 Zagreb,
ožujka
Predsjednik Izvršnog odbora Skupštine Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske Mato Travarević, v. r. STATUT Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (pročišćeni tekst) PRVI DIO OSNOVNE ODREDBE Član
Samoupravna interesna zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zajednica) jest samoupravna interesna zajednica samostalnih zanatlija. samostalnih ugostitelja i prijevoznika Hrvatske, i osoba koje u svojim trgovačkim radnjama obavljaju promet robe na malo prema posebnim propisima, kao i drugih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana prema posebnim propisima, ako im je obavljanje te djelatnosti jedino ili glavno zanimanje (u daljnjem tekstu: osiguranici), kao i korisnika mirovina u kojoj oni, na temelju svojih doprinosa i načela solidarnosti i uzajamnosti obavezno osiguravaju sebi prava za slučaj starosti, invalidnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima svoje porodice - prava za slučaj svoje smrti te druga prava utvrđena zakonom i ovim statutom. Član 2.

(1)Zajednica je pravna osoba.

(2)Sjedište Zajednice je u Zagrebu.

(3)Zajednica ima pečat, žig i štambilju koji sadržavaju naziv i sjedište Zajednice: "Samoupravna interesna zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske - Zagreb". Član 3. Zajednicom upravljaju osiguranici i korisnici mirovine ostvarene u Zajednici neposredno, preko svojih delegacija, konferencija delegacija i posredstvom delegata delegiranih u samoupravne organe Zajednice. Član 4.

(1)Zajednica se organizira i provodi mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju ovoga statuta i drugih samoupravnih općih akata Zajednice, u skladu sa zakonskim propisima, samoupravnim sporazumima, društvenim dogovorima i drugim propisima.

(2)Rad Zajednice je javan. Član 5. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju osobe osigurane u Zajednici na način i pod uvjetima koji su utvrđeni zakonom, ovim statutom, samoupravnim sporazumom, društvenim dogovorom i drugim općim aktom Zajednice. Član 6.

(1)Pitanja u vezi sa stjecanjem, određivanjem i korištenjem prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, koja nisu utvrđena zakonom, osiguranici i korisnici mirovine uređuju samostalno u Zajednici u skladu s društvenim dogovorom odnosno samoupravnim sporazumom, na način određen ovim statutom.

(2)Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja određuju se u skladu s ulaganjima za to osiguranje i s drugim mjerilima koja su utvrđena zakonom i ovim statutom, a u slučajevima invalidnosti, tjelesnog oštećenja i smrti osiguranika - i u ovisnosti o uzroku osiguranog slučaja. Član 7. U Zajednici se na temelju planova i programa razvoja utvrđuje opseg sredstava potrebnih za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Tako utvrđena sredstva udružuju se u Zajednici putem samoupravnih sporazuma i na drugi način određen zakonom, ovim statutom i drugim samoupravnim općim aktom Zajednice. Član 8.

(1)U Zajednici se osiguravaju slijedeća prava: 1) pravo na starosnu mirovinu; 2) pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i na odgovarajuće novčane naknade u vezi s prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom; 3) pravo na invalidsku mirovinu; 4) pravo na porodičnu mirovinu; 5) pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje nastalo tokom osiguranja; 6) pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe; 7) pravo na zaštitni dodatak; 8) pravo na otpremninu i pravo na novčanu naknadu bračnom drugu koji poslije smrti osiguranika nije stekao pravo na porodičnu mirovinu; 9) pravo djece ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju na osposobljavanje za samostalan život i rad i pravo na odgovarajuće novčane naknade; 10) pravo na naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava; 11) pravo na jednokratnu godišnju novčanu pomoć korisnicima mirovine i naknade osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član 9. Mirovine i druga novčana primanja na temelju stečenih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obavezno se usklađuju s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici - u slučajevima, prema načelima i način, koji su utvrđeni društvenim dogovorom zakonom i ovim statutom. Član 10.

(1)Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja stečena prema odredbama zakona i ovoga statuta mogu prestati, a korištenje tim pravima može se ograničiti samo i slučajevima određenim zakonom i ovim statutom.

(2)Sudska zaštita osiguranih osoba u ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osigurava se i zakonom utvrđenom postupku. Član

Statut, samoupravni sporazumi i drugi samoupravni opći akti Zajednice, kojima se uređuju prava i obveze provedbi mirovinskog i invalidskog osiguranja kao i ostvarivanje prava iz tog osiguranja, objavljuju se u "Narodnim novinama", a statut, samoupravni sporazumi i drugi samoupravni opći akti Zajednice kojima se ne uređuju prava obveze osiguranika i drugih pravnih osoba, objavljuju se "Zanatskom listu". DRUGI DIO OSIGURANE OSOBE
Osiguranici Član
Osiguranikom obavezno osiguranim prema zakonu ovom statutu smatra se: 1) samostalni zanatlija, osoba koja obavlja privrednu djelatnost sličnu zanatskoj djelatnosti, samostalni ugostitelj i samostalni prijevoznik, koji na temelju zakona samostalno osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana obavlja jednu od tih djelatnosti i upisan je u registar odnosne djelatnosti: 2) osoba koja samostalno u svojoj trgovačkoj radnji obavlja promet robe na malo prema posebnim propisima i upisana je u odnosni registar; 3) druga osoba koja samostalno obavlja djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana prema posebnim propisima, ako joj je obavljanje te djelatnosti jedino ili glavno zanimanje. Član
Osiguranikom se smatra i osoba koja obavlja domaću radinost na temelju prijave organu općinske uprave nadležnom za poslove zanatstva, a nije osigurana prema drugom temelju. Član 14.

(1)Pravo na osiguranje ostvaruju osobe iz člana 12. ovoga statuta priznanjem svojstva osiguranika.

(2)Svojstvo osiguranika stječe se danom upisa u registar odnosne djelatnosti, odnosno danom početka obavljanja djelatnosti, a prestaje danom brisanja iz tog registra.

(3)Pravo na osiguranje prestaje i za vrijeme privremene obustave poslovanja djelatnosti na temelju koje je osiguranik osiguran, u zakonom određenim slučajevima.

(4)Pravo na osiguranje ne prestaje ako je privremena obustava djelatnosti nastala zbog spriječenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju te u slučajevima kad osiguranik za vrijeme privremene obustave djelatnosti nastavi redovito uplaćivati doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

(5)Korisnici mirovine, kada ponovno počnu obavljati samostalnu djelatnost prema kojoj su u smislu odredaba ovoga statuta obavezni na osiguranje, ponovo stječu svojstvo osiguranika. 2. Članovi porodice osiguranika Član 15.

(1)U slučaju smrti osiguranika osigurani su članovi njegove porodice i to: 1) bračni drug; 2) djeca (rođena u braku ili izvan braka ili usvojena, pastorčad koju je osiguranik sam ili zajedno s bračnim drugom uzdržavao, te unučad koju je osiguranik uzdržavao; - ako su bez oba roditelja ili imaju jednog ili oba roditelja, a oni su potpuno i trajno nesposobni za rad); 3) roditelji (otac i majka, očuh i maćeha, usvojitelj i usvojiteljica osiguranika), koje je osiguranik uzdržavao; 4) djeca bez roditelja (braća i sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja koji su potpuno i trajno nesposobni za rad).

(2)Kao osiguranik u smislu stava 1. ovoga člana smatra se i korisnik starosne ili invalidske mirovine te korisnik novčane naknade u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju prema odredbama ovoga statuta.

(3)Kada se za stjecanje prava na porodičnu mirovinu traži da je osiguranik uzdržavao člana porodice, tada je potrebno: 1) da vlastiti prihodi odnosnog člana porodice nisu dovoljni za njegovo uzdržavanje; 2) da je osiguranik do svoje smrti uzdržavao odnosnog člana porodice, živeći s njim u zajedničkom domaćinstvu, ili da mu je osiguravao sredstva za uzdržavanje - ako je član porodice živio izvan njegova domaćinstva.

(4)Zajednica određuje samoupravnim općim aktom uvjete pod kojima se smatra da je osiguranik uzdržavao člana porodice te uvjete prestanka prava na porodičnu mirovinu zbog nastale promjene u imovnom stanju odnosno prihodima koji su bili jedan od uvjeta za stjecanje prava na porodičnu mirovinu. Član

Djeca ometena u psihičkom ili fizičkom razvoju koja se mogu osposobiti za samostalan život i rad osigurana su i to : 1) djeca osiguranika iz člana
i
ovoga statuta; 2) djeca invalida rada - korisnika naknade osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju; 3) djeca korisnika starosne ili invalidske mirovine te djeca - korisnici porodične mirovine. TREĆI DIO STJECANJE I UTVRĐIVANJE PRAVA I. GLAVA STAROSNA MIROVINA
Uvjeti za stjecanje prava Član
Pravo na starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (u daljenjem tekstu: Zakon), ima: 1) osiguranik - muškarac kada navrši 60 godina života, odnosno osiguranik - žena kada navrši 55 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža; 2) osiguranik koji nije navršio mirovinski staž od 20 godina - kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja; 3) osiguranik - muškarac kada navrši 40 godina, odnosno osiguranik - žena, kada navrši 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života. Član 18.

(1)Osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu i prije navršetka godina života iz člana

točke
ovoga statuta kada navrši najmanje 35 godina mirovinskog staža i 55 godina života (muškarac) odnosno 30 godina mirovinskog staža i 50 godina života (žena) - (prijevremena starosna mirovina).

(2)Osiguraniku iz stava

ovoga člana svota mirovine određena prema dužini mirovinskog staža u smislu člana
ovoga statuta smanjuje se za 1,33% za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu prije navršetka godina života propisnih za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema članu
točki
ovoga statuta.

(3)Smanjenje mirovine iz stava

ovoga člana vrši se do navršetka godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz člana
točke
ovoga statuta. Član
Osiguranicima iz člana
Zakona, dobna granica propisana za stjecanje starosne mirovine (član
Zakona) smanjuje se, ako Zakonom nije drugačije određenu, i to: 1) po jednu godinu za svakih 6 godina provedenih u obavljanju poslova na kojima se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci; 2) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih u obavljanju poslova na kojima se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci; 3) po jednu godinu za svake 4 godine provedene u obavljanju poslova na kojima se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci; 4) po jednu godinu za svake 3 godine provedene u obavljanju poslova na kojima se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 18 mjeseci.
Mirovinska osnovica za određivanje starosne mirovine Član 20.

(1)Prema odredbama Zakona, mirovinska osnovica od koje se određuje starosna mirovina jest mjesečni prosjek osobnih dohodaka i osnovica osiguranja, prema kojima je osiguranik bio osiguran u bilo kojih uzastopnih 10 godina osiguranja, koje su za osiguranika najpovoljnije (u daljnjem tekstu: obračunsko razdoblje).

(2)Kao godina osiguranja iz koje se uzimaju osobni dohoci i osnovice osiguranja za utvrđivanje mirovinske osnovice (stav 1) uzima se kalendarska godina u kojoj je osiguranik bio osiguran za najmanje 6 mjeseci staža osiguranja.

(3)Za utvrđivanje mirovinske osnovice uzimaju se osobni dohoci osnovice osiguranja prema kojima su osiguranici osigurani od 1. siječnja 1966.

(4)Osiguranicima, koji nakon

siječnja
nisu ostvarili osobni dohodak i osnovice osiguranja najmanje za jednu godinu osiguranja, mirovina se određuje od mirovinske osnovice koja se utvrđuje na temelju osnovice osiguranja prema kojoj je osiguranik posljednji put bio osiguran. Ako osiguranik nakon
siječnja
nije bio u osiguranju u Zajednici, za mirovinsku osnovicu uzima se osnovica osiguranja prema kojoj je bio osiguran u
godini.

(5)Izabrane više osnovice osiguranja, prema kojima je osiguranik bio osiguran (član 150) uzimaju se u obzir za izračunavanje mirovinske osnovice samo ako je osiguranik prema takvim osnovicama bio osiguran najmanje 60 mjeseci i ako je uplatio doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje prema tim osnovicama za najmanje 60 mjeseci.

(6)Ako doprinosi prema izabranim višim osnovicama osiguranja nisu u cijelosti uplaćeni za svih 60 mjeseci staža osiguranja, za izračunavanje mirovinske osnovice uzimaju se osnovice osiguranja prema kojima bi osiguranik bio u spomenutom razdoblju osiguran na temelju visine osnovice za porez iz osobnog dohotka, odnosno na temelju visine osnovice od koje se utvrđuje porez za zajednicu općina i doprinosi samoupravnim interesnim zajednicama. Član 21.

(1)Osobni dohoci i osnovice osiguranja iz proteklih godina osiguranja valoriziraju se prema kretanju prosjeka nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike. Valorizacija osobnih dohodaka i osnovica osiguranja iz proteklih godina obavlja se prema prosjeku osobnih dohodaka u posljednjoj godini rada. Kao posljednja godina rada uzima se posljednja kalendarska godina, u kojoj je osiguranik radio odnosno obavljao samostalnu djelatnost i bio osiguran najmanje 6 mjeseci.

(2)Valorizacijski koeficijent utvrđuje Skupština Zajednice općim aktom na početku svake kalendarske godine na temelju podataka republičke službe za statistiku o kretanju prosjeka osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih u protekloj godini u Republici.

(3)Utvrđeni valorizacijski koeficijent primjenjuje se jedinstveno na sve osobne dohotke i osnovice osiguranja, bez obzira na njihovu visinu.

(4)Mirovinska osnovica za određivanje mirovine izračunava se tako da se mjesečnim odnosno prosječnim mjesečnim svotama osobnih dohodaka odnosno osnovica osiguranja u posljednjoj godini rada pribrajaju preračunate mjesečne odnosno prosječne mjesečne svote osobnih dohodaka odnosno osnovica osiguranja iz proteklih godina i dobiveni zbroj podijeli s brojem godina osiguranja koje su uračunate u obračunsko razdoblje za utvrđivanje mirovinske osnovice. Tako dobivena svota jest mirovinska osnovica za određivanje visine mirovine prema Zakonu i ovom statutu. Član 22.

(1)Osiguranicima, koji su kao invalidi rada prije ostvarivanja prava na mirovinu primali naknadu osobnog dohotka u Zajednici, za utvrđivanje mirovinske osnovice uzima se osnovica od koje je određena ta naknada. Ta osnovica preračunava se s valorizacijskim koeficijentom utvrđenim za godinu iz koje su osnovice osiguranja uzete radi utvrđivanja osnovice za naknadu.

(2)Osobni dohoci i naknade po posebnim propisima uračunavaju se u mirovinsku osnovicu i preračunavaju na način kako je to propisano samoupravnim općim aktom Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. Član

Osiguraniku, koji je na dan od kojega mu pripada mirovina bio izvan osiguranja, osobni dohoci i osnovice osiguranja preračunavaju se prema razini osobnih dohodaka iz posljednje godine rada (član
Zakona). Mirovina određena od tako utvrđene mirovinske osnovice povećava se za onoliko za koliko su u razdoblju od posljednje godine rada do dana ostvarivanja prava na mirovinu povećane mirovine radi njihova usklađivanja s ekonomskim kretanjima odnosno s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka.
Visina starosne mirovine Član 24.

(1)Starosna mirovina određuje se u postotku od mirovinske osnovice ovisno o dužini mirovinskog staža i iznosi 1) osiguraniku - muškarcu za 15 godina mirovinskog staža 35 posto od mirovinske osnovice, a za svaku daljnju navršenu godinu staža povećava se po 2 posto od mirovinske osnovice; 2) osiguraniku - ženi za 15 godina mirovinskog staža 40 posto od mirovinske osnovice, za svaku daljnju navršenu godinu staža do navršenih 20 godina staža povećava se po 3 posto, a za svaku navršenu godinu staža iznad 20 godi na staža po 2 posto od mirovinske osnovice.

(2)Postoci za pojedine godine navršenog mirovinskog staža (stav 1) jesu: ______________________________________________________ za tjelesno oštećenje stupanj novčana naknada iznosi od u postotku od osnovice ______________________________________________________ 100% 1 40% 90% 2 36% 80% 3 32% 70% 4 28% 60% 5 24% 50% 6 20% 40% 7 16% 30% 8 12% ______________________________________________________

(3)Ako ukupni mirovinski staž sadrži 6 ili više, a manje od 12 mjeseci iznad navršenih punih godina mirovinskog staža, postotak iz stava 2. ovoga člana povećava se još za 1,5 posto osiguraniku - ženi za ukupni mirovinski staž ispod 20 godina, a za 1 posto osiguraniku - muškarcu bez obzira na dužinu mirovinskog staža i osiguraniku - ženi za ukupni mirovinski staž iznad 20 godina.

(4)Starosna mirovina određena prema st.

i
ovoga člana može iznositi najviše 85 posto od mirovinske osnovice. II. GLAVA PRAVA PO OSNOVI INVALIDNOSTI Član 25.

(1)Invalidnost postoji kada kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzročenih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom izvan rada i bolešću, koje se ne mogu ukloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastane smanjenje ili gubitak radne sposobnosti za obavljanje poslova djelatnosti po osnovi koje je osiguran.

(2)Smanjenje radne sposobnosti postoji kada osiguranik s normalnim radnim naporom, koji ne ugrožava njegovo zdravstveno stanje ne može više raditi puno radno vrijeme na poslovima djelatnosti prema kojoj se u smislu stava 1. ovoga člana ocjenjuje invalidnost.

(3)Preostala radna sposobnost postoji kada osiguranik, kod kojega je utvrđeno smanjenje radne sposobnosti, može raditi najmanje polovicu punog radnog vremena na poslovima djetatnosti što ju je obavljao prije nastanka invalidnosti, ili može raditi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije.

(4)Gubitak je radne sposobnosti kada kod osiguranika ne postoji preostala radna sposobnost. Član 26.

(1)Povredom na radu smatra se svaka povreda osiguranika prouzročena neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te povreda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim iznenadnim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana s obavljanjem rada na poslu odnosno djelatnosti na temelju kojih povrijeđena osoba ima svojstvo osiguranika u smislu ovoga statuta.

(2)Povredom na radu smatra se i bolest osiguranika što je nastala neposredno i isključivo kao posljedica nekoga nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme obavljanja ili u vezi s obavljanjem djelatnosti na temelju koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika u smislu ovoga statuta.

(3)Povredom na radu smatra se i povreda prouzročena na način naveden u stavu 1. ovoga člana, koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu koji je potreban radi obavljanja službenih zadataka. Član 27.

(1)Kao povreda na radu smatra se i povreda prouzročena na način naveden u članu

st.
i
ovoga statuta, koju osiguranik odnosno invalid rada pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju te prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, i to: 1) na putu od stana odnosno od mjesta gdje obavlja djelatnost do mjesta gdje se obavlja liječnički pregled, ili na povratku te za vrijeme boravka u mjestu gdje se obavlja pregled, ako je pozvan ili upućen na pregled, ili ako se bez poziva, odnosno uputa, koristi hitnom liječničkom pomoći; 2) na putu od stana ili mjesta gdje se obavlja djelatnost do organizacije udruženog rada zdravstva u koju je upućen na liječenje, ili na povratku, te za vrijeme boravka u organizaciji udruženog rada zdravstva radi liječenja, razumijevajući pod liječenjem i medicinsku rehabilitaciju; 3) na putu od stana odnosno od mjesta obavljanja djelatnosti do mjesta pregleda ili liječenja, ili na povratku, kada je određen da prati bolesnika na liječnički pregled ili liječenje te za vrijeme boravka u mjestu pregleda ili liječenja, ako povreda nastane u neposrednoj vezi s obavljanjem dužnosti pratioca; 4) na putu od stana odnosno mjesta obavljanja djelatnosti, ili od mjesta gdje se obavlja pregled ili liječenje, do organizacije gdje nabavlja proteze ili druge ortopedske pomoćne sprave, ili na povratku te za vrijeme boravka u toj organizaciji.

(2)Ne smatra se povredom na radu u smislu stava 1. ovoga člana povreda koje nastane kao posljedica liječenja, odnosno primjene određenih sredstava liječenja ili metoda liječenja.

(3)Povreda koju pretrpe osiguranici odnosno invalidi rada u vezi s korištenjem prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, smatra se povredom na radu ako nastane: 1) na putu od stana do mjesta određenog za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ili na povratku; 2) za vrijeme boravka u organizaciji ili kod poslodavca kod kojega se obavlja prekvalifikacija ili dokvalifikacija. Član 28.

(1)Kao povreda na radu smatra se i povreda koju osiguranici iz čl.

i
ovoga statuta pretrpe u okolnostima iz čl.
do
zakona na način naveden u članu
ovoga statuta te povreda, koju na isti način pretrpe: 1) sudjelujući u izborima predstavničkih tijela; 2) obavljajući dužnosti i zadatke u svojstvu delegata osiguranika u Zajednici i u Samoupravnoj interesnoj zajednici zdravstva i zdravstvenog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske; 3) obavljajući dužnosti i zadatke u svojstvu izabrane osobe u društvenim organizacijama; 4) odazivajući se na poziv u vezi s obvezama prema propisima o općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti; 5) sudjelujući u svojstvu suca - porotnika, svjedoka, vještaka ili tumača u postupku koji se vodi u sudu ili drugom državnom organu te u postupku za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se vodi u Zajednici; 6) sudjelujući u sportskim i stručno-proizvodnim natjecanjima koja organiziraju organizacije samostalnih djelatnosti: 7) obavljajući dužnosti u svojstvu izabranog ili delegiranog člana u društveno-političkim organizacijama i njihovim forumima.

(2)Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranici iz stava

ovoga člana pretrpe u okolnostima i na način iz istog stava i iz člana
ovoga statuta i nakon prestanka svojstva na temelju kojega su bili osigurani, ako povreda nastane za vrijeme: 1) dok primaju naknadu osobnog dohotka prema propisima o zdravstvenom osiguranju; 2) dok primaju naknadu osobnog dohotka u vezi s korištenjem prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju prema odredbama ovoga statuta; 3) dok se nalaze na vojnoj vježbi ili na odsluženju vojnog roka u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u koju su stupili u roku od 30 dana nakon prestanka svojstva osiguranika.

(3)U slučajevima iz st.

i
ovoga člana, osiguranici stječu prava određena ovim statutom kao da su pretrpjeli povredu na svojem redovitom radu, na temelju kojega su osigurani ili su bili osigurani. Član 29.

(1)Profesionalne bolesti su određene bolesti prouzročene dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada u određenim djelatnostima na temelju kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome statutu.

(2)Prema članu

stavu
Zakona, profesionalne bolesti i poslovi odnosno radovi na kojima se one pojavljuju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrđuje Zajednica samoupravnim općim aktom po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i znanstvenih organizacija. Član
Invalid rada je osiguranik koji je na temelju invalidnosti stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju prema preostaloj radnoj sposobnosti ili pravo na invalidsku mirovinu. Invalid rada je i osoba koja ima pravo na doplatak za pomoć i njegu za vrijeme obavljanja djelatnosti na temelju koje je osiguran. Član
Osiguraniku kod kojega je nastala invalidnost, ovisno o preostaloj radnoj sposobnosti i ovisno o godinama života, pripada pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ili pravo na invalidsku mirovinu. III. GLAVA PREKVALIFIKACIJA ILI DOKVALIFIKACIJA
Uvjeti za stjecanje prava Član
Osiguranik kod kojega postoji preostala radna sposobnost nakon nastanka invalidnosti i koji s obzirom na odredene godine života može raditi na drugom odgovarajućem poslu, stječe - ako je to potrebno - pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i pravo na odgovarajuću novčanu naknadu, pod uvjetima određenim ovim statutom. Član
Pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju imaju osiguranici kod kojih nastane invalidnost prije navršene
godine (muškarci) odnosno
godine života (žene), ako se, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, mogu osposobiti za obavljanje druge odgovarajuće samostalne djelatnosti, odnosno za rad na drugom odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom. Član 34.

(1)Osiguranici iz člana 12. ovoga statuta, kod kojih je invalidnost nastala zbog bolesti ili povrede izvan posla, stječu pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ako im navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu četvrtinu radnog vijeka.

(2)Iznimno od odredaba stava

ovoga člana, pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju stječe osiguranik: 1) kod kojega je invalidnost nastala prije navršene 21 godine života, ako je prije nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje 8 mjeseci; 2) kod kojega je invalidnost nastala poslije navršene
godine života, a prije
godine života, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje jedne godine.

(3)Osiguranici iz st.

i
ovoga člana, kod kojih je invalidnost prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju stječu bez obzira na dužinu mirovinskog staža navršenog do dana nastanka invalidnosti. Član 35.

(1)Kao radni vijek, u smislu člana

stava
ovoga statuta, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti.

(2)Osiguraniku koji je nakon navršene

godine života bio na odsluženju vojnog roka u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, to vrijeme uzima se u obzir za utvrđivanje radnog vijeka tako da mu se radni vijek skraćuje za onoliko vremena koliko je proveo na odsluženju vojnog roka.
Naknada osobnog dohotka u vezi sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom Član 36.

(1)Osiguranici koji su stekli pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, imaju pravo na naknadu osobnog dohotka od dana stjecanja prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju do dana upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju te za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije, na koju su upućeni.

(2)Osnovica za naknadu osobnog dohotka jest prosjek osnovica osiguranja prema kojima je osiguranik bio osiguran u prethodnoj godini prije godine u kojoj je nastala invalidnost. Ako osiguranik u prethodnoj godini nije bio osiguran, kao osnovica za naknadu osobnog dohotka uzima se osnovica osiguranja prema kojoj je osiguran u času nastanka invalidnosti.

(3)Naknada osobnog dohotka isplaćuje se od prvog dana poslije brisanja obavljanja samostalne djelatnosti iz registra odnosno evidencije odnosnih djelatnosti kod nadležnog organa općine. Član 37.

(1)Osiguranicima iz čl.

i
ovoga statuta, kod kojih je invalidnnst prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pripada naknada osobnog dnhotka u visini 100 posto od osnovice.

(2)Osiguranicima iz stava 1. ovoga člana, kod kojih je invalidnost prouzročena bolešću ili povredom izvan rada, pripada naknada osobnog dohotka od dana stjecanja prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju do dana upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u visini 90 posto od osnovice, a za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije - u visini 100 posto od osnovice.

(3)Osiguranicima iz st.

i
ovoga člana pripada naknada osobnog dohotka u visini 100 posto od osnovice za vrijeme prilagođavanja za rad na poslu na koji su upućeni nakon završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Član 38.

(1)Naknada osobnog dohotka, na koju osiguranik ima pravo do početka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, pripada od dana nastanka invalidnosti do dana kada je osiguraniku dostavljeno rješenje o upućivanju na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Od toga dana pa do početka prekvalifikacije ili dokvalifikacije naknada pripada ako je osiguranik počeo prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u roku određenom u rješenju o upućivanju na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

(2)Pravo na naknadu osobnog dohotka pripada osiguraniku i za vrijeme naknadnog liječenja odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tokom korištenja prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju te za vrijeme dok je privremeno spriječen da se koristi pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu prema propisima o zdravstvenom osiguranju pripadalo pravo na naknadu osobnog dohotka. Član

Osiguranik koji je stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su izvan njegove volje i to: 1) ako ne stupi na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u roku od mjesec dana kada mu je dostavljeno rješenje o upućivanju; 2) ako u toku trajanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije prekine prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ili ako ne izvršava dužnosti vezane uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član
Osiguranici koji su stekli pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pa po svojoj volji korištenje tim pravom nisu počeli u roku mjesec dana kada im je dostavljeno rješenje o upućivanju na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ili su započeli prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pa je po svojoj volji prekinuli, ne mogu na temelju iste invalidnosti ponovo steći pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i pravo na naknadu osobnog dohotka u vezi s tim pravom. Član 41.

(1)Kada se prekvalifikacija ili dokvalifikacija obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a za korištenje prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja prekvalifikacija ili dokvalifikacija, invalidu se usigurava, na teret Zajednice, smještaj i prehrana za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije u drugom mjestu.

(2)Ako se invalidu iz stava

ovoga člana ne može osigurati besplatan smještaj i prehrana za vrljeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije u drugom mjestu, isplaćuje se, osim naknade osobnog dohotka iz člana
ovog statuta, još i naknada za troškove smještaja i prehrane .Visinu te naknade određuje Skupština Zajednice posebnim općim aktom. Član 42.

(1)Invalidu rada pripada naknada osobnog dohotka od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do dana stupanja na posao, na koji je korisnik prava upućen, odnosno do dana s kojim se korisnik sam zaposlio.

(2)Korisniku iz stava 1. ovoga člana, kojemu neovisno o njegovoj volji prestane zaposlenje, pripada naknada osobnog dohotka i za vrijeme prestanka toga zaposlenja do dana stupanja na novi posao.

(3)Pravo na naknadu osobnog dohotka prestaje u svakom slučaju, kada korisnik ispuni uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu (član 17.). Član 43.

(1)Naknada osobnog dohotka pripada od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do dana stupanja na posao, na koji je korisnik prava upućen, ako se prijavio radi zaposlenja nadležnom organu zajednice za zapošljavanje u roku od 8 dana od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije.

(2)Korisniku, koji se u roku iz stava 1. ovoga člana ne prijavi radi zaposlenja, obustavlja se isplata naknade, osim ako je zbog razloga koji su izvan njegove volje bio spriječen prijaviti se u propisanom roku.

(3)Korisniku, koji se u propisanom roku prijavio nadležnom organu zajednice za zapošljavanje, isplaćuje se naknada osobnog dohotka za mjesece u kojima se uredno javlja radi zaposlenja te za mjesece u kojima je spriječen javljati se iz razloga, koji su izvan njegove volje. Član 44.

(1)Naknada osobnog dohotka (član 42.) iznosi 80 posto od osnovice. Kao osnovica za određivanje naknade osobnog dohotka uzima se naknada osobnog dohotka, koja je korisniku pripadala u trenutku završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Korisniku naknade osobnog dohotka kojemu su tri četvrtine ili više radnoga vijeka pokrivene mirovinskim stažem, naknada iznosi 90 posto od osnovice.

(2)Korisniku naknade osobnog dohotka kod kojega je invalidnost prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću, naknada iznosi 100 posto od osnovice iz stava 1. ovoga člana. IV. GLAVA INVALIDSKA MIROVINA 1. Uvjeti za stjecanje prava Član 45.

(1)Pravo na invalidsku mirovinu imaju osiguranici iz čl.

i
ovoga statuta: 1) kod kojih nastane gubitak radne sposobosti ; 2) kod kojih postoji preostala radna spusobnost, ali im se ne osigurava pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju zato što su stariji od 50 godina (muškarci), odnosno 45 godina (žene), ili su ispunili uvjete za stjecanje starosne mirovine (čtan 17.); 3) vojni invalidi od I. do VI. grupe koji ne mogu raditi na poslovima djelatnosti po osnovi koje su osigurani više od polovice punog radnog vremena, bez obzira na to da li bi se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom mogli osposobiti za drugi odgovarajući posao.

(2)Invalid rada koji je stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ne može na temelju istoga stanja invalidnosti steći pravo na invalidsku mirovinu kada navrši godine života do kojih se osigurava pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

(3)Invalidu rada osposobljenom prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom za rad na drugom poslu, kod kojega nakon navršene

godine života (muškarac) odnosno
godine života (žena) zbog promjene u stanju invalidnosti nastane gubitak sposobnosti za rad na poslu za koji je osposobljen, na njegov zahtjev priznaje se pravo na invalidsku mirovinu - ako nije sposoban za rad na drugom odgovarajućem poslu bez ponovne prekvalifikacije ili dokvalifikacije.

(4)Odredbe stava 3. ovoga člana primjenjuju se u jednakom slučaju i na osiguranika koji je ostvario pravo na doplatak za pomoć i njegu za vrijeme obavljanja djelatnosti na temelju koje je osiguran, bez obzira na njegove godine života u času nastanka promjene u stanju invalidnosti. Član 46.

(1)Kada je invalidnost prouzročena bolešću ili povredom izvan posla, osiguranici iz čl.

ovoga statuta stječu pravo na invalidsku mirovinu: 1) ako im navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka: 2) ako im jedna trećina radnog vijeka iznosi do 3 godine a nemaju ni 3 godine mirovinskog staža i invalidnost nastane prije navršene
godine života, uz uvjet da su na dan nastanka invalidnosti bili u osiguranju i navršili staž osiguranja od najmanje jedne godine.

(2)Radni vijek iz stava

ovoga člana utvrđuje se prema odredbama člana
ovoga statuta. Član
Kada je invalidnost prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću, osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Član
Invalid rada koji je stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalikfikaciju i koristi se priznatim pravom i kod kojega nastane pogoršanje prije utvrđene invalidnosti ili novi slučaj invalidnosti koji daje pravo na invalidsku mirovinu prema članu
stavu
ovoga statuta, stječe pravo na invalidsku mirovinu, bez obzira na to da li na dan nastaloga pogoršanja invalidnosti ili novoga slučaja invalidnosti ispunjava uvjete staža propisane za invalidsku mirovinu. Član
Ako osiguranik za isti slučaj invalidnosti stekne pravo na invalidsku mirovinu prema odredbama ovoga statuta i pravo na invalidsku mirovinu prema drugim zakonskim propisima, može se koristiti samo jednim od tih prava prema vlastitom izboru.
Mirovinska osnovica za određivanje invalidske mirovine Član 50.

(1)Invalidska mirovina, ako Zakonom ili ovim statutom nije drukčije određeno, određuje se od mirovinske osnovice koja se utvrđuje na isti način na koji se utvrđuje osnovica za starosnu mirovinu (čl. 20. do 23.).

(2)U slučaju ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, izabrane više osnovice osiguranja uzimaju se u obzir za izračunavanje mirovinske osnovice, bez obzira na to koliko je vremena osiguranik prema tim osnovicama bio osiguran.

(3)Kada se invalidska mirovina ostvaruje sa stažom osiguranja kraćim od obračunskog razdoblja od 10 godina, mirovinska osnovica utvrđuje se na temelju osnovica osiguranja prema kojima je osiguranik bio osiguran za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja, računajući unatrag od dana nastanka invalidnosti, uz primjenu odredbe člana 20. stava 2. ovoga statuta. 3. Visina invalidske mirovine Član 51.

(1)Invalidska mirovina za slučaj invalidnosti prouzročena bolešću ili povredom izvan rada, određuje se u postotku od mirovinske osnovice, ovisno o spolu osiguranika i o godinama života, navršenim u trenutku nastanka invalidnosti, a za osiguranike koji nisu navršili 60 godina života i o omjeru između radnog vijeka i mirovinskog staža osiguranika.

(2)Osiguraniku - invalidu rada, kod kojeg je invalidnost nastala prije navršene 60. godine života, invalidska mirovina određuje se i to: 1) ako ukupni mirovinski staž pokriva tri četvrtine ili više radnog vijeka - za mirovinski staž do 15 godina u visini 55% od mirovinske osnovice osiguraniku - muškarcu, odnosno u visini 60% od mirovinske osnovice osiguraniku. - ženi, tako da se za svaku daljnju navršenu godinu mirovinskog staža do navršenih 25 godina staža povećava po 2%, a za svaku navršenu godinu staža iznad 25 godina staža - po 1% od mirovinske osnovice. Ako ukupni mirovinski staž sadrži 6 ili više mjeseci, a manje od 12 iznad navršenih punih godina mirovinskog staža, postotak se povećava za još 1% za ukupni mirovinski staž ispod 25 godina, a za 0,5% za ukupni mirovinski staž iznad 25 godina - kako slijedi: ______________________________________________________ Ukupni mirovinski postotak za izračunavanje staž mirovine ___________________________ muškarci žene _____________________________________________________ 15 godina 55 60 15 godina i 6 mj. 56 61 16 godina 57 62 16 godina i 6 mj. 58 63 17 godina 59 64 17 godina i 6 mj. 60 65 18 godina 61 66 18 godina i 6 mj. 62 67 19 godina 63 68 19 godina i 6 mj. 64 69 20 godina 65 70 20 godina i 6 mj. 66 71 21 godina 67 72 21 godina i 6 mj. 68 73 22 godine 69 74 22 godine i 6 mj. 70 75 23 godine 71 76 23 godine i 6 mj. 72 77 24 godine i 6 mj. 74 79 25 godina 75 80 25 godina i 6 mj. 75,5 80,5 26 godina 76 81 26 godina i 6 mj. 76,5 81,5 27 godina 77 82 27 godina i 6 mj. 77,5 82,5 28 godina 78 83 28 godina i 6 mj. 78,5 83,5 29 godina 79 84 29 godina i 6 mj. 79,5 84,5 30 godina 80 85 30 godina 6 mj 80,5 - 31 godina 81 - 31 godina i 6 mj. 81,5 - 32 godine 82 - 32 godine i 6 mj. 82,5 - 33 godine 83 - 33 godine i 6 mj. 83,5 - 34 godine 84 - 34 godine i 6 mj. 84,5 - 35 godina 85 - ______________________________________________________

(2)ako ukupni mirovinski staž pokriva polovicu ili više, a manje od tri četvrtine radnog vijeka - za mirovinski staž do 15 godina u visini 50% od mirovinske osnovice osiguraniku - muškarcu, odnosno u visini 57,5% od mirovinske osnovice osiguraniku - ženi ______________________________________________________ Ukupni mirovinski postotak za izračunavanje staž mirovine __________________________ muškarci žene ______________________________________________________ 15 godina 50 57,5 15 godina i 6 mj. 51 58,5 16 godina 52 59,5 16 godina i 6 mj. 53 60,5 17 godina 54 61,5 17 godina i 6 mj. 55 62,5 18 godina 56 63,5 18 godina i 6 mj. 57 64,5 19 godina 58 65,5 19 godina i 6 mj. 59 66,5 20 godina 60 67,5 20 godina i 6 mj. 61 68,5 21 godina 62 69,5 21 godina i 6 mj. 63 70,5 22 godine 64 71,5 22 godine i 6 mj. 65 72,5 23 godine 66 73,5 23 godine i 6 mj. 67 74,5 24 godine 68 75,5 24 godine i 6 mj. 69 76,5 25 godina 70 77,5 25 godina i 6 mj. 70,5 78 26 godina 71 78,5 26 godina i 6 mj. 71,5 79 27 godina 72 79,5 27 godina i 6 mj. 72,5 80 28 godina 73 80,5 28 godina i 6 mj. 73,5 81 29 godina 74 81,5 29 godina i 6 mj. 74,5 82 ______________________________________________________ 3) ako ukupni mirovinski staž pokriva manje od polovice radnog vijeka - za mirovinski staž do 15 godina u visini 45% od mirovinske osnovice osiguranika - muškarcu, odnosno u visini 55% od mirovinske osnovice osiguraniku - ženi, tako da se za svaku daljnju ____________________________________________________ Ukupni mirovinski postotak za izračunavanje staž mirovine _________________________ muškarci žene ___________________________________________________ 15 godina 45 55 15 godina i 6 mj. 46 56 16 godina 47 57 16 godina i 6 mj. 48 58 17 godina 49 59 17 godina i 6 mj. 50 60 18 godina 51 61 18 godina i 6 mj. 52 62 19 godina 53 63 19 godina i 6 mj. 54 64

(3)Radni vijek iz stava

ovoga člana utvrđuje se primjenom odredaba člana
ovoga statuta.

(4)Osiguraniku invslidu rada kod kojega je invalidnost nastala poslije navršene 60. godine života, invalidska mirovina određuje se prema dužini mirovinskog staža u istom postoku u kojem se određuje starosna mirovina osiguranicima koji su ispunili opće uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu (član 24)

(5)Invalidska mirovina određena prema stavu

i
ovoga člana može iznositi najviše 85% od mirovinske osnovice. Član
Osiguranicima - vojnim invalidima od I. do VI. grupe kao i drugim invalidima od I. do VI. grupe, koji su izjednačeni s mirnodopskim vojnim invalidima, koji steknu pravo na invalidsku mirovinu, osigurava se ta mirovina, prema odredbi čl.
Zakona, u visini 85% od mirovinske osnovice, ako su u razdoblju od
svibnja
do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu proveli na radu priznatom u staž osiguranja najmanje 20 godina (muškarac), odnosno 17 godina i 6 mjeseci (žena). Član
U slučaju invalidnosti prouzročene povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina određuje se u visini 85% od mirovinske osnovice, bez obzira na dužinu mirovinskog staža i staža osiguranja. Član 54.

(1)Ako je invalidnost, na temelju koje invalid rada stječe pravo na invalidsku mirovinu, prouzročena djelomično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomićno bolešću ili povredom izvan rada, invalidska mirovina, koja invalidu u tome slučaju pripada, određuje se kao jedna mirovina koja se sastoji od razmjernog dijela invalidske mirovine izračunate za slučaj bolesti i povrede izvan rada.

(2)Radi određivanja invalidske mirovine primjenom stava 1. ovoga člana, razmjerni dijelovi invalidske mirovine određuju se prema tome koliko su na ukupnu invalidnost utjecale posljedice prouzročene povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a koliko posljedice bolesti ili povrede izvan rada.

(3)Invalidska mirovina, koja pripada po stavu

ovoga člana, određuje se tako da se prethodno odredi svota invalidske mirovine koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću i svota invalidske mirovine koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzročena bolešću ili povredom izvan rada Od svake tako izračunate svote uzima se dio koji odgovara postotku utjecaja pojedinog uzroka invalidnosti na ukupnu invalidnost u smislu stava
ovoga člana.

(4)Invalidska mirovina određena prema odredbama stava

do
ovoga člana može iznositi najviše 85% od mirovinske osnovice. V. GLAVA DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU Član 55.

(1)Pravo na doplatak za pomoć i njegu, u smislu Zakona, ima: 1) osiguranik koji je stekao pravo na invalidsku ili starosnu mirovinu, kojemu je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe; 2) osiguranik koji je počeo obavljati samostalnu djelatnost kao slijep - dok obavlja tu djelatnost te osiguranik koji za vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti oslijepi - ako nastavi ili ponovno počne obavljati tu djelatnost; 3) osiguranik koji je počeo obavljati samostalnu djelatnost kao osoba oboljela od distrofije ili srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, ili kao osoba oboljela od cerebralne ili dječje paralize, kod kojega postoje funkcionalni poremećaji prouzročeni tim bolestima zbog kojih se ne može samostalno kretati - dok obavlja samostalnu djelatnost te osiguranik koji za vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti oboli od spomenutih bolesti - ako nastavi ili ponovno počne obavljati du djelatnost; 4) osiguranik koji je počeo obavljati samostalnu djelatnost, a kod kojega zbog bolesti ili povrede postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne može samostalno kretati bez upotrebe invalidskih kolica dok obavlja tu djelatnost, kao i osiguranik kod kojega za vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti zbog bolesti ili povrede nastane takvo stanje - ako nastavi ili ponovno počne obavljati samostalnu djelatnost i ako takav osiguranik ne ostvaruje pravo prema točki 4. ovoga stava; 5) korisnik porodične mirovine koji je u času stjecanja prava na porodičnu mirovinu bio slijep ili je tokom korištenja mirovine postao slijep.

(2)Pravo na doplatak za pomoć i njegu iz stava 1. ovoga člana ne pripada osiguraniku koji ima pravo na takav doplatak po drugom temelju i ako mu prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznose određene samoupravnim općim aktom Zajednice.

(3)Osiguranik iz točke

do
stava
ovoga člana zadržava pravo na doplatak za pomoć i njegu i nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je stekao pravo na invalidsku ili starosnu mirovinu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, prema odredbama Zakona i ovoga statuta. Član 56.

(1)Doplatak za pomoć i njegu pripada u punoj ili smanjenoj svoti, ovisno o tome da li postoji prijeka potreba stalne pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

(2)Prijeka potreba stalne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu postoji kada osiguranik, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, uopće ne može sam udovuljavati osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može ni uz subjektivne teškoće ni uz pomoć ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti se, održavati higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe prijeko potrebne za održavanje života.

(3)Prijeka potreba stalne pomoći i njege druge osobe u smanjenom opsegu postoji kada osiguranik, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ne može potpuno udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvenom zaštitom. Član 57.

(1)Doplatak za pomoć i njegu pripada u punom ili u smanjenom iznosu, ovisno o tome da li postoji prijeka potreba stalne pomoći i njege druge osobe u punom ili u smanjenom opsegu (član

stav
i 3), a određuje se od konačno utvrđenog graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja (član 86.) za prethodnu godinu, tako da puni iznos doplatka iznosi 80%, a smanjeni iznos 60% od graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja.

(2)Korisniku iz člana

stava
točke
ovoga statuta, doplatak za pomoć i njegu pripada u visini graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja dok obavlja samostalnu djelatnost. Nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je korisnik stekao pravo na invalidsku ili starosnu mirovinu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, doplatak za pomoć i njegu pripada mu u visini 80% od graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja.

(3)Korisniku iz člana

stava
točke
ovoga statuta doplatak za pomoć i njegu pripada u punom iznosu. VI. GLAVA NOVČANA NAKNADA ZA TJELESNO OŠTEĆENJE Član 58.

(1)Tjelesno oštećenje postoji kada - zbog bolesti, povrede izvan rada, povrede na radu ili profesionalne bolesti kod osiguranika tokom osiguranja nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, koji otežavaju normalnu aktivnost organizma i uzrokuje veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na to prouzrokuje li ono ili ne prouzrokuje invalidnost.

(2)Osiguraniku kod kojega je nastalo tjelesno oštećenje, u smislu stava 1. ovoga člana, pripada pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje, bez obzira na to da li ono utječe ili ne utječe na invalidnost.

(3)Prema članu

stavu
Zakona, vrste tjelesnih uštećenja na temelju kojih se stječe pravo na novčanu naknadi i postotke tih oštećenja utvrđuje Zajednica samoupravnim općim aktom po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih i znanstvenih organizacija. Član 59.

(1)Osiguranik stječe pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje nastalo tokom osiguranja: 1) ako je tjelesno oštećenje prouzročeno bolešću ili povredom izvan rada - pod istim uvjetima mirovinskog staža pod kojima se stječe pravo na invalidsku mirovinu (član 46.): 2) ako je tjelesno oštećenje prouzročeno povredom na radu ili profesionalnom bolešću - bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

(2)Osiguranik nema pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje koje je postojalo prije stjecanja svojstva osiguranika ni za kasnije pogoršanje toga oštećenja. Iznimno, kada je prije toga postojalo oštećenje jednog uha, oka, ruke ili noge pa kasnije nastane oštećenje i drugog istovrsnog organa, osiguranik stječe pod uvjetima iz stava 1. ovoga člana pravo na novčanu naknadu za oštećenje obaju istovrsnih organa. Član 60.

(1)Novčana naknada za tjelesno oštećenje određuje se, ovisno o postotku tjelesnog oštećenja, u odgovarajućem postotku od osnovice za novčanu naknadu i iznosi: ______________________________________________________ za tjelesno oštećenje stupanj novčana naknada iznosi od u postotku od osnovice ______________________________________________________ 100% 1 40% 90% 2 36% 80% 3 32% 70% 4 28% 60% 5 24% 50% 6 20% 40% 7 16% 30% 8 12% ______________________________________________________

(2)Pravo na novčanu naknadu na temelju tjelesnog oštećenja prouzročenog povredom na radu ili profesionalnom bolešću stječe osiguranik ako to oštećenje iznosi najmanje 30%, a na temelju tjelesnog oštećenja prouzročenog bolešću ili povredom izvan rada - ako iznosi najmanje 50%.

(3)Ako je tjelesno oštećenje prouzročeno bolešću ili povredom izvan rada, novčana naknada određena primjenom postotka iz stava 1. ovoga člana smanjuje se za 30%.

(4)Ako postoje dva ili više tjelesnih oštećenja različitih uzroka, od kojih je jedno ili više tjelesnih oštećenja prouzročeno povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a drugo tjelesno oštećenje prouzročeno bolešću ili povredom izvan rada, ukupan postotak tjelesnog oštećenja utvrđuje se prema listi tjelesnih oštećenja, a novčana naknada određuje se primjenom odgovarajučeg postotka iz stava 1. ovoga člana i smanjuje se za 10%.

(5)Iznimno od odredaba stava

ovoga člana, u slučaju kada tjelesno oštećenje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti iznose 90%, a tjelesno oštećenje zbog bolesti ili povrede izvan rada iznosi 30% ili više, novčana naknada za tjelesno oštećenje određuje se primjenom odgovarajućeg postotka iz stava
ovoga člana i smanjuje se za 5%. Član 61.

(1)Osnovicu za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje utvrđuje Skupština Zajednice općim aktom.

(2)Osnovica za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje usklađuje se na početku svake kalendarske godine s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike u protekloj godini. Član 62.

(1)Kada tokom korištenja prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje nastane promjena u stanju tjelesnog oštećenja koja uvjetuje promjenu utvrđenog postotka, pogoršanje tjelesnog oštećenja uzima se u obzir za određivanje novog postotka, bez obzira na uzrok pogoršanja, a novi slučaj tjelesnog oštećenja koje je prouzročeno bolešću ili povredom izvan rada uzima se u obzir ako su u trenutku nastanka novog slučaja ispunjeni uvjeti staža propisani za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (član 46.).

(2)Novi iznos novčane naknade za tjelesno oštećenje iz stava

ovoga člana određuje se na temelju novog stanja ukupnog tjelesnog oštećenja, primjenjujući i odredbe člana
stava
i
ovoga statuta kada se radi o dva ili više tjelesnih oštećenja različitih uzroka. Član
Osiguraniku kod kojega prijašnje tjelesno oštećenje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti nije iznosilo ni 30% odnosno tjelesno oštećenje zbog bolesti ili povrede izvan rada ni 50%, može kasnije steći pravo na novčanu naknadu ako nastane pogoršanje prijašnjih oštećenja tako da iznosi 30% ili više odnosno 50% ili više. U tome slučaju osiguranik stječe pravo ako u trenutku nastalog pogoršanja ispunjava uvjete staža propisane za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (član 46.) - kada se radi o tjelesnom oštećenju prouzročenom bolešću ili povredom izvan rada, a bez toga uvjeta - kada se radi o tjelesnom oštećenju prouzročenom povredom na radu ili profesionalnom bolešću. Član
Ako osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje prema odredbama ovoga statuta i pravo na invalidninu kao vojni invalid, može se koristiti, u smislu Zakona, samo jednim od tih prava, prema vlastitom izboru. VII. GLAVA PORODIČNA MIROVINA I. Uvjeti za stjecanje prava Član 65.

(1)Članovi porodice umrlog osiguranika (član 15.) stječu pravo na porodičnu mirovinu: 1) ako je osiguranik imao najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža: 2) ako je osiguranik ispunjavao uvjete u pogledu godina mirovinskog staža i starosti za stjecanje starosne ili invalidske mirovine, ili je bio korisnik starosne odnosno invalidske mirovine, ili korisnik naknade osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

(2)Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, članovi porodice stječu pravo na porodičnu mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža umrlog osiguranika. Član 66.

(1)Udovica stječe pravo na porodičnu mirovinu: 1) ako je do smrti bračnog druga, po kojemu joj to pravo pripada, navršila 45 godina života; 2) ako je do smrti bračnog druga bila potpuno nesposobna za privređivanje ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga: 3) ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu mirovinu po tome bračnom drugu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica koja tokom trajanja prava s toga temelja postane potpuno nesposobna za privređivanje, zadržava pravo na porodičnu mirovinu dok takva nesposobnost traje.

(2)Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 45, ali je imala navršenih 40 godina života, stječe pravo na porodičnu mirovinu kada navrši 45 godina života.

(3)Udovica koja tokom trajanja prava na porodičnu mirovinu stečenog na temelju točke

ili
stava
ovoga člana navrši 45 godina života, zadržava pravo na porodičnu mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navršene
godine, ali nakan navršene
godine života, može ga ponovno ostvariti kada navrši 45 godina života. Član 67.

(1)Udovica ima pravo na porodičnu mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon smrti (član

stav
točka 3.), a to pravo pripada joj od dana smrti osiguranika.

(2)Udovica koja je do smrti bračnog druga ili do prestanka prava na porodičnu mirovinu navršila 40 godina života, stječe pravo na porodičnu mirovinu i prije navršenih 45 godina života ako postane potpuno nesposobna za privređivanje. Član 68.

(1)Udovac stječe pravo na porodičnu mirovinu: 1) ako je do smrti bračnog druga, po kojemu njemu to pravo pripada, navršio 60 godina života; 2) ako je mlađi od 60 godina, a bio je potpuno nesposoban za privređivanje do smrti bračnog druga ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga; 3) ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu mirovinu po tome bračnom drugu, a udovac obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovac koji tokom trajanja prava s toga temelja postane potpuno nesposoban za privređivanje, zadržava pravo na porodičnu mirovinu dok takva nesposobnost traje.

(2)Udovac koji tokom trajanja prava na porodičnu mirovinu stečenog na temelju toćke

ili
ovoga člana navrši 60 godina života, zadržava to pravo trajno. Član 69.

(1)Pravo na porodičnu mirovinu ima, uz uvjete iz člana

do
ovoga statuta i bračni drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvrđeno pravo na uzdržavanje.

(2)Ako pravo na porodičnu mirovinu imaju bračni drug osiguranika iz kasnijeg braka i bivši bračni drug iz stava 1. ovoga člana, porodična se mirovina određuje za obojicu u visini koja pripada za jednoga člana porodice. Član 70.

(1)Dijete (član

stav
točka
i 4) stječe pravo na porodičnu mirovinu i ima to pravo do navršene
godine života. Dijete stječe pravo na porodičnu mirovinu i koristi se tim pravom i nakon navršene
godine života, ako se u vrijeme smrti osiguranika nalazi na redovitom obrazovanju ili stupi na takvo obrazovanje poslije smrti osiguranika. To pravo pripada djetetu do kraja propisanog redovitog obrazovanja, ali najduže do navršene
godine života.

(2)Ako je redovito obrazovanje prekinuto zbog bolesti, djetetu pripada pravo na porodičnu mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti - do navršene

odnosno
godine života, kao i nakon tih godina - ali najviše za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito obrazovanje, ako je ono produženo prije navršene
odnosno
godine života.

(3)Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, dijete koje je kao student upućeno na odsluženje vojnog roka u kalendarskoj godini u kojoj je završilo usmjereno obrazovanje i koje je nakon odsluženja vojnog roka nastavilo redovito obrazovanje, ima pravo na porodičnu mirovinu do kraja propisanog redovitog obrazovanja, ali najduže do navršene 27 godine života.

(4)Ako dijete postane potpuno i trajno nesposobno za rad prije dobi do koje se djeci osigurava pravo na porodičnu mirovinu, ima pravo na porodičnu mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje.

(5)Dijete kod kojega potpuna i trajna nesposobnost za rad nastane poslije dobi do koje se djeci osigurava pravo na porodičnu mirovinu (stav 1.), a prije smrti osiguranika odnosno korisnika prava, stječe pravo na porodičnu mirovinu - ako ga je osiguranik odnosno korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.

(6)Dijete koje tokom trajanja prava na porodičnu mirovinu postane potpuno i trajno nesposobno za rad, zadržava pravo na porodičnu mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

(7)Dijete stječe pravo na porodičnu mirovinu i u slučaju ako drugi roditelj ima svojstvo osiguranika. Član

Pod uvjetima iz člana
ovoga statuta pastorče, unuče i dijete bez roditelja imaju pravo na porodičnu mirovinu ako ispunjavaju još i posebni uvjet, i to: 1) pastorče - ako ga je osiguranik odnosno korisnik prava uzdržavao sam ili zajedno s bračnim drugom; 2) unuče, brat i sestra i drugo dijete uzeto na uzdržavanje - ako nemaju vlastite prihode dovoljne za uzdržavanje. Član 72.

(1)Roditelj kojega je osiguranik odnosno korisnik prava uzdržavao do svoje smrti, ima pravo na porodičnu mirovinu: 1) ako je do smrti osiguranika odnosno korisnika prava navršio i to: majka 45, a otac 60 godina života; 2) ako je mlađi od 45 (majka) odnosno 6O godina (otac), ali je do smrti osiguranika odnosno korisnika prava bio potpuno nesposoban za privređivanje - sve dok takva nesposobnost traje. Ako roditelj tokom trajanja prava na porodičnu mirovinu navrši 45 odnosno 60 godina života, zadržava pravo na tu mirovinu.

(2)Pod uvjetima iz stava 1. ovoga člana stječu pravo na porodičnu mirovinu i očuh i maćeha, usvojitelj i usvojiteljica osiguranika odnosno korisnika prava. Član 73.

(1)Kao potpuna nesposobnost za rad odnosno privređivanje, o kojoj ovisi pravo na porodičnu mirovinu, smatra se: kod djece - nesposobnost za samostalan život i rad, a kod ostalih članova porodice - potpuna i trajna opća nesposobnost za rad.

(2)Kriterije za ocjenjivanje nesposobnosti za samostalan život i rad odnosno potpune i trajne opće nesposobnosti za rad (stav 1.) utvrđuje općim aktom Skupština Zajednice. 2. Osnovica za odredivanje porodične mirovine Član 74.

(1)Porodična mirovina određuje se od starosne odnosno invalidske mirovine umrlog osiguranika (osnovica za određivanje porodične mirovine), i to: 1) poslije smrti osiguranika - od starosne mirovine koja bi osiguraniku pripadala u trenutku smrti prema navršenom mirovinskom stažu, ili - ako je to za korisnika porodične mirovine povoljnije - od invalidske mirovine koja bi osiguraniku pripadala za slučaj invalidnosti u smislu člana

stava
točke
ovoga statuta; 2) poslije smrti osiguranika koji je umro zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti te osiguranika odnosno korisnika mirovine koji je bio vojni invalid od I. do VI. grupe ili drugi invalid od I. do VI. grupe izjednačen s mirnodopskim vojnim invalidom - od invalidske mirovine određene u visini 85 posto od mirovinske osnovice; 3) poslije smrti korisnika starosne mirovine - od mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti; 4) poslije smrti korisnika invalidske mirovine - od mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti; 5) poslije smrti invalida rada - korisnika prava na naknadu osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju - od invalidske mirovine koja bi invalidu pripadala u trenutku smrti za slučaj invalidnosti u smislu člana
stava
točke
ovoga statuta.

(2)Kao najmanja osnovica za određivanje porodične mirovine (stav

točka
i
do 5.) uzima se starosna mirovina određena za mirovinski staž od 20 godina.
Visina porodične mirovine Član
Porodična mirovina određuje se od osnovice za porodičnu mirovinu (član 74.), ovisno o broju članova porodice koji imaju pravo na mirovinu, i to: 1) ako mirovina pripada samo bračnom drugu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili samo braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje - mirovina se određuje u ovim postocima: _____________________________________________________ za jednoga za dva za tri za četiri ili člana člana člana više članova _____________________________________________________ 70% 80% 90% 100% _____________________________________________________ 2) ako mirovina pripada bračnom drugu, djeci i roditeljima osiguranika, mirovina se određuje tako da se bračnom drugu i djeci odredi u postotku prema točki
ovoga člana, a roditeljima - ostatak od punog iznosa osnovice. Ako bi bračnom drugu i djeci, s obzirom na njihov broj, pripadao puni iznos osnovice za porodičnu mirovinu, roditeljima se određuje mirovina u visini 10 posto od osnovice, a bračnom drugu i djeci - u visini 90 posto od osnovice; 3) ako mirovina pripada bračnom drugu, djeci ili roditeljima i drugim članovima porodice (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), bračnom drugu, djeci ili roditeljima mirovina se odreduje po točki
ovoga člana, a drugim članovima porodice pripada ostatak do punog iznosa osnovice za porodičnu mirovinu. Član
Ako pravo na porodičnu mirovinu ima bračni drug iz kasnijeg braka i bivši - razvedeni bračni drug osiguranika odnosno korisnika prava, obojica se smatraju jednim članom porodice u smislu ovoga statuta i porodična mirovina određuje im se u visini koja pripada za jednoga člana porodice. Član 77.

(1)Ako porodična mirovina pripada samo bračnom drugu i djeci osiguranika ili samo roditeljima osiguranika, ili samo drugoj djeci bez roditelja (član 75. točka 1.), a neki od njih žive odvojeno, ukupan iznos porodične mirovine dijeli se na jednake dijelove.

(2)Ako porodićna mirovina pripada bračnom drugu, djeci i roditeljima osiguranika, a neki od njih žive odvojeno, ukupan iznos porodične mirovine prethodno se podijeli na dio koji pripada bračnom drugu i djeci i na dio koji pripada roditeljima (član 75. točka 2.) pa se svaki dio dalje raspoređuje na jednake dijelove.

(3)Ako mirovina pripada bračnom drugu, djeci ili roditeljima osiguranika i drugoi djeci bez roditelja, a neki od njih žive odvojenu, ukupan iznos porodične mirovine prethodno se podijeli na dio koji pripada bračnom drugu, djeci ili roditeljima i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja (član 75. točka 3.), pa se svaki dio dalje raspodjeljuje na jednake dijelove.

(4)Ako se porodičnom mirovinom koristi bračni drug osiguranika i razvedeni bračni drug (član 76.) bez drugih članova porodice, a jednom se od njih zbog obavljanja djelatnosti, zaposlenja ili korištenja drugom mirovinom ne isplaćuje dio porodične mirovine koji mu pripada, porodična mirovina ponovo se određuje u visini koja pripada za jednoga člana porodice. Tako određena mirovina isplaćuje se počevši od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon nastale promjene i pripada za vrijeme dok navedene okolnosti traju.

(5)Mirovina se dijeli u smislu st.

do
ovoga člana i u slučaju kada se nekomu od korisnika privremeno obustavi isplata dijela porodične mirovine koji mu pripada, a i u slučaju mirovanja prava koje pripada pojedinom članu porodice, ako se porodična mirovina ponovno ne određuje u smislu člana
Zakona i odredbe stava
ovoga člana.
Otpremnina i novčana naknada bračnom drugu Član 78.

(1)Udovica koja nije navršila 45 godina života i udovac koji nije navršio 60 godina života do smrti bračnoga druga, a nisu stekli pravo na porodičnu mirovinu s drugoga temelja ni pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu i nisu u radnom odnosu niti obavljaju samostalnu djelatnost na temelju koje su osigurani, stječu pravo na otpremninu ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na porodičnu mirovinu (član 65.).

(2)Otpremnina iz stava

ovoga člana utvrđuje se u visini šestomjesečnog iznosa porodične mirovine koja bi bračnom drugu (udovici odnosno udovcu) pripadala da je sam stekao pravo na porodičnu mirovinu, a ako su drugi članovi porodice osiguranika stekli pravo na porodičnu mirovinu - u visini devetomjesečnog iznosa dijela mirovine koji bi mu pripadao prema članu
ovoga statuta da je korisnik porodične mirovine.

(3)Otpremnina određena po stavu 2. ovoga člana ne može premašiti najviši iznos otpremnine koju određuje Skupština Zajednice posebnim općim aktom.

(4)Otpremnina iz ovoga člana isplaćuje se odjednom nakon pravomoćnosti rješenja. Član 79.

(1)Udovici koja nije stekla pravo na porodičnu mirovinu i udovici kojoj je prestalo pravo na porodičnu mirovinu prije navršene

godine života, pripada pravo na novčanu naknadu kao radniku koji je privremeno izvan radnog odnosa, uz uvjete propisane odredbama člana
st.
i
Zakona.

(2)Visinu novčane naknade i potanje uvjete za ostvarivanje, korištenje i trajanje korištenja naknadom iz ovoga člana utvrđuje Skupština Zajednice posebnim općim aktom. VIII GLAVA ZAŠTITNI DODATAK UZ MIROVINU Član 80.

(1)Korisnicima starosne, invalidske i porodične mirovine osigurava se zaštitni dodatak uz mirovinu, ako im mirovina iznosi manje od propisanog graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja i ako ni korisnik mirovine ni članovi njegova domaćinstva nemaju drugih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, ako Zakonom i ovim statutom nije drukčije određeno.

(2)Kao prihodi korisnika mirovina i članova njegova domaćinstva uzimaju se u obzir svi prihodi korisnika mirovina i članova njegova domaćinstva ostvareni na temelju radnoga odnosa, samostalne djelatnosti, poljoprivredne djelatnosti, mirovine i drugoga dohotka od imovine i prihoda podložnoga plaćanju doprinosa i poreza. U ukupne prihode ne uračunavaju se: mirovina korisnika o čijem se pravu na zaštitni dodatak rješava, novčana naknada za tjelesno oštećenje i doplatak za pomoć i njegu druge osobe prema odredbama Zakona i ovoga statuta, ni druga primanja njegova ili članova njegova domaćinstva za koje je, prema posebnim propisima kojima se ustanovljuje pojedino primanje, izričito utvrđeno da se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju imovnog stanja domaćinstva.

(3)Pod domaćinstvom korisnika mirovina podrazumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova domaćinstva, bez obzira na srodstvo. Član 81. Ako se domaćinstvo korisnika mirovine sastoji samo od članova koji nemaju drugih prihoda osim mirovine, smatra se da ni korisnik mirovine, kojemu se osigurava zaštitni dodatak uz mirovinu, ni članovi njegova domaćinstva nemaju drugih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, ako prihod ostvaren na temelju mirovine ne prelazi granični iznos najnižeg mirovinskog primanja po članu domaćinstva. Član 82.

(1)Zaštitni dodatak određuje se u visini razlike između iznosa starosne, invalidske i porodične mirovine koja korisniku pripada prema Zakonu i ovome statutu i graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja.

(2)Ako zaštitni dodatak pripada članovima obitelji iz člana

točke
i
ovoga statuta, zaštitni se dodatak određuje u postotku u kojem je određena porodična mirovina. Član 83.

(1)Iznimno od odredaba čl. 80.,

i
ovoga statuta, zaštitni dodatak uz mirovinu pripada i određuje se po službenoj dužnosti korisnicima starosne i invalidske mirovine ostvarene na temelju mirovinskog staža od 35 ili više godina (muškarac) odnosno 30 ili više godina (žena), kao i korisnicima invalidske mirovine stečene zbog posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti - bez obzira na visinu prihoda njihova domaćinstva.

(2)Kada se porodična mirovina ostvaruje poslije smrti osiguranika ili korisnika mirovine u slučaju iz stava 1. ovoga člana, korisnicima porodične mirovine pripada pravo na zaštitni dodatak uz mirovinu, bez obzira na visinu prihoda njihova domaćinstva.

(3)Zaštitni dodatak ne pripada korisniku prijevremene starosne mirovine, dok ne navrši 60 godina (muškarac), odnosno 55 godina života (žena). Član 84.

(1)Zaštitni dodatak uz mirovinu pripada od dana od kojega pripada mirovina, ako je zahtjev za priznanje prava na zaštitni dodatak podnesen u roku ud 6 mjeseci od dana primitka rješenja o pravu na mirovinu. Ako je zahtjev podnesen poslije toga roka, zaštitni dodatak pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag.

(2)Ako su uvjeti za stjecanje prava na zaštitni dodatak ispunjeni poslije ostvarivanja prava na mirovinu, pravo na zaštitni dodatak pripada od dana ispunjenja uvjeta, a najviše za 6 mjeseci unatrag, računajući od prvoga dana slijedećega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

(3)Zaštitni dodatak isplaćuje se zajedno s mirovinom.

(4)Korisnik zaštitnoga dodatka uz mirovinu dužan je prijaviti svaku promjenu koja utječe na pravo ili na visinu dodatka, i to:

a)u roku od 15 dana - promjenu u cenzusu prihoda nastalu zbog toga što je neki od članova domaćinstva stupio u radni odnos, počeo obavljati samostalnu djelatnost ili stekao pravo na mirovinu, te zbog smanjenja broja članova domaćinstva;
b)do 31. siječnja svake godine - ostale promjene nastale u protekloj godini.

(5)Pravo na zaštitni dodatak prestaje i isplata se obustavlja kada se izmijene činjenice ili okolnosti u pogledu cenzusa prihoda koji utječu na pravo na taj dodatak, i to:

a)s prvim danom slijedećega mjeseca nakon nastale promjene zbog toga što je neki od članova domaćinstva stupio u radni odnos, počeo obavljati samostalnu djelatnost ili stekao pravo na mirovinu, te zbog smanjenja broja članova domaćinstva;
b)s 1. travnja slijedeće godine zbog svih ostalih promjena nastalih u protekloj godini, ali tako da se do tada zaštitni dodatak isplaćuje u iznosu u kojem je pripadao za prosinac protekle godine. Član 85. Zaštitni dodatak uz mirovinu ne pripada korisnicima kojima se mirovina ne isplaćuje za vrijeme njihova boravka u inozemstvu - za sve vrijeme boravka u inozemstvu, ako taj boravak traje duže od 6 mjeseci. Član 86. U skladu s odredbama Zakona, Skupština Zajednice utvrđuje samoupravnim općim aktom granični iznos najnižega mirovinskog primanja, te visinu prihoda s pojedinog temelja u domaćinstvu korisnika mirovine, koja utječe na pravo na zaštitni dodatak uz mirovinu. IX. GLAVA OSPOSOBLlAVANJE ZA RAD DJECE OMETENE U PSIHIČKOM ILI FIZIČKOM RAZVOJU Član 87.

(1)Djeca ometena u psihičkom ili fizičkom razvoju i djeca kod kojih postoji invalidnost zbog povrede ili bolesti, imaju pravo na osposobljavanje za rad ako se, na temelju posebnih programa, mogu osposobiti za samostalan život i rad.

(2)Djeca iz stava 1. ovoga člana mogu ostvariti pravo na osposobljavanje za rad prije nego što navrše 45 (muškarci) odnosno 40 (žene) godina života, ako su ispunjeni ovi uvjeti : 1) da postoji vjerojatnost da se dijete, s obzirom na prirodu uzroka i stupanj njegove nesposobnosti, može osposobiti za samostalan život i rad; 2) da je dijete završilo osnovno obrazovanje; 3) da postoji mogućnost da se osposobljavanje djeteta, s ubzirom na duševnu razvijenost i druga osobna svojstva, može postići najduže u roku od 4 godine;

(3)Dijete koje ne ispunjava uvjete prethodnoga obrazovanja iz točke

stava
ovoga člana, ima pravo na stručno osposobljavanje ako je navršilo 15 godina života i ako su ispunjeni uvjeti iz točke
i
istoga stava.

(4)Dijete osiguranika (član 16. točka 1.) ima pravo na osposobljavanje za rad ako osiguranik, u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na osposobljavanje djeteta, ispunjava uvjete mirovinskog staža i staža osiguranja za stjecanje prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju (član 34.). Član 88.

(1)Za djecu iz člana

stava
ovoga statuta, koja su prema propisima o odgoju i osnovnom obrazovanju odnosno usmjerenom obrazovanju, obavezna na odgoj i obrazovanje prema posebnom programu, za čiju je provedbu potreban smještaj u organizacijama internatskog tipa, ako su ispunjeni uvjeti iz člana
ovoga statuta, dio troškova za njihov smještaj u takvim organizacijama i dio troškova u vezi s osposobljavanjem za rad snosi Zajednica.

(2)Odredbe stava 1. ovoga člana primjenjuju se i kada je dijete smješteno u drugome mjestu u drugu porodicu, ako mu je za obavezni odgoj i osnovno obrazovanje potreban odgoj i nastava prema posebnom programu u organizaciji udruženog rada odgoja i osnovnog obrazovanja.

(3)Općim aktom Skupštine Zajednice utvrđuje se koje troškove smještaja iz st.

i
ovoga člana snosi Zajednica uzimajući pri tome u obzir visinu prihoda domaćinstva u kojemu dijete živi. Istim aktom utvrđuje se koji se prihodi uračunavaju u prihode domaćinstva i tko se smatra članom domaćinstva. Član
Dijete iz člana
ovoga statuta koje prigodom praktičnih radova ili vježbi za vrijeme osposobljavanja za rad pretrpi povredu u smislu člana
st.
i
ovoga statuta stječe prava koja pripadaju osiguranim osobama iz člana
stava
Zakona za slučaj invalidnosti prouzročene povredom na radu. Član 90.

(1)Vrsta posla, odnosno stupanj stručnog obrazovanja za koji će se dijete ometeno u psihičkom ili fizičkom razvoju osposobljavati, određuje se prema stečenoj naobrazbi, godinama života, fizičkoj i psihičkoj sposobnosti i sklonosti djeteta, prema potrebnom trajanju osposobljavanja i prema mogućnosti zaposlenja u pojedinim djelatnostima, o čemu se obvezno pribavlja mišljenje stručne službe za izbor zanimanja, te nalaz i mišljenja stručne komisije o postojanju, uzroku, vrsti i stupnju ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju

(2)Stupanj stručnog obrazovanja odnosno osposobljavanja djece, utvrđuje se prema propisima o obrazovanju. Član 91.

(1)Osposobljavanje djece za rad provodi se u organizacijama udruženog rada usmjerenog obrazovanja, u organizacijama udruženog rada za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, u posebnim organizacijama za rehabilitaciju, u radnim i drugim organizacijama, te na odgovarajućim tečajevima i u posebnim organizacijama udruženog rada za djecu ometenu u fizičkom i psihičkom razvitku odnosno djecu s teškoćama u razvoju.

(2)Trajanje osposobljavanja djece za rad određuje se ovisno o načinu provedbe osposobljavanja i o vrsti i stupnju stručne spreme koju osposobljavanjem treba postići. Član 92. Za vrijeme osposobljavanja za rad djeca se smatraju potpuno i trajno nesposobnom za rad u vezi sa stjecanjem i korištenjem prava na porodičnu mirovinu prema odredbama Zakona i ovoga statuta. Član 93.

(1)Pravo na osposobljavanje djece za rad prestaje: 1) ako dijete ne počne osposobljavanje za rad u roku od jedne godine od dana određenoga za početak osposobljavanja, osim ako je bilo spriječeno uzrocima koji su izvan njegove volje; 2) ako dijete svojevoljno prekine osposobljavanje ali ako ne izvršava dužnosti u vezi s provedbom osposobljavanja; 3) ako nastanu takve promjene u fizičkom ili psihičkom stanju djeteta koje onemogućuju daljnju provedbu osposobljavanja; 4) ako prilikom ponovnog pregleda djeteta stručni organ vještačenja ustanovi na temelju rezultata do tada provedenog osposobljavanja da ne postoji vjerojatnost da se dijete osposobi za samostalan život i rad.

(2)Dijete kojemu je pravo na osposobljavanje za rad prestalo pod okolnostima iz toč.

i
stava
ovoga člana, stječe ponovno to pravo ako se u povodu novoga zahtjeva utvrdi da su nastale promjene koje ponovno omogućuju osposobljavanje za rad, odnosno koje čine vjerojatnim da će se dijete osposobiti za samostalan život i rad.

(3)Djetetu kojemu je pravo na osposobljavanje za rad prestalo pod okolnostima iz toč.

i
stava
ovoga člana, ako je mlađe od 18 godina - uspostavlja se pravo na osposobljavanje za rad, a ako je starije od 18 godina - može se uspostaviti pravo na osposobljavanje, i to nakon ocjene novoga zahtjeva, okolnosti zbog kojih je prestalo pravo, te uvjeta za uspješan nastavak i završetak osposobljavanja za rad u odgovarajućem roku. Član 94.

(1)Poslije uspješno završenog osposobljavanje za rad, do odgovarajućeg zaposlenja, dijete ima ista prava i dužnosti koje, prema Zakonu i ovome statutu, ima invalid rada u razdoblju od završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do stupanja na odgovarajući posao na koji je upućen.

(2)Za vrijeme iz stava 1. ovoga člana osposobljeno dijete ima pravo na novčanu naknadu u visini 50% od graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja (član 86).

(3)Novčana naknada iz stava 2. ovoga člana pripada djetetu od dana završetka osposobljavanja za rad do dana stupanja na posao, ako se prijavilo radi zaposlenja nadležnom organu zajednice za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na novčanu naknadu postalo konačno.

(4)Odredbe člana

st.
i
ovoga statuta primjenjuju se i na korisnika novčane naknade iz stava
ovoga člana. X. GLAVA NAKNADA PUTNIH TROŠKOVA Član 95.

(1)Osobe osigurane prema ovome statutu imaju pravo na naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem odnosno korištenjem pravima: 1) kada su od nadležnog organa Zajednice upućene ili pozvane u drugo mjesto radi ocjenjivanja invalidnosti, preostale radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja, te potrebe pomoći i njege druge osobe; 2) kada su od nadležnog organa Zajednice upućene u drugo mjesto radi prekvalifikacije ili dokvalifikacije ;

(2)Pravo na naknadu putnih troškova imaju i osobe određene kao pratioci osoba iz stava 1. ovoga člana. Član 96.

(1)Naknadu putnih troškova u slučajevima iz člana

stava
ovoga statuta snosi Zajednica za osobe koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prema odredbama ovoga statuta, za osiguranike - korisnike prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se pozivaju na ponovni odnosno kontrolni pregled kod stručnog organa vještačenja, te za članove porodice osiguranika kod kojih je potrebno ocijeniti postojanje invalidnosti kao uvjeta za stjecanje pojedinog prava.

(2)Naknadu putnih troškova snosi Zajednica i u slučaju kada stručni organ vještačenja drugog stupnja, u žalbenom postupku ili drugim povodom, ocjeni da je potrebno donijeti nalaz i mišljenje na temelju neposrednoga pregleda osiguranika odnosno invalida rada ili članova njihove porodice. Član

Naknada putnih troškova obuhvaća: 1) naknadu za prijevozne troškove u odlasku i povratku; 2) naknadu za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. Član
Osiguranici kojima je priznato pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju imaju pravo na naknadu za prijevozne troškove ako im je, zbog korištenja priznatim pravom, prema stanju invalidnosti ili tjelesnog oštećenja i s obzirom na udaljenost od mjesta određenoga za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, potreban stalni prijevoz, a nije im osiguran besplatni prijevoz. Član
Skupština Zajednice općim aktom određuje vrstu i način upotrebe prijevoznog sredstva, uzimajući u obzir zdravstveno stanje osiguranika i dužinu puta, potanje uvjete i način ostvarivanja naknade putnih troškova, te svotu naknade za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugome mjestu. XI. GLAVA JEDNOKRATNA GODIŠNJA NOVČANA POMOĆ Član 100.

(1)Korisnicima mirovine i korisnicima naknade osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pripada svake kalendarske godine jednokratna novčana pomoć.

(2)Iznos jednokratne godišnje novčane pomoći iz stava 1. ovoga člana određuje Zajednica općim aktom. Član 101.

(1)Korisnik mirovine ili naknade osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, stječe prvi put pravo na jednokratnu godišnju novčanu pomoć u kalendarskoj godini u kojoj je ostvario pravo na mirovinu ili naknadu, pod uvjetom da je to pravo ostvario najkasnije do uključivo 30. lipnja iste godine.

(2)Korisnik koji je pravo na mirovinu ili naknadu stekao prije 30. lipnja tekuće godine, stječe prvi put pravo na novčanu pomoć u slijedećoj kalendarskoj godini.

(3)Novčana pomoć ne pripada korisniku mirovine kojemu je na dan 1. srpnja tekuće godine obustavljena isplata mirovine zbog zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti. Član 102.

(1)Jednokratna godišnja novčana pomoć iz člana

ovoga statuta dospijeva za isplatu
lipnja svake godine i isplaćuje se prema službenoj dužnosti zajedno s mirovinom, odnosno s odgovarajućom naknadom za mjesec lipanj.

(2)Korisnicima porodične mirovine pripada jednokratna novčana pomoć u određenoj svoti, bez obzira na broj korisnika te mirovine. Ako korisnici porodične mirovine žive odvojeno, novčana pomoć dijeli se na jednake dijelove. XII. GLAVA STJECANJE I ODREĐIVANJE PRAVA BORACA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA Član 103.

(1)U skladu s odredbama Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i Zakona kojima se uređuje stjecanje i određivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja boraca narodnooslobodilačkog rata i drugih kategorija boraca te članova njihovih porodica i u vezi s tim osiguravaju sredstva za pokriće povećanih obveza Zajednice, primjenjuju se i na prava, što prema Zakonu i ovom statutu pripadaju osiguranicima i korisnicima mirovine ostvarene u Zajednici, kojima je priznato svojstvo boraca.

(2)Za utvrđivanje svojstva boraca narodnooslobodilačkog rata ili boraca drugih kategorija osiguranika osiguranih u Zajednici, primjenjuju se, što se tiče uvjeta, načina postupka, propisi koji se primjenjuju na ostale osiguranike - radnike. XIII. GLAVA PONOVNO ODREĐIVANJE PRAVA Član 104.

(1)Korisniku starosne mirovine koji je mirovinu ostvario nakon ispunjenja uvjeta iz člana

stava
toč.
i
ovoga statuta, s mirovinskim stažem manjim od 40 (muškarac), odnosno 35 godina (žena), ako poslije umirovljenja navrši najmanje 3 godine staža osiguranja, obavljajući djelatnost na temelju koje je osiguran u sklopu Zajednice prema odredbama ovoga statuta, nakon prestanka osiguranja odredit će se, na njegov zahtjev, nova starosna mirovina. Nova mirovina odredit će se prema ukupnom mirovirskom stažu navršenom prije i poslije umirovljenja od mirovinske osnovice utvrđene u skladu s odredbama člana
ovoga statuta.

(2)Umjesto određivanja nove starosne mirovine, korisniku mirovine koji ispunjava uvjete iz stava

ovoga člana uračunat će se, na njegov zahtjev, vrijeme provedeno u osiguranju poslije umirovljenja samo za povećanje postotka stečene mirovine. U tome slučaju mirovina će se ponov obračunati u smislu člana
ovoga statuta prema ukupnom mirovinskom stažu navršenom prije ili poslije umirovljenja. Na zahtjev korisnika mirovine, vrijeme osiguranja poslije umirovljenja iz stava
ovoga člana, iako je trajalo manje od 3 godine, uračunat će se, nakon prestanka osiguranja, u staž osiguranja za povećanje postotka stečene mirovine - ako je s tim vremenom navršio ukupno 40 odnosno 35 godina mirovinskog staža.

(3)Korisniku starosne mirovine koji je mirovinu ostvario s mirovinskim stažem od 40 (muškarac) odnosno 35 (žena), na temelju staža navršenoga do umirovljenja ili na temelju ukupno uračunanoga staža prije i poslije umirovljenja. u smislu stava

i
ovoga člana, u slučaju ponovnog osiguranja može se odrediti nova starosna mirovina nakon prestanka takvoga osiguranja ako je ono trajalo najmanje 3 godine (stav 1). U tome slučaju mirovina se određuje prema ukupnom mirovinskom stažu navršenom prije i poslije umirovljenja od mirovinske osnovice utvrđene u skladu s odredbama člana
ovoga statuta. Član
Korisniku starosne mirovine - borcu NOR-a prije
rujna
i španjolskom borcu, koji je starosnu mirovinu ostvario, nakon ispunjenja uvjeta iz člana
stava
Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, s mirovinskim stažem manjim od 40 (muškarac) odnosno 35 godina (žena), ako poslije umirovljenja navrši najmanje 3 godine staža osiguranja, obavljajući djelatnost na temelju koje je osiguran u sklopu Zajednice prema odredbama ovoga statuta, ili navrši mirovinski staž od 40 (muškarac) odnosno 35 (žena), nakon prestanka takvoga osiguranja odredit će se, na njegov zahtjev, nova starosna mirovina prema ukupnom mirovinskom stažu. Nova mirovina odredit će se od mirovinske osnovice utvrđene prema odredbama člana
Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Član 106.

(1)Korisniku invalidske mirovine iz člana

stava
toč.
i
ovoga statuta koji ponovno počne obavljati djelatnost na temelju koje je osiguran u sklopu Zajednice prema odredbama ovoga statuta, odredit će se nova svota invaliske mirovine ako nastane pogoršanje invalidnosti ili novi slučaj invalidnosti zbog kojega invalid postane potpuno nesposoban za obavljanje posla svojega zanimanja i drugoga odgovarajućeg posla u smislu člana
stava
točke
ovoga statuta. Za određivanje nove svote invalidske mirovine uzima se u obzir vrijeme provedeno u osiguranju poslije stjecanja prava i mirovina se određuje prema ukupnom mirovinskom stažu u odgovarajućem postotku iz člana
ovoga statuta. Prilikom određivanja novoga postotka mirovine u smislu navedenoga propisa uzimaju se u obzir godine života korisnika i omjer između radnoga vijeka i ukupnoga mirovinskog staža navršenoga na dan nastanka pogoršanja invalidnosti odnosno novoga slučaja invalidnosti.

(2)Korisniku invalidske mirovine iz stava

ovoga člana koji poslije stjecanja prava na invalidsku mirovinu provede u obavljanju djelatnosti najmanje 3 godine, ako nastane pogoršanje prije utvrđene invalidnosti ili novi slučaj invalidnosti zbog kojega invalid postane potpuno nesposoban za obavljanje posla svojega zanimanja i drugoga odgovarajućeg posla u smislu člana
stava
točke
ovoga statuta, odredit će se, ako je za korisnika povoljnije, nova invalidska mirovina od mirovinske osnovice koja se utvrđuje prema odredbama člana
ovoga statuta, a prema ukupnom mirovinskom stažu - u odgovarajučem postotku iz člana
ovoga statuta. Prilikom određivanja novoga prava odnosno novoga postotka mirovine prema ukupnom mirovinskom stažu uzimaju se u obzir godine života korisnika i omjer između radnoga vijeka i ukupnoga mirovinskog staža navršenoga na dan nastanka pogoršanja invalidnosti odnosno novoga slučaja invalidnosti.

(3)Radni vijek iz stava

i
ovoga člana utvrđuje se primjenom odredaba člana
ovoga statuta.

(4)Odredbe stava

do
ovoga člana primjenjuju se na odgovarajući način i na korisnika invalidske mirovine iz člana
Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. ČETVRTI DIO USKLAĐIVANJE MIROVINA I DRUGIH PRIMANJA XIV. GLAVA USKLAĐIVANJE MIROVINA I NOVČANE NAKNADE ZA TJELESNO OŠTEĆENJE Član
Mirovine se obavezno usklađuju u toku godine s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike suglasno s odredbama člana
Zakona. Član
Mirovine uz koje se isplaćuje zaštitni dodatak usklađuju se u smislu člana
ovoga statuta tako da se svota mirovina koja pripada prema Zakonu i ovome statutu, bez zaštitnog dodatka, povećava s postotkom s kojim se povećavaju mirovine, a zatim se ponovno određuje svota zaštitnog dodatka u odgovarajućem postotku od razlike između svote povećane mirovine i granične svote najnižega mirovinskog primanja. Član
Novčane naknade za tjelesno oštećenje usklađuje se tijekom godine s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike. Konačno usklađivanje novčanih naknada za tjelesno oštećenje obavIja se početkom iduće godine prema porastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike u protekloj godini, koji se utvrđuje prema službenim statističkim podacima u SR Hrvatskoj. Razlika između novčane naknade za tjelesno oštećenje u protekloj godini i konačno usklađene novčane naknade isplaćuje se za cijelu proteklu godinu. XV. GLAVA USKLAĐIVANJE DRUGIH PRIMANJA Član
Doplatak za pomoć i njegu usklađuje se tijekom godine s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike. Konačno usklađivanje doplatka za pomoć i njegu obavlja se početkom iduće godine prema porastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike u protekloj godini, koji se utvrđuje prema službenim statističkim podacima u SR Hrvatskoj. Razlika između doplatka za pomoć i njegu isplaćenog u protekloj godini i konačno usklađenog doplatka za pomoć i njegu isplaćuje se za cijelu proteklu godinu. Član 111.

(1)Naknada osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju (čl. 36, 37. i 44.) usklađuje se tijekom godine s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike, ako osnovica za određivanje naknade nije utvrđena na temelju osobnog dohotka iz godine u kojoj je ostvareno pravo na naknadu, i to primjenom jednakog postotka utvrđenog općim aktom Zajednice.

(2)Konačno usklađivanje naknade osobnog dohotka ubavlja se početkom iduće godine prema porastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike u protekloj godini, koji se utvrđuje prema službenim statističkim podacima u SR Hrvatskoj. PETI DIO KORIŠTENJE, GUBITAK I PONOVNO ODREĐIVANJE PRAVA Član 112.

(1)Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja utvrđena zakonom i ovim statutom ne mogu zastarjeti. Pojedine svote novčanih primanja s temelja stečenoga prava mogu zastarjeti samo u slučajevima i za vrijeme odredeno Zakonom i ovim statutom, u skladu sa Zakonom.

(2)Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osobna su prava i i ne mogu se prenijeti na drugu osobu niti se mogu naslijediti. Dospjela novčana primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja nisu isplaćena zbog smrti korisnika, mogu se naslijediti. Član 113.

(1)Prava stečena na temelju invalidnosti pripadaju, ako Zakonom i ovim stautom niie drukčije određeno, od dana nastanka invalidnosti.

(2)Kada se prava na temelju invalidnosti ostvaruju na zahtjev osiguranika pošto mu je prestalo osiguraničko svojstvo, a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, invalidska mirovina pripada od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon proteka toga roka, invalidska mirovina pripada od prvoga dana slijedećega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag. Novčane naknade u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pripadaju od prvoga dana slijedećega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

(3)Ako osiguranik kojemu je priznato pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju obavlja djelatnost na temelju koje je osiguran poslije dana od kojega mu pripada mirovina odnosno naknada osobnog dohotka, pripadajuće primanje isplaćuje se od slijedećeg dana nakon brisanja spomenute djelatnosti u registru odnosno djelatnosti pri nadležnom organu općine.

(4)Osiguraniku kod kojega je utvrđena invalidnost na temelju koje stječe pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, a koji je do utvrđivanja invalidnosti primao naknadu osobnog dohotka prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina odnosno naknada osobnog dohotka u vezi s pravom na prekalifikaciju ili dokvalifikaciju isplaćuje se od slijedećega dana nakon dana s kojim je utvrđena invalidnost.

(5)Ako se u povodu žalbe osiguranika kojom pobija ocjenu invalidnosti i radne sposobnosti utvrdi konačnim rješenjem da nije nastala invalidnost na temelju koje stječe pravo na invalidsku mirovinu, odnosno pravo na prekalifikaciju ili dokvalifikaciju, osiguraniku pripada odgovarajuće pravo u smislu Zakona i ovoga statuta, odnosno odgovarajuće pravo prema propisima o zdravstvenom osiguranju, od dana od kojega je isplaćivana invalidska mirovina, odnosno naknada osobnog dohotka u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, u smislu stava 4. ovoga člana (član 124. stav 5. i 6. Zakona).

(6)Pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje, ako Zakonom i ovim statutom nije drukčije određeno, pripada od dana nastanka tjelesnog oštećenja, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mjeseci od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, novčana naknada za tjelesno oštećenje pripada od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag. Član 114.

(1)Doplatak za pomoć i njegu pripada od dana od kojega pripada invalidska, starosna odnosno porodična mirovina, ako su u vrijeme nastanka invalidnosti, odnosno na dan od kojega pripada starosna ili porodična mirovina, ispunjeni i uvjeti za stjecanje prava na taj doplatak (član 55.). Ako uvjeti za stjecanje prava na taj doplatak nastanu kasnije, doplatak za pomoć i njegu pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag, ali najranije od dana kada su ispunjeni uvjeti.

(2)Osiguraniku koji je počeo obavljati samostalnu djelatnost, kao slijep ili je za vrijeme obavljanja te djelatnosti oslijepio, doplatak za pomoć i njegu pripada od početka obavljanja djelatnosti, odnosno od nastanka sljepoće tokom obavljanja djelatnosti, pa za sve vrijeme obavljanja djelatnosti, a nakon prestanka obavljanja djelatnosti - za ono vrijeme dok mu pripada pravo na invalidsku, starosnu ili porodičnu mirovinu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, prema Zakonu i ovome statutu (član 55. stav 1. točka 2. i stav 3).

(3)Odredbe stava

ovoga člana primjenjuju se i na osiguranike iz člana 55 stava
toč.
i
ovoga statuta. Član 115.

(1)Prava stečena na temelju invalidnosti ili tjelesnog oštećenja traju dok postoji stanje invalidnosti i preostale radne sposobnosti odnosno postotak tjelesnog oštećenja prema kojemu je pravo određeno.

(2)Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene uslijed kojih se po ovome statutu utvrđeno pravo mijenja, ili uslijeđ kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekog drugog prava na temelju invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stječe se novo pravo, od dana nastanka promjene u stanju invalidnosti.

(3)Iznimno od stava 2. ovoga člana, ako je promjena u stanju invalidnosti nastala prije podnošenja zahtjeva odnosno prije pokretanja postupka po službenoj dužnosti, prava u vezi s nastalom promjenom pripadaju od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon nastale promjene, ali najviše za šest mjeseci unatrag, računajući od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

(4)Ako u postotku tjelesnog oštećenja nastanu promjene uslijed kojih se po ovome statutu utvrđeno pravo mijenja, pravo se mijenja od prvog člana slijedećeg mjeseca nakon nastale promjene, a ako je promjena u postotku tjelesnog oštećenja nastala prije podnošenja zahtjeva, pravo u vezi s nastalom promjenom pripada od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva ali najviše za 6 mjeseci unatrag.

(5)Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti, odnosno u postutku tjelesnog oštećenja, nastanu promjene uslijed kojih se po ovome statutu utvrđeno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon donošenja rješenja o prestanku prava. Član 116.

(1)Korisnik prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju koji u roku od godine dana od dana donošenja rješenja o priznanju prava nije upućen na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, upućuje se na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti i utvrđivanja odgovarajuće djelatnosti odnosno posla za koji se može osposobiti, odnosno na kojemu se može zaposliti.

(2)Na ponovni pregled uputit će se i korisnik prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u slučaju kada stručni organ Zajednice ocijeni da se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom korisnik neće moći osposobiti za rad na određenom poslu odnosno u određenoj djelatnosti. Član 117.

(1)Starosna i porodična mirovina pripada od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu, ako je zahtjev na ostvarivanje mirovine podnesen u roku od 6 mjeseci od dana ispunjenja tih uvjeta.

(1)Ako je zahtjev iz stava 1. ovoga člana podnesen nakon proteka roka od 6 mjeseci, mirovina pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag.

(3)Osiguraniku, odnosno članu porodice osiguranika, koji u trenutku podnošenja zahtjeva za starosnu ili porodičnu mirovinu obavlja neku od djelatnosti na temelju koje je osiguran, ili se nalazi u radnom odnosu, mirovina se isplaćuje od prvoga slijedećega dana nakon prestanka obavljanja djelatnosti odnosno radnog odnosa.

(4)Osiguraniku, odnosno članu porodice osiguranika, koji zahtjev za starosnu ili porodičnu mirovinu podnese nakon prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, odnosno nakon prestanka radnog odnosa, mirovina koja mu pripada unatrag, prema stavu 1. ili 2. ovoga člana, ne isplaćuje se za ono razdoblje u kojemu je obavljao djelatnosti na temelju koje je bio osiguran ili je bio u radnom odnosu.

(5)U slučaju kada netko od članova porodice osiguranika podnese zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu mirovinu poslije drugih članova porodice koji su već prije ostvarili pravo na mirovinu nova porodična mirovina, koja se određuje u smislu člana

i
ovoga statuta, pripada i isplaćuje se od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, a i za 6 mjeseci unatrag - ako mirovina drugih članova porodice u tom razdoblju nije dosegla punu svotu osnovice za porodičnu mirovinu.

(6)Osiguraniku iz stava 3. ovoga člana, koji nakon podnošenja zahtjeva i donošenja rješenja o pravu na starosnu mirovinu nastavi obavljati djelatnost na temelju koje je osiguran i zbog toga ne ostvari priznato pravo na mirovinu, vrijeme provedeno u osiguranju i osnovice osiguranja prema kojima je bio osiguran do prestanka djelatnosti uzet će se u obzir za određivanje starosne mirovine, ako osiguranik nakon prestanka obavljanja odnosne djelatnosti podnese novi zahtjev za određivanje mirovine prema Zakonu i ovome statutu. Rješenjem donesenim u novom zahtjevu ukida se prijašnje, doneseno a neizvršeno, rješenje o mirovini. Član 118.

(1)Novčana primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja se ostvaruju u Zajednici određuju se u mjesečnoj svoti i dospijevaju za isplatu posljednjega dana svakog kalendarskog mjeseca i isplaćuju se unatrag.

(2)Dospjela primanja iz stava 1. ovoga člana koja nisu mogla biti isplaćena zbog razloga koje je prouzročio korisnik primanja, mogu se naknadno isplatiti najviše za tri godine unatrag, računajući od dana podnošenja zahtjeva za isplatu. Član 119.

(1)Osiguraniku se isplaćuje starosna i invalidska mirovina, kao i novčana naknada za tjelesno oštećenje ako su doprinosi i obaveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa u cjelini uplaćeni.

(2)Odredba stava 1. ovoga člana odnosi se i na korisnika porodične mirovine poslije smrti osiguranika.

(3)Odredbe stava

i
ovoga člana ne primjenjuju se ako je pravo na porodičnu mirovinu stečeno nakon smrti osiguranika prouzročene povredom na radu.

(4)U slučaju isplate mirovine iz stava 3. ovoga člana ne prestaje obaveza uplate dužnih doprinosa. Član 120.

(1)Dospjela mjesečna primanja, na temelju prava stečenih pre-ma Zakonu i ovome statutu, ne isplaćuju se korisniku koji se bez opravdanog razloga ne odazove u određenom roku pozivu na pregled radi utvrđivanja da li su nastale promjene u stvarnim okolnostima koje utječu na pravu ili vrstu prava (stanje invalidnosti i preostale radne sposobnosti, potpuna nesposobnost za rad i privređivanje, potreba pomoći i njege druge osobe i sl.) - za sve vrijeme dok se korisnik ne odazove pozivu.

(2)Obustavljena mjesečna primanja (stav 1.), isplaćuju se naknadno korisniku koji se odazove pozivu u roku od mjesec dana od dana određenoga za pregled.

(3)Korisniku koji se odazove pozivu nakon proteka roka od mjesec dana iz stava 2. ovoga člana, obustavljena mjesečna primanja ne isplaćuju se, a daljnja isplata primanja uspostavlja se od slijedećega dana nakon izvršenog pregleda, ako nisu nastale promjene u stvarnim okolnostima koje utječu na pravo i opseg prava.

(4)Radi primjene odredaba koje se odnose na stjecanje i korištenje pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, vrijeme za koje je korisnik izgubio pravo na isplatu dospjelih mjesečnih primanja, u smislu stava

ovoga člana, smatra se kao vrijeme za koje se korisnik prema svojoj volji nije koristio pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju (čl.
do 40).

(5)Korisniku mirovina za vrijeme izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog djela protiv naroda i države odnosno krivičnog djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, krivičnog djela protiv privrede, krivičnog djela protiv društvene imovine i krivičnog djela protiv službene dužnosti, samoupravnih i javnih ovlaštenja, pravo na mirovinu miruje, a isplata mirovina se obustavlja.

(6)Iznimno od stava

ovoga člana, korisniku starosne ili invalidske mirovine za vrijeme izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog djela iz stava
ovoga člana, mirovina se isplaćuje do visine porodične mirovine koja bi za to vrijeme pripadala članovima porodice prema odredbama Zakona i ovoga statuta. Član 121.

(1)Ako osiguranik odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema Zakonu i ovome statutu, može se, u smislu člana 134. Zakona, koristiti samo jednum od tih mirovina - prema vlastitom izboru.

(2)Korisnik mirovine iz stava 1. ovoga člana može kasnije izabrati korištenje drugom mirovinom, kada to za njega postane povoljnije. Član 122.

(1)Ako se porodičnom mirovinom koriste dva ili više članova porodice, pa nekomu od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na porodičnu mirovinu ponovno se određuje mirovina. Ponovno određena mirovina pripada od dana s kojim nekomu od korisnika prestane pravo na mirovinu, a isplaćuje se počevši od prvoga dana slijedećega mjeseca nakon nastale promjene.

(2)Ako se isplata dijela porodične mirovine obustavi, ili ako pravo koje pripada pojedinom članu porodice miruje, porodična mirovina se ponovno ne određuje za vrijeme dok jedna od tih okolnosti traje.

(3)Ako se bračnom drugu zbog obavljanja djelatnosti, zaposlenja ili korištenja starosnom odnosno invalidskom mirovinom, ne isplaćuje porodična mirovina koja mu pripada, ostalim članovima porodice mirovina se ponovno određuje kao da bračni drug nema pravo na porodičnu mirovinu i tako određena mirovina isplaćuje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada bračnom drugu.

(4)Odredba stava 3. ovoga člana primjenjuje se i u slučaju kada porodična mirovina pripada i bračnom drugu i razvedenom bračnom drugu, ako se samo jednom od njih obustavlja isplata pripadajućega dijela mirovine. Član 123.

(1)Djetetu iz člana

stava
ovoga statuta pravo na porodičnu mirovinu za vrijeme služenja vojnog roka miruje i za to vrijeme obustavlja se isplata porodične mirovine.

(2)Ako se porodičnom mirovinom koristi više članova, porodična se mirovina u slučaju iz stava

ovoga člana ostalim članovima porodice ponovno određuje. Član
Pravo na porodičnu mirovinu prestaje članu porodice kod kojega zbog nastale promjene više ne postoje posebni uvjeti o kojima ovisi stjecanje i trajanje toga prava, i to s prvim danom slijedećega mjeseca nakon promjene. Član 125.

(1)Pravo na porodičnu mirovinu gube stupanjem u brak : 1) udovica mlađa od 45 godina i udovac mlađi od 60 godina života, osim ako su to pravo stekli ili zadržali zbog potpune nesposobnosti za privređivanje; 2) djeca osiguranika, braća, sestre i druga djeca bez roditelja, osim ako su to pravo stekla ili zadržala zbog potpune i trajne nesposobnosti za rad ili ako se nalaze na redovitom obrazova- nju.

(2)Udovici ili udovcu koji su stupanjem u novi brak izgubili pravo na porodičnu imovinu, a po bračnom drugu iz novoga braka nije stekla pravo na takvu mirovinu, uspostavlja se pravo na prijašnju porodičnu mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novoga braka ima još dijete iz prvoga braka koje se koristi porodičnom mirovinom, a oni prema tome djetetu obavljaju roditeljske dužnosti. Član 126.

(1)Korisniku mirovine obustavlja se isplata mirovine ako stupi u radni odnos ili počne obavljati djelatnost na temelju koje je osiguran - s danom stupanja u radni odnos odnosno početka obavljanja djelatnosti.

(2)Nakon prestanka rada u smislu stava 1. ovoga člana isplata pripadajuće mirovine ponovo se uspostavlja slijedećim danom. Član 127.

(1)Korisnik invalidske mirovine stečene prema članu

stavu
točki
ovoga statuta nema pravo na povećanje odnosno na ponovno određivanje invalidske mirovine na temelju obavljanja djelatnosti nakon umirovljenja. Takav korisnik može, obavljajući poslije umirovljenja djelatnost na temelju koje je osiguran, steći novu invalidsku mirovinu samo u novom slučaju invalidnosti prouzročene povredom na radu odnosno profesionalnom bolešću za vrijeme takvoga rada.

(2)Korisnik invalidske mirovine koji poslije umirovljenja obavlja djelatnost na temelju koje je osiguran, može takvim radom ostvariti starosnu mirovinu kad ispuni uvjete propisane Zakonom i ovim statutom za stjecanje prava na takvu mirovinu. Član 128.

(1)Mirovinska primanja i novčane naknade u vezi s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju mogu se uzeti u izvršenju tako da se za naplatu potraživanja u ime zakonskog uzdržavanja uzima najviše jedna polovica, a za ostala potraživanja - najviše jedna trećina odgovarajućeg primanja.

(2)Novčana naknada za tjelesno oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, otpremnina i novčana naknada bračnom drugu, naknada za troškove smještaja i prehrane u vezi s korištenjem prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u drugome mjestu i jednokratna godišnja novčana pomoć, ne mogu se uzeti u izvršenje radi naplate potraživanja. Član 129.

(1)Korisnik mirovine, novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za pomoć i njegu koji je privremeno spriječen da osobno prima navedena primanja, može na propisani način opunomoćiti drugu osobu da u njegovo ime prima mjesečne svote iz primanja dospjele za isplatu.

(2)Kada se primanja iz stava

ovoga člana isplaćuju opunomoćeniku, korisnik prava odnosno opunomoćenik korisnika dužan je na zahtjev Zajednice dati pismeno jamstvo da nisu nastale okolnosti zbog kojih prestaje pravo na pojedino od navedenih primanja ili na korištenje tim primanjima. Član
Korisnik prava priznatoga prema Zakonu i ovome statutu dužan je prijaviti Zajednici, koja isplaćuje novčana primanja na temelju priznatog prava, svaku osobnu promjenu ili promjenu nastalu u stvarnim okolnostima koje utječu na samo pravo ili na opseg korištenja tim pravom. Prijava se mora podnijeti u roku od 15 dana nakon nastale promjene. ŠESTI DIO MIROVINSKI STAŽ Član 131.

(1)Mirovinski staž prema Zakonu i ovome statutu, na temelju kojega se stječu i određuju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u Zajednici, obuhvaća: 1) vrijeme provedeno u osiguranju (staž osiguranja), koje se računa u mirovinski staž prema odredbama Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, Zakona i ovoga statuta; 2) vrijeme navršeno do

prosinca 1972., koje se, u skladu s odredbama člana
Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, računa u mirovinski staž kao razdoblje staža osiguranja prema oredbama člana
Zakona, te propisima Zakona o invalidskom i mirovinskom osiguranju samostalnih zanatlija, samostalnih ugostitelja i prijevoznika ("Narodne novine". br. 18/69) i Statuta Zajednice invalidsko-mirovinskog osiguranja samostalnih zanatlija, samostalnih ugostitelja i prijevoznika Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 46/69, 24/70, 54/70 i 35/71).

(2)Osim vremena iz stava

ovoga člana, osiguranicima Zajednice računa se u mirovinski staž još i: 1) vrijeme provedeno u obavljanju samostalne djelatnosti prije ustanovljenja mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih obrtnika, samostalnih ugostitelja i prijevoznika, za koje je plaćen doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje; 2) vrijeme provedeno u osiguranju u mirovinskom fondu samostalnih zanatlija SR Hrvatske u razdoblju od
travnja
do
prosinca
za koje je uredno plaćen doprinos tom fondu; 3) vrijeme provedeno u obavljanju samostalne djelatnosti do
prosinca 1964, ali najviše 15 godina, uz uvjete i na način koji utvrđuje Skupština Zajednice posebnim općim aktom. Član
Osiguranicima kojima u mirovinski staž nije utvrđeno vrijeme provedeno u obavljanju samostalne djelatnosti u smislu člana
stava
točke
ovoga statuta, ili im je utvrđeno manje od 15 godina, ali im je utvrđeno vrijeme, provedeno u osiguranju u mirovinskom fondu samostalnih zanatlija SR Hrvatske na temelju plaćenog doprinosa, obračunat će se taj doprinos u ime doprinosa koji su ti osiguranici dužni plaćati u smislu odredaba ovoga statuta. Član 133.

(1)Osiguranici kojima je to svojstvo priznato na temelju samostalnog obavljanja prometa robe na malo prema posebnim propisima (član

točka 2), obavljanja domaće radinosti i osobe kojima je priznato svojstvo osiguranika prema odredbama ovoga statuta kao članovima porodice osiguranika jer zajedno s osiguranikom obavljaju samostalnu djelatnost, nemaju pravo na računanje u mirovinski staž vremena iz člana
stava
točke
ovoga statuta.

(2)Odredba stava

ovoga člana primjenjuje se i na osiguranike koji su stekli svojstvo osiguranika na temelju obavljanja djelatnosti osobnim radom, sredstvima rada i vlasništvu građana prema posebnim propisima, ako im je obavljanje te djelatnosti jedino ili glavno zanimanje (član
točka 3). XVI. GLAVA PRODUŽENO OSIGURANJE Član 134.

(1)Kao staž osiguranja računa se i vrijeme koje osiguranik, nakon prestanka obveznog osiguranja, provede u produženom osiguranju za koje je platio doprinos.

(2)Osiguranik može osigurati produženo osiguranje za vrijeme: 1) neobavljanja djelatnosti na temelju koje je osiguran nakon prestanka sezonskog razdoblja za koje je imao odobrenje; 2) za vrijeme privremene nezaposlenosti, ako je za to vrijeme uredno prijavljen nadležnoj zajednici za zapošljavanje.

(3)Vrijeme produženog osiguranja iz stava

točke
ovoga člana može se osigurati za svaki pojedini slučaj prekida osiguranja najduže u trajanju od jedne godine, a u slučaju prestanka obavljanja sezonske djelatnosti (stav
točka 1.) najduže do početka nove sezone u slijedećoj godini. Član 135.

(1)Produženo osiguranje može se osigurati u slučajevima iz člana

ovoga statuta, i to : 1) za vrijeme privremene obustave poslovanja djelatnosti (član
stav
točka 1) - ako nije proteklo više od tri mjeseca od prestanka obveznog osiguranja do nastanka odnosne okolnosti; 2) za vrijeme privremene nezaposlenosti (član
stav
točka 2) - ako se osiguranik prijavio nadležnoj zajednici za zapošljavanje u roku od 30 dana nakon prestanka obveznog osiguranja. Član 136.

(1)U staž osiguranja računa se vrijeme produženog osiguranja za koje je uplaćen odgovarajući doprinos i koje je registrirano u matičnoj evidenciji osiguranika.

(2)Pravo na produženo osiguranje prestaje ako odgovarajući doprinosi nisu uplaćeni u roku od 6 mjeseci od dana dospijeća. Član

Doprinos za produženo osiguranje obračunava se i plaća od osnovica i po stopi doprinosa prema kojoj je osiguranik plaćao doprinos neposredno prije prestanka obaveznog osiguranja. Član
Za produženo osiguranje osiguranik podnosi prijavu čiji sadržaj propisuje Zajednica. Prijava se podnosi u rokovima iz člana
ovoga statuta. SEDMI DIO OSTVARIVANJE I ZAŠTITA PRAVA XVII. GLAVA MATIČNA EVIDENCIJA Član 139.

(1)Stručna služba Zajednice vodi matičnu evidenciju o osiguranicima i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u zajednici, u skladu sa zakonom.

(2)U matičnu evidenciju upisuju se osobni podaci o osiguranicima i korisnicima prava, podaci o osnovicama osiguranja koje služe za obračunavanje i uplatu doprinosa i za utvrđivanje mirovinske osnovice, razdoblje mirovinskog staža, svote mirovinskih primanja, i drugi podaci potrebni za ostvarivanje i korištenje pravima osiguranih osoba i za planiranje sredstava Zajednice.

(3)U postupku za ostvarivanje prava osiguranih osoba iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obavezno je koristiti se podacima upisanim u matičnoj evidenciji.

(4)Podaci o osnovicama osiguranja, mirovinskom stažu i svotama mirovinskog primanja, upisani u matičnoj evidenciji, vrijede kao podaci upisani u javnoj ispravi. Član 140.

(1)Stručna služba vodi evidenciju o svakom osiguraniku koji se koristi pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kako bi se moglo pratiti ostvarivanje priznatoga prava.

(2)Skupština Zajednice općim aktom određuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stava 1. ovoga člana. XVII. GLAVA POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE MIROVINSKOG STAŽA Član 141.

(1)U mirovinski staž utvrđuje se osiguraniku vrijeme provedeno u obavljanju samostalne djelatnosti prije uvođenja obveznog mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih obrtnika, samostalnih ugostitelja i prijevoznika Hrvatske (član 131. stav 2. točka 3) - rješenjem tajnika Skupštine Zajednice donesenim u upravnom postupku koji se pokreće na zahtjev zainteresirane osobe.

(2)Vrijeme u kojem je osiguranik obavljao samostalnu djelatnost dokazuje se potvrdama organa koji ima podatke o tom vremenu odnosno drugim ispravama ili podacima iz matične evidencije. Član 142.

(1)Protiv rješenja tajnika Skupštine Zajednice donesenog u smislu člana

stava
ovoga statuta, može se izjaviti žalba Odboru za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja Skupštine Zajednice, kao nadležnom organu za rješavanje o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u drugom stupnju.

(2)Rješenje o žalbi iz stava

ovoga člana konačno je u postupku u sklopu Zajednice i protiv njega može se pokrenuti upravni spor. Član
Ako osiguranik u postupku za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja podnese zahtjev da mu se u mirovinski staž utvrdi vrijeme provedeno u obavljanju samostalne djelatnosti, o tome se zahtjevu rješava istim rješenjem kojim se rješava o spomenutom pravu. Član
Razdoblja navršena izvan Zajednice, koja se osiguraniku računaju u mirovinski staž kao staž osiguranja i posebni staž u smislu člana
stava
ovoga statuta, mogu se priznati u mirovinski staž za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u Zajednici samo na temelju konačnog rješenja, ili podataka iz matične evidencije, o tom stažu nadležne zajednice mirovinskog i invalidskng osiguranja, odnosno na temelju konačnog rješenja ili potvrde o takvom stažu drugog organa koji je bio nadležan za rješavanje o stažu ili o njemu vodi evidenciju propisanu zakonom. XIX. GLAVA POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE PRAVA NA OSIGURANJE Član 145.

(1)Pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje u Zajednici utvrđuje se priznanjem svojstva osiguranika.

(2)Svojstvo osiguranika utvrđuje Stručna služba Zajednice na temelju prijave osiguranja. Član 146.

(1)Prijavu osiguranja, prijavu o promjeni tokom osiguranja i odjavu osiguranja podnosi osiguranik Stručnoj službi Zajednice.

(2)Prijavu odnosno odjavu iz stava

ovoga člana osiguranik je dužan podnijeti u roku od 8 dana nakon upisa u registar ili evidenciju odnosno brisanja iz registra ili evidencije odnosne djelatnosti pri nadležnom organu općine, te nakon nastale promjene koja utječe na osiguranje. Član
Uz prijavu odn

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.