Poslovnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske

Poslovnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske NN 21/1990 (9.5.1990.), Poslovnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju točke

1. Amandmana XLIX i člana
2. stava
3. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća
4. travnja 1990, donio je POSLOVNIK Sabora Socijalističke Republike Hrvatske I. UVODNE ODREDBE Član
5. Rad i organizacija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske uređuju se ovim poslovnikom i poslovnicima vijeća Sabora, u skladu s ovim poslovnikom. Član
6. Ovim se poslovnikom uređuju: - ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Saboru; - djelokrug vijeća Sabora i njihovi međusobni odnosi; - programiranje rada u Saboru; - ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Sabora i Predsjedništva Sabora; - djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Sabora i njihovi međusobni odnosi; - način ostvarivanja prava i dužnosti Sabora prema Izvršnom vijeću Sabora; - odnosi Sabora i republičkih organa uprave i organizacija ; - postupak donošenja akata Sabora i postupak razmatranja pojedinih pitanja iz nadležnosti Sabora; - postupak izbora i imenovanja odnosno razrješenja u Saboru; - poslovni red na zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora; - javnost u radu Sabora; - odnosi Sabora i Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, Skupštine SFRJ, skupština općina i gradskih zajednica općina, skupština drugih republika i autonomnih pokrajina i drugih organa i organizacija; - obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova i zadataka za potrebe Sabora i rukovođenje tim poslovima; - rad Sabora za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti. Član
7. Odredbe ovoga poslovnika odnose se i na skupštine samoupravnih interesnih zajednica u Republici određene Ustavom kada, ravnopravno s vijećima Sabora, utvrđuju politiku te donose zakone i druge akte iz nadležnosti Sabora. II. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA Član
8. Poslije verifikacije mandata zastupnici kojima je mandat verificiran daju svečanu izjavu na taj način što potpisuju njen tekst koji glasi: "Svečano izjavljujem da ću dužnost zastupnika savjesno obavljati i pridržavati se ustava i zakona, da ću čuvati ravnopravnost naroda i narodnosti i da ću se zalagati za svestrani napredak Socijalističke Republike Hrvatske i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije". Član
9. Zastupnik ima pravo i dužnost prisustvovati i sudjelovati u radu vijeća i radnih tijela čiji je član te u radu zajedničke sjednice svih vijeća Sabora. U slučaju spriječenosti da prisustvuje sjednici zastupnik je dužan unaprijed obavijestiti predsjednika vijeća odnosno radnog tijela. Zastupnik je dužan izvršavati zadatke koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Sabor, vijeće ili radno tijelo kojega je član. Član
10. Radi iznošenja stavova i prijedloga svog izbornog tijela zastupnik ima pravo sudjelovati i u radu vijeća i radnih tijela kojih nije član, ali bez prava odlučivanja u njima. Član
11. Zastupnik ima pravo govoriti i pravo podnositi prijedloge, amandmane i druge pismene podneske na jeziku svoga naroda ili narodnosti. Član
12. U vijeću čiji je član zastupnik ima pravo: - sudjelovati u pripremi programa rada Sabora; - podnositi prijedloge za donošenje zakona i drugih akata iz djelokruga vijeća; - podnositi prijedloge da se raspiše referendum; - podnositi prijedloge da se prijedlog za donošenje zakona iznese na javnu raspravu; - pokretati raspravu o stanju i pojavama u oblastima iz djelokruga vijeća te o pitanjima od interesa za vijeće i predlagati da vijeće o njima zauzme stav; - pokretati raspravu o provođenju politike koju je utvrdila Skupština SFRJ ili Sabor ili o pitanjima koja se odnose na izvršavanje Ustava, zakona te drugih propisa i općih akata iz djelokruga vijeća i predlagati mjere za provođenje te politike ili za izvršavanje zakona i drugih propisa; - pokretati interpelaciju za raspravljanje određenih političkih pitanja u vezi s radom Izvršnog vijeća Sabora; - postavljati zastupnička pitanja; - predlagati raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Izvršnog vijeća Sabora, republičkih organa uprave i republičkih organizacija i predlagati vijeću da od tih organa i organizacija zatraži podnošenje izvještaja o radu ili o pojedinom pitanju iz njihova djelokruga; - predlagati raspravu kojom se provodi i ostvaruje politička kontrola nad radom Izvršnog vijeća Sabora, republičkih organa uprave i nosilaca javnih i drugih društvenih funkcija odgovornih Saboru i utvrđuju smjernice za njihov rad ; - predlagati raspravu o pitanjima i mjerama koje se odnose na ostvarivanje društvenog nadzora; - predlagati provođenje ankete o pitanjima iz djelokruga vijeća; - pokretati i druga pitanja iz djelokruga vijeća; - podnositi prijedloge za izbore, imenovanja i razrješenja. Član
13. Zastupnik može vijeću čiji je član predložiti da vijeće: - predloži nadležnim vijećima donošenje zakona ili drugog općeg akta iz njihova djelokruga; - uzme u raspravu prijedlog zakona ili drugo pitanje iz djelokruga drugih vijeća; - utvrdi incijativu odnosno prijedlog za donošenje zakona i drugih akata o kojima odlučuje Skupština SFRJ; - uzme u raspravu, u okviru svoga djelokruga, pitanja iz prijedloga zakona ili drugog akta koji je na raspravi u Skupštini SFRJ. Član
14. Zastupnik ima pravo da bude redovno i pravovremeno informiran o svim pitanjima i problemima koje mu je potrebno poznavati radi ostvarivanja zastupničkih prava i obaveza. Član
15. Zastupnicima se dostavljaju: - "Narodne novine", službeni list Socijalističke Republike Hrvatske, - glasilo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, - prijedlozi akata koji će biti na dnevnom redu sjednica tijela kojih su članovi, ako nisu objavljeni u glasilu Sabora. Izvještaji, analize i drugi materijali o kojima će se raspravljati u tijelima Sabora, dostavljaju se zastupnicima u sažetom obliku, a na njihov zahtjev dostavit će im se i u izvornom obliku. Zastupnici imaju pravo koristiti se i bibliotekom Sabora. Član
16. Zastupnik ima pravo uvida u informativni i dokumentacioni materijal koji se izrađuje ili prikuplja u tijelima i Stručnoj službi Sabora, Izvršnog vijeća Sabora, republičkim organima uprave i organizacijama koje vrše javna ovlaštenja, a koji se odnosi na pitanja o kojima se raspravlja u Saboru. Član
17. Zastupnik ima pravo tražiti bd republičkih sekretara i drugih funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave i republičkih organizacija koje vrše javna ovlaštenja da mu daju obavještenja o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili se pripremaju za sjednicu vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i obavještenja o drugim pitanjima iz njihove nadležnosti koja su mu potrebna za vršenje njegove funkcije. Član
18. Zastupnik ima pravo od organa uprave i drugih državnih organa, poduzeća, organizacija udruženog rada, samoupravnih interesnih zajednica i drugih organizacija i zajednica tražiti podatke koji su mu potrebni za rad u Saboru, a koje su one dužne prikupljati i voditi. Član
19. Zastupnik ima pravo, u okviru djelokruga vijeća, predložiti vijeću da ono traži od organizacija, zajednica i udruženja obavještenja o pitanjima koja se odnose na ostvarivanje politike koju je utvrdila Skupština SFRJ ili Sabor, na izvršavanje zakona i drugih propisa i općih akata, na ispunjavanje zakonom propisanih obveza ili na razvojnu politiku, a od organizacija koje vrše javna ovlaštenja ili čija su djelatnost ili poslovi od posebnog društvenog interesa i obavještenja o obavljanju tih poslova u okviru njihove djelatnosti. Član
20. Zastupnik ima pravo tražiti obavještenja i objašnjenja od predsjednika Sabora, predsjednika vijeća, predsjednika radnog tijela Sabora i predsjednika radnog tijela vijeća o pitanjima koja se odnose na rad tijela kojima oni predsjedavaju ili na njihov rad u Saboru. Zastupnik ima pravo tražiti obavještenja i objašnjenja od tajnika Sabora i tajnika vijeća o pitanjima koja se odnose na njihov rad i na rad Stručne službe Sabora. Član
21. Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge podatke povjerljive prirode i za to su odgovorni. Član
22. Zastupnik ima pravo tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u izvršavanju njegovih funkcija a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Sabora ili vijeća, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedina pitanja ili predmete koji su na dnevnom redu vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne informacije i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije zastupnika. U okviru Stručne službe Sabora osiguravaju se i stavljaju na raspolaganje zastupnicima tehnička i informatička sredstva i materijal koji su im potrebni za vršenje njihove funkcije te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad. Član
23. Zastupnicima se izdaje zastupnička legitimacija. U zastupničkoj legitimaciji navodi se imunitetsko pravo zastupnika i druga njegova prava. O izdavanju zastupničkih legitimacija i o evidenciji izdatih legitimacija stara se tajnik Sabora. Član
24. Zastupnik uživa imunitet od dana verifikacije do dana prestanka mandata. Član
25. Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje krivičnog postupka protiv zastupnika, koji se pozvao na imunitet, nadležni državni organ dužan je prethodno tražiti za to odobrenje vijeća kojeg je zastupnik član. Zahtjev za odobrenje pritvora odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv zastupnika nadležni državni organ podnosi predsjedniku vijeća radi upućivanja mandatno-imunitetskoj komisiji vijeća. Na način predviđen u stavu
26. ovoga člana postupat će se i povodom izvještaja nadležnog državnog organa o pritvoru zastupnika odnosno o pokretanju krivičnog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet. Član
27. Mandatno-imunitetska komisija vijeća dužna je bez odlaganja razmotriti zahtjev za odobrenje pritvora odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv zastupnika koji se pozvao na imunitet, ili izvještaj o pritvoru zastupnika ili o pokretanju krivičnog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet, kao i izvještaj o pritvoru zastupnika zatečenog u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina te podnijeti o tome izvještaj vijeću na prvoj narednoj sjednici. Član
28. Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv zastupnika koji se pozvao na imunitet, vijeće odlučuje, na osnovi izvještaja mandatno-imunitetske komisije, da li će odobrenje dati, a povodom izvještaja o pritvoru zastupnika vijeće odlučuje da li će se postupak nastaviti ili obustaviti, odnosno hoće li rješenje o pritvoru potvrditi ili ga staviti izvan snage. Povodom izvještaja o pokretanju krivičnog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet, vijeće može na osnovi izvještaja mandatno-imunitetske komisije odlučiti da se prema njemu primijeni imunitet, ako je to potrebno radi vršenja njegove zastupničke funkcije. Član
29. Ako vijeće odluči da se krivični postupak protiv zastupnika obustavi, postupak se obustavlja, a ako vijeće stavi izvan snage rješenje o pritvoru, zastupnik se pušta na slobodu. Član
30. lzmeđu sjednica vijeća odobrenje za lišenje slobode odnosno za nastavljanje krivičnog postupka daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje mandatno-imunitetska komisija vijeća, uz potvrdu vijeća na prvoj narednoj sjednici. Član
31. Kad vijeće odnosno mandatno-imunitetska komisija odobri pritvor zastupnika, odnosno dade odobrenje za pokretanje krivičnog postupka, zastupnik može biti pritvoren odnosno krivični se postupak može protiv njega voditi samo za krivično djelo za koje je dano odobrenje. Član
32. U Saboru se osniva Klub zastupnika radi razmjene mišljenja odnosno razmatranja pitanja od zajedničkog interesa za rad zastupnika, vijeća i radnih tijela, potpunijeg informiranja o pojedinim pitanjima, unapređivanja rada ili razmatranja pitanja koja pokrenu pojedini zastupnici, razvijanja drugih oblika međusobne suradnje i društvenih aktivnosti zastupnika, a i radi suradnje s političkim i društvenim organizacijama, s klubovima zastupnika Skupštine SFRJ i skupština drugih republika i autonomnih pokrajina. Zadaci, organizacija, način rada te prava i dužnosti članova Kluba zastupnika utvrđuju se pravilima koja donosi Klub. Za rad Kluba zastupnika i njegovih sekcija kao i za druge oblike međusobne suradnje zastupnika u Saboru osiguravaju se potrebne prostorije i drugi uvjeti. III. DJELOKRUG VIJEĆA SABORA Član
33. Vijeća Sabora odlućuju o pitanjima iz nadležnosti Sabora samostalno, ravnopravno i na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće raspravljaju i ravnopravno odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora, osim o onima o kojima po Ustavu odlučuju pojedino vijeće samostalno ili Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno ili o kojima odlučuje Sabor na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Član
34. Poslove iz nadležnosti Sabora obavljaju vijeća Sabora i skupštine samoupravnih interesnih zajednica koje po Ustavu ravnopravno sudjeluju u odlučivanju s nadležnim vijećem Sabora o pitanjima iz nadležnosti Sabora, u skladu s odredbama Ustava i ovoga poslovnika, poslovnika vijeća i skupštine odgovarajuće samoupravne interesne zajednice. Član
35. Vijeće udruženog rada samostalno raspravlja i utvrđuje politiku, te donosi zakone i druge akte koji se odnose na: - propisivanje obveze udruživanja organizacija udruženog rada, kad je to određeno Ustavom, - propisivanje obveze udruživanja dijela sredstava društvene reprodukcije, kad je to odredeno Ustavom, - osnivanje i privremeno uređivanje organizacije i međusobnih odnosa u samoupravnoj interesnoj zajednici ili drugom obliku samoupravnog organiziranja, te privremeno rješavanje pitanja koje je bitno za rad samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog organiziranja, kad je to određeno Ustavom, - propisivanje granica u kojima društveno-političke zajednice mogu utvrđivati svoje prihode iz dohotka organizacija udruženog rada i prometa proizvoda i usluga, - utvrđivanje obveze organizacija udruženog rada, samoupravnih organizacija i zajednica te društveno-političkih zajednica da formiraju rezervna društvena sredstva, - privremenu zabranu raspolaganja dijelom društvenih sredstava za potrošnju i za financiranje proširene reprodukcije korisnika tih sredstava, - utvrđivanje načina raspolaganja viškovima prihoda budžeta društveno-političkih zajednica i viškovima prihoda samoupravnih interesnih zajednica koji proizlaze iz zakonom utvrđenih obveza, - poduzimanje prema organizacijama udruženog rada. samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama zakonom utvrđenih privremenih mjera. Vijeće udruženog rada imenuje i razrješava republičkog društvenog pravobranioca samoupravljanja i njegovog zamjenika. Član
36. Vijeće općina samostalno raspravlja i utvrđuje politiku, te donosi zakone i druge akte koji se odnose na: - osnivanje općina, ukidanje i spajanje općina, izdvajanje pojedinih područja iz sastava jedne i njihovo uključivanje u sastav druge općine, te sjedište općina, - utvrđivanje područja općina i gradskih zajednica općina, - načela postupka osnivanja mjesnih zajednica, - samodoprinos radnih ljudi i građana. Član
37. Društveno-političko vijeće samostalno - bira i razrješava predsjednika i suce Vrhovnog sude Hrvatske i drugih republičkih sudova te predsjednike i suce redovnih i drugih sudova i druge suce za koje je to utvrđeno zakonom, - imenuje i razrješava republičkog javnog tužioca, - bira i razrješava republičkog javnog pravobranioca, - bira i razrješava direktora Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske, - imenuje i razrješava i druge funkcionare za koje je to određeno ustavom ili zakonom, odnosno drugim aktom Sabora, - utvrđuje tekst svečane izjave koju daju funkcionari koje bira ili imenuje Sabor, ako tekst svečane izjave nije utvrđen zakonom, - imenuje predstavnike Sabora u savjete i druga društvena tijela određena zakonom. Član
38. Svako vijeće Sabora, u okviru svoga djelokruga: - raspravlja o pitanjima provodenja politike i utvrđuje osnove politike za izvršavanje zakona i drugih općih akata koje donosi; - inicira, razmatra i zaključuje društvene dogovore, dogovore i samoupravne sporazume koje Sabor zaključuje sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina kao i s drugim sudionicima, kada se tim aktima uređuju pitanja iz djelokruga pojedinog vijeća; - razmatra obavještenja Ustavnog suda Hrvatske o stanju i problemima ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; - daje suglasnost na međunarodne ugovore koje zaključuje Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a koji zahtijevaju donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona koje pojedino vijeće donosi; - razmatra izvještaje pravosudnih organa za koje je zakonom određeno da ih podnose Saboru; - predlaže drugim vijećima Sabora donošenje zakona i drugih akata iz njihove nadležnosti; - raspravlja o prijedlogu za donošenje zakona i o prijedlogu zakona te o drugim pitanjima iz djelokruga drugih vijeća Sabora i iznosi im svoja mišljenja i prijedloge; rješava sporno pitanje u vezi sa zadržanim izvršenjem propisa Izvršnog vijeća Sabora, ako je to pitanje u samostalnom djelokrugu vijeća; - razmatra izvještaje o radu Izvršnog vijeća Sabora i funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave o stanju u odgovarajućoj oblasti uprave i o radu organa uprave ; - postavlja zahtjev da mu Izvršno vijeće Sabora podnese izvještaj o cjelokupnom svom radu ili o pojedinom pitanju iz svoje nadležnosti i usvaja interpelaciju za raspravljanje određenih političkih pitanja u vezi s radom Izvršnog vijeća Sabora; - utvrđuje prijedlog da se raspravi o odgovornosti članova Izvršnog vijeća Sabora i funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave, a koje imenuje i razrješava Sabor, i prijedlog da se takav funkcionar razriješi dužnosti; - ostvaruje suradnju sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina radi razmatranja i rješavanja pitanja od zajedničkog interesa i usmjerava rad drugih organa Republike u poslovima međurepublićke suradnje. Član
39. Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno raspravljaju i utvrđuju politiku, te donose zakone i druge akte koji se odnose na: - organizaciju i nadležnost organa društveno-političkih zajednica, - osnivanje i rad organa uprave, - osnivanje, organizaciju i rad sudova i drugih pravosudnih organa, - republičko državljanstvo i osobni status građana, - brak, porodicu i starateljstvo, - utvrđivanje kažnjivih djela i izvršavanje kaznenih sankcija, - amnestiju i pomilovanje, - udruživanje građana, održavanje zborova i drugih javnih skupova, - pravni položaj vjerskih zajednica. Član
40. Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno odlučuju o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske te o davanju suglasnosti na promjenu Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i za donošenje saveznih zakona i drugih akata o kojima odlučuje Skupština SFRJ na osnovi suglasnosti skupština republika i autonomnih pokrajina. Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno raspravljaju, utvrđuju politiku te donose zakone i druge akte koji se odnose na: - društveno planiranje, društvene poslove i druge planske dokumente Republike, - sistem financiranja i sistem izvora i vrsta prihoda društveno-političkih zajednica, - razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva, - općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, - državnu i javnu sigurnost, - biračko pravo, način izbora i opoziva delegacija i delegata u skupštine društveno-političkih zajednica i samoupravnih interesnih zajednica, - stambene i imovinsko-pravne odnose, - republičke praznike, nagrade i druga priznanja, - osnivanje zajedničkih radnih tijela Sabora, - funkcioniranje političkog sistema socijalističkog samoupravljanja, - vanjsku politiku i međunarodne odnose, - ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, - ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina, - društveni sistem informiranja i javno informiranje, - visinu poreza i drugih davanja građana o kojima odlučuje Sabor, - republički budžet i republički završni račun, - utvrđivanje opće bilance sredstava za financiranje općih društvenih i zajedničkih društvenih potreba, - robne rezerve, - raspisivanje republičkih javnih zajmova, - prostorno planiranje i ubranizam, - uređivanje i korištenje građevinskog zemljišta, - samostalni osobni rad, - komunalnu i stambenu privredu, - zaštitu prirode i čovjekove okoline, - sigurnost prometa, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda, - mjere za ostvarivanje politike cijena i društvenu kontrolu cijena, - pitanje društveno-ekonomskih odnosa, - zapošljavanje i međusobne odnose radnika u udruženom radu, - Narodnu banku Hrvatske, - Službu društvenog knjigovodstva u Republici, - sva druga pitanja iz nadležnosti Sabora, osim onih o kojima vijeća Sabora odlučuju samostalno ili Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno ili o kojima odlučuje Sabor na zajedničkoj sjednici sva tri vijeća. Član
41. Sabor na zajednićkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-politićkog vijeća: - bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Sabora, - bira i razrješava predsjednika i članove Predsjedništva Republike, - bira i razrješava člana Predsjedništva SFRJ, bira i opoziva Delegaciju Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, - bira i razrješava predsjednike radnih tijela Sabora, - bira i razrješava predsjednika i suce Ustavnog suda Hrvatske, - bira i razrješava predsjednika, potpredsjednika i članove Izvršnog vijeća Sabora, - imenuje i razrješava republičke sekretare i druge funkcionare koji rukovode radom republičkih organa uprave određene zakonom, kao i njihove zamjenike, - imenuje i razrješava tajnika Sabora i njegova zamjenika, - odlučuje o promjeni granica Socijalističke Republike Hrvatske, - odlučuje o produženju mandata zastupnika u Saboru, delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica, te utvrđuje da su preostale okolnosti zbog kojih je mandat produžen, - donosi poslovnik Sabora. Član
42. Dva ili sva vijeća Sabora mogu po dogovoru svojih predsjednika zajednički na sjednici saslušati izvještaj ili uvodno izlaganje o pojedinom predmetu, a po odluci vijeća i zajednički raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa. Član
43. Zajedničku sjednicu vijeća Sabora iz člana
44. ovoga poslovnika sazivaju njihovi predsjednici sporazumno, a predsjedaju joj po dogovoru. IV. PROGRAMIRANJE RADA U SABORU Član
45. Program rada Sabora utvrđuje se za razdoblje od godinu dana, a može se utvrditi i za duže razdoblje. Član
46. Osnovu za izradu programa rada Sabora, u okviru njegovih funkcija i djelokruga utvrđenih Ustavom i ovim poslovnikom, čine poslovi koji su Ustavom stavljeni u funkciju Sabora te zadaci koji proizlaze iz Ustava, zakona, društvenih planova i dogovora, utvrđene politike društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, iz stanja u Republici, iz zaključaka Predsjedništva Republike, iz programa rada vijeća Skupštine SFRJ, te zadaci koji proizlaze iz nedovršenih programa rada Sabora. Član
47. Nacrt programa rada Sabora sadrži naznaku osnovnih zadataka raspoređenih po pojedinim oblastima koje proizlaze iz funkcije Sabora, kao organa društvenog samoupravljanja i najvišeg organa vlasti u okviru prava i dužnosti Republike. Član
48. Pored zastupnika, radnih tijela Sabora, radnih tijela vijeća i birača, prijedloge za unošenje pojedinih zadataka i poslova u program rada Sabora mogu podnositi: - Predsjedništvo Republike, - Izvršno vijeće Sabora, - Ustavni sud Hrvatske, - republički organi pravosuđa, - republički organi uprave, - vijeće Skupštine SFRJ, te delegati u vijećima Skupštine SFRJ, - skupštine općina i gradskih zajednica općina, - skupštine samoupravnih interesnih zajednica, - vijeće skupština drugih republika i autonomnih pokrajina, - Privredna komora Hrvatske, - poduzeća, organizacije udruženog rada, njihove zajednice, komore i druga opća udruženja, - mjesne zajednice, - političke i društvene organizacije te udruženja građana. Uz prijedlog za unošenje pojedinih predmeta u program rada Sabora podnosilac može predložiti da u raspravi o predloženom predmetu sudjeluje i njegov predstavnik. Član
49. U program rada Sabora obavezno se unose zadaci i poslovi koji proistječu iz donesenih programa rada vijeća Skupštine SFRJ o pitanjima o kojima se odlučuje na osnovi suglasnosti skupština republika i autonomnih pokrajina. Član 44 Nakon završene rasprave o prijedlozima za unošenje pojedinih zadataka i poslova u program rada Sabora te o nacrtu programa rada, u prijedlog programa rada Sabora unose se svi zadaci, poslovi i pitanja koja će vijeća razmatrati i o kojima će, u okviru svog djelokruga, odlučivati u razdoblju za koje se utvrđuje program rada, a naročito: - zadaci. poslovi i pitanja koji se odnose na razmatranje stanja, utvrđivanje politike i na provođenje utvrđene politike u oblastima iz djelokruga Sabora, uz prikaz osnovnog sadržaja tema, zadataka odnosno posla; - zakoni i drugi akti Sabora s obrazloženjem potrebe njihova donošenja i s prikazom osnovnog sadržaja tih akata; - tijela odnosno organi odgovorni za organiziranje, pripremu i izvršenje pojedinih zadataka i poslova utvrđenih programom rada kao nosioci poslova oko pripreme određenog akta; - način i oblici suradnje, napose u pogledu konzultiranja ili pribavljanja mišljenja, sa zainteresiranim organima i organizacijama u Republici te međurepubličkim tijelima i organizacijama odnosno sa savezim organima i organizacijama u ostvarivanju pojedinih zadataka i poslova kao i u proučavanju i razmatranju nacrta akata i drugih materijala; - stalna ili povremena radna tijela koja će razmatrati akte i drugi materijal prije njihova izošenja na sjednice vijeća; - rokovi u kojima se moraju dovršiti odnosno izvršiti pojedini poslovi; - rokovi u kojima će se provesti predviđene rasprave u zainteresiranim organizacijama. U programu rada Sabora označuje se također o kojim će se pitanjima provoditi prethodna rasprava odnosno koji će se predmeti uputiti na javnu raspravu ili kojima će se provesti posebna konzultacija radi razmjene mišljenja o predloženim načinima za uređivanje društvenih odnosa ili radi zauzimanja stavova za pripremu i izradu određenog akta. U program rada Sabora može se unijeti rokovnik održavanja sjednica vijeća u vremenskom razdoblju za koje se donosi program. Član
50. Prijedlog programa rada Sabora, prihvaćen na sjednici vijeća, objavljuje se u glasilu Sabora. Član
51. Vijeća, radna tijela Sabora i radna tijela vijeća mogu donositi svoj program rada u koji unose zadatke i poslove iz svog djelokruga koji proizlaze iz programa rada Sabora. Vijeća, radna tijela Sabora i radna tijela vijeća mogu u svoj program rada unositi i druge zadatke i poslove koje uzimaju u razmatranje po vlastitoj inicijativi ili na temelju zaključaka vijeća. Član
52. Nosioci pojedinih zadataka i poslova utvrđeni programom rada Sabora dužni su u predviđenom roku podnijeti te akte Saboru na raspravu i odlučivanje. Ako to iz određenih razloga nije moguće, nosilac poslova pripreme akta dužan je o tome na vrijeme obavijestiti Sabor i navesti razloge zbog kojih nije moguće izvršiti programirani zadatak. V. PREDSJEDNIK SABORA, PREDSJEDNIŠTVO SABORA I TAJNIK SABORA Član
53. Predsjednik Sabora predstavlja Sabor. Predsjednik Sabora saziva i organizira zajednićke sjednice svih vijeća Sabora i predsjeda tim sjednicama. Predsjednik Sabora može postaviti zahtjev da se sazove sjednica pojedinog vijeća Sabora a ima pravo i sam sazvati vijeće Sabora na sjednicu; ako predsjednik vijeća to ne učini kad je po Ustavu dužan sazvati sjednicu vijeća. Predsjednik Sabora može pokrenuti inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Sabora. Predsjednik Sabora upućuje na raspravu i odlučivanje vijećima i radnim tijelima Sabora primljene prijedloge općih akata te izvještaje, informacije, analize i druge akte upućene Saboru. Predsjednik Sabora može predložiti vijećima, radnim tijelima Sabora i radnim tijelima vijeća da rasprave o pojedinom pitanju iz svoga djelokruga, a ima pravo i sudjelovati u raspravljanju o pitanjima koja su na dnevnom redu njihovih sjednica. Predsjednik Sabora potpisuje akte koje donosi Sabor. Predsjednik Sabora potpisuje i dogovore, društvene dogovore i samoupravne sporazume u kojima je Sabor sudionik, a može na to ovlastiti predsjednika vijeća, drugog zastupnika ili funkcionara koje bira ili imenuje Sabor. Predsjednik Sabora upućuje donesene zakone Predsjedništvu Republike radi proglašenja. Predsjednik Sabora raspisuje izbore za zastupnike u Saboru. Predsjednik Sabora prima svečane izjave funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, ako nije zakonom ili ovim poslovnikom drukčije određeno a na to može ovlastiti potpredsjednika Sabora, predsjednika vijeća ili predsjednika radnog tijela Sabora. Predsjednik Sabora obavlja i druge poslove odredene Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom. Svoja ovlaštenja predsjednik Sabora izvršava donošenjem odluka, ukoliko nije ovim poslovnikom drukčije određeno. Član
54. Predsjednik Sabora stara se o ostvarivanju suradnje Sabora sa Skupštinom SFRJ i sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina. Član
55. Sabor ima dva potpredsjednika. Potpredsjednici Sabora zamjenjuju predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora i, po njegovom ovlaštenju, obavljaju određene poslove iz njegova djelokruga. Član
56. Predsjednik Sabora, potpredsjednici Sabora i predsjednika vijeća ćine Predsjedništvo Sabora. Predsjedništvo Sabora: - utvrđuje prijedlog programa rada Sabora i brine se za usklađivanje rada vijeća i radnih tijela Sabora; - razmatra pitanja od zajedničkog interesa za rad vijeća; - potiče inicijative da se određena pitanja stave na dnevni red vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća; - tumači odredbe Poslovnika Sabora u pogledu nadležnosti vijeća; - raspravlja pitanja skupštinske procedure i način rada vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća i pokreče inicijative za unapređivanje toga rada; - brine se o suradnji Sabora s republičkim organima, organima političkih i društvenih organizacija u Republici, organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim organizacijama i zajednicama, skupštinama općina i gradskih zajednica općina te sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina; - određuje sastav delegacije Sabora u posjeti skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina i stranim predstavničkim tijelima i organizacijama: - određuje predstavnike Sabora u reprezentativnim prigodama; - vodi brigu o usklađivanju odnosa i rada vijeća Sabora s radom vijeća Skupštine SFRJ; - daje suglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizacijl i načinu rada i sistematizaciji poslova i zadataka u Stručnoj službi Sabora i obavljaju prema njoj poslove koje prema zakonu vrši Izvršno vijeće Sabora prema organima i organizacijama republičke uprave; - utvrđuje prijedlog za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora; - predlaže vijećima kandidate za tajnike vijeća, na listi na kojoj ne mora biti više kandidata, - imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, pomoćnika tajnika Sabora i druge radnike koji u Stručnoj službi Sabora imaju položaj savjetnika Sabora i samostalnog savjetnika, - obavlja i druge poslove odreĐene ovim poslovnikom. U radu Predsjedništva Sabora sudjeluju predsjednici radnih tijela Sabora, tajnik Sabora i tajnici vijeća. Član
57. Na poziv predsjednika Sabora u radu Predsjedništva Sabora sudjeluju predsjedavajući Delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, predstavnik delegata iz Republike u Saveznom vijeću Skupštine SFRJ, predstavnici Izvršnog vijeća Sabora, republičkih organa uprave i drugih organa i organizacija. Član
58. Sjednice Predsjedništva Sabora saziva predsjednik Sabora. Na sjednicama Predsjedništva Sabora vodi se zapisnik. Predsjedništvo Sabora može, u skladu s ovim poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Član
59. Tajnik Sabora pomaže predsjedniku Sabora u pripremanju i organiziranju zajedničkih sjednica svih vijeća Sabora kao i sjednica Predsjedništva Sabora, osigurava izvještaje, dokumentacioni i drugi materijal o pitanjima koja se razmatraju na sjednicama Predsjedništva, pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga Predsjedništva Sabora, brine se o izvršavanju zaključaka Predsjedništva Sabora i obavIja druge poslove utvrđene ovim poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Sabora. Tajnik Sabora rukovodi Stručnom službom Sabora. Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora i naredbodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora. Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora. Član
60. Za svoj rad i za rad Stručne službe Sabora tajnik Sabora odgovoran je Saboru. Član
61. Zamjenik tajnika Sabora obavlja poslove iz djelokruga tajnika Sabora koje mu povjeri predsjednik Sabora ili tajnik Sabora i zamjenjuje tajnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Za svoj rad zamjenik tajnika Sabora odgovoran je Saboru, a za poslove koje mu je povjerio tajnik Sabora odgovoran je i njemu. Član
62. Tajnika Sabora i zamjenika tajnika imenuje odnosno razrješava od dužnosti Sabor, na zajedničkoj sjednici svih vijeća, na prijedlog Predsjedništva Sabora, koji ne mora sadržavati više kandidata. Tajnik Sabora i zamjenik tajnika Sabora imenuje se na vrijeme od četiri godine i mogu biti imenovani na tu funkciju najviŠe dva puta uzastopce. VI. RADNA TIJELA SABORA
63. Opće odredbe Član
64. Za proučavanje i razmatranje općih pitanja politike te pripremu i podnošenje prijedloga o tim pitanjima, za praćenje provođenja utvrđene politike i izvršavanja zakona i drugi općih akata Sabora, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Sabora i djelokruga njegovih vijeća te za izvršavanje određenih zadataka od interesa za Sabor i njegova vijeća, ovim se poslovnikom osnivaju radna tijela Sabora, kao zajednička radna tijela svih vijeća Sabora. Član
65. U radnim tijelima Sabora razmatraju se i usuglašavaju stavovi izraženi ili upućeni zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u vijećima Sabora ili su izravno upućeni Saboru. Radna tijela Sabora, sagledavajući cjelinu odnosa i interesa, njihovu povezanost i uzajamnu uvjetovanost, zauzimaju stavove uvažavajući kod toga interese i drugih subjekata društva za zajedničke i opće društvene potrebe i o tome obavještavaju nadležna vijeća Sabora. U radnim tijelima Sabora razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na donošenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole ili na rješavanju pojedinih pitanja od općeg interesa ili od interesa za poduzeća ili građane i njihov položaj u društvu. U radnim tijelima Sabora razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Saboru te njihove političke i druge inicijative od općeg interesa ili za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Član
66. Radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa, vijeća Sabora mogu, pored radnih tijela osnovanih ovim poslovnikom, osnovati druga zajednička radna tijela vijeća. Zajednička radna tijela vijeća iz stava
67. ovoga člana osnivaju se odlukom koju vijeća donose u ravnopravnom djelokrugu. Odlukom o osnivanju zajedničkog radnog tijela uređuje se njegov naziv, sastav, zadaci, ovlaštenja i način rada. Član
68. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određeni broj članova. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi biraju se među zastupnicima u Saboru tako da u radnom tijelu Sabora bude podjednak broj članova svakog vijeća. Zamjenika predsjednika biraju članovi radnog tijela Sabora iz svojih redova. Član
69. U radno tijelo Sabora mogu se kao članovi delegirati ili imenovati i pojedini znanstveni, stručni ili javni radnici, ali njihov broj ne može biti veći od broja članova izabranih među zastupnicima, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno. Član
70. Članovi radnog tijela Sabora biraju se na četiri godine. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela Sabora biraju se na četiri godine. Predsjednika radnog tijela Sabora biraju i razrješavaju vijeća na zajedničkoj sjednici, na osnovi liste na kojoj broj utvrđenih kandidata ne mora biti veći od broja koji se bira. Član
71. Predsjednik radnog tijela Sabora organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama. Predsjednik pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja i stara se o obavještavanju članova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela. Predsjednik surađuje s predsjednicima vijeća Sabora i njihovih radnih tijela i s predsjednicima drugih radnih tijela Sabora, te s funkcionarima koji rukovode radom republičkih organa uprave i organizacije koje vrše javna ovlaštenja u pitanjima iz djelokruga radnog tijela Sabora. Predsjednik se stara o provođenju zaključaka radnog tijela Sabora i obavlja druge poslove određene ovim poslovnikom. Zamjenik predsjednika radnog tijela Sabora u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika ima njegova prava i dužnosti određene ovim poslovnikom. Član
72. Sjednicu radnog tijela Sabora saziva predsjednik po vlastitoj inicijativi, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka vijeća ili ako to zatraži predsjednik Sabora, predsjednik vijeća ili trećina članova radnog tijela Sabora, uz navođenje pitanja koja se imaju razmotriti na sjednici. Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to dužan učiniti, sjednicu radnog tijela Sabora sazvat će predsjednik Sabora. Član
73. Radna tijela Sabora mogu zauzimati stavove o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova prisutnih članova. Član
74. Radna tijela Sabora pokreću razmatranje pitanja iz svog djelokruga po vlastitoj inicijativi, a dužna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik Sabora ili vijeća. Član
75. Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svoga djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima kao i radi sastavljanja izvještaja i nacrta akata koje priprema za vijeće, radno tijelo Sabora može osnovati potkomisije odnosno pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu. Članovi te radne grupe imenuju se između članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih radnika te predstavnika zainteresiranih organa i organizacija. Član
76. Radno tijelo Sabora može angažirati znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake za pripremanje akata ili proučavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su za to osigurana sredstva ili ako je to predviđeno u programu rada Sabora, a može donijeti i zaključak da se ti poslovi povjere republičkim organima uprave ili drugim organizacijama. Kada te poslove valja po zaključku radnog tijela obaviti na osnovi ugovora, ugovor u ime Sabora zaključuje tajnik Sabora. Član
77. Radno tijelo Sabora dužno je o svojm primjedbama, mišljenjima, stavovima i prijedlozima obavijestiti vijeća Sabora. Radno tijelo dužno je izvijestiti o stavu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja. Kad podnosi izvještaj ili prijedlog vijeću Sabora, radno tijelo određuje izvjestioca koji će po zakljućku radnog tijela, po vlastitoj inicijativi ili na zahtjev vijeća na sjednici obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela. Izvjestilac se na sjednici vijeća izjašnjava u ime radnog tijela Sabora o pitanjima u vezi s izvještajem odnosno stavom ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stav ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stav. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi na vijeću, izvjestilac može tražiti da vijeće odgodi raspravu o takvom pitanju dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako vijeće zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje odnosno da zauzme stav. Član
78. Radna tijela Sabora surađuju međusobno i s radnim tijelima vijeća, a mogu održati i zajedničku sjednicu te vijećima podnijeti i zajednički izvještaj o predmetu rasprave. Član
79. Sjednici radnog tijela Sabora prisustvuje predstavnik odnosno povjerenik Izvršnog vijeća Sabora kad se na sjednici razmatra prijedlog tog vijeća, a predstavnik republičkog organa uprave i drugog republičkog organa odnosno organizacije koja vrši javna ovlaštenja kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Predsjednik radnog tijela Sabora dužan je pravovremeno predstavnike organa i organizacija obavijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice. Predstavnik odnosno povjerenik Izvršnog vijeća Sabora ima pravo na sjednici radnog tijela učestvovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima odnosno povjerenicima i drugih predlagača zakona i drugih akata Sabora. Član
80. U radu radnog tijela Sabora imaju pravo sudjelovati i delegati iz Republike u Skupštini SFRJ kada se na sjednici radnog tijela razmatra akt iz njezine nadležnosti. Član
81. Radno tijelo Sabora ima pravo tražiti od republičkih organa uprave i drugih republičkih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja odgovarajuća obavještenja i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ovi organi odnosno organizacije raspolažu ili su ih u svom djelokrugu dužni prikupljati i evidentirati. Radno tijelo Sabora ima pravo zahtijevati od organa i organizacija iz stava
82. ovoga člana da donesu akt ili da poduzmu mjere iz svoje nadležnosti. Član
83. U pitanjima iz svog djelokruga radna tijela Sabora surađuju s odgovarajućim tijelima skupština općina i gradskih zajednica općina, kao i s radnim tijelima Skupštine SFRJ i skupština drugih republika i autonomnih pokrajina i mogu, u sporazumu s njima organizirati zajedničko razmatranje ili proučavanje određenog pitanja. Kad Savezno vijeće ili Vijeće republika i pokrajina Skupštine SFRJ stavi na javnu raspravu akt iz svoje nadležnosti, radna tijela Sabora uzimaju u razmatranje pitanja stavljena na javnu raspravu i iznose svoja mišljenja i prijedloge. Član
84. Radno tijelo Sabora može na svoje sjednice pozvati predstavnike skupština općina, gradskih zajednica općina, poduzeća, političkih, društvenih i drugih organizacija, udruženja i zajednica, a i znanstvene, stručne i javne radnike, radi iznošenja mišljenja tih organa, organizacija i zajednica odnosno radnika o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici. Radno tijelo Sabora može, u skladu s ovim poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Član
85. Članovima radnih tijela Sabora imenovanim iz reda znanstvenih, stručnih i javnih radnika koji nisu zastupnici u Saboru, može se, pored naknade troškova, odrediti posebna nagrada za rad u radnim tijelima.
86. Posebne odredbe Član
87. Radna tijela Sabora su:
88. Komisija za ustavna pitanja
89. Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti
90. Zakonodavno-pravna komisija
91. Komisija za Poslovnik Sabora
92. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ
93. Komisija za izbor i imenovanja
94. Administrativna komisija
95. Komisija za društveni nadzor i predstavke
96. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti
97. Odbor za vanjsku politiku
98. Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu
99. Odbor za ekonomsku politiku i razvoj
100. Odbor za pitanja političkog sistema
101. Odbor za budžet i financije
102. Odbor za pomorstvo, saobraćaj i veze
103. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
104. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo
105. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline
106. Odbor za pravosuđe i upravu Komisija za ustavna pitenje Član
107. Komisija za ustavna pitanja: - prati, razmatra i analizira ostvarivanje Ustava, - razmatra načelna pitanja u vezi usuglašavanja zakonodavstva s Ustavom, - razmatra mišljenja i prijedloge ustavne prirode upućene Saboru, - u postupku promjene Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, kao i u postupku promjene Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije priprema i vijećima Sabora,podnosi prijedloge akata koje vijeća donose. Član
108. Komisija za ustavna pitanja ima 30 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću, a 12 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih radnika. Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti Član
109. Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti - prati i razmatra ostvarivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti i drugih njihovih prava utvrđenih ustavom i zakonima i predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, - razmatra mišljenja i prijedloge upućene Saboru iz oblasti međunacionalnih odnosa, - pokreće, po ukazanoj potrebi, postupak u nadležnim vijećima Sabora za razmatranje i odlučivanje o pitanju od interesa za ravnopravnost naroda i narodnosti, - razmatra i daje mišljenje o prijedlogu zakona, drugog propisa i općeg akta o kojima raspravljaju i odlučuju vijeća Sabora kad je to od interesa za ravnopravnost naroda i narodnosti, - ukazuje na potrebu donošenja zakona i drugih propisa i općih akata kojima se uređuje i osigurava ravnopravnost naroda i narodnosti, - razmatra prijedloge zakona i drugih akata iz oblasti medunacionalnih odnosa koje u okviru svoje nadležnosti donosi Skupština SFRJ i iznosi nadležnim vijećima Sabora svoje mišljenje o tim aktima, - daje mišljenje o međudržavnim ugovorima i o programima međunarodne kulture, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine narodnosti u Republici, - priprema prijedloge za osiguranje sredstava za ostvarivanje ustavnih prava narodnosti te daje mišljenje i prijedloge nadležnim organima za financiranje određenih potreba narodnosti. - sudjeluje u pripremanju programa rada Sabora koji se odnosi na ustavnu zaštitu i ravnopravnost naroda i narodnosti, - obavlja druge poslove utvrđene ovim poslovnikom i poslovnicima vijeća Sabora. Član
110. Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti sastoji se od pripadnika naroda i narodnosti. Svako vijeće Sabora bira po pet članova Komisije između zastupnika u vijeću. Pet članova Komisije imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih radnika. Radi postizanja potrebne zastupljenosti pripadnika naroda i narodnosti, vijeća mogu, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, u Komisiju imenovati i druge građane. Zakonodavno pravna komisija Član
111. Zakonodavno-pravna komisija - razmatra prijedloge za donošenje zakona te prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s ustavom i pravnim sistemom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenja i prijedloge nadležnim vijećima Sabora, - razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja od znaćaja za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku obradu akata koje donosi Sabor, - daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, - brine se o jedinstvu pravnog sistema i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje toga sistema ili jedinstvenu primjenu zakona, - ukazuje na potrebu donošenja zakona ili drugih akata Sabora, - razmatra inicijative za donošenje zakona, - razmatra opće akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje nadležnim vijećima, - utvrđuje i izdaje prečišćene tekstove zakona i drugih akata Sabora, ako je tim aktima Sabora na to ovlaštena, - razmatra prijedloge za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta Sabora, - predlaže vijećima Sabora donošenje odluke o pokretanju postupaka za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti zakona odnosno drugih općih akata pred Ustavnim sudom Jugoslavije ili Ustavnim sudom Hrvatske - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom Član
112. Zakonodavno-pravna komisija ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po dva člana Komisije između zastupnika u vijeću, a 12 članova Komisije imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih radnika. Komisija za Poslovnik Sabora Član
113. Komisija za Poslovnik Sabora: - prati ostvarivanje ovoga poslovnika, - razmatra prijedloge za promjene ovaga poslovnika, - podnosi prijedloge za promjenu ovoga poslovnika. Član
114. Komisija za Poslovnik Sabora ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ Član
115. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ: - razmatra nacrte i prijedloge saveznih zakona i drugih akata koje Vijeće republika i pokrajina Skupštine SFRJ donosi na osnovi suglasnosti skupština republika i pokrajina, - razmatra određena pitanja za koja je u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ odlučeno da se provede postupak prethodnog razmatranja u skupštinama republika i pokrajina, - razmatra dogovore koje zaključuju republike, pokrajine i Federacija, - razmatra prijedloge saveznih zakona kojima se uređuju osnovna pitanja u pojedinim oblastima iz nadležnosti Saveznog vijeća Skupštine SFRJ, - razmatra međunarodne ugovore koje sklapa Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a koji zahtijevaju donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona Republike ili iz kojih proistječu posebne obaveze za Republiku. Član
116. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću. Komisija za izbor i imenovanja Član
117. Komisija za izbor i imenovanja predlaže izbor i imenovanje odnosno razrješenje funkcionara koje bira odnosno imenuje Sabor, ako uostalom, zakonom, ovim poslovnikom ili drugim aktom Sabora nije utvrđeno da takav prijedlog podnosi drugi organ, - imenuje odnosno delegira predstavnike Sabora u određena društvena tijela i organizacije od posebnog društvenog interesa, ako zakonom, ovim poslovnikom ili drugim aktom Sabora nije odredeno da ih imenuje odnosno delegiraju vijeća Sabora, - razmatra prijedloge ovlaštenih predlagaća za izbor i razrješenje odnosno imenovanje i razrješenje funkcionara koje bira odnosno imenuje Sabor sa stanovišta ispunjavanja uvjeta za te funkcije i o tome podnosi mišljenje vijećima Sabora. - priprema i podnosi vijećima Sabora prijedlog za izbor članova te predsjednika i zamjenika predsjednika radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća, - predlaže izbor i imenovanje odnosno razrjeŠenje nosilaca pravosudnih funkcija i nosilaca javnotužilačkih funkcija, - provodi postupak prethodnog utvrđivanja prijedloga za izbor nosilaca pravosudnih i javnotužilačkih funkcija, - priprema prijedloge odluka u vezi s pokretanjem postupka za razrješenje nosilaca pravosudnih i javnotužilačkih funkcija prije isteka mandata, - daje mišljenja prema propisima o zadovoljavanju stambenih potreba republičkih funkcionara, nosilaca pravosudnih funkcija i rukovodnih radnika, - sudjeluje u postupku kandidiranja sudaca porotnika za republičke pravosudne organe, - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom i poslovnicima vijeća. Način ostvarivanja pojedinih funkcija Komisije za izbor i imenovanja može se urediti odlukom Sabora koju donose sva tri vijeća u ravnopravnom djelokrugu. Član
118. Komisija za izbor i imenovanja ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije izmedu zastupnika u vijeću Administrativna komisija Član
119. Administrativna komisija - utvrđuje i vijećima Sabora podnosi prijedloge propisa o osobnim dohocima i o naknadama osobnih dohodaka i o drugim primanjima zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, a i zastupnika i funkcionara kojima je prestala funkcija, i u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo izvršavanje, - sudjeluje u pripremanju propisa i dogovora kojima se uređuju pitanja osobnih dohodaka i naknada osobnih dohodaka i drugih primanja zastupnika i funkcionara koje bira i imenuje Sabor, - donosi pojedinaćna rješenja o naknadama osobnih dohodaka i drugim primanjima zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, - određuje visinu naknade troškova i mjerila za utvrđivanje posebne naknade za rad članova radnih tijela Sabora izabranih iz reda znanstvenih, stručnih i javnih radnika, - surađuje s tajnikom Sabora u pripremanju prijedloga za osiguranje u budžetu Republike sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, - brine o pravilnosti korištenja sredstava osiguranih u budžetu Republike za rad Sabora i Stručne službe Sabora, - donosi akte za primjenu osnova i mjerila za osobne dohotke i za ostvarivanje drugih prava rukovodećih radnika u Stručnoj službi Sabora za koje je to utvrđeno aktom Predsjedništva Sabora i utvrđuje njihove osobne dohotke, - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom: Član
120. Administrativna komisija ima 12 članova. Svako vijeće Sabora bira po četiri člana Komisije između zastupnika u Vijeću. Komislja ze društveni nedzor i predstavke Član
121. Komisija za društveni nadzor i predstavke - razmatra opća pitanja u vezi s provođenjem politike i izvršavanjem zakona i drugih propisa i akata te s raspolaganjem društvenim sredstima kao i s načinom ostvarivanja prava i dužnosti državnih organa te drugih organizacija i zajednica, - ukazuje vijećima Sabora na pojave koje mogu imati šire negativne posljedice i predlaže mjere za koje smatra da bi ih trebalo poduzeti radi zaštite društvene imovine te otklanjanja drugih društvenih štetnih pojava, - predlaže vijećima Sabora donošenje preporuka kojima će se ukazati na pojave kršenja zakonitosti i ustavnosti te predlaže mjere koje bi trebalo poduzeti radi otklanjanja negativnih pojava, - razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne i nezakonite pojave, - ukazuje nadlažnim vijećima Sabora na kršenje ustavnosti i zakonitosti i druge štetne pojave od šireg društvenog značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje, - ispituje putem naldežnih organa osnovanost predstavki i pritužbi nalaže nadležnim organima poduzimanje na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnosioce pritužbi i predstavki, - razmatra inicijative građana i organizacija za pokretanje pitanja odgovornosti određenih nosilaca samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija i po potrebi predlaže vijećima Sabora ili drugim nadležnim organima pokretanje postupka za utvrđivanje njihove odgovornosti. Član
122. Komisija za društveni nadzor i predstavke ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti Član
123. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti vrši kontrolu zakonitosti rada te službe, naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba državnih i drugih organa. Naćin rada Komisije uređuje se poslovnikom koji donosi Komisija. Član
124. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti ima 12 članova. Svako vijeće Sabora imenuje po četiri člana Komisije između zastupnika u vijeću. Odredbe ovoga poslovnika o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Sabora primjenjuju se i na imenovanje predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Komisije. Odbor za vanjsku politiku Član
125. Odbor za vanjsku politiku: - razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravljaju i odlučuju nadležna vijeća Sabora te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Sabora o pitanjima iz te oblasti, - priprema rad nadležnih vijeća kada Sabor sudjeluje u utvrđivanju i provođenju vanjske politike SFRJ i njezinog odnosa s drugim državama i međunarodnim organizacijama, - razmatra međunarodne ugovore na koje Sabor daje suglasnost i iznosi svoje prijedloge i mišljenja nadležnim vijećima Sabora, - surađuje s organima i organizacijama u Republici i federaciji koji djeluju na podrućju vanjske politike i međunarodnih odnosa. Član
126. Odbor za vanjsku politiku ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu Član
127. U djelokrugu Odbora za unutrašnju politiku i narodnu obranu jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti organizacije i nadležnosti organa društveno-političkih zajednica republičkog državljanstva i osobnog statusa gradana, općenarodne obrane i društvene samozaštite, državne i javne sigurnosti, sigurnosti prometa, zaštite od požara i elementarnih nepogoda i druga pitanja unutrašnje politike i narodne obrane. Član
128. Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu ima 18 članova. Svako vijeće sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za ekonomsku politiku i razvoj Član
129. U djelokrugu Odbora za ekonomsku politiku i razvoj jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti sistema društvenog planiranja, društvenih planova i drugih planskih dokumenata Republike, tehnologije i informatike, ravnomjernog regionalnog razvoja, razvoja otoka, razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva, mjera za ostvarivanje politike cijena i društvenu kontrolu cijena, samostalnog osobnog rada, privredne infrastrukture, stambene i komunalne privrede, industrije, rudarstva, zanatstva, robnog prometa, turizma, poljoprivrede, šumarstva, građevinarstva i drugih privrednih djelatnosti te druga pitanja ekonomske politike i razvoja. Član
130. Odbor za ekonomsku politiku i razvoj ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pitanja političkog sistema Član
131. U djelokrugu Odbora za pitanja političkog sistema jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti udruživanja građana, održavanja zborova i drugih javnih skupova, biraćkog prava, načina izbora i opoziva odbornika i zastupnika, pravnog položaja vjerskih zajednica, imovinsko-pravnih odnosa, republičkih praznika, nagrada i drugih priznanja, općih pitanja ostvarivanja ustavnosci i zakonitosti, ostvarivanja i zaštite sloboda i prava čovjeka i građanina, društvenog sistema informiranja i javnog informiranja, općih pitanja organizacije državne vlasti i rada državnih organa, funkcioniranja političkog sistema te druga pitanja političkog sistema. Član
132. Odbor za pitanja političkog sistema ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za budžet i financije Član
133. U djelokrugu Odbora za budžet i financije jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti sistema financiranja i sistema izvora i vrsta prihoda društveno-političkih zajednica. visine poreza i drugih davanja građana o kojima odlućuje Sabor, republičkog budžeta i republičkog završnog računa, opće bilance sredstava za financiranje općih društvenih i zajedničkih potreba, robnih rezervi, raspisivanja republičkih javnih zajmova, Narodne banke Hrvatske, Službe društvenog knjigovodstva te druga pitanja budžeta i financija. Član 106 Odbor za budžet i financije ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pomorstvo, saobraćaj i veze Član
134. U djelokrugu Odbora za pomorstvo, saobraćaj i veze jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti pomorstva, saobraćaja, veza, elektroprivrede i vodoprivrede. Član
135. Odbor za pomorstvo, saobraćaj i veze ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Član
136. U djelokrugu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu jesu pitanja utvrdivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog obrazovanja, znanosti, kulture, fizičke i tehničke kulture, zaštite i korištenja spomenika kulture, povijesne građe i nasljeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i ličnosti te druga pitanja obrazovanja, znanosti i kulture. Član
137. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo Član
138. U djelokrugu Odbora za socijalnu politiku i zdravstvo jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti braka, porodice i starateljstva, posebne zaštite djece i materinstva, zaštitu žena na radu, planiranja porodice i demografske politike radnih i stambenih odnosa te zapošljavanja, socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvene službe, mirovinskog i invalidskog osiguranja, zaštite sudionika predratnog revolucionarnog pokreta, narodnooslobodilačkog rata, žrtava fašistićkog terora, ratnih i drugih vojnih invalida te druga pitanja socijalne politike i zdravstva. Član
139. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora izmedu zastupnika u vijeću. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline Član
140. U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline jesu pitanja utvrđivanja i praćenja provođenja politike te donošenja zakona i općih akata u oblasti prostornog planiranja i urbanizma, zaštite prirode, uređivanja građevinskog zemljišta, očuvanja i razvoja prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekove okoline, zraka, tla, vode, vodotoka i mora te druga pitanja prostornog uređenja i zaštite čovjekove okoline. Član
141. Odbor za prostorno uredenje i zaštitu čovjekove okoline ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pravosuđe i upravu Član
142. Odbor za pravosuđe i upravu razmatra: - pitanja osnivanja. organizacije i rada sudova i drugih pravosudnih organa, - pitanja amnestije i pomilovanja, - pitanja utvrđivanja kažnjivih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, - izvještaje Vrhovnog suda Hrvatske i drugih pravosudnih organa za koje je to određeno zakonom, o primjeni zakona i općim problemima pravosuđa, - pitanja osnivanja i rada organa uprave, - pitanja i odnose iz ooblasti uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu organa uprave i organizacija, - izvještaje republičkih organa uprave i drugih organa. Član
143. Odbor za pravosuđe i upravu ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. VII. ODNOS SABORA I IZVRŠNOG VIJEČA SABORA
144. Predstavljanje Izvršnog vijeća Sabora Član
145. Izvršno vijeće Sabora predstavlja u Saboru predsjednik Izvršnog vijeća Sabora. Radi ostvarivanja stalne suradnje sa Saborom, Izvršno vijeće Sabora određuje svoje predstavnike u vijećima Sabora i u pojedinim radnim tijelima Sabora. Za svog stalnog predstavnika Izvršno vijeće Sabora može odrediti i funkcionara koji rukovodi radom republičkog organa uprave ili drugog republićkog organa ili organizacije, i ako nije član Izvršnog vijeća, kad se radi o pitanjima iz oblasti koje ulaze u djelokrug organa ili organizacije kojom on rukovodi. Izvršno vijeće Sabora određuje svoga člana da ga predstavlja u Saboru povodom rasprave određenog pitanja u pojedinom vijeću, radnim tijelima Sabora i u radnim tijelima vijeća, a za to može odrediti i funkcionara koji rukovodi radom republičkog organa uprave ili drugog republičkog organa ili organizacije, i ako nije član Izvršnog vijeća Sabora. Član
146. Kad Izvršno vijeće podnosi Saboru prijedlog akta odnosno drugi prijedlog, obavještava Sabor o svom predstavniku koga je odredilo da ga zastupa u postupku donošenja toga akta. Predstavnik Izvršnog vijeća prisustvuje sjednicama vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stavove Izvršnog vijeća, izjašnjava se o podnesenim amandmanima te obavještava Izvršno vijeće o stavovima i mišljenjima vijeća odnosno radnih tijela. Kad se radi o izvještaju, analizi odnosno o drugom aktu Izvršnog vijeća koji se raspravlja samo o radnim tijelima, Izvršno vijeće može kao svog predstavnika, s pravima I dužnostima iz stava
147. ovoga člana odrediti i drugog funkcionara republičkog organa uprave ili organizacije odnosno funkcionara u Izvršnom vijeću Sabora. Ako raspravi, mada je pravodobno pozvan, ne prisustvuje predstavnik IzvrŠnog vijeća Sabora, vijeće, radno tijelo Sabora ili radno tijelo vijeća može ako smatra da je prisustvo predstavnika Izvršnog vijeća neophodno, raspravu o tom predmetu prekinuti ili odložiti. Član
148. Izvršno vijeće Sabora upućuje svoje povjerenike kad je na dnevnom redu sjednice vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća prijedlog akta što ga je podnijelo Izvršno vijeće, kao i kada to ona zatraže. Izvršno vijeće može uputiti na njihove sjednice svoga povjerenika i u drugim slučajevima kad to smatra potrebnim. Povjerenik prisustvuje sjednici i daje obavještenja i objašnjenja o pojedinim pitanjima o kojima se u vezi s prijedlogom raspravlja na sjednici tih tijela. Predsjednici vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća obavještavaju Izvršno vijeće o sazvanim sjednicama, a predsjednik Sabora obavještava Izvršno vijeće o zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora. O zakazanim sjednicama vijeća, radnih tijela Sabora i radnih tijela vijeća, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijelo Izvršno vijeće, obavještavaju se i predstavnici Izvršnog vijeća. Zatražena mišljenja, stavove i prijedloge Izvršnog vijeća Sabora o predmetima u kojima ono nije predlagač, Izvršno vijeće Sabora dužno je dostaviti Saboru do početka razmatranja tih predmeta u radnim tijelima Sabora.
149. lzvještavanje Sabora o radu Izvršnog vijeća Sabora Član
150. Izvršno vijeće Sabora podnosi Saboru godišnje izvještaj o svom radu. Izvršno vijeće Sabora, po svojoj inicijativi ili na zahtjev vijeća Sabora, izvještava Sabor o svom radu, o provodenju politike koju je utvrdio Sabor u cjelini ili za pojedine oblasti društvenog života, o izvršavanju zakona, drugih propista ili općih akata što ih je donio Sabor o stanju i razvoju u svim ili pojedinim oblastima društvenog života i društvenih odnosa, te o drugim pitanjima iz djelokruga Izvršnog vijeća. Povodom prestanka mandata predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, odnosno povodom prestanka mandata Izvršnog vijeća Sabora, kao i u slučaju ostavke ili prijedloga za razrješenje od dužnosti predsjednika Izvršnog vijeća Sabora ili u slučaju ostavke Izvršnog vijeća Sabora, Sabor razmatra rad Izvršnog vijeća u cjelini na osnotri izvještaja koji mu podnosi Izvršno vijeće. O izvještaju iz stava
151. ovoga člana raspravlja nadležno vijeće, a o izvještaju iz stava
152. i
153. ovoga člana raspravljaju sva tri vijeća Sabora nakon provedenih rasprava u radnim tijelima Sabora i vijeća.
154. Ostvarivanje odgovornosti Izvršnog vijeća Sabora Član
155. U ostvarivanju odgovornosti Izvršnog vijeća Sabora, svako vijeće Sabora može pokrenuti raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Izvršnog vijeća. Član
156. Rasprava u vijeću o pitanjima koja se odnose na ostvarivanje političke kontrole Sabora nad radom Izvršnog vijeća Sabora i na ostvarivanje odgovornosti Izvršnog vijeća Sabora i pojedinih članova može se završiti: - zauzimanjem stava o radu Izvršnog vijeća i njegovoj odgovornosti, - donošenjem zaključaka kojima se utvrđuju obaveze i daju smjernice Izvršnom vijeću Sabora u vezi s provođenjem politike i izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata Sabora, - donošenjem zaključaka kojima se utvrđuju obaveze Izvršnog vijeća u vezi s poduzimanjem određenih mjera, podnošenjem izvještaja ili prijedloga akata, ili s dostavljanjem informativnog i drugog materijala, - postavljanjem pitanja povjerenja Izvršnom vijeću Sabora odnosno njegovu predsjedniku ili pojedinim članovima, - zaključkom o utvrdivanju prijedloga za razrješenje Izvršnog vijeća, njegova predsjednika ili pojedinog člana, koji treba biti obrazložen. Član
157. Ako vijeće Sabora utvrdi prijedlog za razrješenje Izvršnog vijeća, njegova predsjednika ili pojedinog člana, predsjednik vijeća obavještava o tom zaključku predsjednike ostalih vijeća i predsjednika Sabora. Predsjednici ostalih vijeća Sabora sazivaju sjednice vijeća radi zauzimanja stava o prijedlogu za razrješenje. Ako se ostala vijeća Sabora suglase s prijedlogom za razrješenje, obavještavaju o tome predsjednika Sabora. Predsjednik Sabora saziva zajedničku sjednicu svih vijeća Sabora i dostavlja zastupnicima izvještaj ostalih vijeća o prijedlogu za razrješenje. O razrješenju predsjednika Izvršnog vijeća odnosno Izvršnog vijeća u cjelini predsjednik Sabora obavještava Predsjedništvo Republike. Ako se ostala vijeća Sabora, ili jedno od njih, ne suglase s prijedlogom za razrješenje, predsjednik toga vijeća obavijestit će o tome predsjednika vijeća koje je utvrdilo prijedlog za razrješenje. Vijeće koje je utvrdilo prijedlog za razrješenje ponovno raspravlja o tom pitanju. Ako vijeće ostane kod svog prijedloga, obavještava o tom predsjednika Sabora, koji će postupiti po odredbi stava
158. ovoga člana. Ako vijeće koje je utvrdilo prijedlog za razrješenje, nakon ponovno provedene rasprave, odustane od svog prijedloga, obavještava o tome predsjednika Sabora i predsjednike ostalih vijeća. Član
159. Izvršno vijeće Sabora, ako smatra da nije u stanju osigurati provođenje politike i izvršavanje zakona ili drugog akta Sabora čije se donošenje predlaže, ili provođenje stavova ili predloženih mjera, ili da ne može preuzeti odgovornost za vršenje svoje funkcije ako se ne donese akt ćije donošenje predlaže, ili ako smatra da ne može provesti smjernice koje mu je dao Sabor, može dati izjavu o tome u vijeću u toku rasprave, prije donošenja odluke u vijeću. Član
160. Ako Izvršno vijeće Sabora podnese kolektivnu ostavku, ostavku podnosi predsjednik Izvršnog vijeća predsjedniku Sabora. O kolektivnoj ostavci Izvršnog vijeća predsjednik Sabora obavještava Predsjedništvo Republike i saziva zajedničku sjednicu vijeća Sabora, uz dostavu ostavke svim zastupnicima. Sabor na zajednićkoj sjednici svih vijeća razmatra kolektivnu ostavku IzvrŠnog vijeća Sabora, a može povodorri ostavke otvoriti i raspravu o radu IzvrŠnog vijeća u cjelini. Član
161. Ako predsjednik Izvršnog vijeća odnosno pojedini član tog vijeća podnese ostavku, ostavka se podnosi predsjedniku Sabora. O ostavci predsjednika Izvršnog vijeća predsjednik Sabora obavještava Predsjedništvo Republike. Predsjednik Sabora dostavlja ostavku predsjednika Izvršnog vijeća, odnosno člana tog vijeća, zastupnicima uz poziv za zajednićku sjednicu svih vijeća Sabora. Sabor na zajedničkoj sjednici svih vijeća razmatra ostavku predsjednika Izvršnog vijeća Sabora odnosno pojedinog njenog člana, a povodom ostavke predsjednika Izvršnog vijeća razmatra rad Izvršnog vijeća u cjelini. Član
162. Izvršno vijeće Sabora u ostavci ostaje na dužnosti do izbora novog Izvršnog vijeća. Član
163. Kad predsjednik Izvršnog vijeća Sabora predloži razrješenje od dužnosti pojedinih članova Izvršnog vijeća, prijedlog dostavlja predsjedniku Sabora, koji ga upućuje zastupnicima uz poziv na zajedničku sjednicu svih vijeća Sabora. VIII. ODNOSI SABORA S REPUBLIČKIM ORGANIMA UPRAVE Član
164. Vijeća Sabora provode političku kontrolu nad radom republičkih organa uprave i drugih republičkih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja. U vršenju političke kontrole nad radom republičkih organa uprave vijeća Sabora utvrđuju obaveze republičkog organa uprave i drugih republičkih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja za izvršavanje zakona i drugih akata i politike Sabora te svojim smjernicama usmjeravaju rad tih organa. Član
165. Funkcionari koji rukovode radom republičkih organa uprave i drugih republičkih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja dužni su izvještavati Sabor, o stanju u odgovarajućoj oblasti uprave i o radu organa uprave kojim rukovode, o izvršavanju utvrđene politike, akata i smjernica Sabora te o drugim pitanjima iz svoga djelokruga koja su od interesa za Sabor. Član
166. Vijeće Sabora. radna tijela Sabora i radna tijela vijeća mogu, u okviru svoga djelokruga, tražiti od funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave i drugih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja, a oni su na postavljeni zahtjev dužni: - izložiti stanje u oblasti svoga djelokruga; - obavijestiti o pitanjima ili pojavama iz svoga djetokruga; - obavijestiti o provođenju utvrđene politike ili izvršavanju i provođenju zakona i drugih akata odnosno zadataka za čije su izvršavanje odgovorni; - dostaviti podatke kojima raspolažu ili koje su u svom djelokrugu dužni prikupljati i evidentirati kao i spise i drugi materijal potreban za rad vijeća ili radnog tijela; - odgovoriti na upućena pitanja; - proučiti određeno pitanje iz svoga djelokruga i da o tome podnesu izvještaj; - pružiti stručnu pomoć pri izradi prijedloga zakona i drugih akata Sabora i u drugim slučajevima kad radna tijela i vijeća ispituju i proučavaju određena pitanja. Član
167. Radna tijela Sabora i vijeća rnogu zajedno s republičkim organima uprave i s drugim organima i organizacijama osnovati komisije, studijske grupe ili druge grupe stručnjaka, radi proučavanja određenih pitanja i pripremanje elaborata o tim pitanjima ili za pripremu i sastavljanje prijedloga zakona i drugih akata koje donosi Sabor. Član
168. Ako funkcionar koji rukovodi radom republičkog organa uprave ili drugog organa i organizacije koja vrši javna ovlaštenja, odnosno drugi funkcionar u tim organima i organizacijama koji je imenovan od Sabora, smatra da ne može snositi odgovornost za rad tog organa ili organizacije ili za izvršavanja zadataka i poslova iz njihove nadležnosti, može podnijeti ostavku na tu dužnost i obrazložiti je. Ostavku podnosi predsjedniku Izvršnog vijeća Sabora, a on je upućuje predsjedniku Sabora. Član
169. Odredbe ovoga poslovnika u vezi s raspravom o pitanjima koja se odnose na rad i odgovornost Izvršnog vijeća Sabora, na utvrđivanje prijedloga za razrješenje te na ostavke predsjednika i svih ili pojedinog člana Izvršnog vijeća Sabora, shodno se primjenjuju i na raspravu o pitanju rada i odgovornosti, razrješenja i ostavke funkcionara koji rukovode radom političkih organa uprave i drugih organa i organizacija koje imenuje Sabor na zajedničkoj sjednici svih vijeća. IX. AKTI SABORA
170. Opće odredbe Član
171. Sabor u ostvarivanju svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom i zakonom određene poslove i u vezi s tim donosi zakone i daje autentično tumačenje zakona, donosi republičke društvene planove i druge planske dokumente, opću bilancu Republike, republički budžet i završni račun republičkog budžeta, odluke, deklaracije, rezolucije, preporuke, smjernice i zaključke. Sabor sudjeluje i u zaključivanju dogovora, društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma. Član
172. Odluka se donosi kao akt vršenja prava Sabora, kao propis za izvršenje zakona ili drugog općeg akta Sabora ili kao akt uređivanja unutrašnje organizacije i odnosa u Saboru. Odlukom, kao aktom vršenja prava Sabora, vijeća Sabora, u okviru svoga djelokruga, odlučuju o davanju suglasnosti na prijedlog akata Skupštine SFRJ, o izboru odnosno imenovanju i razrješenju, o delegiranju u određene organe i tijela, o potvrdi općih akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom i izvršavaju svoja druga ustavom i zakonom utvrđena prava. Odluka kao izvršni propis jest opći akt koji se donosi radi izvršavanja i konkretiziranja pojedinih odredaba zakona, ako je to predviđeno zakonom, a donosi je vijeće koje je sudjelovalo u donošenju toga zakona, ako nije zakonom ili ovim poslovnikom drukčije odredeno. Odluka kao izvršni propis može se donijeti i radi izvršavanja pojedinih utanačenja iz društvenog dogovora u čijem zaključivanju sudjeluje Sabor, ako je to predviđeno društvenim dogovorom, a određeno pitanje nije potrebno utvrđivati zakonom. Član
173. Akti kojima se uređuju unutrašnja organizacija, rad i odnosi u Saboru ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika. Član
174. Deklaracijom se izražava opći stav Sabora o pitanjima unutrašnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima od interesa za Republiku. Član
175. Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje, probleme i potrebe u određenoj oblasti društvenog života i utvrđuje politiku koju treba provoditi u toj oblasti te način i mjere za njeno provođenje. Član
176. Preporukom Sabor, iznoseći svoj stav u pogledu stanja u pojedinoj oblasti društvenog života i osnovna opredjeljenja, izražava mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa ili značajnim za Republiku i o putovima rješavanja pojedinih problema. Preporukom se ukazuje na značaj određenih pitanja koja se odnose na izvršavanje Ustava, zakona, drugih propisa i općih akata te utvrđene politike ili na razvoj društvenih odnosa u određenoj bolasti. Preporukom se izražava mišljenje Sabora u vezi s uskladivanjem društvenih odnosa i razvijanjern međusobne suradnje organizacija, udruženja i zajednica u pitanjima od zajedničkog interesa i potiče sporazumijevanje i dogovaranje u zajedničkom interesu. Preporukom se predlaže način i mjere koje bi poduzeća odnosno organizacije udruženog rada i druge organizacije, udruženja, zajednice i državni organi trebali poduzeti radi rješavanja pojedinih pitanja u skladu s njihovim zadacima i interesima. Član 141 Smjernicama Sabor utvrđuje obveze Izvršnog vijeća Sabora, republičkih organa uprave i drugih republičkih organa i organizacija koje vrše javna ovlaštenja u vezi s izvršavanjem zakona i drugih općih akata ili utvrđene politike, daje upute za izvršavanje drugih poslova iz njihovog djelokruga ili na drugi način usmjerava rad tih organa i organizacija. Član
177. Svako vijeće i radno tijelo Sabora i vijeća mogu, u okviru svoga djelokruga, donositi zaključke o svom radu i o radu radnog tijela, kao i o radu Stručne službe Sabora. Vijeća mogu na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti društvenog života, u okviru svoga djelokruga, zaključcima zauzimati stavove, izražavati mišljenja ili utvrđivati obaveze Izvršnog vijeća Sabora i republičkih organa uprave i organizacija koje vrše javna ovlaštenja u pogledu pripremanja prijedloga akata za izvršavanje zakona odnosno utvrđene politike ili u pogledu vršenja drugih poslova iz nj ihovog djelokruga. Vijeća mogu zaključcima utvrđivati obaveze i drugih nosilaca javnih ovlaštenja odnosno organizacija, ćija je djelatnost od posebnog društvenog interesa, da izvrše potrebno izučavanje i analizu određenih pitanja i podnesu izvještaj o tome, a mogu i ukazivati na stanje u određenoj oblasti privrednog ili društvenog života i utvrđivati politiku o pojedinim pitanjima. Zaključke kojima zauzimaju stavove, izražavaju mišljenja i podnose prijedloge o pitanjima koja su razmatrali donose i radna tijela Sabora i vijeća Član
178. Tekst zakona potpisuje predsjednik Sabora i predsjednici vijeća koji su zakon donijeli. Akte koji su doneseni na zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora potpisuje predsjednik Sabora. Zaključke koje donose radna tijela Sabora i vijeća potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke. Član
179. Na izvornike zakona i drugih propisa i općih akata Sabora stavlja se pečat Sabora. Pod izvornikom zakona odnosno drugog propisa i općeg akta Sabora razumijeva se onaj tekst zakona odnosno drugog propisa i općeg akta koji je usvojen na sjednici nadležnog vijeća. Izvornici akata Sabora ćuvaju se u Saboru. O izradi izvornika akata Sabora, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o ćuvanju izvornika i o evidenciji o njima stara se tajnik Sabora. Član
180. Zakoni i drugi propisi te opći akti Sabora, autentična tumačenja zakona, odluke o izboru odnosno imenovanju i razrješenju funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, deklaracije, rezolucije i preporuke te društveni dogovori u čijem zaključivanju sudjeluje Sabor objavljuju se u "Narodnim novinama" u izdanjima latinicom i ćirilicom. O objavljivanju akata Sabora stara se tajnik Sabora. Tajnik Sabora daje, na osnovi izvornika akta Sabora, ispravke eventualnih grešaka u objavljenom tekstu toga akta. Član
181. Smjernice koje utvrdi Sabor i zaključci vijeća kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze organa Republike u pogledu izvršavanja zakona i provođenja utvrđene politike objavljuje se u glasilu Sabora a po zaključku vijeća i u "Narodnim novinama". Ostali zaključci dostavljaju se organima i organizacijama na koje se odnose. Član
182. Ukoliko predsjednik Sabora ustanovi da podneseni prijedlog akta Sabora odnosno analiza, izvještaj ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovog poslovnika, zatražit će od predlagača odnosno podnosioca akta da postupi u određenom roku suglasno odredbama ovog poslovnika. Za vrijeme dok predlagač odnosno podnosilac akta ne otkloni nedostatke akta smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u određenom roku smatrat će se da akt i nije upućen Saboru.
183. Postnpak za donošenje akata Sabora A. Postupak za donošenje zakona a) Pokretanjepostupka Član
184. Postupak za donošenje zakona pokreće se prijedlogom za donošenje zakona Član
185. Prijedlog za donošenje zakona može podnijeti zastupnik u svom vijeću, radno tijelo vijeća, vijeće Sabora, radno tijelo Sabora. Izvršno vijeće Sabora, skupština samoupravne interesne zajednice, općinska skupština, skupština gradske zajednice općina, skupština zajednice općina, Privredna komora Hrvatske, te društvene i političke organizacije. Svaki zastupnik, član vijeća Sabora koje nije nadležno za donošenje pojedinog zakona i radno tijelo toga vijeća mogu u tom vijeću predložiti da se donese zakon iz djelokruga drugog vijeća. Ako prihvati takav prijedlog, vijeće određuje način na koji će se izraditi prijedlog za donošenje zakona koji će to vijeće podnijeti kao ovlašteni predlagač zakona. Član
186. Prijedlog za donoŠenje zakona može podnijeti i PredsjedniŠtvo Republike na osnovi zauzetih stavova o pitanjima od općeg znaćenja za druŠtveno-politićko i druŠtveno-ekonomsko ureĐenje te Ustavni sud Hrvatske radi osiguravanja ustavnosti i zakonitosti ili zaŠtite prava samoupravljanja i drugih sloboda i prava građana, samoupravnih organizacija i zajednica. Član
187. Svaki zastupnik može na sjednici vijeća ili radnog tijela ukazati na potrebu donošenja određenog zakona. Povodom toga vijeće odnosno to radno tijelo može odrediti način na koji će se izraditi i podnijeti prijedlog za donošenje takvog zakona. Član
188. Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti radni ljudi i građani te njihove organizacije i udruženja, državni organi i ovlašteni predlagači zakona. Inicijativa za donošenje zakona upućuje se predsjedniku Sabora, koji ju dostavlja nadležnim vijećima, Izvršnom vijeću Sabora i odgovarajućim radnim tijelima Sabora. Predsjednik nadležnog vijeća dostavlja inicijativu za ,donošenje zakona odgovarajućem radnom tijelu vijeća. Ako IzvrŠno vijeće Sabora u roku od 60 dana ne saopći svoje mišljenje o inicijativi smatrat će se da se ne protivi njenom prihvaćanju. Pošto pribavi mišljenje Izvršnog vijeća Sabora, Zakonodavno-pravne komisije i drugih radnih tijela, matično radno tijelo razmatra inicijativu na sjednici na koju poziva nj enog podnosioca. Ako smatra da bi u smislu pokrenute inicijative trebalo donijeti zakon, matično radno tijelo može podnijeti prijedlog za donošenje zakona ili predložiti nadležnom vijeću Sabora da inicijativno razmotri i odredi način na koji će se izraditi i podnijeti prijedlog za donošenje zakona. Ako matično radno tijelo smatra da inicijativa za donošenje zakona nije osnovana, obavijestit će o tome podnosioca, a vijeće samo ako je takvu inicijativu podnio ovlašteni predlagač zakona. Matično radno tijelo dužno je obavijestiti pokretača inicijative ili njegova predstavnika o stavu koji je povodom inicijative zauzet u matičnom radnom tijelu, a predsjednik vijeća, nakon što vijeće zauzme stav o inicijativi. Podnosilac inicijative za donošenje zakona ima pravo da u krajnjem roku od šest mjeseci od dana podnošenja inicijative bude obaviješten o njenoj osnovanosti. b) Prethodni postupak Član
189. Vijeća Sabora mogu programom rada Sabora ili posebnim zaključkom odrediti da se, prije podnošenja prijedloga za donošenje zakona, u radnim tijelima provede - na osnovi prikaza stanja u pojedinim oblastima te izloženih teza o mogućim normativnim opredjeljenjima, a uzpotrebna obrazloženja - prethodna rasprava o razlozima za donošenje zakona i o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom. Prijedlog za provođenje prethodne rasprave može podnijeti i ovlašteni predlagač zakona. Na prijedlog radnog tijela vijeća prethodna rasprava može se provesti na sjednici vijeća. Nakon provedenoga prethodnog postupka sastavlja se izvještaj o rezultatima provođenja tog postupka. Izvještaj sadrži, osobito, pregled stavova, mišljenja i prijedloga danih na sjednici radnog tijela, odnosno na sjednici vijeća na kojoj je proveden prethodni postupak. Izvještaj se dostavlja predlagaču koji je dužan pri izradi prijedloga za donošenje zakona uzeti u obzir stavove, mišljenja i prijedloge dane u tom postupku te posebno obrazložiti one koje nije mogao usvojiti c) Prijedlog za donošenje zakona Sadržaj prljedloga Član
190. Prijedlog za donošenje zakona sadrži: 1) ustavnu osnovu za donošenje zakona; 2) ocjenu stanja u oblasti koja treba da se zakonom uredi i ciljeve koji se žele postići; 3) osnovna pitanja koja se predlažu urediti zakonom; 4) posljedice koje će iz predloženih rješenja proizaći za društveni i materijalni položaj radnih ljudi i građana, organizacija udruženog rada i drugih organizacija i zajednica; 5) ocjenu potrebnih sredstava za provoĐenje zakona; 6) tekst nacrta zakona, s obrazloženjem; 7) tekst odredaba važećeg zakona koje se mijenjaju odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona. Uz prijedlog za donošenje zakona može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija. Član
191. Tekst nacrta zakona sadrži rješenja koja su formulirana u obliku pravnih odredaba. Pojedina rješenja mogu se dati u alternativama, s potrebnim obrazloženjima svake od predloženih alternativa. U obrazloženju nacrta zakona daje se objašnjenje pravnih institucija koje sadrži nacrt zakona Član
192. Kad se prijedlogom za donošenje odnosno nacrtom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje, predlagač takva zakona dužan je posebno obrazložiti u čemu je opći interes koji zahtijeva da te odredbe imaju povratno djelovanje. Na temelju mišljenja matičnog radnog tijela i Zakonodavno-pravne komisije, vijeće posebno utvrđuje postojanje općeg interesa koji zahtijeva da pojedine odredbe nacrta zakona imaju povratno djelovanje. Podnošenje i upućivanje prijedloga Član
193. Prijedlog za donošenje zakona podnosi se predsjedniku Sabora. Podnosilac prijedloga za donošenje zakona dužan je obavijestiti predsjednika Sabora tko će u tijelima Sabora davati obavještenja i objašnjenja odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu za donošenje zakona. Član
194. Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog za donošenje zakona predsjednicima svih vijeća Sabora i radnih tijela Sabora. Član
195. Kad Sabor donosi propise ili utvrđuje mjere koje se odnose na uvjete privređivanja i na društvene obveze poduzeća i organizacija udruženog rada, predsjednici nadležnih vijeća zatražit će o tom mišljenje Privredne komore Hrvatske i drugih općih udruženja organizacija udruženog rada. Posebno izjašnjavanje Privredne komore Hrvatske obavezno je za donošenje zakona o obveznom udruživanju dijela sredstavaa društvene reprodukcije i zakona kojima se potrebe od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političkih zajednica utvrđuju kao opće društvene potrebe i za koje se mogu uvoditi porezi i druga davanja. Član
196. Kad Sabor donosi propis ili utvrđuje mjere koje se odnose na materijalni i društveni položaj radničke klase, predsjednici nadležnih vijeća zatražit će o tom mišljenje Saveza sindikata Hrvatske. Posebno izjašnjavanje Saveza sindikata Hrvatske obavezno je za donošenje zakona o obveznom udruživanju dijela sredstava društvene reprodukcije i zakona kojim se potrebe od intresa za ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političkih zajednica utvrđuju kao općedruštvene potrebe i za koje se mogu uvoditi porezi i druga davanja Član
197. Prijedlog za donošenje zakona dostavit će se, radi davanja mišljenja Javnom pravobranilaštvu Socijalističke Republike Hrvatske, ako se prijedlogom uređuju imovinsko-pravni odnosi ili zaštita i korištenje društvenih sredstava i dobara od općeg interesa, a ako bi donošenje zakona uzrokovalo stvaranje materijalnih obveza za društveno-političke zajednice ili za organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, predsjednik vijeća dostavit će takav prijedlog za donošenje zakona, radi davanja mišljenja i republičkom sekretaru za financije. Član
198. Rasprava u vijeću o prijedlogu za donošenje zakona mora se provesti u roku šest mjeseci od dana njegova podnošenja predsjedniku Sabora. U roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga za donošenje zakona predlagač je dužan podnijeti prijedlog zakona. Ako predlagač zakona ne podnese prijedlog zakona u roku iz stava
199. ovog člana dužan je o razlozima za to obavijestiti Sabor, a ako to ne ućini smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen. Razmatrenje prijedloga u radnim tljelima Član
200. Prije rasprave prijedloga za donošenje zakona na sjednici vijeća, prijedlog razmatraju nadležna radna tijela u ćiji djelokrug ulaze pitanja koja se zakonom uređuju. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga za donošenje zakona, a Zakonodavno-pravna komisija Sabora posebno i o ustavnim osnovama za donošenje zakona. Član
201. Ako su u prijedlogu za donošenje zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela. Radna tijela koja su, pored matičnog, razmatrala prijedlog za donošenje zakona, dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. Član
202. Kad razmotri prijedlog za donošenje zakona matično radno tijelo podnosi svoj izvještaj nadležnim vijećima s mišljenjem. primjedbama i prijedlozima iznesenim u toku njegovog razmatranja. Matično radno tijelo dužno je razmotriri mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su prijedlog razmatrala. U izvještaju koji podnosi vijeću, matično radno tijelo izražava i svoj stav o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. Član
203. Izvještaji radnih tijela upućuju se predsjedniku vijeća, koji ih dostavlja članovima vijeća i podnosiocima prijedloga za donošenje zakona Član
204. Radno tijelo, kad razmotri prijedlog za donošenje zakona, određuje izvjestioca koji će na sjednici vijeća izlagati stavove, mišljenja i primjedbe i obrazlagati prijedloge odnosnog tijela, odnosno u ime toga tijela izjašnjavati se o prijedlozima drugih ukoliko su bili razmotreni na sjednici radnog tijela. Rasprava o prijedlogu na sjednici vijeća Član
205. Prijedlog za donošenje zakona treba biti objavljen u glasilu Sabora najmanje 30 dana prije dana održavanja sjednice vijeća na kojoj će se razmatrati, a izvještaji matičnih odnosno drugih radnih tijela i Zakonodavno-pravne komisije o prijedlogu za donošenje zakona trebaju biti otpremljeni članovima vijeća najkasnije 10 dana prije dana održavanja sjednice. Član
206. Podnosilac prijedloga za donošenje zakona odnosno njegov odredeni predstavnik može na početku rasprave dati i usmeno obrazloženje prijedloga. On ima pravo sudjelovati u raspravi, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima. Član
207. Predstavnik Izvršnog vijeća Sabora može sudjelovati u raspravi i ako prijedlog nije podnijelo Izvršno vijeće Sabora. Član
208. Na sjednici vijeća obavlja se o prijedlogu za donošenje zakona, u pravilu, odvojeno, opća rasprava i rasprava o pojedinostima. Član
209. Opća rasprava o prijedlogu za donošenje zakona obavlja se na taj naćin što zastupnici iznose svoja mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom, o ustavnom ovlaštenju da se predloženi odnosi urede zakonom i opsegu i načinu zakonskog uređivanja tih odnosa. Ako vijeće ocijeni da nije potrebno donijeti zakon, ono će obrazloženim zaključkom odbiti prijedlog. O zaključku vijeća obavještava se podnosilac prijedloga. Član
210. Ako vijeće ocijeni da je potrebno donijeti zakon, prelazi se na raspravu o prijedlogu o pojedinostima. Rasprava prijedloga o pojedinostima obavlja se na taj naćin što se raspravlja i o tekstu nacrta zakona. Član
211. Po završenoj raspravi vijeće zaključkom utvrđuje stavove, prijedloge i mičljenja u vezi prijedloga za donočenje zakona i upućuje ih podnosiocu prijedloga radi priprema teksta prijedloga zakona. Član
212. Na osnovi zaključaka nadležnih vijeća Sabora o prihvaćanju prijedloga za donošenje zakona podnosilac prijedloga pristupa izradi ili osigurava izradu prijedloga zakona. U suglasnosti s podnosiocem prijedloga za donošenje zakona, vijeće može odrediti da prijedlog zakona izradi radno tijelo Sabora, radno tijelo vijeća ili Izvršno vijeće Sabora. Ako se podnosilac prijedloga za donošenje zakona, osim kad je to Izvršno vijeće Sabora, ne složi sa zaključcima vijeća donijetim u vezi prijedloga za donošenje zakona, a i u drugim slučajevima kad to podnosilac prijedloga zahtijeva, vijeće će zaključkom odrediti da prijedlog zakona izradi i da ga podnese Saboru radno tijelo Sabora, radno tijelo vijeća ili Izvršno vijeće Sabora. Član
213. Zaključkom o prihvaćanju prijedloga za donošenje zakona, vijeće može odrediti da je predlagač zakona dužan prije podnošenja prijedloga zakona pribaviti mišljenje pojedinih organa, organizacija ili zajednica o pitanjima na koja se odnosi predloženi zakon. d) Prijedlog zakona Sadržaj prijedloga, njegovo podnošenje i upućivanje te razmatranje u radnim tijelima Član
214. Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kome se donosi zakon i mora biti obrazložen. Obrazloženje obuhvaća razloge zbog kojih se zakon donosi, pitanja koja se njime rješavaju, objašnjenje odredaba predloženog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provodenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te druge značajne okolnosti u vezi s pitanjima koja se zekonom ureduju. Predlagač zakona dužan je u obrazloženju prijedloga zakona navesti razlike između rješenja sadržanih u prijedlogu zakona prema nacrtima rješenja iz prijedloga za donošenje zakona te razloge zbog kojih su te razlike nastale kao i prijedloge i mišljenja koji su bili dani na prijedlog za donošenje zakona, a koje predlagač nije prihvatio, uz navođenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio. Član
215. Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze za društveno-političke zajednice, nadležna vijeća ne mogu taj prijedlog zakona prihvatiti prije nego utvrde da su za izvršenje tih obveza osigurana financijska sredstva. Član
216. Ako se prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje, nadležna će vijeća, na osnovi posebnog obrazloženja predlagača zakona i izvještaja matičnih radnih tijela i Zakonodavno-pravne komisije. posebno ocijeniti i zaključkom utvrditi da je povratno djelovanje predloženih odredaba zakona u općem društvenom interesu. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju zakonskih odredaba. Član
217. U pogledu podnošenja prijedloga zakona predsjedniku Sabora, upućivanja predsjednicima vijeća Sabora i dostavljanja radnim tijelima i članovima, Izvršnom vijeću Sabora, skupštinama općina i gradskih zajednica općina. kao i u pogledu njegovog razmatranja u radnim tijelima shodno se primjenjuju odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na prijedlog za donošenje zakona. Rasprava o prijedlogu u vijeću Član
218. Podnosilac prijedloga zakona odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave dati uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a kad prijedlog zakona sadrži odredbe sa povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredaba. Podnosilac prijedloga zakona ima pravo uzimati riječ u toku rasprave o prijedlogu zakona, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama. Predstavnik Izvršnog vijeća Sabora može uzimati riječ u toku rasprave o prijedlogu zakona i kad Izvršno vijeće nije njegov predlagač. Ista prava ima i izvjestilac matičnog radnog tijela i Zakonodavnopravne komisije. Član
219. Rasprava na sjednici vijeća o prijedlogu zakona, ako tako vrijeće odluči, obuhvaća opću raspravu i raspravu o tekstu prijedloga. U toku opće rasprave raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati pitanja u vezi s primjedbama i prijedlozima zainteresiranih organizacija i zajednica u vezi s rješenjem datim u prijedlogu, a napose u pogledu pronalaženja sporazumnih rješenja o izraženim stavovima, mišljenjima i prijedlozima svih faktora koji sudjeluju u postupku donošenja zakona. U toku rasprave o tekstu prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama odnosno odjeljcima, a ako se na sjednici tako odluči i po članovima. U toku te rasprave odlučuje se i o podnesenim amandmanima. Amandmani Član
220. Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga zakona podnosi se pismeno u obliku amandmana, uz obrazloženje. Pravo podnošenja amandmana na prijedlog zakona imaju ovlašteni predlagači zakona. Član
221. Amandman se predsjedniku Sabora može podnijeti najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje sjednice vijeća na kojoj će se raspravljati o prijedlogu zakona. Član
222. Predsjednik Sabora dostavlja podnesene amandmane predsjedniku nadležnog vijeća, podnosiocu prijedloga zakona i Izvršnom vijeću Sabora, kad ono nije predlagač zakona. Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Zakonodavno-pravnoj komisiji da dostave svoje izvještaje s mišljenjima i prijedlozima o njemu. Član
223. Ako amandman na prijedlog zakona sadrži odredbe prema kojima će biti potrebno osigurati financijska sredstva ili kojima se stvaraju materijalne obveze za društveno-političke zajednice, predsjednik Sabora upućuje amandman i radnom tijelu nadležnom za financije da prouči utjecaj amandmana na raspoloživa financijska sredstva ili na moguće izvore za financiranje predloženog rješenja i da o tome izvijesti vijeće. U istu svrhu amandman se dostavlja i republičkom sekretaru za financije a i u slućaju ako bi njegove odredbe uzrokovale stvaranje materijalnih obveza za organizacije udruženog rada ili druge organizacije i zajednice. Član
224. Ako bi prihvaćanje amandmana povlačilo za sobom bitniju izmijenu teksta prijedloga zakona o amandmanu se ne može odlučivati na sjednici vijeća prije nego što matično ili drugo radno tijelo i Zakonodavno-pravna komisija podnesu vijeću svoj izvještaj o tom amandmanu, a o amandmanu iz člana
225. ovoga poslovnika prije nego što radno tijelo vijeća nadležno za financije i republički sekretar za financije podnesu izvještaj o njegovu utjecaju na raspoloživa financijska sredstva ili na moguće izvore financiranja, odnosno na materijalne obveze organizacija udruženog rada ili drugih organizacija i zajednica. Član
226. Zastupnik, ako se vijeće s time suglasi, može iznimno podnijeti amandman na prijedlog zakona i na sjednici vijeća, u toku rasprave toga prijedloga. I takav amandman podnosi se pismeno uz potrebno obrazloženje. Podnosilac prijedloga zakona može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu. Izvršno vijeće Sabora može do zaključenja rasprave o prijedlogu podnositi amandmane i na prijedlog zakona koji ono nije podnijelo Saboru. Podneseni amandmani po odredbama ovoga člana moraju se umnožiti, i prije rasprave i odlučivanja o njima, podijeliti članovima vijeća. Član
227. Povodom amandmana na prijedlog zakona vijeće može, ako ocijeni da zastupnici trebaju obaviti dodatne konzultacije, odlučiti da se rasprava odgodi, a može odlučiti da se rasprava prekine dok se o tome ili o sadržaju podnesenog amandmana ne izjasne matično radno tijelo i Zakonodavno-pravna komisija. Vijeće će odgoditi raspravu o prijedlogu zakona, ako to zatraži trećina članova vijeća, podnosilac prijedloga zakona, Izvršno vijeće Sabora, matično odnosno drugo radno tijelo ili Zakonodavno-pravna komisija. Ako sadržaj amandmana bitno mijenja ili odstupa od prihvaćenog prijedloga za donošenje zakona, vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi, te nastavi nakon proteka vremena neophodnog da zastupnici obave ponovne konzultacije. Član
228. O amandmanu na prijedlog zakona izjašnjava se podnosilac prijedloga zakona i Izvršno vijeće Sabora. Izvršno vijeće Sabora ima pravo da se izjasni o amandmanu i ako nije podnosilac prijedloga zakona. Član 191 Vijeće može odlučiti da se prije glasanja o amandmanu rasprava prekine i amandman dostavi Zakonodavno-pravnoj komisiji radi utvrđivanja konačnog teksta odredaba koje se mijenjaju amandmanom ili zbog amandmana i radu usuglašavanja drugih odredaba prijedloga zakona koje su u vezi s tim odredbama. Član
229. Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom prijedloga zakona i o njemu Vijeće odvojeno ne glasa: - ako ga je podnio predlagač zakona a podržali matično radno tijelo i Zakonodavno-pravna komisija; - ako ga je podnijelo matično radno tijelo ili Zakonodavno-pravna komisija a suglasio se predlagač zakona; - ako ga je podnio zastupnik ili zainteresirano radno tijelo a podržali matično radno tijelo i Zakonodavno-pravna komisija i s njima se suglasio predlagač zakona. Ako zastupnik zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stava
230. ovoga člana vijeće posebno izjasni, o tom se amandmanu glasa odvojeno. Ako prijedlog zakona nije podnijelo Izvršno vijeće Sabora, o amandmanu na prijedlog zakona s kojima se nije suglasilo Izvršno vijeće Sabora, glasa se odvojeno. Amandman, prihvaćen na sjednici vijeća, postaje sastavni dio prijedloga zakona o kome se odlučuje. Član
231. O amandmanima se glasa prema redoslijedu članova prijedloga zakona na koje se odnose. Ako je na jedan član prijedloga zakona podneseno više amandmana, najprije se glasa o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja. i po tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima. Ako je podnesen amandman na amandman, najprije se glasa o amandmanu koji je podnesen na amandman. O rezultatu glasanja o amandmanima njihovi se podnosioci obavještavaju putem glasila Sabora. e) Donošenje zakona po hitnom postupku Član
232. Izuzetno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo ako je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi ili kad to zahtijevaju interesi narodne obrane ili druge izvanredne i neodgodive potrebe Republike. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se prijediog zakona. U hitnom postupku ne primjenjuju se odredbe ovog poslovnika što se odnose na rokove koji su propisani za pojedine radnje u postupku donošenja zakona. Član
233. O prijedlogu da se zakon donese po hitnom postupku odlučuju vijeća Sabora nadležna za donošenje toga zakona kao u prethodnom pitanju, većinom ukupnog broja svojih članova. Ako prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku nije podnijelo lzvršno vijeće Sabora, predsjednik nadležnog vijeća Sabora zatražit će od Izvršnog vijeća Sabora mišljenje o tom prijedlogu prije održavanja sjednice vijeća i o tome obavijestiti članove vijeća. Član
234. Ako se prihvati prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici vijeća, prijedlog zakona razmatraju nadležna radna tijela i Zakondavno-pravna komisija. Član
235. Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave. U postupku s amandmanima iz stava
236. ovoga člana primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na amandmane na prijedloge zakona koji se donose po redovnom postupku. f) Javna rasprava o prijedlogu za donošenje zakona Član
237. U toku rasprave o prijedlogu za donošenje zakona svako vijeće Sabora može odlučiti, ako to već nije utvrđeno u programu rada vijeća, da se taj prijedlog iznese na javnu raspravu. Na javnu raspravu obavezno se iznose prijedlozi za donošenje zakona ili drugog akta kojima se uređuju: - samoupravni položaj radnih ljudi i građana odnosno pitanja u oblasti društveno-ekonomskih i društveno-političkih odnosa koja su od posebnog značenja za organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, - financiranje funkcija društveno-političkih i samoupravnih interesnih zajednica, čije je osnivanje po Ustavu obavezno, - pitanja za koja to propiše zakon, - pitanja za koja to utvrdi program rada Sabora. Na javnu raspravu, prije konačnog odlučivanja, obavezno se iznose i prijedlozi društvenih planova Republike. Vijeće Sabora može odlućivati da se na javnu raspravu iznese i prijedlog zakona ili pojedino pitanje iz prijedloga zakona. Član
238. Kad se prijedlog za donošenje zakona iznosi na javnu raspravu, vijeće Sabora zaključkom: - utvrđuje način na koji će biti objavljen, - određuje način organiziranja i provođenja javne rasprave, - utvrđuje rok u kome treba provesti javnu rapsravu, - utvrđuje način prikupljanja i sređivanja primjedaba, mišljenja i prijedloga iz javne rasprave kao i način ocjenjivanja suglasnosti ili nesuglasnosti sudionika u javnoj raspravi s prijedlozima iznesenim na javnu raspravu, - utvrđuje financijska sredstva za organiziraaje i provođenje javne rasprave. Član
239. Kad se prijedlog za donošenje zakona iznosi na javnu raspravu vijeće osniva posebno radno tijelo sa zadatkom: - da se brine da se pitanja javne rasprave koje je utvrdilo vijeće. objave i da budu dostupna javnosti; - da osigura prikupljanje i sređivanje primjedaba, mišljenja i prijedloga koji budu izneseni u toku javne rasprave; - da prati javnu raspravu i analizira iznesene prijedloge, mišljenja i primjedbe, uz ocjenu suglasnosti ili nesuglasnosti sudionika u javnoj raspravi s prijedlozima iznesenim na javnu raspravu; - da pripremi izvještaj o rezultatima javne rasprave i podnese ga vijeću. Kada u donošenju zakona o pitanjima koja su iznesena na javnu raspravu sudjeluju dva ili sva vijeća Sabora, ona će osnovati zajedničko radno tijelo i odlučiti o njegovu sastavu. Član
240. Izvještaj radnog tijela koje prati javnu raspravu mora sadržavati rezultat javne rasprave s prikazom iznesenih mišljenja i prijedloga o pojedinim pitanjima razmatranim u javnoj raspravi i ocjenu suglasnosti sudionika u javnoj raspravi s prijedlozima iznesenim na javnu raspravu u pogledu njihova rješavanja. Član
241. Kad primi izvještaj radnog tijela o rezultatima javne rasprave, predsjednik vijeća dostavit će izvještaj na izjašnjavanje podnosiocu prijedloga, matičnom radnom tijelu i Izvršnom vijeću Sabora. Predlagač zakona posebno je dužan izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima iznesenim u javnoj raspravi, koja smatra neprihvatljivim i navesti razloge zbog čega. Po primitku izjašnjenja iz stava
242. ovoga člana, vijeće utvrđuje rezultate javne rasprave. Član
243. Ako vijeće ocijeni da je većina sudionika u javnoj raspravi izrazila svoje neslaganje s prijedlogom za donošenje zakona, prijedlog će se skinuti s dnevnog reda, osim ako se radi o pitanju za čije uređivanje postoji stvarna i neodgodiva potreba ili ako bi odlaganje zakonskog uređivanja tih pitanja imalo štetne posljedice za interese društva. U tim slučajevima vijeća Sabora mogu donijeti zakon o privremenim mjerama s rokom važenja najduže šest mjeseci. Član
244. O pitanjima, za koja je iznošenje na javnu raspravu obavezno, vijeće donosi odlukom većinom ukupnog broja svojih članova utvrđenog ustavom. g)Sudjelovanje drugih vijeća, uz nadležna, u donošenju zakona i drugih akata Član
245. Svako vijeće Sabora može raspravljati o prijedlogu za donošenje ili o prijedlogu zakona, a i o prijedlozima drugih akata iz djelokruga drugih vijeća Sabora, davati svoja mišljenja i prijedloge nadležnom vijeću te predlagati donošenje zakona i drugih akata o tim pitanjima. Član
246. Svaki član vijeća Sabora ili njegovo radno tijelo mogu predložiti vijeću da uzme u raspravu prijedlog za donošenje zakona ili prijedlog zakona u čijem donošenju to vijeće ne sudjeluje, ili da raspravi druga pitanja iz djelokruga drugih vijeća radi davanja mišljenja i prijedloga nadležnom vijeću. Takav se prijedlog s potrebnirn obrazloženjem podnosi predsjedniku vijeća, a može se iznijeti i na sjednici vijeća. Ako je prijedlog podnesen predsjedniku vijeća, on je dužan unijeti ga u prijedlog dnevnog reda. O prijedlogu iz stava
247. ovoga člana odlučuje vijeće. Član
248. Prijedlog da razmotri prijedlog za donošenje zakona odnosno prijedlog zakona i da o tome izrazi svoje mišljenje može svakom vijeću Sabora uputiti i vijeće Sabora nadležno za donošenje tog zakona., Član
249. Ako vijeće prihvati prijedlog da razmotri prijedlog za donošenje zakona odnosno prijedlog zakona za čije donošenje ono nije nadležno, o tom zaključku vijeća obavještava se nadležno vijeće Sabora, a prijedlog se dostavlja članovima vijeća. Nadležno vijeće Sabora neće odlućivati o prijedlozima iz stava
250. ovoga člana prije nego bude upoznato s mišljenjem, primjedbama i prijedlozima odnosno sa stavom vijeća koje nije nadležno za donošenje tih akata. Član
251. Pošto razmotri prijedlog za donošenje zakona odnosno prijedloga zakona, vijeće koje nije nadležno za njegovo donošenje, zaključkom utvrđuje svoj stav. O stavu vijeća predsjednik obavještava predsjednika nadležnog vijeća. Istovremeno ga obavještava i o predstavniku vijeća koji će na sjednici nadležnog vijeća i usmeno izložiti zauzete stavove i vijeća. Član
252. Nadležno vijeće Sabora dužno je razmotriti mišljenja, primjedbe, stavove, i prijedloge kao i saslušati izlaganje predstavnika vijeća, koje nije nadležno za donošenje tih akata, i o tome zauzeti svoj stav, te o svome stavu obavijestiti nadležno vijeće. h) Postupak usuglašavanja stavova nadležnih vijeća Član
253. Zakon ili drugi akt što ga ravnopravno donose vijeća Sabora smatra se donijetim kad ga vijeća izglasaju u istovjetnom tekstu. Predsjednici vijeća Sabora međusobno se obavještavaju o stavovima koje su vijeća zauzela odnosno o odlukama koje su donijela prilikom rasprave o prijedlogu za donošenje zakona ili o prijedlogu zakona. Član
254. Kad se nadležna vijeća Sabora prilikom odlučivanja o prijedlogu za donošenje zakona ne suglase o potrebi donošenja zakona, o ustavnom ovlaštenju za njegovo donošenje, ili o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom, odnosno kad prilikom odlučivanja o prijedlogu zakona ne prihvate zakon u istovjetnom tekstu, provodi se postupak usuglašavanja njihovih stavova. Postupak usuglašavanja stavova o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom provodi se samo ako nadležno vijeće na prijedlog matičnog radnog tijela zaključi da je taj postupak neophodno provesti. Postupak usuglašavanja stavova povjerava se zajedničkoj komisiji, sastavljenoj od jednakog broja članova vijeća, koje biraju vijeća. U radu komisije iz stava
255. ovoga člana sudjeluje i predstavnik predlagača toga akta, a i predstavnik Izvršnog vijeća Sabora, ako ono nije predlagač akta. Član
256. Predsjednici vijeća obavještavaju komisiju o neusuglašenim stavovima i dogovorno određuju vrijeme za njezin rad. Član
257. Komisija za usuglašavanje stavova razmatra neusuglašene stavove s ciljem da se stavovi usuglase i da se o tome utvrdi tekst koji će se predložiti na odobrenje vijećima Sabora. . Komisija može zaključiti da zastane s postupkom radi upoznavanja vijeća s tokom usuglašavanja te predložiti vijećima da ponovno razmotre pitanja u vezi kojih nisu prethodno usuglasila stavove. Član
258. Ako se u komisiji za usuglašavanje stavova ne postigne suglasnost većine predstavnika svakog vijeća ili ako vijeća ne odobre tekst koji je predložila komisija, sporna pitanja iznose se na raspravu i odlučivanje na zajedničkoj sjednici vijeća. Vijeća mogu zaključiti da se prije sazivanja zajedničke sjednice vijeća ponovi postupak u komisiji za usuglašavanje stavova. Ako se na zajedničkoj sjednici prilikom odlučivanja o tekstu za usuglašavanje spornih pitanja ne postigne suglasnost većine članova vijeća, postupak za usuglašavanje po odredbama ovog poslovnika se prekida, a predmet skida s dnevnog reda. Isti predmet može se ponovno predložiti na raspravu nakon šest mjeseci, a prije toga samo na osnovi suglasne odluke vijeća. Član
259. Ako se zbog nesuglasnosti među vijećima ne donese zakon ili drugi akt, a nedonošenje bi dovelo do narušavanja stabilnosti na tržištu ili bi prouzročilo znatnu štetu za društvenu zajednicu Vijeća udruženog rada donijet će, na prijedlog Predsjedništva Republike, privremene mjere. B. Postupak za davanje autentičnog tumačenja zakona Član
260. Pravo predlagati da se izda autentično tumačenje zakona ima svaki ovlašteni predlagač zakona te Vrhovni sud Hrvatske, Upravni sud Hrvatske, Sud udruženog rada Hrvatske, republički društveni pravobranilac samoupravljanja, republički javni tužilac i republički javni pravobranilac. Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona mogu pokretati radni ljudi i građani, organizacije udruženog rada i druge organizacije i zajednice. Član
261. Prijedlog odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora, a mora sadržati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to. Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona predsjednicima vijeća Sabora koja su donijela zakon, Zakonodavno-pravnoj komisiji i Izvršnom vijeću Sabora, ako ono nije podnosilac prijedloga da se izda autentično tumačenje zakona. Inicijativu za davanje autetničnog tumačenja zakona predsjednik Sabora upućuje Zakonodavno-pravnoj komisiji i matičnom radnom tijelu radi ocjene da li je inicijativa osnovana. Član
262. Zakonodavno-pravna komisija, pošto pribavi mišljenja od matičnih ili drugih radnih tijela te Izvršnog vijeća Sabora, ocjenjuje da li je inicijativa ili prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona osnovan. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Zakonodavno-pravna komisija utvrdit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji sa svojim izvještajem podnosi nadležnim vijećima Sabora. Ako Zakonodavno-pravna komisija ocijeni da prijedlog za davanje autentičnog tumačenja nije osnovan, ona će o tome obavijestiti predsjednike nadležnih vijeća, koja povodom toga izvještaja donose odluku. C. Postupak za donošenje republičkog društvenog plana i drugih planskih dokumenata Član
263. Nacrt odnosno prijedlog društvenog plana Republike i drugih planskih dokumenata Izvršno vijeće Sabora podnosi predsjedniku Sabora, zajedno s potrebnim obrazloženjem i dokumentacijom. Član
264. Predsjednik Sabora upućuje planske akte predsjednicima svih vijeća Sabora, skupštinama društveno-političkih zajednica, Vijeću Saveza sindikata Hrvatske, Privrednoj komori Hrvatske i Predsjedništvu Republike. Član
265. Prije konačnog odlučivanja na sjednicama vijeća Sabora nacrt dugoročnog plana Republike i prijedlog društvenog plana Hrvatske obavezno se iznose na javnu raspravu. Član
266. U radno tijelo koje prati javnu raspravu o nacrtu dugoročnog plana Republike i o prijedlogu društvenog plana Hrvatske svako vijeće Sabora izabrat će po četiri člana, a skupštine samoupravnih interesnih zajednica. koje po Ustavu sudjeluju u njihovom donošenju, po jednog člana. Predsjednika toga radnog tijela bira Vijeće udruženog rada. Po jednog člana toga radnog tijela delegiraju Vijeće Saveza sindikata Hrvatske i Privredna komora Hrvatske. Član
267. Vijeća Sabora dužna su prije odlučivanja o prijedlogu društvenog plana Hrvatske, razmotriti izvještaj o rezultatima javne rasprave o njemu i zaključcima zauzeti stav o tim rezultatima. Na osnovi zaključka iz stava
268. ovoga člana Izvršno vijeće Sabora utvrđuje konačni tekst prijedloga društvenog plana Hrvatske i podnosi ga Saboru na usvajanje. Član
269. O tekstu nacrta dugoročnog plana Republike, o tekstu prijedloga društvenog plana Hrvatske i o tekstu drugih planskih dokumenata raspravlja se u vijećima Sabora najprije u načelu, a zatim po glavama i odjeljcima. Član
270. Radna tijela, u okviru svog djelokruga, razmatraju u svim fazama postupka plansku dokumentaciju koja se odnosi na razvoj oblasti iz njihova djelokruga i podnose o tom izvještaj vijećima Član
271. Amandmani na tekst prijedloga republičkog društvenog plana i drugih planskih dokumenata podnose se u skladu s odredbama ovog poslovnika koje važe za podnošenje amandamana na prijedlog zakona. O podnesenim amandmanima na tekst prijedloga republičkog društvenog plana i drugih planskih dokumenata obavještavaju se članovi tijela koji ravnopravno sudjeluju u njihovu donošenju i Izvršno vijeće Sabora. Član
272. Pri donošenju republičkog društvenog plana i drugih planskih dokumenata primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona, ukoliko odredbama ovog odjeljka nije drukčije određeno. Član
273. Ako se zbog nesuglasnosti među vijećima i nakon provedenog postupka usuglašavanja tekstova tih akata, na vrijeme ne donese društveni plan ili planski dokument, primjenjivat će se plan ili planski dokument u onome tekstu koji je izglasalo Vijeće udruženog rada. Za tu odluku Vijeća udruženog rada potrebna je dvotrećinska većina ukupnog broja njegovih članova. D. Postupak za donošenje republićkog budžeta i završnog računa republičkog budžeta Član
274. Prijedlog republičkog budžeta i republičkog završnog računa Izvršno vijeće Sabora podnosi predsjedniku Sabora s potrebnim obrazloženjem i dokumentacijom do roka utvrđenog programom rada Sabora. Dokumentacija uz prijedlog republičkog budžeta mora sadržavati informaciju o izvršenju budžeta u prvom polugodištu tekuće godine, procjenu izvršenja budžeta do kraja budžetske godine, programe rada korisnika sredstava budžeta s obrazloženjem prijedloga visine i namjene sredstava za obavljanje djelatnosti tih korisnika, pregled nepodmirenih obaveza budžeta kao i informaciju o stalnoj budžetskoj rezervi te o izvršenju zaključaka i stavova vijeća kojima su utvrđene smjernice za sastav republičkog budžeta. Zajedno s prijedlogom republičkog budžeta podnosi se i prijedlog zakona o izvršenju republičkog budžeta. Član
275. Predsjednik Sabora upućuje prijedlog republičkog budžeta i republičkog završnog računa predsjednicima svih vijeća i radnih tijela, a matičnom radnom tijelu i dokumentaciju uz prijedlog republičkog budžeta. Član
276. Prije rasprave o prijedlogu republičkog budžeta u vijećima, radna tijela, u okviru svoga djelokruga raspravljaju o programima rada korisnika sredstava budžeta te o prijedlozima proračuna kojima se osiguravaju sredstva za rad republičkih organa, organizacij