Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o mirovinskom osiguranju - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje obvezno mirovinsko osiguranje koje se temelji na generacijskoj solidarnosti, osiguravajući prava za starost, smanjenje ili gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje te prava obitelji u slučaju smrti osiguranika. Također, preuzima Direktivu Vijeća 97/81/EZ o radu s nepunim radnim vremenom.

Što regulira

  • Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
  • Prava osiguranika za slučaj starosti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja.
  • Prava članova obitelji za slučaj smrti osiguranika ili korisnika mirovine.
  • Preuzimanje Direktive Vijeća 97/81/EZ o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom.

Koga se tiče

  • Fizičke osobe koje su obvezno osigurane na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
  • Članovi obitelji osiguranika ili korisnika mirovine.

Ključne točke

  • Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
  • Mirovinski staž obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž.
  • Mirovina je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja.
  • Najniža mirovina određuje se na temelju punih godina mirovinskoga staža i vrijednosti najniže mirovine utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o mirovinskom osiguranju - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 Povezani zakoni Poduzetništvo Ovr

šni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o deviznom poslovanju Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o platnom prometu Zakon o mirovinskom osiguranju Opći porezni zakon Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o trgovini Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o zaštiti potrošača Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o javnoj nabavi Zakon o nedopuštenom oglašavanju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju suglasnosti Zakon o sudskom registru Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o osiguranju Zakon o reviziji Zakon o zadrugama Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o slobodnim zonama Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Stečajni zakon 2015-2017 Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od

  1. veljače
  2. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta po Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od
  3. prosinca
  4. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Zakon o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od
  5. svibnja
  6. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga Radno, mirovinsko i socijalno pravo Zakon o osobnom imenu Zakon o mirovinskom osiguranju Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o volonterstvu Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju Zakon o azilu Zakon o doprinosima Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o minimalnoj plaći Zakon o humanitarnoj pomoći Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o doplatku za djecu Zakon o udomiteljstvu Zakon o umirovljeničkom fondu Zakon o suzbijanju diskriminacije Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu Zakon o djelatnosti socijalnog rada Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima Zakon o Središnjem registru osiguranika Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Zakon o europskim radničkim vijećima Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata Zakon o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE) Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Zakon o stečaju potrošača Zakon o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom Zakon o osiguranju radničkih tražbina Zakon o prijenosu mirovinskih prava Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina Zakon o obavljanju studentskih poslova Zakon o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Zakon o listi profesionalnih bolesti Zakon o najvišoj mirovini Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od
  7. siječnja do
  8. prosinca
  9. godine Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i prava po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima "Tupljak" d. d. Labin Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o tržištu rada Zakon o prestanku važenja Zakona o poticanju zapošljavanja Zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru Zakon o sredstvima za doplatak za djecu Zakon o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada Zakon o osobnoj asistenciji Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama Zakon o inkluzivnom dodatku Zakon o mirovinskom osiguranjuNN 96/25 na snazi od 01.07.
  10. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o mirovinskom osiguranju 2023-2025Zakon o mirovinskom osiguranju 2021-2022Zakon o mirovinskom osiguranju 2020-2021Zakon o mirovinskom osiguranju 2019-2019Zakon o mirovinskom osiguranju 2018-2018 v2Zakon o mirovinskom osiguranju 2018-2018 v1Zakon o mirovinskom osiguranju 2017-2018Zakon o mirovinskom osiguranju 2014Zakon o mirovinskom osiguranju 1998-2013Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjemHrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeZavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetomMinistarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politikeUpravni sud Zakon o mirovinskom osiguranju DIO PRVI OPĆE ODREDBE Članak
  11. Ovim se Zakonom uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Članak
  12. Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva Vijeća 97/81/EZ od
  13. prosinca
  14. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL L 014,
  16. 1998.). Članak
  17. Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 4.

(1)Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine:
  1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
  2. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
  3. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(2)U obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Članak
  1. Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
  2. osiguranik je fizička osoba koja je na temelju zakonski propisanih osnova obvezno osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
  3. osigurana osoba je fizička osoba osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti
  4. osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost su osobe kojima je, u skladu s posebnim propisima, uvjet za obavljanje djelatnosti upis u registar, upisnik ili imenik tijela državne uprave nadležnog za izdavanje odobrenja za obavljanje profesionalne djelatnosti ili članstvo u odgovarajućoj strukovnoj udruzi ili asocijaciji
  5. staž osiguranja u efektivnom trajanju je razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju
  6. staž osiguranja s povećanim trajanjem je razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju koje se računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima
  7. posebni staž je razdoblje provedeno izvan obveznog mirovinskog osiguranja koje se pod određenim uvjetima priznaje u mirovinski staž
  8. mirovinski staž obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž na temelju kojega se utvrđuje postoje li uvjeti za stjecanje prava na mirovinu
  9. pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje stvarno ostvarenom mirovinskom stažu samo za određivanje svote invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ili smrti nije navršio 60 godina života
  10. dodani staž je razdoblje koje se pod određenim uvjetima pridodaje stvarno ostvarenom mirovinskom stažu roditelju za svako rođeno/posvojeno dijete za određivanje svote mirovine
  11. mirovinski staž za određivanje mirovine je razdoblje na temelju kojeg se određuje svota mirovine, a obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, posebni staž, pridodani staž i dodani staž
  12. mirovina je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja
  13. najniža mirovina je najniže novčano primanje iz mirovinskog osiguranja koje se određuje na temelju punih godina mirovinskoga staža za određivanje mirovine i vrijednosti najniže mirovine utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža
  14. najviša mirovina je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja koje se određuje na način propisan zakonom kojim se uređuje najviša mirovina
  15. osnovna mirovina je novčano primanje iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti koje pod određenim uvjetima stječu osiguranici koji ostvaruju mirovinu iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja ili član obitelji osiguranika koji je nakon smrti osiguranika naslijedio sredstva iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
  16. osobne bodove čini umnožak mirovinskog staža za određivanje mirovine, prosječnog vrijednosnog boda i polaznog faktora
  17. vrijednosni bod je utvrđena godišnja vrijednost plaće ili osnovice osiguranja u odnosu na prosječnu godišnju plaću svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj
  18. polazni faktor je parametar na temelju kojeg se vrednuje starosna dob osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu
  19. mirovinski faktor je parametar na temelju kojeg se određuje opseg priznate mirovine, odnosno isplaćuje li se mirovina u punom ili djelomičnom iznosu
  20. aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod
  21. dodatak na mirovinu je dodatak koji se priznaje pod uvjetima i na način propisan zakonom kojim se uređuje dodatak na mirovine ostvarene prema zakonima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje od
  22. siječnja
  24. korisnik mirovine prema općem propisu je osiguranik kojem je priznato pravo na mirovinu prema ovome Zakonu i općim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona
  25. korisnik mirovine prema posebnom propisu je korisnik kojemu je pravo na mirovinu priznato i/ili određeno prema posebnim propisima iz područja mirovinskog osiguranja
  26. poslovi prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima
  27. invalid rada je osiguranik koji je ostvario pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
  28. profesionalna rehabilitacija je osposobljavanje za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima osiguranika, odnosno osigurane osobe kod koje postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost
  29. naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije je novčano primanje osiguranika, odnosno osigurane osobe u vezi s profesionalnom rehabilitacijom
  30. vještačenje je postupak koji provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod za vještačenje) radi utvrđivanja smanjenja radne sposobnosti, preostale radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja
  31. naknada zbog tjelesnog oštećenja je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja zbog tjelesnog oštećenja nastalog kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti
  32. matična evidencija je skup podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima mirovina koji se obvezno vode u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod)
  33. kontrola podataka o kojima ovisi pravo iz mirovinskog osiguranja je postupak koji Zavod provodi radi utvrđivanja točnosti podataka i činjenica o kojima ovisi pravo iz mirovinskog osiguranja za radnike kod obveznika doprinosa. Članak
  34. Obvezno se osiguravaju prava na:
  35. starosnu mirovinu
  36. starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika
  37. prijevremenu starosnu mirovinu
  38. prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca
  39. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti
  40. invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
  41. privremenu invalidsku mirovinu
  42. obiteljsku mirovinu
  43. dio obiteljske mirovine
  44. najnižu mirovinu
  45. osnovnu mirovinu
  46. profesionalnu rehabilitaciju
  47. naknadu zbog tjelesnog oštećenja i
  48. naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem prava na profesionalnu rehabilitaciju. Članak 7.
(1)Prava iz mirovinskog osiguranja neotuđiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti.
(2)Dospjela novčana primanja iz mirovinskog osiguranja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati.
(3)Novčana primanja iz stavka 2. ovoga članka korisnika koji nema nasljednika, iznimno od propisa o nasljeđivanju, pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno državnom proračunu.
(4)Prava iz mirovinskog osiguranja ne mogu zastarjeti, osim dospjelih, a neisplaćenih mirovina i drugih novčanih primanja u slučajevima određenim ovim Zakonom. Članak 8.
(1)Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu s propisom kojim se uređuje ovršni postupak.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, predmet ovrhe ili osiguranja ne može biti obiteljska mirovina koju koriste samo djeca ili djeca i bračni drug umrlog zajedno, osim u slučaju naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja djeteta. Članak
  2. Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci i drugi obveznici doprinosa određeni zakonom kojim se uređuju doprinosi te Republika Hrvatska. Članak 10.
(1)Ostvarivanje prava osiguranika iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti provodi Zavod.
(2)U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja u Zavodu, kao i sudska zaštita prava. DIO DRUGI VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE POGLAVLJE I. OSIGURANICI ODJELJAK A OBVEZNO OSIGURANJE Članak 11.
(1)Obvezno su osigurani:
  1. radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposleni u Republici Hrvatskoj
  2. osobe izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima javne vlasti, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću
  3. osobe koje se stručno osposobljavaju za rad prema propisu kojim se uređuju radni odnosi
  4. osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ne uživaju diplomatski imunitet, kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno
  5. upućeni radnici koji za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu
  6. sezonski radnici u poljoprivredi prema propisu kojim se uređuje tržište rada.
(2)Nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisom kojim se uređuje tržište rada.
(3)Obvezno su osigurane osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja.
(4)Obvezno su osigurane osobe koje su zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu i na koje se, u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske. Članak
  1. Obvezno su osigurani:
  2. obrtnici upisani u odgovarajući registar
  3. osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost
  4. osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit
  5. osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali ima obilježje samostalnosti i trajnosti, s namjerom ostvarivanja dohotka ili dobiti te su po osnovi obavljanja tih djelatnosti obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi i
  6. osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema zakonu kojim se uređuje obrt, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi ili ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad. Članak 13.
(1)Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju vrhunski sportaši, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.
(2)Obvezno osiguranje iz stavka
  1. ovoga članka uspostavlja se od dana podnošenja zahtjeva, a najranije od
  2. siječnja kalendarske godine u kojoj je podnesen zahtjev. Članak 14.
(1)Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u Upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva.
(2)U smislu ovoga Zakona smatra se da osobe iz stavka 1. ovoga članka ne obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako su na redovitom školovanju, ako su starije od 65 godina života ili ako su korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad. Članak 15.
(1)Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika.
(2)Obvezno osiguranje iz stavka
  1. ovoga članka uspostavlja se od dana podnošenja zahtjeva, a najranije od
  2. siječnja kalendarske godine u kojoj je podnesen zahtjev. Članak
  3. Obvezno su osigurani članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruge, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi i ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Članak
  4. Obvezno su osigurani svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Članak 18.
(1)Na osobni zahtjev obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
(2)Rođenjem sljedećeg djeteta, prije navršene prve godine života prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno rođenom djetetu iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dužnosti prema djetetu, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukčije ne dogovore.
(4)Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj ili njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga statusa.
(5)Obvezno je osiguran udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu. Članak 19.
(1)Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca ako nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili ako nisu obvezno osigurane prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.
(2)Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju osobe zaposlene u institucijama Europske unije, ako nisu obvezno osigurane prema propisima Europske unije.
(3)Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka obvezno se osiguravaju i osobe zaposlene u Republici Hrvatskoj kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj.
(4)Obvezno osiguranje iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka uspostavlja se od dana zaposlenja, a najranije od
  3. siječnja kalendarske godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje. Članak 20.
(1)Obvezno su osigurani članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi i brodarci čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno.
(2)Osobama iz stavka 1. ovoga članka svojstvo osiguranika priznaje se danom ukrcaja na brod, a prestaje danom iskrcaja s broda, na osnovi prijave/odjave koju podnosi poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba, odnosno lučka kapetanija i podataka o ukrcaju i iskrcaju u pomorskoj/brodarskoj knjižici osiguranika.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi i brodarcima čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brod svojstvo osiguranika priznaje se za cijelo vrijeme trajanja ugovora. Članak 21.
(1)Obvezno su osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja (u daljnjem tekstu: drugi dohodak).
(2)Osobama iz stavka
  1. ovoga članka ne osiguravaju se prava prema ovome Zakonu za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge dohotke iz stavka
  2. ovoga članka. ODJELJAK B PRODUŽENO OSIGURANJE Članak 22.
(1)Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produženo osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku.
(2)Osoba iz stavka
  1. ovoga članka može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme:
  2. neplaćenog dopusta
  3. mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta
  4. stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, službe odnosno obavljanja djelatnosti
  5. nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja
  6. privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti
  7. boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika na radu u inozemstvu
  8. nezaposlenosti osiguranika – člana posade broda i brodarca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme.
(3)Na produženo osiguranje može se osigurati i nezaposlena osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj.
(4)Na produženo osiguranje osigurava se osoba nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
(5)Na produženo osiguranje osigurava se bračni drug ili životni partner osiguranika – osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, za vrijeme boravka u inozemstvu.
(6)Pravo na produženo osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ako dospjeli doprinosi nisu uplaćeni u roku od tri mjeseca od dana dospijeća. POGLAVLJE II. OSOBE OSIGURANE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA Članak 23.
(1)Za slučaj smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su:
  1. učenici za vrijeme učenja temeljenog na radu kod poslodavca i studenti za vrijeme praktične nastave i stručne prakse kod poslodavca odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i studenata
  2. nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja
  3. osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, rada za opće dobro sukladno posebnom propisu, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera.
(2)Odredbe stavka
  1. točke
  2. ovoga članka primjenjuju se i na državljane država u kojima se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koji se nalaze na školovanju u Republici Hrvatskoj te na državljane trećih zemalja pod uvjetom uzajamnosti. Članak 24.
(1)Za slučaj smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su u Republici Hrvatskoj ozlijeđene:
  1. sudjelujući u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda, i/ili spašavanju života građana ili radi otklanjanja materijalne štete koja prijeti imovini
  2. članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava obavljajući zadatke gašenja požara, osposobljavanja i usavršavanja, sudjelovanja u vježbama i pri odlasku na vježbu i na povratku s vježbe, izvršavanju zaštite i spašavanja u slučaju drugih nepogoda, osiguravanja mjesta na kojima postoji opasnost od požara, educiranja građana o protupožarnoj zaštiti, osiguravanja na javnim događanjima u sklopu javnih nastupa i sudjelovanja u demonstracijama s prikazom vježbi
  3. prilikom obavljanja dužnosti građana u obrani u skladu s posebnim propisima.
(2)Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Za slučaj smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje na zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole. POGLAVLJE III. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA Članak 25.
(1)U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:
  1. bračni drug
  2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
  3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena
  4. pastorčad koju je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao
  5. unučad koju je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu
  6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika kojega je osiguranik ili korisnik uzdržavao
  7. djeca bez roditelja – braća, sestre odnosno druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu.
(2)Članovi obitelji iz stavka
  1. ovoga članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz članaka
  2. i
  3. ovoga Zakona ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka
  4. i
  5. ovoga Zakona.
(3)Pod članom obitelji iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje.
(4)Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. Članak 26.
(1)U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine koji je sklopio životno partnerstvo, osim osoba iz članka
  1. ovoga Zakona, osigurani su i članovi njegove obitelji, i to:
  2. životni partner
  3. bivši životni partner s pravom na uzdržavanje
  4. dijete nad kojim ostvaruje partnersku skrb
  5. dijete preminulog životnog partnera koje je osiguranik ili korisnik mirovine uzdržavao u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa o životnom partnerstvu osoba istog spola
  6. životni partner roditelja osiguranika kojeg je osiguranik ili korisnik mirovine uzdržavao u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa o životnom partnerstvu osoba istog spola.
(2)Pod članom obitelji iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka smatra se i neformalni životni partner ako je ta zajednica do smrti osiguranika ili korisnika mirovine trajala najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva te bivši neformalni životni partner s pravom na uzdržavanje.
(3)Status neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja neformalnog životnog partnerstva iz stavka 2. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. Članak 27.
(1)Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji:
  1. ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio veći od svote najniže mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome Zakonu ili
  2. ako član obitelji nije živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje prema točki
  3. ovoga stavka, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osiguravao sredstva za uzdržavanje u svoti najniže mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome Zakonu, povećane za 20 %.
(2)Pravo na obiteljsku mirovinu ostvarenu prema stavku
  1. ovoga članka prestaje kada prihodi korisnika mirovine premaše svotu iz stavka
  2. ovoga članka. DIO TREĆI MIROVINSKI STAŽ POGLAVLJE I. STAŽ OSIGURANJA Članak
  3. Mirovinski staž, prema ovome Zakonu, na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaća razdoblje:
  4. provedeno u osiguranju prema odredbama ovoga Zakona
  5. navršeno do stupanja na snagu ovoga Zakona koje se, prema propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž. Članak
  6. U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene
  7. godine života u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju. Članak 30.
(1)Osiguranicima iz članaka
  1. do 17., članaka
  2. i
  3. te članka
  4. stavaka
  5. do
  6. ovoga Zakona staž osiguranja utvrđuje se na temelju plaćenih doprinosa, posebno po svakoj osnovi osiguranja, prema potvrdi odnosno podacima iz službenih evidencija tijela nadležnog za naplatu.
(2)Način utvrđivanja staža osiguranja na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za mirovinski sustav, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Članak 31.
(1)U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu odnosno posebnim propisima.
(2)Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena provedu:
  1. zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta, zaposleni roditelj koji koristi pravo na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog prava na roditeljski dopust, kao i u slučaju rada s polovicom punog radnog vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta prema propisu kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore
  2. roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena prema propisu kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore
  3. radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima.
(3)U staž osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obračunanih na puno radno vrijeme.
(4)Odredbe stavaka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka primjenjuju se i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva poslodavca ili više poslodavaca.
(5)Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena računa se u trajanju preračunanom na puno radno vrijeme.
(6)Korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona u staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima kao da su proveli na radu puno radno vrijeme.
(7)Staž osiguranja iz stavaka
  1. do
  2. ovoga članka priznaje se u staž osiguranja u trajanju od najviše 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu.
(8)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža za stjecanje prava iz članaka
  2. i 40., članka
  3. stavka 2., članka
  4. stavaka
  5. i 2., članaka
  6. i 58., članka
  7. stavka 1., članka
  8. stavka
  9. i članka
  10. ovoga Zakona, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom. Članak
  11. U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo:
  12. koristeći naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio osiguran
  13. na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upućen kao invalid rada ili kao vojni invalid ili kao civilni invalid rata, kao osoba oboljela od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, osoba oboljela od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepa osoba, gluha osoba, gluhoslijepa osoba, osoba oboljela od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osoba kod koje postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne može samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osoba s Downovim sindromom, bez obzira na to je li prije toga bio osiguran
  14. koristeći se naknadom plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju. Članak
  15. U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to:
  16. za koje je primao plaću, odnosno naknadu plaće prema posebnim propisima
  17. za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapošljavanju
  18. obavljanja roditeljske dužnosti iz članka
  19. ovoga Zakona. Članak 34.
(1)U staž osiguranja računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi prema članku 21. ovoga Zakona.
(2)U staž osiguranja računa se i razdoblje za koje je utvrđena godišnja osnovica po osnovi obavljanja druge djelatnosti na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.
(3)U staž osiguranja računa se i razdoblje za koje je Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) rješenjem utvrdila razliku obveze doprinosa za člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge koji nije obvezno osiguran prema članku 16. ovoga Zakona.
(4)Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima i/ili primicima iz stavaka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
(5)Ako doprinosi nisu u cijelosti uplaćeni u godini u kojoj je ostvaren drugi dohodak i /ili primitak po osnovi obavljanja djelatnosti, već kasnije, staž osiguranja utvrđuje se za kalendarsku godinu u kojoj je ostvaren drugi dohodak u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću iz te godine. Članak 35.
(1)Staž osiguranja ostvaren po svim osnovama osiguranja prema ovome Zakonu računa se najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
(2)Pri izračunu ukupnog mirovinskog staža pojedina razdoblja navršena u mjesecima i danima zbrajaju se tako da 12 mjeseci čini jednu godinu, a 30 dana čini jedan mjesec. POGLAVLJE II. PRIDODANI STAŽ Članak 36.
(1)Pridodani staž počinje na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno na dan smrti osiguranika.
(2)Trajanje pridodanoga staža računa se tako da se za razdoblja od dana nastanka osiguranog rizika iz stavka
  1. ovoga članka u kojima osiguranik nije ostvario staž osiguranja pribroje razdoblja do navršene
  2. godine života osiguranika u trajanju od dvije trećine, a nakon
  3. do navršene
  4. godine života osiguranika u trajanju od jedne polovine.
(3)Ako je osiguranik bio osiguran u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se staž određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staža obračunanog pribrajanjem staža iz odnosne države, a u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom. POGLAVLJE III. DODANI STAŽ Članak 37.
(1)Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu prema ovome Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.
(2)Roditelju – majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
(3)Iznimno od stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust, odnosno roditeljski dopust ili srodno pravo prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio otac ili posvojitelj, pri ostvarivanju prava na mirovinu prema ovome Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti dodani staž u trajanju od 12 mjeseci iz stavaka
  3. i
  4. ovoga članka dodat će se u mirovinski staž za određivanje mirovine roditelju ‒ ocu ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta ili drugog srodnog prava.
(4)Pravo na dodani staž iz stavaka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
(5)Tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina, prilikom ostvarivanja prava na mirovinu prema ovom Zakonu ili prema posebnom propisu u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci.
(6)Tradicionalnom i srodničkom udomitelju iz stavka
  1. ovoga članka koji ostvaruje pravo na osnovnu mirovinu prema članku
  2. stavku
  3. ovoga Zakona, razdoblje od 12 mjeseci dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
(7)Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti ostvari obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika. DIO ČETVRTI PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA POGLAVLJE I. STAROSNA MIROVINA Članak 38. Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Članak 39.
(1)Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
(2)Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji je navršio životnu dob iz članka 38., odnosno članka
  1. ovoga Zakona, kao ni osiguranik koji je navršio životnu dob iz članka 38., odnosno članka
  2. ovoga Zakona uz sniženje starosne granice prema članku
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskoga staža. Članak 41.
(1)Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema uvjetima iz članka
  1. i članka
  2. ovoga Zakona ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu iz članka
  3. ovoga Zakona proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.
(2)Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada najranije s danom ispunjenja uvjeta, a osiguranik se s tim danom odnosno najkasnije s prvim idućim danom nakon ispunjenja uvjeta mora odjaviti iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje.
(3)Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu iz ovoga članka podnosi se od dana ispunjenja prvih uvjeta iz članka 40., odnosno članka 172. ovoga Zakona.
(4)Prijevremena starosna mirovina iz stavka 1. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora 1,0.
(5)Pravo iz ovoga članka ne može steći osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ostao prijavljen službi nadležnoj za zapošljavanje.
(6)Sklapanje novoga ugovora o radu s istim poslodavcem kod kojega je radni odnos prestao zbog stečaja, a koji je naknadno sklopljen radi završetka poslova pripreme vezanih uz stečaj prema propisu kojim se uređuje stečaj, ne dovodi do gubitka uvjeta statusa neprekidne nezaposlenosti radi ostvarivanja prava po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, već se zbrajaju razdoblja nezaposlenosti tog radnika od dana stečaja tog poslodavca do ispunjenja uvjeta starosne dobi iz članka 40., odnosno članka 172. ovoga Zakona u kojima nije radio. Članak 42.
(1)Pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik može steći kada ispuni uvjete za mirovinu, a nakon prestanka osiguranja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Pravo na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka priznaje se osiguraniku od dana navedenog u zahtjevu, ali najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja.
(3)Ako je zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
(4)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu prema ovome Zakonu nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena.
(5)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, osiguranik iz članka
  2. stavka 3., članka
  3. točaka
  4. i
  5. i članka
  6. stavaka
  7. i
  8. ovoga Zakona može steći pravo na starosnu mirovinu iz članka
  9. ovoga Zakona i bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja.
(6)Starosna mirovina iz stavka 5. ovoga članka određuje se uz primjenu mirovinskog faktora 0,5.
(7)Osiguranik iz članka 30. ovoga Zakona koji nije uplatio u cijelosti dužne doprinose za mirovinsko osiguranje za čitavo razdoblje provedeno u osiguranju može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos, a ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje obveza plaćanja dospjelih doprinosa za razdoblje za koje doprinos nije uplaćen.
(8)Zahtjev za mirovinu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti najranije jedan mjesec prije ispunjenja uvjeta za priznanje prava.
(9)Osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici.
(10)Obavijest iz stavka 9. ovoga članka ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu. POGLAVLJE II. PRAVA NA OSNOVI SMANJENJA ILI GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI Članak 43.
(1)Smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada kod osiguranika zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti nastanu trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, zbog kojih se radna sposobnost smanjila za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.
(2)Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
(3)Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.
(4)Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Članak
  1. Neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti postoji kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovoga Zakona toliko da je prijeko potrebno, radi sprječavanja nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj razini obrazovanja na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje. Članak 45.
(1)Ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra se svaka ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno, vremenski i prostorno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu.
(2)Ozljedom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu.
(3)Ozljedom na radu smatra se i ozljeda iz stavka
  1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran, kao i ozljeda koja je nanesena na način naveden u stavku
  2. ovoga članka koju osiguranik pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona.
(4)Ozljedom na radu smatra se i ozljeda odnosno bolest iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba u okolnostima iz članaka
  3. i
  4. ovoga Zakona.
(5)Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nastala na način naveden u stavku 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa. Članak 46.
(1)Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu.
(2)Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje se posebnim zakonom. ODJELJAK A PROFESIONALNA REHABILITACIJA Članak 47.
(1)Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz članka
  1. stavka
  2. i članaka 12.,
  3. i
  4. i osigurana osoba iz članaka
  5. i
  6. ovoga Zakona kod koje je nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prema ovom Zakonu.
(2)Ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako mu mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
(3)Ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik, odnosno osigurana osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskoga staža.
(4)Osiguranik, odnosno osigurana osoba iz stavka
  1. ovoga članka obvezno stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo prije navršene
  2. godine života i ispunjava uvjete iz stavka
  3. ili stavka
  4. ovoga članka.
(5)Radni vijek iz stavka
  1. ovoga članka određuje se prema članku
  2. stavku
  3. ovoga Zakona, a na skraćivanje radnog vijeka odgovarajuće se primjenjuje odredba članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona. Članak 48.
(1)Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima razinu obrazovanja za posao na kojemu je radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se traži ista razina obrazovanja.
(2)Ako ne postoji mogućnost osposobljavanja za rad na drugom poslu iste razine obrazovanja, invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niža razina obrazovanja, uz njegov pristanak.
(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju može se osposobljavati i za rad na drugom poslu za koji se traži viši stupanj stručne spreme od stručne spreme koja se tražila za posao na kojemu je radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, ako je takvo osposobljavanje korisno s obzirom na stručnost i godine života osiguranika i ako postoji mogućnost zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije.
(4)Osigurana osoba iz članka
  1. stavka
  2. točaka
  3. i
  4. ovoga Zakona koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži razina obrazovanja koja odgovara razini obrazovanja koju bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost. Članak 49.
(1)Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije, koja se određuje u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
(2)Naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada do zaposlenja, odnosno stjecanja svojstva osiguranika, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja kao nezaposlen.
(3)Ako je invalid rada iz stavka 1. ovoga članka nakon završene rehabilitacije povremeno radio ili obavljao djelatnost, tada naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije pripada u razdobljima nezaposlenosti, ali najduže 12 mjeseci, računajući od dana završetka profesionalne rehabilitacije.
(4)Invalid rada iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije, koja se određuje u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
(5)Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije, koja se određuje u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za 40 godina mirovinskog staža.
(6)Naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja u skladu s propisima o zapošljavanju.
(7)Ako je invalid rada iz stavka 5. ovoga članka nakon završene rehabilitacije povremeno radio ili obavljao djelatnost, tada naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije pripada u razdobljima nezaposlenosti, ali najduže 24 mjeseca, računajući od dana završetka profesionalne rehabilitacije.
(8)Invalidu rada iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa brutoplaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće. Članak 50.
(1)Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika kojemu je priznato to pravo prema ovome Zakonu provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju.
(2)Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuje se ugovorom koji Zavod sklapa s centrom za profesionalnu rehabilitaciju.
(3)Zavod ima pravo i dužnost provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim ugovorom.
(4)Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju koji nije u roku od šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju Zavod upućuje na pregled Zavodu za vještačenje radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.
(5)Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju kada Zavod, prema mišljenju Zavoda za vještačenje, ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.
(6)Zahtjev za ponovnu ocjenu preostale radne sposobnosti može podnijeti invalid rada i centar za profesionalnu rehabilitaciju. Članak 51.
(1)Invalid rada ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije iz članka 49. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka zbog kojih je privremeno nesposoban odnosno spriječen za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.
(2)Korisniku prava na profesionalnu rehabilitaciju koji se tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju razbolio i zbog bolesti bio privremeno nesposoban za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju trajanje profesionalne rehabilitacije može se produžiti za razdoblje trajanja privremene nesposobnosti za rad, a najduže dvostruko od predviđenog razdoblja trajanja rehabilitacije ako Zavod za vještačenje ocijeni da je to potrebno.
(3)O trajanju profesionalne rehabilitacije iz stavka
  1. ovoga članka na zahtjev invalida rada ili centra za profesionalnu rehabilitaciju Zavod donosi rješenje. Članak
  2. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:
  3. ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju
  4. ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije bez opravdanog razloga prekine započetu profesionalnu rehabilitaciju ili
  5. ako ne obavlja dužnosti u vezi s profesionalnom rehabilitacijom. Članak 53.
(1)Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta na kojem se obavlja profesionalna rehabilitacija, invalidu rada osigurava se smještaj i prehrana ili naknada putnih troškova za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu.
(2)Naknada putnih troškova obuhvaća naknadu za troškove prijevoza i naknadu za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.
(3)Naknade iz stavka 2. ovoga članka izuzimaju se od ovrhe. Članak 54.
(1)Invalid rada kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu za troškove prijevoza ako mu je zbog korištenja priznatog prava prema stanju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost i s obzirom na udaljenost mjesta određenog za profesionalnu rehabilitaciju potreban stalni prijevoz.
(2)Naknada putnih troškova i naknada za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu iz stavka 1. ovoga članka određuju se i usklađuju prema odlukama Vlade Republike Hrvatske za korisnike državnog proračuna.
(3)Zavod će pravilnikom urediti naknadu putnih troškova i naknade za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu invalida rada iz stavka 1. ovoga članka. ODJELJAK B INVALIDSKA MIROVINA Članak 55.
(1)Pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ima osiguranik kod kojega je zbog bolesti ili ozljede izvan rada, prije navršene
  1. godine života nastao potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe osiguranik, i to:
  2. kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršene
  3. godine života, ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio najmanje dvije godine staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
  4. kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršene
  5. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
(3)Radni vijek, u smislu stavka
  1. ovoga članka, je broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti odnosno od navršene
  2. godine života ako je završio sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij ili stručni kratki studij te od navršene
  3. godine života ako je završio sveučilišni odnosno stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij.
(4)Razdoblje radnog vijeka iz stavka
  1. ovoga članka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:
  2. proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
  3. u razdobljima u kojima je do nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
(5)Ako je potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Članak 56.
(1)Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti Zavod po službenoj dužnosti prevodi to pravo u istoj svoti, prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob iz članka 38., odnosno iz članka 170. ovoga Zakona, na starosnu mirovinu.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ne prevode se invalidske mirovine korisnika ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima. Članak 57.
(1)Pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ima osiguranik iz članaka 11.,
  1. i
  2. i članaka
  3. do
  4. ovoga Zakona kod kojega je zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršene
  5. godine života nastao djelomični gubitak radne sposobnosti iz članka
  6. stavka
  7. ovoga Zakona i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
(2)Radni vijek određuje se prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona, a na skraćivanje radnog vijeka odgovarajuće se primjenjuje odredba članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona.
(3)Ako je djelomični gubitak radne sposobnosti osiguranika nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Članak 58.
(1)Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije dugotrajno je ostao nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.
(2)Invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno ostao nezaposlen ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako je na poziv nadležne službe za zapošljavanje prihvatio ponudu o radu odnosno ako nije odbio ponuđeni posao u okviru stečene razine kvalifikacije i radnog iskustva.
(3)Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti prema stavku 1. ovoga članka.
(4)Ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda izvan rada ili bolest, privremena invalidska mirovina određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje nakon završene rehabilitacije prema članku 49. stavku 1. ovoga Zakona, a određena u osobnim bodovima i usklađena prema članku 91. ovoga Zakona.
(5)Ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, privremena invalidska mirovina određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje nakon završene rehabilitacije prema članku 49. stavku 5. ovoga Zakona za slučaj potpunog gubitka radne sposobnosti, a određena u osobnim bodovima i usklađena prema članku 91. ovoga Zakona. Članak 59.
(1)Pravo na invalidsku mirovinu iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona ima osiguranik od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Osiguraniku kod kojega je na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti na temelju kojeg ima pravo na invalidsku mirovinu prema članku
  1. ili članku
  2. ovoga Zakona, koji je u radnom odnosu ili obavlja djelatnost na temelju koje je obvezno osiguran Zavod donosi rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu na osnovi utvrđenog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a nakon pravomoćnosti tog rješenja donijet će rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate.
(3)Kada se pravo na invalidsku mirovinu iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti postojao je prije podnošenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a ako je podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
(4)Osiguraniku kod kojega je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona, a od podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na temelju djelomičnog gubitka radne sposobnosti do donošenja rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu iz stavka
  3. ovoga članka primao je naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja odnosno prema propisima o radu, isplata invalidske mirovine pripada od dana početka rada na drugim poslovima prema promijenjenoj preostaloj radnoj sposobnosti osiguranika.
(5)Osiguraniku kojemu je rješenjem iz stavka
  1. ovoga članka priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, a koji je nakon utvrđenog djelomičnog gubitka radne sposobnosti nastavio raditi i nije primao naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, invalidska mirovina isplaćuje se od dana utvrđenog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
(6)Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, a kojem je nakon utvrđenog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prestao radni odnos, odnosno osiguranje, invalidska mirovina isplaćuje se od prvoga idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja.
(7)Osiguraniku kod kojega je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona, a od podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava do donošenja rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti primao je naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja odnosno prema propisima o radu, mirovina se isplaćuje od prvog idućeg dana nakon pravomoćnosti rješenja iz stavka
  3. ovoga članka.
(8)Osiguraniku kojemu je rješenjem priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana do kojega je nakon utvrđenog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvario plaću.
(9)Osiguranik ostvaruje pravo na privremenu invalidsku mirovinu na osobni zahtjev od dana podnošenja zahtjeva ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta iz članka 58. ovoga Zakona, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta. Članak 60.
(1)Osiguranik iz članka
  1. ovoga Zakona koji nije uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje za čitavo razdoblje provedeno u osiguranju može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu iz članka
  2. ili članka
  3. ovoga Zakona ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos, a ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje obveza plaćanja dospjelih doprinosa za razdoblje za koje doprinos nije uplaćen.
(2)Osiguranik kod kojega je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja i kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva prema Kaznenom zakonu (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/
  1. i 36/24.), kao i za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom prema Kaznenom zakonu (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/
  2. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/
  3. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/
  4. i 77/
  5. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) ne stječe odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju djelomičnog odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku postala pravomoćna.
(3)Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine. Članak 61.
(1)Ako u stanju radne sposobnosti odnosno preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvrđeno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje prava na osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti, pravo se mijenja odnosno stječe se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju radne sposobnosti.
(2)Ako u stanju smanjene radne sposobnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvrđeno pravo gubi, ukida se rješenje o priznanju prava od dana nastale promjene.
(3)Ako korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad prema stavku 1. ovoga članka stekne pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, a svota priznate invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti manja je od ranije ostvarene mirovine, i dalje mu pripada isplata ranije ostvarene mirovine kao povoljnije, a sve druge pravne posljedice vežu se uz ostvarenu invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. ODJELJAK C NAKNADA ZBOG TJELESNOG OŠTEĆENJA Članak 62.
(1)Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika.
(2)Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30 % nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(3)Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju se posebnim propisom.
(4)Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od toga dana, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
(5)Osiguranik koji za isto tjelesno oštećenje stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i pravo na naknadu prema drugim propisima može koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru. Članak 63.
(1)Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje se ovisno o postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice i iznosi: Tjelesno oštećenje u postotku Stupanj Iznos naknade u postotku od osnovice 100 % 1 40 % 90 % 2 36 % 80 % 3 32 % 70 % 4 28 % 60 % 5 24 % 50 % 6 20 % 40 % 7 16 % 30 % 8 12 %
(2)Osnovicu za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja iz stavka 1. ovoga članka koje je nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti odlukom utvrđuje Upravno vijeće Zavoda i usklađuje na isti način kao mirovine. POGLAVLJE III. PRAVA ČLANOVA OBITELJI ODJELJAK A OBITELJSKA MIROVINA Članak 64.
(1)Članovi obitelji umrlog osiguranika iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
  3. ako je osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje deset godina mirovinskog staža
  4. ako je osiguranik ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
  5. ako je osiguranik bio korisnik mirovine iz članka
  6. točaka
  7. do
  8. ovoga Zakona ili
  9. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
(2)Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika. Članak 65.
(1)Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora.
(2)Član obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu ne može po toj osnovi steći pravo na obiteljsku mirovinu. Članak 66.
(1)Bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu:
  1. ako je do smrti bračnog druga navršio 50 godina života
  2. ako je mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga kod njega nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili
  3. ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno dijete ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti roditelja, a preživjeli bračni drug obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.
(2)Bračni drug koji do smrti bračnog druga nije navršio 50 godina života, ali je imao navršenih 45 godina života ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
(3)Bračni drug kod kojega tijekom trajanja prava na temelju stavka
  1. točke
  2. ovoga članka nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.
(4)Bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu prema stavku
  1. točki
  2. ovoga članka i kada je dijete umrlog bračnog druga rođeno nakon njegove smrti, i to od dana smrti.
(5)Bračni drug koji je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku
  1. točki
  2. ovoga članka, navršio 50 godina života zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako bračnom drugu to pravo prestane prije navršene
  3. godine života, ali nakon navršene
  4. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.
(6)Bračni drug koji je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršio 45 godina života stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod njega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti. Članak 67.
(1)Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz članka 66. ovoga Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
(2)Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju bračni drug i razvedeni bračni drug iz stavka 1. ovoga članka, obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji. Članak 68.
(1)Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti do navršene
  1. godine života, a nakon te dobi u razdobljima kada nije zaposlen, ali najduže do
  2. godine života.
(2)Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristiti se tim pravom nakon navršene
  1. godine života ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika te mu to pravo pripada do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene
  2. godine života.
(3)Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
(4)Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona, do dobi iz stavka
  3. ovoga članka, ima pravo na obiteljsku mirovinu.
(5)Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.
(6)Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.
(7)Iznimno od odredbi stavaka
  1. do
  2. ovoga članka, pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja ima i dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, neovisno o tome je li ga osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.
(8)Dijete iz stavka 7. ovoga članka koje prije smrti roditelja stupi u radni odnos ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu nakon smrti roditelja ima pravo na obiteljsku mirovinu.
(9)Djetetu iz stavka 7. ovoga članka koje se zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost kao osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti po osnovi koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje prema ovome Zakonu isplata obiteljske mirovine se obustavlja, a ponovno se uspostavlja isplata mirovine nakon prestanka obveznog osiguranja.
(10)Dijete iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka koje je ostvarilo obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti prema članku
  3. stavku
  4. ovoga Zakona ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu, ali mu se obustavlja isplata mirovine za vrijeme zaposlenja od 3,5 sata dnevno ili dulje odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti.
(11)Status djeteta osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću iz stavka
  1. ovoga članka dokazuje se pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela o pravu na osposobljavanje za rad ili rješenjem o pravu na posebne programe odgoja i obrazovanja prema posebnim propisima. Članak
  2. Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
  3. ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života ili
  4. ako je mlađi od 60 godina života, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti. Članak 70.
(1)Član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju smrti korisnika mirovine pravo na obiteljsku mirovinu može se steći najranije od prvoga dana idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro.
(3)Članu obitelji kod kojega zbog nastale promjene više ne postoje uvjeti o kojima ovisi stjecanje i korištenje prava na obiteljsku mirovinu to pravo prestaje s danom nastanka te promjene, a isplata mirovine obustavlja se od prvoga dana idućeg mjeseca nakon nastale promjene.
(4)Članu obitelji koji je u trenutku podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran obiteljska mirovina isplaćuje se od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti.
(5)Članu obitelji koji zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran obiteljska mirovina koja mu pripada unatrag, prema stavku 1. ovoga članka, ne isplaćuje se za ono razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio osiguran.
(6)Kada netko od članova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih članova obitelji koji su već prije ostvarili pravo na mirovinu, određuje se nova obiteljska mirovina i isplaćuje od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Članak 71.
(1)Ako obiteljsku mirovinu koriste dva ili više članova obitelji pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine od dana od kojega je nekom od korisnika prestalo pravo na mirovinu, a ponovno određena mirovina isplaćuje se počevši od prvoga dana idućeg mjeseca nakon nastale promjene.
(2)Ako se isplata dijela obiteljske mirovine obustavi, obiteljska se mirovina ponovno ne određuje za razdoblje dok te okolnosti traju.
(3)Kada se bračnom drugu zbog zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti ili korištenja starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine ne isplaćuje obiteljska mirovina koja mu pripada, ostalim se članovima obiteljska mirovina ponovno određuje kao da bračni drug nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako određena mirovina isplaćuje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada bračnom drugu.
(4)Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i kada obiteljska mirovina pripada bračnom drugu i razvedenom bračnom drugu, ako se samo jednom od njih obustavlja isplata pripadajućeg dijela mirovina. Članak 72.
(1)Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima samo bračni drug i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno odnosno u odvojenom kućanstvu, ukupna se svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove te se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
(2)Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih žive odvojeno odnosno u odvojenom kućanstvu, ukupna svota obiteljske mirovine prethodno se podijeli na dio koji pripada bračnom drugu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove te se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
(3)Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno odnosno u odvojenom kućanstvu, ukupna svota obiteljske mirovine prethodno se podijeli na dio koji pripada bračnom drugu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove te se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
(4)Obiteljska mirovina se dijeli, prema stavcima
  1. do
  2. ovoga članka, i u slučaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada, ako se obiteljska mirovina ponovno ne određuje prema članku
  3. ovoga Zakona.
(5)Kada pravo na obiteljsku mirovinu ima samo dijete, odnosno samo djeca, nakon smrti obaju roditelja, iznimno od članka 99. ovoga Zakona, djetetu, odnosno djeci određuje se i isplaćuje obiteljska mirovina po svakome od roditelja. Članak 73.
(1)Stupanjem u brak odnosno postojanjem izvanbračne zajednice pravo na obiteljsku mirovinu gube:
  1. bračni drug mlađi od 50 godina života, osim ako to pravo ima zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
  2. djeca osiguranika, braća, sestre i druga djeca bez roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i djece koja se nalaze na redovitom školovanju te djece sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona.
(2)Bračnom drugu koji je stupanjem u novi brak ili postojanjem nove izvanbračne zajednice izgubio pravo na obiteljsku mirovinu, a po bračnom odnosno izvanbračnom drugu iz novoga braka ili nove izvanbračne zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo na prijašnju obiteljsku mirovinu, uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove izvanbračne zajednice ima dijete iz prijašnjeg braka ili izvanbračne zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tom djetetu obavlja roditeljske dužnosti.
(3)Pravo na obiteljsku mirovinu koju je dijete ostvarilo po biološkim roditeljima prestaje s danom posvojenja djeteta određenog pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kojim je zasnovano posvojenje djeteta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Članak
  1. Odredbe ovoga Zakona o stjecanju, određivanju, korištenju, ponovnom određivanju i gubitku prava na obiteljsku mirovinu odgovarajuće se primjenjuju na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje, bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje i na osigurane članove obitelji iz članka
  2. ovoga Zakona. ODJELJAK B DIO OBITELJSKE MIROVINE Članak 75.
(1)Bračni drug koji je korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i ispunjava uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema općem ili posebnom propisu može, iznimno od članka 99. ovoga Zakona, koristiti i dio obiteljske mirovine.
(2)Korisniku iz stavka
  1. ovoga članka dio obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu može se isplaćivati pod sljedećim uvjetima:
  2. ako je jedini korisnik obiteljske mirovine
  3. ako je navršio 65 godina života i
  4. ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.
(3)Dio obiteljske mirovine određuje se u iznosu od 27 % od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji.
(4)Ako je dio obiteljske mirovine određen prema stavku 3. ovoga članka niži od iznosa tri aktualne vrijednosti mirovine, isplaćivat će se iznos od tri aktualne vrijednosti mirovine, ali ne više od 50 % pripadajuće svote obiteljske mirovine.
(5)Ako zbrojene mirovine iz stavka
  1. točke
  2. i stavka
  3. ovoga članka iznose više od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, dio obiteljske mirovine isplaćivat će se u visini razlike do 80 aktualnih vrijednosti mirovine.
(6)Ako je korisniku iz stavka
  1. ovoga članka obiteljska mirovina određena u visini najniže odnosno najviše mirovine, dio obiteljske mirovine iz stavka
  2. ovoga članka određuje se od najniže odnosno najviše mirovine, pod uvjetima i na način propisanim ovim člankom.
(7)Iznimno od odredbe stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, kada je preostalim članovima obitelji umrlog osiguranika obiteljska mirovina priznata zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, ili djetetu sa statusom osobe s invaliditetom na temelju članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, korisnik iz stavka
  5. ovoga članka može ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine ako ispunjava uvjete propisane stavkom
  6. točkama
  7. i
  8. ovoga članka i ako nema drugih članova obitelji koji pravo na obiteljsku mirovinu koriste po drugim osnovama.
(8)Na određivanje dijela obiteljske mirovine ostvarene prema stavku
  1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka
  2. do
  3. ovoga članka. Članak 76.
(1)Korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine iz članka 75. ovoga Zakona ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje toga prava.
(2)Korisniku obiteljske mirovine koji nije ostvario pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine odredit će se u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nakon stjecanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta.
(3)Iznimno od odredbi ovoga članka, korisniku starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona dio obiteljske mirovine određuje se od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, a preostalim članovima obitelji određuje se obiteljska mirovina primjenom mirovinskog faktora iz članka
  3. stavka
  4. točke 18., odnosno članka
  5. stavaka
  6. i
  7. ovoga Zakona. Članak
  8. Odredbe članaka
  9. i
  10. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje, bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje, životnog partnera, bivšeg životnog partnera s pravom na uzdržavanje, neformalnog životnog partnera i bivšeg neformalnog životnog partnera s pravom na uzdržavanje. POGLAVLJE IV. ODREĐIVANJE MIROVINE Članak 78.
(1)Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine iz članka 86. ovoga Zakona.
(2)U svotu mirovine određenu prema stavku 1. ovoga članka uračunava se dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima prema propisu kojim se uređuje dodatak na mirovinu. Članak 79.
(1)Vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od
  1. siječnja
  2. tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.
(2)Pri utvrđivanju vrijednosnih bodova plaće ili osnovice koje su u brutoiznosu dijele se s prosječnom brutoplaćom, a ako su u netoiznosu, s prosječnom netoplaćom.
(3)Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2003., u kojima je osiguranik ostvario plaću, odnosno osnovicu veću od najviše godišnje osnovice za obračunavanje doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, uzima se najviša godišnja osnovica za godinu za koju se utvrđuju vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja ostvarenom u toj godini.
(4)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, za kalendarske godine, počevši od
  2. siječnja 2009., za koje je osiguranik uz plaću, odnosno osnovicu ostvario i ostale primitke uz plaću prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa, za utvrđivanje vrijednosnih bodova uzima se osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi za mirovinsko osiguranje, ali najviše do iznosa najviše godišnje osnovice propisane za tu godinu, bez obzira na ostvareni staž osiguranja u toj godini.
(5)Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za staž osiguranja navršen prema članku
  1. stavku
  2. ovoga Zakona, uz plaću ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj godini, uzima se i osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stažu osiguranja ostvarenom prema toj odredbi, a za utvrđivanje vrijednosnih bodova za staž osiguranja korisnika iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona za razdoblje do punog radnog vremena za te korisnike uzima se osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stažu osiguranja ostvarenom za te korisnike prema toj odredbi.
(6)Vrijednosni bodovi iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje.
(7)Za razdoblja mirovinskog staža navršenog do
  1. prosinca 1969., kao i za razdoblja mirovinskog staža navršenog od
  2. siječnja
  3. u kojima nije ostvarena plaća, odnosno osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plaći, odnosno osnovici osiguranja, kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali pravo na minimalnu plaću uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi.
(8)Za utvrđivanje vrijednosnih bodova hrvatskom državljaninu za razdoblja staža osiguranja navršenog do
  1. listopada
  2. prema prijašnjim propisima kojima su bila uređena prava vojnih osiguranika uzimaju se plaće ostvarene u bivšoj JNA u iznosu od 63,22 %.
(9)Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavaka
  1. i
  2. do
  3. ovoga članka i članaka 80.,
  4. i
  5. ovoga Zakona podijeli s razdobljem za koje su obračunani.
(10)Osiguraniku kojem se ne mogu utvrditi vrijednosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu od
  1. siječnja
  2. zbog toga što osiguranik nakon toga dana nije bio osiguran ili za razdoblja nakon toga dana nema podataka o plaći, odnosno osnovici osiguranja, vrijednosni bodovi će se utvrditi tako da će se za svaku godinu mirovinskog staža uzeti jedan vrijednosni bod.
(11)Plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi iz stavka 9. ovoga članka, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.
(12)Kada je ukupni mirovinski staž navršen u godinama, mjesecima i danima, tada se ukupni mirovinski staž računa tako da se za svaki dodatni mjesec navršenoga staža punim godinama dodaje po 0,0834, a za svaki dodatni dan po 0,00274. Članak 80.
(1)Osiguraniku, odnosno korisniku mirovine koji je pravomoćnom sudskom presudom, sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom potvrđenom kod javnog bilježnika ostvario pravo na plaću vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju isplaćenih plaća koje bi pripadale na osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovarajućem razdoblju, bez kamata po toj osnovi.
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se za razdoblje na koje se odnosi pravomoćna sudska presuda odnosno sudska ili izvansudska nagodba. Članak 81.
(1)Za razdoblja staža osiguranja navršenog od
  1. siječnja
  2. do
  3. prosinca
  4. u kojima su ostvarene naknade plaće prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju za izračun vrijednosnih bodova uzimaju se osnovice od kojih su određene te naknade plaće, a u slučaju naknade plaće zbog manje plaće na drugom poslu za izračun se uzima ostvarena naknada.
(2)Za razdoblja staža osiguranja od
  1. siječnja
  2. u kojima je ostvarena naknada plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju za izračun vrijednosnih bodova uzima se ostvarena naknada plaće. Članak 82.
(1)Kada je osiguranik tijekom kalendarske godine ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade, odnosno osnovice prema kojoj su obračunani doprinosi.
(2)Iznimno od odredbe stavka
  1. ovoga članka, kada je osiguranik ostvario naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad prema propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju do
  2. prosinca 1998., za to razdoblje uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi iz razdoblja u kojem je osiguranik ostvario plaću, odnosno osnovicu osiguranja. Članak 83.
(1)Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu i određuje u kojem se opsegu uzimaju vrijednosni bodovi pri određivanju mirovine.
(2)Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu, odnosno polazni faktor iznosi 1,0 za određivanje:
  1. invalidske mirovine
  2. privremene invalidske mirovine
  3. obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika
  4. starosne mirovine
  5. starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
  6. prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca.
(3)Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor iz stavka 2. ovoga članka smanjuje za 0,2 % za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
(4)Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 2. ovoga članka povećava za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
(5)Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi put stječe mirovinu prema ovom Zakonu nakon navršene
  1. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka
  2. ovoga članka povećava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na tu mirovinu.
(6)Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za osiguranika koji prvi put stječe mirovinu i koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju prije navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 2. ovoga članka povećava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
(7)Za određivanje obiteljske mirovine osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, a nije stekao mirovinu primjenjuje se polazni faktor iz stavka 4. ovoga članka.
(8)Za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika koji je umro nakon navršene
  1. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju i nije stekao mirovinu primjenjuju se na odgovarajući način stavci
  2. i
  3. ovoga članka.
(9)Korisniku prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0 Zavod će po službenoj dužnosti odrediti prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika bez smanjenja polaznog faktora iz stavka 3. ovoga članka od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik navršio 70 godina života.
(10)Odredba stavka 9. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na korisnika mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu. Članak 84.
(1)Osobni bodovi za određivanje mirovine računaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom.
(2)Osnovica za utvrđivanje osobnih bodova za određivanje starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine su vrijednosni bodovi osiguranika, a za određivanje obiteljske mirovine osnovica su vrijednosni bodovi umrlog osiguranika.
(3)Pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, uzimaju se vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža, a ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju se vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža.
(4)Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, na osnovi kojeg osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu, uzrokovan djelomično ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomično bolešću ili ozljedom izvan rada, invalidska mirovina odredit će se kao jedna mirovina od zbroja osobnih bodova izračunanih razmjerno postotku utjecaja pojedinih uzroka na djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
(5)Pri određivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža, a ako je smrt osiguranika uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, pri određivanju osobnih bodova umrlog osiguranika za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.
(6)Ako je osiguranik umro kao korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad, koja mu je isplaćivana za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti prema članku
  1. stavku
  2. točkama 15.,
  3. i
  4. ovoga Zakona, osobni bodovi umrlog osiguranika odredit će se tako da će se uzeti u obzir i vrijednosni bodovi za staž osiguranja nakon nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad.
(7)Nakon smrti korisnika mirovine obiteljska mirovina odredit će se na temelju osobnih bodova korisnika mirovine u trenutku smrti, uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 85. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 85.
(1)Mirovinski faktor iznosi za:
  1. starosnu mirovinu 1,0
  2. starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
  3. starosnu mirovinu korisnika s navršenih 65 godina života koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti 0,5
  4. starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja i propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
  5. starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja i propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena 0,5
  6. starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika 1,0
  7. starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
  8. starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika korisnika s navršenih 65 godina života koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti 0,5
  9. prijevremenu starosnu mirovinu 1,0
  10. prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
  11. prijevremenu starosnu mirovinu korisnika s navršenih 65 godina života koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti 0,5
  12. privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 0,9
  13. invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu mirovinu 1,1
  14. invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja na manje od 3,5 sati dnevno 1,1
  15. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme nezaposlenosti i zaposlenja do polovice punog radnog vremena 0,9
  16. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada 0,5
  17. invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena ili obavljanja samostalne djelatnosti 0,6667
  18. obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi: a) jedan član obitelji 0,77 b) dva člana obitelji 0,88 c) tri člana obitelji 1,0 d) četiri i više članova obitelji 1,1
  19. obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo jednom članu obitelji s navršenih 65 godina života koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti. 0,385
(2)Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se bračnom drugu i djeci odredi prema stavku
  1. točki
  2. ovoga članka, a roditeljima ostatak do 1,1, a u slučaju da bračnom drugu i djeci s obzirom na njihov broj mirovinski faktor iznosi 1,1, mirovinski faktor za bračnog druga i djecu iznosi 1,0, a za roditelje 0,1.
(3)Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug, djeca ili roditelji i drugi članovi obitelji, mirovinski se faktor određuje tako da se bračnom drugu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. točki 18. ovoga članka, a drugim članovima obitelji ostatak do 1,1.
(4)Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug i razvedeni bračni drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi određivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za jednog člana obitelji.
(5)Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena određuje se sukladno stavku 1. točki 18. odnosno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(6)Odredba stavka
  1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na mirovine ostvarene prema posebnim propisima, ako je to za korisnika povoljnije. Članak
  2. Aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod i utvrđuje se za svako polugodište tako da se uskladi po stopi iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona. ODJELJAK A NAJNIŽA MIROVINA Članak 87.
(1)Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona, a kojem je mirovina određena prema članku 78. ovoga Zakona manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina.
(2)Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine.
(3)Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se za 40 godina mirovinskog staža.
(4)Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti djelomično posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a djelomično posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, određuje se od zbroja najnižih mirovina obračunanih u razmjernom dijelu za slučaj djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, prema stavku 3. ovoga članka, i razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada, prema stavku 2. ovoga članka.
(5)Najniža mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, čija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se, prema stavku 2. ovoga članka, za 40 godina mirovinskog staža.
(6)Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora prema ovome Zakonu. ODJELJAK B OSNOVNA MIROVINA Članak 88.
(1)Osiguraniku obvezno osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji se svojom izjavom Središnjem registru osiguranika u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu opredijelio za ostvarivanje prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti određuje se kao osnovna mirovina.
(2)Osnovna mirovina iz stavka
  1. ovoga članka osiguranika koji je ostvario staž osiguranja do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje sastoji se od dva dijela, i to dijela mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do tog dana koji se određuje kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti te dijela mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana određenog uz primjenu faktora osnovne mirovine iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Osiguraniku iz stavka
  1. ovoga članka koji nije ostvario staž osiguranja do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje osnovna mirovina određuje se uz primjenu faktora osnovne mirovine iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(4)Članu obitelji osiguranika osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje čija su sredstva s osobnog računa naslijeđena obiteljska mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti određuje se kao osnovna mirovina tako da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje uz primjenu faktora osnovne mirovine iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona.
(5)Ako korisnik osnovne mirovine čija su kapitalizirana sredstva s osobnog računa doznačena na račun mirovinskog osiguravajućeg društva ne potpiše ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci od dana kada su sredstava doznačena, mirovinsko osiguravajuće društvo prenijet će sredstva u državni proračun, a nakon prijenosa sredstava mirovina će se ponovno odrediti s danom ostvarivanja prava kao da je korisnik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Članak 89.
(1)Osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od deset godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti invalidska mirovina određuje se kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(2)Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje mirovina koja se priznaje i/ili određuje prema posebnim propisima određuje se kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(3)Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 55 godina života ili osiguranog kraće od deset godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(4)U slučajevima ostvarivanja prava na mirovinu prema stavcima 1.,
  1. i
  2. ovoga članka Središnji registar osiguranika prenijet će ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda u državni proračun.
(5)Član mirovinskog fonda kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti, prema ovom Zakonu ili posebnom propisu, odnosno profesionalna nesposobnost za rad s pravom na invalidsku mirovinu prema posebnom propisu ili koji stekne pravo na privremenu invalidsku mirovinu može ostvariti pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana fonda dok član ne ostvari pravo na prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
(6)Osiguranik koji pravo na mirovinu ostvaruje prema posebnom propisu kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili mu se mirovina određuje prema tom propisu, a koji u roku do
  1. listopada
  2. nije izvršio izbor ostanka u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, ostvaruje pravo na mirovinu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Članak 90.
(1)Osobni bodovi za osnovnu mirovinu odnosno dio osnovne mirovine određuju se tako da se osobni bodovi određeni na temelju mirovinskog staža navršenog od početka osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnože s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
(2)Faktor osnovne mirovine iz stavka
  1. ovoga članka određuje se
  2. siječnja svake godine u visini prosjeka udjela stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane za osiguranike osigurane u oba obvezna mirovinska osiguranja u ukupnoj stopi doprinosa za mirovinsko osiguranje u razdoblju od
  3. siječnja
  4. do tekuće godine.
(3)Faktor osnovne mirovine primjenjuje se i na najnižu mirovinu i najvišu mirovinu određenu na temelju mirovinskog staža navršenog od početka osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, a na temelju mirovinskog staža ostvarenog do toga dana najniža mirovina i najviša mirovina određuju se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(4)Faktor osnovne mirovine iz stavka 2. ovoga članka odlukom utvrđuje Upravno vijeće Zavoda. ODJELJAK C USKLAĐIVANJE MIROVINA Članak 91.
(1)Zavod po službenoj dužnosti usklađuje mirovine od
  1. siječnja i od
  2. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine utvrđenoj po stopi iz stavka
  3. ovoga članka, bez donošenja rješenja.
(2)Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine koja se primjenjuje
  1. siječnja i
  2. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to: – ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 15 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 85 % stope promjene prosječne brutoplaće ili – ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 85 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 15 % stope promjene prosječne brutoplaće.
(3)Za izračun udjela stope promjene potrošačkih cijena u zbroju stopa iz stavka 2. ovoga članka uzimaju se apsolutni brojevi tih stopa.
(4)Aktualna vrijednost mirovine ne usklađuje se ako je stopa usklađivanja iz stavka 2. ovoga članka jednaka nuli ili manja od nule.
(5)Aktualnu vrijednost mirovine odlukom utvrđuje Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta. ODJELJAK D GODIŠNJI DODATAK Članak 92.
(1)Korisniku mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu pripada pravo na isplatu godišn

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.