Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja - Zakon.hr

Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni Banke, financije i investicije Zakon o deviznom poslovanju Zakon o platnom prometu Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o računovodstvu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Stečajni zakon Zakon o tržištu kapitala 1/2 Zakon o trgovini Zakon o zaštiti potrošača Zakon o kreditnim institucijama Zakon o javno-privatnom partnerstvu Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak Zakon o sudskom registru Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima Zakon o obrtu Pomorski zakonik Zakon o igrama na sreću Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Zakon o mjenici Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o osiguranju Zakon o financijskim konglomeratima Zakon o čeku Zakon o kamatama Zakon o reviziji Zakon o elektroničkom novcu Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Zakon o državnim potporama Zakon o Državnom uredu za reviziju Zakon o kreditnim unijama Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata Zakon o financijskom osiguranju Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o alternativnim investicijskim fondovima Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina Zakon o obveznim mirovinskim fondovima Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima Zakon o faktoringu Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti Zakon o Financijskoj agenciji Zakon o alternativnim investicijskim fondovima 2014-2018 Zakon o davanju ovlasti Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za izdavanje obveznica Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2014-2018 Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj Zakon o načinu likvidacije poslovanja glavnih filijala Jugobanke d.d. Beograd koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske Zakon o ništavnosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu Zakon o prestanku važenja Zakona o financijskom poslovanju Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima Zakon o stavljanju izvan snage propisa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz oblasti financija Zakon o uvođenju Europske zadruge - Societas Cooperativa Europaea (SCE) Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja Zakon o sustavu osiguranja depozita Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 14. ožujka 2012 godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću Zakon o provjeri stranih ulaganja Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja NN 155/23  na snazi od 30.12.2023. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Hrvatska narodna banka Financijski inspektorat DIO PRVI   OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona Ovim se Zakonom utvrđuje zajednički okvir i zahtjevi koji se odnose na: a) pružatelje usluge servisiranja kredita u pogledu prava i obveza vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je izdala kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, koji djeluju u ime kupca kredita b) kupce kredita u pogledu prava i obveza vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je izdala kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji c) odnose prema dužnicima d) izdavanje i ukidanje odobrenja za rad e) prekogranično pružanje usluge servisiranja f) nadzor nad primjenom Zakona g) suradnju nadležnih tijela h) kupce drugih potraživanja i pružatelje usluga servisiranja drugih potraživanja i i) prekršajne odredbe. Članak 2. Usklađivanje s propisima Europske unije Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 438, 8. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2021/2167). Članak 3. Odnos prema drugim propisima (1) Ovaj Zakon ne utječe na primjenu načela ugovornog prava u odnosu na ugovore o kreditu i ugovore o drugim potraživanjima na koje se primjenjuje ili na prava koja se temelje na Uredbi (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I) (SL L 177, 4. 7. 2008.) i Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinačena) (SL L 351, 20. 12. 2012.) ili na prava iz propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju potrošački krediti, propisa kojim se uređuju stambeno potrošački krediti, propisa kojim se uređuje ovrha i osiguranje i propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. (2) Ovaj Zakon primjenjuje se i na poslove servisiranja kredita kada je kupac kredita subjekt s posebnom namjenom u sekuritizaciji, kako je definirano propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju. Članak 4. Načelo ravnopravnosti (1) Kupac kredita i kupac drugog potraživanja imaju ista prava prema dužniku koja je prema njemu imao vjerovnik prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita odnosno ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, a dužnik u odnosu prema kupcu kredita i kupcu drugog potraživanja ne smije biti pravno ili stvarno u nepovoljnijem položaju. (2) U smislu stavka 1. ovoga članka, kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona ili pružatelj usluge servisiranja kredita imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje po kreditu. (3) U smislu stavka 1. ovoga članka, kupac drugog potraživanja ili pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti drugo potraživanje. Članak 5. Načelo poštenog i profesionalnog postupanja Kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužni su u svojim odnosima s dužnikom postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom te poštivati i štititi osobne podatke, kao i privatnost dužnika. Članak 6. Načelo zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s dužnikom i drugima (1) Nepoštena poslovna praksa je zabranjena, a kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita odnosno kupcu drugog potraživanja i pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja je osobito zabranjeno kontaktirati dužnika na neprimjeren način, uznemiravati dužnika, vršiti prisilu prema dužniku ili nedopušteno utjecati na dužnika te im je zabranjeno kontaktirati, uznemiravati, vršiti prisilu ili nedopušteno utjecati na članove kućanstva dužnika, susjede, rodbinu i s njim povezane osobe. (2) Poslovna praksa je nepoštena: – ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i – ako je zavaravajuća i/ili agresivna. (3) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati dužnika, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku koju inače ne bi donio, a posebno ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne dužniku. (4) Poslovna praksa smatra se agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja potrošača te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o postupanju koju inače ne bi donio. (5) Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj iz stavka 4. ovoga članka vodit će se računa: – o tome jesu li se kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja koristili prijetećim ili uvredljivim rječnikom ili ponašanjem – o tome jesu li kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja iskorištavali nesretne ili druge okolnosti u kojima se dužnik nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost dužnika da razumno rasuđuje, a kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja su bili svjesni da će te okolnosti utjecati na odluku dužnika – o postojanju bilo kojeg otežavajućeg ili nerazmjernog ograničenja izvanugovorne prirode koje su kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja nametnuli dužniku u slučaju da dužnik želi ostvariti neko svoje pravo i – o korištenju bilo kakve prijetnje o poduzimanju radnji koje se po zakonu ne mogu poduzeti. (6) Agresivnom poslovnom praksom smatraju se sljedeći postupci: – kontaktiranje dužnika na neprimjeren način, a osobito uznemiravanje dužnika, vršenje prisile prema dužniku ili nedopušteno utjecanje na dužnika – stvaranje dojma da dužnik ne može napustiti poslovne prostorije sve dok ne sklopi ugovor ili potpiše bilo kakav drugi akt – posjećivanje dužnika u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev dužnika da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje – ustrajno i neželjeno komuniciranje s dužnikom putem telefona, pošte, elektroničke pošte, telefaksa, kratkih tekstnih poruka (SMS) ili drugog sredstva daljinske komunikacije i – izravno obavještavanje dužnika da će posao ili opstanak kupca kredita, pružatelja usluge servisiranja kredita odnosno kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja biti ugrožen ako dužnik ne poduzme određene radnje. (7) Teret dokaza o istinitosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom je na kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita odnosno kupcu drugog potraživanja i pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja. Članak 7. Korištenje pojmova s rodnim značenjem Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 8. Zaštita osobnih podataka (1) Obrada i nadzor nad obradom osobnih podataka u smislu ovoga Zakona provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP; SL L 119, 4. 5. 2016.; u daljnjem tekstu Uredba (EU) 2016/679). (2) Prilikom obrade osobnih podataka iz članka 1. ovoga Zakona potrebno je poštivati relevantne sigurnosne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2016/679 tako da se uspostave sustavi za obradu podataka s tehničkom i integriranom zaštitom osobnih podataka pri tome poštujući načela nužnosti, proporcionalnosti, ograničenja svrhe te transparentnog i proporcionalnog razdoblja čuvanja podataka. (3) Prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita odnosno ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, vjerovnik može kupcu kredita i kupcu drugog potraživanja prenijeti samo one osobne podatke i podatke kojima raspolaže za kontaktiranje dužnika, sudužnika i jamca, a koji su povezani s ugovorom o kreditu odnosno s ugovorom o drugom potraživanju. (4) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja kredita, kupcu drugog potraživanja i pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja nije dopušteno prikupljati osobne podatke dužnika različite od podataka koji su povezani s ugovorom o kreditu odnosno ugovorom o drugom potraživanju, osim onih koji su dostupni u javnim registrima, a do kojih kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita, kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja mogu doći kao vjerovnici odnosno zainteresirane strane. DIO DRUGI   KUPOPRODAJA NEPRIHODONOSNIH KREDITA GLAVA I.   OPĆE ODREDBE O POJMOVIMA KOJI SE KORISTE U DIJELU DRUGOM OVOGA ZAKONA I PODRUČJU PRIMJENE Članak 9. Pojmovi Pojedini pojmovi u smislu dijela drugog ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. država članica domaćin je država članica Europske unije koja nije matična država članica Europske unije i u kojoj je pružatelj usluge servisiranja kredita osnovao podružnicu ili u kojoj pruža usluge servisiranja kredita te država članica Europske unije u kojoj dužnik ima prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave 2. dužnik je pravna ili fizička osoba, uključujući pravnog sljednika pravne osobe odnosno nasljednika fizičke osobe, koja je s kreditnom institucijom sklopila ugovor o kreditu 3. izvoditelj usluge servisiranja kredita je pravna osoba ili obrtnik u smislu propisa kojim se uređuje sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, kojoj je pružatelj usluge servisiranja kredita povjerio obavljanje neke od usluga servisiranja kredita 4. kreditna institucija znači kreditna institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2013 (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 575/2013), a na području Republike Hrvatske to su banka, štedna banka i stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) 575/2013 5. kvalificirani udio znači kvalificirani udio kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) 575/2013 6. kupac kredita je fizička ili pravna osoba, koja nije kreditna institucija, koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu u skladu s ovim Zakonom, a koja nije dužnik iz tog ugovora o neprihodonosnom kreditu 7. matična država članica je, kada je riječ o pružatelju usluge servisiranja kredita, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo sjedište ili, ako u skladu s nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave, ili kada je riječ o kupcu kredita, država članica Europske unije u kojoj kupac kredita ili njegov zastupnik imaju prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave 8. mikro, mali i srednji poduzetnik kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika 9. potrošač je svaka fizička osoba koja je ugovorna strana u ugovoru o kreditu koja djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti 10. profesionalna pažnja podrazumijeva standard strukovnih sposobnosti i stupanj pažnje za koje se razumno očekuje da će ih kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjivati u odnosu s dužnikom, a koje su u skladu s poštenom poslovnom praksom i načelom savjesnosti i poštenja na području njihova djelovanja 11. pružatelj usluge servisiranja kredita je trgovačko društvo sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, koje u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ili u ime i za račun kupca kredita ostvaruje prava i izvršava obveze koje kupcu kredita pripadaju kao vjerovniku na temelju ugovora o neprihodonosnom kreditu i pruža jednu ili više usluga servisiranja kredita 12. radni dan je svaki dan osim subote i nedjelje i dana koji je određen kao neradni dan propisom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj 13. registrirano sjedište je sjedište pravne osobe u državi članici Europske unije ili trećoj državi ili ako nema sjedište, mjesto u državi članici Europske unije ili trećoj državi u kojoj se nalazi uprava 14. treća država je država koja nije država članica Europske unije 15. ugovor o kreditu znači ugovor kako je prvotno odobren, izmijenjen ili zamijenjen, kojim kreditna institucija odobrava kredit u pogledu odgode plaćanja, zajma ili drugog sličnog financijskog aranžmana 16. ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita je ugovor o ustupanju tražbine iz ugovora o neprihodnosnom kreditu na temelju kojega se kreditna institucija obvezuje prenijeti tražbinu i sporedna prava iz ugovora o neprihodonosnom kreditu 17. ugovor o neprihodonosnom kreditu je ugovor o kreditu koji je klasificiran kao neprihodujuća izloženost u skladu s člankom 47.a Uredbe (EU) 575/2013 18. ugovor o servisiranju kredita je pisani ugovor sklopljen između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita u svezi s uslugama koje će pružatelj usluge servisiranja kredita obavljati u ime kupca kredita 19. upravljačko i nadzorno tijelo je tijelo ili tijela pravne osobe koja su imenovana u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, a koja su ovlaštena odrediti strategiju i ciljeve pravne osobe te koja nadziru i prate odlučivanje u vezi s upravljanjem, uključujući osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem trgovačkog društva 20. usluga servisiranja kredita je jedna ili više sljedećih aktivnosti: – ubiranje i naplata dospjelog duga dužnika, a koja predstavlja ostvarivanje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, u skladu s propisima – ponovno pregovaranje s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu u skladu s propisima i uputama kupca kredita, ako pružatelj usluge servisiranja kredita nije kreditni posrednik kako je definiran propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje ili propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje – postupanje s prigovorima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu – informiranje dužnika o promjenama kamatne stope ili naknadama ili dospjelim potraživanjima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu 21. vjerovnik je kreditna institucija koja je odobrila kredit ili kupac kredita u skladu s ovim Zakonom. Članak 10. Sudužnici i jamci Sve obveze koje su dužni ispuniti prema dužniku, a koje su propisane ovim Zakonom, kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita i imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja kredita iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona dužni su ispuniti i prema sudužniku ili jamcu iz pojedinog ugovora o neprihodonosnom kreditu. Članak 11. Opća odredba o primjeni dijela drugog ovoga Zakona Kreditnoj instituciji dopušteno je sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita samo s kupcem kredita iz dijela drugog ovoga Zakona i sukladno odredbama iz dijela drugog ovoga Zakona. Članak 12. Područje primjene (1) Dio drugi ovoga Zakona primjenjuje se na sljedeće subjekte: – kupca kredita u dijelu ostvarivanja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, u skladu s primjenjivim pravom Europske unije i nacionalnim pravom – pružatelja usluge servisiranja kredita koji djeluju u ime i za račun kupca kredita radi ostvarivanja njegovih prava kao vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, koji je odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, u skladu s primjenjivim pravom Europske unije i nacionalnim pravom. (2) Dio drugi ovoga Zakona ne primjenjuje se na: – servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu koje provodi: a) kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji b) društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje ima odobrenje za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja te društvo za upravljanje koje ima odobrenja za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju, u ime fonda kojim upravlja c) pravna osoba koja je vjerovnik u smislu propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ima odobrenje Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske kada provodi servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu za koje je prethodno bila izvorni vjerovnik, a koja nije institucija iz točke a) ovoga podstavka – servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu koji nije odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, osim ako su prava vjerovnika iz ugovora o kreditu zamijenjena ugovorom o kreditu koji je odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji – kupnju prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ako je kupac kredita kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji – servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu, koje provode javni bilježnici ili odvjetnici s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj kada pružaju usluge servisiranja kredita u okviru svoje profesionalne djelatnosti. GLAVA II.   ODNOSI S DUŽNICIMA POGLAVLJE I.   SUSTAV OBAVJEŠTAVANJA I NAČIN KOMUNIKACIJE Članak 13. Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu (1) Kreditna institucija dužna je najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu dužniku poslati obavijest o ukupnom stanju duga na datum slanja obavijesti, kao i strukturu duga te informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu i navodeći pri tome namjeravani datum kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od datuma slanja obavijesti. (2) Struktura duga iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća podatke o ugovoru o neprihodonosnom kreditu iz kojeg proizlazi tražbina (naziv i broj ugovora ako postoji, ime, prezime odnosno tvrtku, osobni identifikacijski broj (u daljnjem testu: OIB), adresu odnosno sjedište ugovornih strana, datum sklapanja ugovora i druge podatke koji su potrebni da se odredi ugovor o neprihodonosnom kreditu), iznosu glavnice, datumu dospijeća, obračunsko razdoblje kamata s naznakom iznosa kamatne stope, osnovu i iznos pojedine stavke troška, kao i druge naknade. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna poslati obavijest iz stavka 1. ovoga članka. (4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te poslana dužniku ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika. (5) Ako između kreditne institucije i dužnika nije ugovoren način komunikacije, obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je poslati dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem. Članak 14. Dostava obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu (1) Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, a prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac kredita dužan je dužniku ugovorenim načinom komunikacije između kreditne institucije i dužnika dostaviti obavijest sa sljedećim podacima i dokumentacijom: a) informaciju o kupoprodaji koja je izvršena uključujući i datum sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita b) informaciju o sklopljenom ugovoru o servisiranju kredita i datum njegova sklapanja c) identifikacijske i kontakt-podatke kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita ili imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona d) presliku odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, izdanom u skladu s člankom 26. ovoga Zakona e) identifikacijske i kontakt-podatke izvoditelja usluge servisiranja kredita, ako je sklopljen ugovor s izvoditeljem usluge servisiranja kredita f) vidljivo istaknutu kontakt-točku kod kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili kod pružatelja usluge servisiranja kredita i ako je angažiran, izvoditelja usluge servisiranja kredita, na kojoj dužnik može dobiti potrebne informacije ili izjaviti prigovor g) informaciju o iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, uz navođenje ukupnog stanja duga i strukturu duga iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona h) izjavu kojom se potvrđuje da se u vezi s prenesenim ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita nadalje primjenjuje cjelokupno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, prije svega ono koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo i) naziv, adresu i kontakt-podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije u kojoj se nalazi prebivalište ili registrirano sjedište dužnika, a kojem dužnik može podnijeti pritužbu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kupac kredita imenovao subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili ako je sklopio ugovor s pružateljem usluge servisiranja kredita, obavijest iz stavka 1. ovoga članka dužniku je dužan dostaviti imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona odnosno pružatelj usluge servisiranja kredita. (3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u svakoj komunikaciji s dužnikom navesti kontakt-točku iz stavka 1. točke f) ovoga članka. (4) U slučaju imenovanja novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili novi pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku dostaviti obavijest s uključenim informacijama iz stavka 1. točaka b) do d) i f) ovoga članka. (5) Obavijest iz stavaka 1. i 4. ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika. (6) Ako između kreditne institucije i dužnika nije bio ugovoren način komunikacije, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su obavijest iz stavaka 1. i 4. ovoga članka dostaviti dužniku preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem ako je prethodno dužnik dao suglasnost na dostavu obavijesti elektroničkim putem. Članak 15. Troškovi slanja obavijesti i naknada Troškove slanja obavijesti, koju su kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni poslati dužniku u skladu s ovim Zakonom, niti ikakve naknade izvan strukture duga ne smije snositi dužnik. Članak 16. Komunikacija kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita s dužnikom (1) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunicirati s dužnikom na način koji je ugovoren po pojedinom ugovoru o kreditu uključujući i drugi prijavljeni način komunikacije. (2) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka obavljati isključivo radnim danom u razdoblju od 8 do 20 sati. (3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita ne smiju kontaktirati dužnika više od jednom tijekom istog mjeseca za isti ugovor o neprihodonosnom kreditu, osim u sljedećim slučajevima: – ako obavještavaju dužnika da će pokrenuti postupak radi prisilne naplate po ugovoru o neprihodonosnom kreditu – ako obavještavaju dužnika da odustaju od naplate po ugovoru o neprihodonosnom kreditu – ako kontaktiraju dužnika s obvezujućom ponudom/nagodbom kojom se nudi umanjenje duga i/ili obročna otplata duga po ugovoru o neprihodonosnom kreditu slijedom ponovnog pregovaranja s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu – ako dužnik na to da izričiti pisani pristanak. (4) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita ne smiju kontaktirati dužnika na radnom mjestu niti smiju kontaktirati poslodavca dužnika bez izričitog pisanog pristanka dužnika. (5) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja ne smiju posjećivati dužnika u njegovu domu bez izričitog pisanog pristanka dužnika. POGLAVLJE II.   RJEŠAVANJE PRIGOVORA I PRITUŽBI Članak 17. Postupak rješavanja prigovora dužnika (1) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte ili elektroničke pošte. (2) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita mogu omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora i putem drugih sredstava komunikacije koja omogućuju pohranu zapisa o vremenu i sadržaju komunikacije na trajnom mediju. (3) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora iz stavka 1. ovoga članka i postupku za rješavanje prigovora dužnika u svojim poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici ako je uspostavljena. (4) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su, u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili na način određen stavkom 2. ovoga članka potvrditi primitak prigovora najkasnije u roku od pet radnih dana od dana zaprimanja prigovora. (5) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su dužniku dostaviti odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora i to pisanim putem ili, ako je tako ugovoreno između kupca kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelja usluge servisiranja kredita i dužnika, na drugom trajnom mediju, jasno se izjašnjavajući prihvaćaju li osnovanost prigovora dužnika. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita ne mogu dati odgovor u roku iz stavka 5. ovoga članka zbog razloga na koje nisu mogli utjecati, kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su dužniku u tom roku dostaviti obavijest u kojoj se navode razlozi kašnjenja odgovora na prigovor, kao i navesti rok do kojega će dužnik primiti konačan odgovor koji ne smije biti duži od 35 dana od dana zaprimanja prigovora. (7) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Hrvatskoj narodnoj banci. (8) Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Ministarstvu financija, Financijskom inspektoratu (u daljnjem tekstu: Financijski inspektorat). (9) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su izraditi i primjenjivati primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora te ih učiniti dostupnim dužniku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom. (10) Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su prigovor dužnika obrađivati bez naknade te voditi evidenciju o svim podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju sa svakim pojedinim prigovorom. (11) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita koji posluje na temelju prava poslovnog nastana, prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi se podružnici ili izvoditelju usluge servisiranja kredita, a obveze iz stavaka 3. do 10. ovoga članka odnose se na podružnicu odnosno izvoditelja usluge servisiranja kredita. (12) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi subjektima nadzora Hrvatske narodne banke iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora. (13) Ministar nadležan za financije pravilnikom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona. 3. Odluka o sadržaju procedura za rješavanje prigovora dužnika Članak 18. Pritužba Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu (1) Dužnik može Hrvatskoj narodnoj banci uputiti pritužbu protiv kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita ako smatra da postupaju protivno odredbama ovoga Zakona. (2) Nakon zaprimanja pritužbe Hrvatska narodna banka pozvat će kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita na koje se ta pritužba odnosi da dostave svoje očitovanje i dokaze na koje se pozivaju, osim ako iz same pritužbe i podataka poznatih Hrvatskoj narodnoj banci proizlazi da pritužba nije osnovana. (3) Kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti dulji od deset dana od dana primitka poziva, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoje očitovanje i dokaze na koje se pozivaju. (4) Ako povodom pritužbe Hrvatska narodna banka utvrdi da postoji osnovana sumnja da su kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita postupili protivno odredbama ovoga Zakona, postupit će u skladu s propisom kojim se uređuje prekršajni postupak. (5) Nakon provedenog nadzora Hrvatska narodna banka obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana završetka nadzora, a u slučaju potrebe izricanja mjera 30 dana od dana donošenja rješenja. (6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pritužbe protiv podružnica pružatelja usluge servisiranja kredita koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža na temelju prava na poslovni nastan. (7) Ako Hrvatska narodna banka zaprimi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici Europske unije koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko podružnice, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice. (8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na upućivanje pritužbi Financijskom inspektoratu protiv imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona ako dužnik smatra da postupa protivno odredbama ovoga Zakona. GLAVA III.   KUPCI KREDITA Članak 19. Pravo na informacije iz ugovora o kreditu (1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je potencijalnom kupcu kredita dati potrebne informacije o pravima koja kao vjerovnik ima iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te, ako je ugovoren, o predmetu zaloga kako bi se potencijalnom kupcu kredita omogućilo da provede vlastitu procjenu vrijednosti prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te o vjerojatnosti povrata vrijednosti iz tog ugovora prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita. (2) Potencijalni kupac neprihodonosnog kredita s podacima iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupati u skladu s odredbama o bankovnoj tajni i povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija. (3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija daje na obrascima koji su u skladu s provedbenim tehničkim standardima koje donosi Europska komisija u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ. (4) Kreditna institucija dužna je obrasce iz stavka 3. ovoga članka upotrebljavati i za razmjenu informacija prilikom prijenosa ugovora o neprihodonosnom kreditu na drugu kreditnu instituciju. Članak 20. Obveze kupca kredita (1) Kupac kredita koji ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj dužan je najkasnije na datum sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita imenovati subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita sa sjedištem u Europskoj uniji radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveza se ne odnosi na kupca kredita iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Ako kupac kredita nema registrirano sjedište u Europskoj uniji, njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona dužan je imenovati jednu od osoba iz stavka 1. ovoga članka, osim ako je sam zastupnik subjekt iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog: – s fizičkom osobom, uključujući potrošače i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ili – s mikro, malim i srednjim poduzetnikom. (4) Kupac kredita ne podliježe dodatnim zahtjevima pri sklapanju ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita osim onih zahtjeva koji su propisani odredbama ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava te kaznenog prava. (5) Na kupca kredita, nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, nastavlja se primjenjivati pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, posebno ono kojim se uređuje provedba ugovora, zaštita potrošača, prava dužnika, odobravanje kredita, pravila o bankovnoj tajni, kazneno pravo i zaštita osobnih podataka. (6) Sklapanje ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ne utječe na razinu zaštite potrošača i drugih dužnika propisane pravom Europske unije i pravom Republike Hrvatske te propisima kojima se uređuje stečaj potrošača odnosno propisa kojima se uređuje stečaj dužnika, ne dovodeći u pitanje nacionalna i međunarodna pravila o zadužnicama i mjenicama. (7) Odredbama ovoga Zakona ne utječe se na ovlasti u pogledu kreditnih registara, uključujući i ovlast da se od kupaca kredita zahtijeva informacija o pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu i njegovu izvršenju. (8) Pružatelj usluge servisiranja kredita ili imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je ispunjavati u ime i za račun kupca kredita obveze kupca kredita prema dužniku propisane odredbama iz dijela drugog ovoga Zakona. (9) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona nije imenovao pružatelja usluge servisiranja kredita ili subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona i dalje podliježu obvezama iz stavka 8. ovoga članka. Članak 21. Angažiranje pružatelja usluga servisiranja kredita ili drugih subjekata (1) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona imenuje subjekt iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi pružanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi subjekta iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita, najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita. (2) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona imenuje subjekta koji nije onaj o kojem je poslana obavijest u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, o tome je dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije na datum te promjene te navesti identitet i adresu novoga subjekta kojeg je imenovao radi obavljanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita. (3) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina dužnika, nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren i nadležnom tijelu matične države članice novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, ako novi pružatelj usluge servisiranja kredita nema sjedište u Republici Hrvatskoj, dostaviti informacije primljene u skladu s ovim člankom. Ugovorni odnos između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita Članak 22. (1) Kupac kredita koji samostalno ne obavlja usluge servisiranje kredita dužan je s imenovanim pružateljem usluge servisiranja kredita koji je ovlašten pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske sklopiti ugovor o servisiranju kredita. (2) Kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u ugovoru o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka ugovoriti: a) detaljan opis usluga servisiranja kredita koje će pružati pružatelj usluge servisiranja kredita b) iznos naknade za pružanje usluge servisiranja kredita koji pripada pružatelju usluge servisiranja kredita ili način izračuna te naknade c) slučajeve u kojima pružatelj usluge servisiranja kredita može zastupati kupca kredita u odnosu prema dužniku d) obvezu kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita da svoje obveze izvršavaju sukladno pravu Europske unije i pravu Republike Hrvatske koje se primjenjuje na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, zaštitu potrošača i zaštitu osobnih podataka e) da će u odnosu s dužnikom postupati pravedno i razborito u skladu s odredbama ovoga Zakona i f) da se pružatelj usluge servisiranja kredita obvezuje obavijestiti kupca kredita o izvoditelju usluge servisiranja kredita prije nego što mu povjeri obavljanje pojedine usluge servisiranja kredita. (3) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati pet godina od datuma raskida odnosno otkaza ili isteka ugovora o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka: – svu korespondenciju s kupcem kredita i s dužnikom s time da osobni podaci koji se čuvaju moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju se čuvaju – upute kupca kredita u vezi s pravima svakog vjerovnika iz svakog ugovora o neprihodonosnom kreditu za koji pruža usluge servisiranja kredita i – ugovor o servisiranju kredita. (4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka dužan je dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci kada Hrvatska narodna banka zatraži. Članak 23. Zastupnik kupca kredita iz treće države (1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne smije sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita s kupcem kredita koji nema prebivalište odnosno registrirano sjedište u Europskoj uniji ako taj kupac kredita nije u pisanom obliku imenovao zastupnika koji ima registrirano sjedište u Europskoj uniji. (2) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona ili kada na drugi način poduzima radnje u svrhu postupanja u skladu s ovlastima iz dijela drugog ovoga Zakona, može uz kupca kredita kontaktirati i zastupnika imenovanog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se obratiti samo tom zastupniku. (3) Zastupnik imenovan u skladu sa stavkom 1. ovoga članka odgovoran je za ispunjavanje obveza iz ovoga Zakona kojim su propisane obveze kupca kredita. Članak 24. Obavještavanje Hrvatske narodne banke (1) Kupac kredita sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili zastupnik kupca kredita imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji je sklopio ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o OIB-u pravnog subjekta novoga kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona. (2) Ako novi kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona nemaju OIB, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke: – naziv tvrtke i adresu ili ime, prezime, adresu i ako postoji OIB novoga kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona – ako se radi o pravnoj osobi, ime, prezime, a ako postoji, i OIB članova upravljačkog i/ili nadzornog tijela novoga kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona i – ime, prezime, a ako postoji, i OIB osoba koje su imatelji kvalificiranih udjela u novom kupcu kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 23. ovoga Zakona, a ako nema imatelja kvalificiranog udjela, ime, prezime, a ako postoji, i OIB osoba koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela. (3) Uz podatke iz stavka 1. ili 2. ovoga članka kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke: – o ukupnom nepodmirenom iznosu iz ugovora o neprihodonosnom kreditu – o svim pravima koje pripadaju vjerovniku iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te broj prenesenih ugovora o neprihodonosnom kreditu i – informaciju o tome uključuje li kupoprodaja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori o kreditu. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona dužni su podatke iz ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska narodna banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja. (5) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina dužnika ili nadležnom tijelu matične države članice novoga kupca kredita dostaviti informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, kao i svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti. GLAVA IV.   ODOBRENJE ZA RAD PRUŽATELJU USLUGE SERVISIRANJA KREDITA POGLAVLJE I.   UVJETI ZA PRUŽANJE USLUGA SERVISIRANJA KREDITA Članak 25. Opći zahtjevi (1) Podnositelj zahtjeva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati usluge servisiranja kredita ako je za pružanje usluga servisiranja kredita dobio odobrenje za rad kao pružatelj usluge servisiranja kredita (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad) od Hrvatske narodne banke. (2) Osim pružanja usluga servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita može obavljati i bilo koju drugu djelatnost pod uvjetom da obavljanje te djelatnosti ne narušava mogućnost pružatelja usluge servisiranja kredita da postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Kupac kredita koji je pravna osoba može kao vjerovnik obavljati servisiranje kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem ako je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita koji je pravna osoba i kao vjerovnik obavlja servisiranje kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s pravnom osobom ne treba dobiti odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. (5) Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona može pružati usluge servisiranja kredita, ako je dobio odobrenje za rad kada usluge servisiranja kredita obavlja u odnosu na ugovore o neprihodonosnom kreditu u kojima nije vjerovnik ili nije bio izvorni vjerovnik. (6) Kupac kredita koji je fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ne može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita, već mora imenovati subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 26. Uvjeti za izdavanje odobrenja za rad (1) Podnositelju zahtjeva izdaje se odobrenje za rad ako ispunjava sve sljedeće uvjete: – da je podnositelj zahtjeva pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj – da članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva imaju dobar ugled – da članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva zajedno imaju odgovarajuća stručna znanja i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje i nadziranje poslova pružatelja usluge servisiranja kredita, a posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika pružatelja usluge servisiranja kredita – da imatelj kvalificiranog udjela podnositelja zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela podnositelja zahtjeva imaju dobar ugled – da je podnositelj zahtjeva uspostavio djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja i adekvatne mehanizme unutarnje kontrole, uključujući postupke za upravljanje rizikom i računovodstvene postupke, kojima se osigurava poštivanje prava dužnika iz ugovora o kreditu i zaštita osobnih podataka sukladno propisima kojim se uređuje zaštita osobnih podataka – da podnositelj zahtjeva ima primjerenu politiku kojom će osigurati postupanje sukladno propisima kojima se štite prava dužnika te pravedno i razborito postupanje prema dužnicima, uključujući i razmatranje njihova financijskog stanja i, u slučaju potrebe, upućivanje dužnika na savjetovanje o dugu ili socijalnim službama – da podnositelj zahtjeva ima procedure uspostavljene u skladu s ovim Zakonom kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora dužnika – da, ako je podnositelj zahtjeva obveznik primjene zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, ima uspostavljene odgovarajuće postupke za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma i – da podnositelj zahtjeva ispunjava zahtjeve za izvještavanje i javno objavljivanje u skladu s propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika. (2) Pri ocjenjivanju dobrog ugleda iz stavka 1. podstavaka 2. i 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka vodit će računa o sljedećim okolnostima: 1. je li osoba pravomoćno osuđena ili je protiv nje pokrenut ili je započeo kazneni postupak za neko od sljedećih kaznenih djela: a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, b …