Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uspostavlja zajednički okvir i zahtjeve za pružatelje usluga servisiranja i kupce potraživanja, posebno onih koji proizlaze iz neprihodonosnih kredita koje su izdale kreditne institucije u Europskoj uniji. Cilj mu je regulirati odnose s dužnicima, osigurati pošteno postupanje i spriječiti nepoštenu poslovnu praksu.

Što regulira

Prava i obveze pružatelja usluge servisiranja kredita i kupaca kredita.
Odnose između pružatelja usluga, kupaca potraživanja i dužnika.
Izdavanje i ukidanje odobrenja za rad te prekogranično pružanje usluga servisiranja.
Nadzor nad primjenom Zakona i suradnju nadležnih tijela.

Koga se tiče

Pružatelja usluge servisiranja kredita i kupaca kredita.
Dužnika čija su potraživanja predmet servisiranja ili kupoprodaje.

Ključne točke

Kupac kredita i kupac drugog potraživanja imaju ista prava prema dužniku kao i izvorni vjerovnik, a dužnik ne smije biti u nepovoljnijem položaju.
Svi sudionici moraju postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom, te štititi osobne podatke i privatnost dužnika.
Zabranjena je nepoštena poslovna praksa, uključujući neprimjereno kontaktiranje, uznemiravanje, prisilu ili nedopušten utjecaj na dužnika i s njim povezane osobe.
Poslovna praksa je nepoštena ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje, zavaravajuća (sadrži netočne informacije ili zavarava dužnika) i/ili agresivna (koristi uznemiravanje, prisilu ili nedopušten utjecaj).

Tekst zakona

Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 E

U 2024/2679 Povezani zakoni Banke, financije i investicije Zakon o deviznom poslovanju Zakon o platnom prometu Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o računovodstvu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Stečajni zakon Zakon o tržištu kapitala 1/2 Zakon o trgovini Zakon o zaštiti potrošača Zakon o kreditnim institucijama Zakon o javno-privatnom partnerstvu Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak Zakon o sudskom registru Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima Zakon o obrtu Pomorski zakonik Zakon o igrama na sreću Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Zakon o mjenici Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o osiguranju Zakon o financijskim konglomeratima Zakon o čeku Zakon o kamatama Zakon o reviziji Zakon o elektroničkom novcu Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Zakon o državnim potporama Zakon o Državnom uredu za reviziju Zakon o kreditnim unijama Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata Zakon o financijskom osiguranju Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o alternativnim investicijskim fondovima Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina Zakon o obveznim mirovinskim fondovima Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima Zakon o faktoringu Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od

rujna
o agencijama za kreditni rejting Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti Zakon o Financijskoj agenciji Zakon o alternativnim investicijskim fondovima 2014-2018 Zakon o davanju ovlasti Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za izdavanje obveznica Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2014-2018 Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj Zakon o načinu likvidacije poslovanja glavnih filijala Jugobanke d.d. Beograd koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske Zakon o ništavnosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu Zakon o prestanku važenja Zakona o financijskom poslovanju Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima Zakon o stavljanju izvan snage propisa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz oblasti financija Zakon o uvođenju Europske zadruge - Societas Cooperativa Europaea (SCE) Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja Zakon o sustavu osiguranja depozita Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i vijeća od
ožujka 2012 godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
srpnja
godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću Zakon o provjeri stranih ulaganja Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja NN 155/23 na snazi od 30.12.
Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Hrvatska narodna banka Financijski inspektorat DIO PRVI OPĆE ODREDBE Članak
Predmet Zakona Ovim se Zakonom utvrđuje zajednički okvir i zahtjevi koji se odnose na: a) pružatelje usluge servisiranja kredita u pogledu prava i obveza vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je izdala kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, koji djeluju u ime kupca kredita b) kupce kredita u pogledu prava i obveza vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je izdala kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji c) odnose prema dužnicima d) izdavanje i ukidanje odobrenja za rad e) prekogranično pružanje usluge servisiranja f) nadzor nad primjenom Zakona g) suradnju nadležnih tijela h) kupce drugih potraživanja i pružatelje usluga servisiranja drugih potraživanja i i) prekršajne odredbe. Članak
Usklađivanje s propisima Europske unije Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od
studenoga
o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 438,
2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2021/2167). Članak
Odnos prema drugim propisima

(1)Ovaj Zakon ne utječe na primjenu načela ugovornog prava u odnosu na ugovore o kreditu i ugovore o drugim potraživanjima na koje se primjenjuje ili na prava koja se temelje na Uredbi (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od

lipnja
o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I) (SL L 177,
2008.) i Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od
prosinca
o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinačena) (SL L 351,
2012.) ili na prava iz propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju potrošački krediti, propisa kojim se uređuju stambeno potrošački krediti, propisa kojim se uređuje ovrha i osiguranje i propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.

(2)Ovaj Zakon primjenjuje se i na poslove servisiranja kredita kada je kupac kredita subjekt s posebnom namjenom u sekuritizaciji, kako je definirano propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju. Članak 4. Načelo ravnopravnosti

(1)Kupac kredita i kupac drugog potraživanja imaju ista prava prema dužniku koja je prema njemu imao vjerovnik prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita odnosno ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, a dužnik u odnosu prema kupcu kredita i kupcu drugog potraživanja ne smije biti pravno ili stvarno u nepovoljnijem položaju.

(2)U smislu stavka 1. ovoga članka, kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona ili pružatelj usluge servisiranja kredita imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje po kreditu.

(3)U smislu stavka

ovoga članka, kupac drugog potraživanja ili pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti drugo potraživanje. Članak
Načelo poštenog i profesionalnog postupanja Kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužni su u svojim odnosima s dužnikom postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom te poštivati i štititi osobne podatke, kao i privatnost dužnika. Članak
Načelo zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s dužnikom i drugima

(1)Nepoštena poslovna praksa je zabranjena, a kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita odnosno kupcu drugog potraživanja i pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja je osobito zabranjeno kontaktirati dužnika na neprimjeren način, uznemiravati dužnika, vršiti prisilu prema dužniku ili nedopušteno utjecati na dužnika te im je zabranjeno kontaktirati, uznemiravati, vršiti prisilu ili nedopušteno utjecati na članove kućanstva dužnika, susjede, rodbinu i s njim povezane osobe.

(2)Poslovna praksa je nepoštena: – ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i – ako je zavaravajuća i/ili agresivna.

(3)Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati dužnika, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku koju inače ne bi donio, a posebno ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne dužniku.

(4)Poslovna praksa smatra se agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja potrošača te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o postupanju koju inače ne bi donio.

(5)Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj iz stavka 4. ovoga članka vodit će se računa: – o tome jesu li se kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja koristili prijetećim ili uvredljivim rječnikom ili ponašanjem – o tome jesu li kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja iskorištavali nesretne ili druge okolnosti u kojima se dužnik nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost dužnika da razumno rasuđuje, a kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja su bili svjesni da će te okolnosti utjecati na odluku dužnika – o postojanju bilo kojeg otežavajućeg ili nerazmjernog ograničenja izvanugovorne prirode koje su kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja nametnuli dužniku u slučaju da dužnik želi ostvariti neko svoje pravo i – o korištenju bilo kakve prijetnje o poduzimanju radnji koje se po zakonu ne mogu poduzeti.

(6)Agresivnom poslovnom praksom smatraju se sljedeći postupci: – kontaktiranje dužnika na neprimjeren način, a osobito uznemiravanje dužnika, vršenje prisile prema dužniku ili nedopušteno utjecanje na dužnika – stvaranje dojma da dužnik ne može napustiti poslovne prostorije sve dok ne sklopi ugovor ili potpiše bilo kakav drugi akt – posjećivanje dužnika u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev dužnika da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje – ustrajno i neželjeno komuniciranje s dužnikom putem telefona, pošte, elektroničke pošte, telefaksa, kratkih tekstnih poruka (SMS) ili drugog sredstva daljinske komunikacije i – izravno obavještavanje dužnika da će posao ili opstanak kupca kredita, pružatelja usluge servisiranja kredita odnosno kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja biti ugrožen ako dužnik ne poduzme određene radnje.

(7)Teret dokaza o istinitosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom je na kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita odnosno kupcu drugog potraživanja i pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja. Članak

Korištenje pojmova s rodnim značenjem Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak
Zaštita osobnih podataka

(1)Obrada i nadzor nad obradom osobnih podataka u smislu ovoga Zakona provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od

travnja
o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP; SL L 119,
2016.; u daljnjem tekstu Uredba (EU) 2016/679).

(2)Prilikom obrade osobnih podataka iz članka 1. ovoga Zakona potrebno je poštivati relevantne sigurnosne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2016/679 tako da se uspostave sustavi za obradu podataka s tehničkom i integriranom zaštitom osobnih podataka pri tome poštujući načela nužnosti, proporcionalnosti, ograničenja svrhe te transparentnog i proporcionalnog razdoblja čuvanja podataka.

(3)Prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita odnosno ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, vjerovnik može kupcu kredita i kupcu drugog potraživanja prenijeti samo one osobne podatke i podatke kojima raspolaže za kontaktiranje dužnika, sudužnika i jamca, a koji su povezani s ugovorom o kreditu odnosno s ugovorom o drugom potraživanju.

(4)Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja kredita, kupcu drugog potraživanja i pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja nije dopušteno prikupljati osobne podatke dužnika različite od podataka koji su povezani s ugovorom o kreditu odnosno ugovorom o drugom potraživanju, osim onih koji su dostupni u javnim registrima, a do kojih kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka
a)i
c)ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita, kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja mogu doći kao vjerovnici odnosno zainteresirane strane. DIO DRUGI KUPOPRODAJA NEPRIHODONOSNIH KREDITA GLAVA I. OPĆE ODREDBE O POJMOVIMA KOJI SE KORISTE U DIJELU DRUGOM OVOGA ZAKONA I PODRUČJU PRIMJENE Članak 9. Pojmovi Pojedini pojmovi u smislu dijela drugog ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. država članica domaćin je država članica Europske unije koja nije matična država članica Europske unije i u kojoj je pružatelj usluge servisiranja kredita osnovao podružnicu ili u kojoj pruža usluge servisiranja kredita te država članica Europske unije u kojoj dužnik ima prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave 2. dužnik je pravna ili fizička osoba, uključujući pravnog sljednika pravne osobe odnosno nasljednika fizičke osobe, koja je s kreditnom institucijom sklopila ugovor o kreditu 3. izvoditelj usluge servisiranja kredita je pravna osoba ili obrtnik u smislu propisa kojim se uređuje sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, kojoj je pružatelj usluge servisiranja kredita povjerio obavljanje neke od usluga servisiranja kredita 4. kreditna institucija znači kreditna institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2013 (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 575/2013), a na području Republike Hrvatske to su banka, štedna banka i stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (
b)Uredbe (EU) 575/2013 5. kvalificirani udio znači kvalificirani udio kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) 575/2013 6. kupac kredita je fizička ili pravna osoba, koja nije kreditna institucija, koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu u skladu s ovim Zakonom, a koja nije dužnik iz tog ugovora o neprihodonosnom kreditu 7. matična država članica je, kada je riječ o pružatelju usluge servisiranja kredita, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo sjedište ili, ako u skladu s nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave, ili kada je riječ o kupcu kredita, država članica Europske unije u kojoj kupac kredita ili njegov zastupnik imaju prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave 8. mikro, mali i srednji poduzetnik kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika 9. potrošač je svaka fizička osoba koja je ugovorna strana u ugovoru o kreditu koja djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti 10. profesionalna pažnja podrazumijeva standard strukovnih sposobnosti i stupanj pažnje za koje se razumno očekuje da će ih kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjivati u odnosu s dužnikom, a koje su u skladu s poštenom poslovnom praksom i načelom savjesnosti i poštenja na području njihova djelovanja 11. pružatelj usluge servisiranja kredita je trgovačko društvo sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, koje u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ili u ime i za račun kupca kredita ostvaruje prava i izvršava obveze koje kupcu kredita pripadaju kao vjerovniku na temelju ugovora o neprihodonosnom kreditu i pruža jednu ili više usluga servisiranja kredita 12. radni dan je svaki dan osim subote i nedjelje i dana koji je određen kao neradni dan propisom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj 13. registrirano sjedište je sjedište pravne osobe u državi članici Europske unije ili trećoj državi ili ako nema sjedište, mjesto u državi članici Europske unije ili trećoj državi u kojoj se nalazi uprava 14. treća država je država koja nije država članica Europske unije 15. ugovor o kreditu znači ugovor kako je prvotno odobren, izmijenjen ili zamijenjen, kojim kreditna institucija odobrava kredit u pogledu odgode plaćanja, zajma ili drugog sličnog financijskog aranžmana 16. ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita je ugovor o ustupanju tražbine iz ugovora o neprihodnosnom kreditu na temelju kojega se kreditna institucija obvezuje prenijeti tražbinu i sporedna prava iz ugovora o neprihodonosnom kreditu 17. ugovor o neprihodonosnom kreditu je ugovor o kreditu koji je klasificiran kao neprihodujuća izloženost u skladu s člankom 47.a Uredbe (EU) 575/2013 18. ugovor o servisiranju kredita je pisani ugovor sklopljen između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita u svezi s uslugama koje će pružatelj usluge servisiranja kredita obavljati u ime kupca kredita 19. upravljačko i nadzorno tijelo je tijelo ili tijela pravne osobe koja su imenovana u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, a koja su ovlaštena odrediti strategiju i ciljeve pravne osobe te koja nadziru i prate odlučivanje u vezi s upravljanjem, uključujući osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem trgovačkog društva 20. usluga servisiranja kredita je jedna ili više sljedećih aktivnosti: – ubiranje i naplata dospjelog duga dužnika, a koja predstavlja ostvarivanje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, u skladu s propisima – ponovno pregovaranje s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu u skladu s propisima i uputama kupca kredita, ako pružatelj usluge servisiranja kredita nije kreditni posrednik kako je definiran propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje ili propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje – postupanje s prigovorima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu – informiranje dužnika o promjenama kamatne stope ili naknadama ili dospjelim potraživanjima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu 21. vjerovnik je kreditna institucija koja je odobrila kredit ili kupac kredita u skladu s ovim Zakonom. Članak 10. Sudužnici i jamci Sve obveze koje su dužni ispuniti prema dužniku, a koje su propisane ovim Zakonom, kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita i imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja kredita iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke
a)ovoga Zakona dužni su ispuniti i prema sudužniku ili jamcu iz pojedinog ugovora o neprihodonosnom kreditu. Članak 11. Opća odredba o primjeni dijela drugog ovoga Zakona Kreditnoj instituciji dopušteno je sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita samo s kupcem kredita iz dijela drugog ovoga Zakona i sukladno odredbama iz dijela drugog ovoga Zakona. Članak 12. Područje primjene

(1)Dio drugi ovoga Zakona primjenjuje se na sljedeće subjekte: – kupca kredita u dijelu ostvarivanja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, u skladu s primjenjivim pravom Europske unije i nacionalnim pravom – pružatelja usluge servisiranja kredita koji djeluju u ime i za račun kupca kredita radi ostvarivanja njegovih prava kao vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, koji je odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, u skladu s primjenjivim pravom Europske unije i nacionalnim pravom.

(2)Dio drugi ovoga Zakona ne primjenjuje se na: – servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu koje provodi:

a)kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji
b)društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje ima odobrenje za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja te društvo za upravljanje koje ima odobrenja za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju, u ime fonda kojim upravlja
c)pravna osoba koja je vjerovnik u smislu propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ima odobrenje Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske kada provodi servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu za koje je prethodno bila izvorni vjerovnik, a koja nije institucija iz točke
a)ovoga podstavka – servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu koji nije odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, osim ako su prava vjerovnika iz ugovora o kreditu zamijenjena ugovorom o kreditu koji je odobrila kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji – kupnju prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ako je kupac kredita kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji – servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu, koje provode javni bilježnici ili odvjetnici s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj kada pružaju usluge servisiranja kredita u okviru svoje profesionalne djelatnosti. GLAVA II. ODNOSI S DUŽNICIMA POGLAVLJE I. SUSTAV OBAVJEŠTAVANJA I NAČIN KOMUNIKACIJE Članak 13. Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu

(1)Kreditna institucija dužna je najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu dužniku poslati obavijest o ukupnom stanju duga na datum slanja obavijesti, kao i strukturu duga te informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu i navodeći pri tome namjeravani datum kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od datuma slanja obavijesti.

(2)Struktura duga iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća podatke o ugovoru o neprihodonosnom kreditu iz kojeg proizlazi tražbina (naziv i broj ugovora ako postoji, ime, prezime odnosno tvrtku, osobni identifikacijski broj (u daljnjem testu: OIB), adresu odnosno sjedište ugovornih strana, datum sklapanja ugovora i druge podatke koji su potrebni da se odredi ugovor o neprihodonosnom kreditu), iznosu glavnice, datumu dospijeća, obračunsko razdoblje kamata s naznakom iznosa kamatne stope, osnovu i iznos pojedine stavke troška, kao i druge naknade.

(3)Iznimno od stavka

ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna poslati obavijest iz stavka
ovoga članka.

(4)Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te poslana dužniku ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika.

(5)Ako između kreditne institucije i dužnika nije ugovoren način komunikacije, obavijest iz stavka

ovoga članka kreditna institucija dužna je poslati dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem. Članak
Dostava obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu

(1)Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, a prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac kredita dužan je dužniku ugovorenim načinom komunikacije između kreditne institucije i dužnika dostaviti obavijest sa sljedećim podacima i dokumentacijom:

a)informaciju o kupoprodaji koja je izvršena uključujući i datum sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita
b)informaciju o sklopljenom ugovoru o servisiranju kredita i datum njegova sklapanja
c)identifikacijske i kontakt-podatke kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita ili imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke
a)ovoga Zakona
d)presliku odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, izdanom u skladu s člankom 26. ovoga Zakona
e)identifikacijske i kontakt-podatke izvoditelja usluge servisiranja kredita, ako je sklopljen ugovor s izvoditeljem usluge servisiranja kredita
f)vidljivo istaknutu kontakt-točku kod kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke
a)ovoga Zakona ili kod pružatelja usluge servisiranja kredita i ako je angažiran, izvoditelja usluge servisiranja kredita, na kojoj dužnik može dobiti potrebne informacije ili izjaviti prigovor
g)informaciju o iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, uz navođenje ukupnog stanja duga i strukturu duga iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona
h)izjavu kojom se potvrđuje da se u vezi s prenesenim ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita nadalje primjenjuje cjelokupno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, prije svega ono koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo
i)naziv, adresu i kontakt-podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije u kojoj se nalazi prebivalište ili registrirano sjedište dužnika, a kojem dužnik može podnijeti pritužbu.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kupac kredita imenovao subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke

a)ovoga Zakona ili ako je sklopio ugovor s pružateljem usluge servisiranja kredita, obavijest iz stavka 1. ovoga članka dužniku je dužan dostaviti imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke
a)ovoga Zakona odnosno pružatelj usluge servisiranja kredita.

(3)Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke

a)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u svakoj komunikaciji s dužnikom navesti kontakt-točku iz stavka 1. točke
f)ovoga članka.

(4)U slučaju imenovanja novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke

a)ovoga Zakona ili novi pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku dostaviti obavijest s uključenim informacijama iz stavka 1. točaka
b)do
d)i
f)ovoga članka.

(5)Obavijest iz stavaka

i
ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika.

(6)Ako između kreditne institucije i dužnika nije bio ugovoren način komunikacije, osobe iz stavaka

i
ovoga članka dužne su obavijest iz stavaka
i
ovoga članka dostaviti dužniku preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem ako je prethodno dužnik dao suglasnost na dostavu obavijesti elektroničkim putem. Članak
Troškovi slanja obavijesti i naknada Troškove slanja obavijesti, koju su kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točaka a) i c) ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni poslati dužniku u skladu s ovim Zakonom, niti ikakve naknade izvan strukture duga ne smije snositi dužnik. Članak
Komunikacija kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita s dužnikom

(1)Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunicirati s dužnikom na način koji je ugovoren po pojedinom ugovoru o kreditu uključujući i drugi prijavljeni način komunikacije.

(2)Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka obavljati isključivo radnim danom u razdoblju od 8 do 20 sati.

(3)Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita ne smiju kontaktirati dužnika više od jednom tijekom istog mjeseca za isti ugovor o neprihodonosnom kreditu, osim u sljedećim slučajevima: – ako obavještavaju dužnika da će pokrenuti postupak radi prisilne naplate po ugovoru o neprihodonosnom kreditu – ako obavještavaju dužnika da odustaju od naplate po ugovoru o neprihodonosnom kreditu – ako kontaktiraju dužnika s obvezujućom ponudom/nagodbom kojom se nudi umanjenje duga i/ili obročna otplata duga po ugovoru o neprihodonosnom kreditu slijedom ponovnog pregovaranja s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu – ako dužnik na to da izričiti pisani pristanak.

(4)Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita ne smiju kontaktirati dužnika na radnom mjestu niti smiju kontaktirati poslodavca dužnika bez izričitog pisanog pristanka dužnika.

(5)Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja ne smiju posjećivati dužnika u njegovu domu bez izričitog pisanog pristanka dužnika. POGLAVLJE II. RJEŠAVANJE PRIGOVORA I PRITUŽBI Članak 17. Postupak rješavanja prigovora dužnika

(1)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte ili elektroničke pošte.

(2)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita mogu omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora i putem drugih sredstava komunikacije koja omogućuju pohranu zapisa o vremenu i sadržaju komunikacije na trajnom mediju.

(3)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora iz stavka 1. ovoga članka i postupku za rješavanje prigovora dužnika u svojim poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici ako je uspostavljena.

(4)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su, u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili na način određen stavkom 2. ovoga članka potvrditi primitak prigovora najkasnije u roku od pet radnih dana od dana zaprimanja prigovora.

(5)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su dužniku dostaviti odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora i to pisanim putem ili, ako je tako ugovoreno između kupca kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka
a)i
c)ovoga Zakona i pružatelja usluge servisiranja kredita i dužnika, na drugom trajnom mediju, jasno se izjašnjavajući prihvaćaju li osnovanost prigovora dužnika.

(6)Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita ne mogu dati odgovor u roku iz stavka 5. ovoga članka zbog razloga na koje nisu mogli utjecati, kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka
a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su dužniku u tom roku dostaviti obavijest u kojoj se navode razlozi kašnjenja odgovora na prigovor, kao i navesti rok do kojega će dužnik primiti konačan odgovor koji ne smije biti duži od 35 dana od dana zaprimanja prigovora.

(7)Kupac kredita iz članka

stavka
ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Hrvatskoj narodnoj banci.

(8)Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka

stavka
podstavka
točke c) ovoga Zakona dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Ministarstvu financija, Financijskom inspektoratu (u daljnjem tekstu: Financijski inspektorat).

(9)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su izraditi i primjenjivati primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora te ih učiniti dostupnim dužniku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom.

(10)Kupac kredita iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točaka

a)i
c)ovoga Zakona i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su prigovor dužnika obrađivati bez naknade te voditi evidenciju o svim podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju sa svakim pojedinim prigovorom.

(11)Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita koji posluje na temelju prava poslovnog nastana, prigovor iz stavka

ovoga članka podnosi se podružnici ili izvoditelju usluge servisiranja kredita, a obveze iz stavaka
do
ovoga članka odnose se na podružnicu odnosno izvoditelja usluge servisiranja kredita.

(12)Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi subjektima nadzora Hrvatske narodne banke iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora.

(13)Ministar nadležan za financije pravilnikom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka

stavka
podstavka
točke c) ovoga Zakona.
Odluka o sadržaju procedura za rješavanje prigovora dužnika Članak
Pritužba Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu

(1)Dužnik može Hrvatskoj narodnoj banci uputiti pritužbu protiv kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom

ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita ako smatra da postupaju protivno odredbama ovoga Zakona.

(2)Nakon zaprimanja pritužbe Hrvatska narodna banka pozvat će kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom

ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita na koje se ta pritužba odnosi da dostave svoje očitovanje i dokaze na koje se pozivaju, osim ako iz same pritužbe i podataka poznatih Hrvatskoj narodnoj banci proizlazi da pritužba nije osnovana.

(3)Kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti dulji od deset dana od dana primitka poziva, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoje očitovanje i dokaze na koje se pozivaju.

(4)Ako povodom pritužbe Hrvatska narodna banka utvrdi da postoji osnovana sumnja da su kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita postupili protivno odredbama ovoga Zakona, postupit će u skladu s propisom kojim se uređuje prekršajni postupak.

(5)Nakon provedenog nadzora Hrvatska narodna banka obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana završetka nadzora, a u slučaju potrebe izricanja mjera 30 dana od dana donošenja rješenja.

(6)Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pritužbe protiv podružnica pružatelja usluge servisiranja kredita koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža na temelju prava na poslovni nastan.

(7)Ako Hrvatska narodna banka zaprimi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici Europske unije koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko podružnice, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice.

(8)Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na upućivanje pritužbi Financijskom inspektoratu protiv imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka

stavka
podstavka
točke c) ovoga Zakona ako dužnik smatra da postupa protivno odredbama ovoga Zakona. GLAVA III. KUPCI KREDITA Članak
Pravo na informacije iz ugovora o kreditu

(1)Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je potencijalnom kupcu kredita dati potrebne informacije o pravima koja kao vjerovnik ima iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te, ako je ugovoren, o predmetu zaloga kako bi se potencijalnom kupcu kredita omogućilo da provede vlastitu procjenu vrijednosti prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te o vjerojatnosti povrata vrijednosti iz tog ugovora prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita.

(2)Potencijalni kupac neprihodonosnog kredita s podacima iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupati u skladu s odredbama o bankovnoj tajni i povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

(3)Podatke iz stavka

ovoga članka kreditna institucija daje na obrascima koji su u skladu s provedbenim tehničkim standardima koje donosi Europska komisija u skladu s člankom
Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od
studenog
o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ.

(4)Kreditna institucija dužna je obrasce iz stavka

ovoga članka upotrebljavati i za razmjenu informacija prilikom prijenosa ugovora o neprihodonosnom kreditu na drugu kreditnu instituciju. Članak
Obveze kupca kredita

(1)Kupac kredita koji ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj dužan je najkasnije na datum sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita imenovati subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka

stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita sa sjedištem u Europskoj uniji radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem.

(2)Iznimno od stavka

ovoga članka, obveza se ne odnosi na kupca kredita iz članka
stavka
ovoga Zakona.

(3)Ako kupac kredita nema registrirano sjedište u Europskoj uniji, njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona dužan je imenovati jednu od osoba iz stavka
ovoga članka, osim ako je sam zastupnik subjekt iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona, radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog: – s fizičkom osobom, uključujući potrošače i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ili – s mikro, malim i srednjim poduzetnikom.

(4)Kupac kredita ne podliježe dodatnim zahtjevima pri sklapanju ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita osim onih zahtjeva koji su propisani odredbama ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava te kaznenog prava.

(5)Na kupca kredita, nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, nastavlja se primjenjivati pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, posebno ono kojim se uređuje provedba ugovora, zaštita potrošača, prava dužnika, odobravanje kredita, pravila o bankovnoj tajni, kazneno pravo i zaštita osobnih podataka.

(6)Sklapanje ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ne utječe na razinu zaštite potrošača i drugih dužnika propisane pravom Europske unije i pravom Republike Hrvatske te propisima kojima se uređuje stečaj potrošača odnosno propisa kojima se uređuje stečaj dužnika, ne dovodeći u pitanje nacionalna i međunarodna pravila o zadužnicama i mjenicama.

(7)Odredbama ovoga Zakona ne utječe se na ovlasti u pogledu kreditnih registara, uključujući i ovlast da se od kupaca kredita zahtijeva informacija o pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu i njegovu izvršenju.

(8)Pružatelj usluge servisiranja kredita ili imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka

stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona dužan je ispunjavati u ime i za račun kupca kredita obveze kupca kredita prema dužniku propisane odredbama iz dijela drugog ovoga Zakona.

(9)Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona nije imenovao pružatelja usluge servisiranja kredita ili subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom
ovoga Zakona i dalje podliježu obvezama iz stavka
ovoga članka. Članak
Angažiranje pružatelja usluga servisiranja kredita ili drugih subjekata

(1)Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 23. ovoga Zakona imenuje subjekt iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke

a)ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi pružanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi subjekta iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke
a)ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita, najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita.

(2)Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona imenuje subjekta koji nije onaj o kojem je poslana obavijest u skladu sa stavkom
ovoga članka, o tome je dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije na datum te promjene te navesti identitet i adresu novoga subjekta kojeg je imenovao radi obavljanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita.

(3)Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina dužnika, nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren i nadležnom tijelu matične države članice novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, ako novi pružatelj usluge servisiranja kredita nema sjedište u Republici Hrvatskoj, dostaviti informacije primljene u skladu s ovim člankom. Ugovorni odnos između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita Članak 22.

(1)Kupac kredita koji samostalno ne obavlja usluge servisiranje kredita dužan je s imenovanim pružateljem usluge servisiranja kredita koji je ovlašten pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske sklopiti ugovor o servisiranju kredita.

(2)Kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u ugovoru o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka ugovoriti:

a)detaljan opis usluga servisiranja kredita koje će pružati pružatelj usluge servisiranja kredita
b)iznos naknade za pružanje usluge servisiranja kredita koji pripada pružatelju usluge servisiranja kredita ili način izračuna te naknade
c)slučajeve u kojima pružatelj usluge servisiranja kredita može zastupati kupca kredita u odnosu prema dužniku
d)obvezu kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita da svoje obveze izvršavaju sukladno pravu Europske unije i pravu Republike Hrvatske koje se primjenjuje na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, zaštitu potrošača i zaštitu osobnih podataka
e)da će u odnosu s dužnikom postupati pravedno i razborito u skladu s odredbama ovoga Zakona i
f)da se pružatelj usluge servisiranja kredita obvezuje obavijestiti kupca kredita o izvoditelju usluge servisiranja kredita prije nego što mu povjeri obavljanje pojedine usluge servisiranja kredita.

(3)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati pet godina od datuma raskida odnosno otkaza ili isteka ugovora o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka: – svu korespondenciju s kupcem kredita i s dužnikom s time da osobni podaci koji se čuvaju moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju se čuvaju – upute kupca kredita u vezi s pravima svakog vjerovnika iz svakog ugovora o neprihodonosnom kreditu za koji pruža usluge servisiranja kredita i – ugovor o servisiranju kredita.

(4)Pružatelj usluge servisiranja kredita dokumentaciju iz stavka

ovoga članka dužan je dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci kada Hrvatska narodna banka zatraži. Članak
Zastupnik kupca kredita iz treće države

(1)Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne smije sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita s kupcem kredita koji nema prebivalište odnosno registrirano sjedište u Europskoj uniji ako taj kupac kredita nije u pisanom obliku imenovao zastupnika koji ima registrirano sjedište u Europskoj uniji.

(2)Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona ili kada na drugi način poduzima radnje u svrhu postupanja u skladu s ovlastima iz dijela drugog ovoga Zakona, može uz kupca kredita kontaktirati i zastupnika imenovanog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se obratiti samo tom zastupniku.

(3)Zastupnik imenovan u skladu sa stavkom

ovoga članka odgovoran je za ispunjavanje obveza iz ovoga Zakona kojim su propisane obveze kupca kredita. Članak
Obavještavanje Hrvatske narodne banke

(1)Kupac kredita sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili zastupnik kupca kredita imenovanog u skladu s člankom

ovoga Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji je sklopio ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o OIB-u pravnog subjekta novoga kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom
ovoga Zakona.

(2)Ako novi kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona nemaju OIB, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom
ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke: – naziv tvrtke i adresu ili ime, prezime, adresu i ako postoji OIB novoga kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom
ovoga Zakona – ako se radi o pravnoj osobi, ime, prezime, a ako postoji, i OIB članova upravljačkog i/ili nadzornog tijela novoga kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom
ovoga Zakona i – ime, prezime, a ako postoji, i OIB osoba koje su imatelji kvalificiranih udjela u novom kupcu kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom
ovoga Zakona, a ako nema imatelja kvalificiranog udjela, ime, prezime, a ako postoji, i OIB osoba koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela.

(3)Uz podatke iz stavka

ili
ovoga članka kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom
ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke: – o ukupnom nepodmirenom iznosu iz ugovora o neprihodonosnom kreditu – o svim pravima koje pripadaju vjerovniku iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te broj prenesenih ugovora o neprihodonosnom kreditu i – informaciju o tome uključuje li kupoprodaja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori o kreditu.

(4)Iznimno od stavka

ovoga članka, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom
ovoga Zakona dužni su podatke iz ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska narodna banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.

(5)Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina dužnika ili nadležnom tijelu matične države članice novoga kupca kredita dostaviti informacije iz stavaka

i
ovoga članka, kao i svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti. GLAVA IV. ODOBRENJE ZA RAD PRUŽATELJU USLUGE SERVISIRANJA KREDITA POGLAVLJE I. UVJETI ZA PRUŽANJE USLUGA SERVISIRANJA KREDITA Članak
Opći zahtjevi

(1)Podnositelj zahtjeva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati usluge servisiranja kredita ako je za pružanje usluga servisiranja kredita dobio odobrenje za rad kao pružatelj usluge servisiranja kredita (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad) od Hrvatske narodne banke.

(2)Osim pružanja usluga servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita može obavljati i bilo koju drugu djelatnost pod uvjetom da obavljanje te djelatnosti ne narušava mogućnost pružatelja usluge servisiranja kredita da postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3)Kupac kredita koji je pravna osoba može kao vjerovnik obavljati servisiranje kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem ako je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.

(4)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita koji je pravna osoba i kao vjerovnik obavlja servisiranje kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s pravnom osobom ne treba dobiti odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.

(5)Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka

stavka
podstavka
točke c) ovoga Zakona može pružati usluge servisiranja kredita, ako je dobio odobrenje za rad kada usluge servisiranja kredita obavlja u odnosu na ugovore o neprihodonosnom kreditu u kojima nije vjerovnik ili nije bio izvorni vjerovnik.

(6)Kupac kredita koji je fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ne može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita, već mora imenovati subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 12. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 26. Uvjeti za izdavanje odobrenja za rad

(1)Podnositelju zahtjeva izdaje se odobrenje za rad ako ispunjava sve sljedeće uvjete: – da je podnositelj zahtjeva pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj – da članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva imaju dobar ugled – da članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva zajedno imaju odgovarajuća stručna znanja i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje i nadziranje poslova pružatelja usluge servisiranja kredita, a posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika pružatelja usluge servisiranja kredita – da imatelj kvalificiranog udjela podnositelja zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela podnositelja zahtjeva imaju dobar ugled – da je podnositelj zahtjeva uspostavio djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja i adekvatne mehanizme unutarnje kontrole, uključujući postupke za upravljanje rizikom i računovodstvene postupke, kojima se osigurava poštivanje prava dužnika iz ugovora o kreditu i zaštita osobnih podataka sukladno propisima kojim se uređuje zaštita osobnih podataka – da podnositelj zahtjeva ima primjerenu politiku kojom će osigurati postupanje sukladno propisima kojima se štite prava dužnika te pravedno i razborito postupanje prema dužnicima, uključujući i razmatranje njihova financijskog stanja i, u slučaju potrebe, upućivanje dužnika na savjetovanje o dugu ili socijalnim službama – da podnositelj zahtjeva ima procedure uspostavljene u skladu s ovim Zakonom kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora dužnika – da, ako je podnositelj zahtjeva obveznik primjene zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, ima uspostavljene odgovarajuće postupke za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma i – da podnositelj zahtjeva ispunjava zahtjeve za izvještavanje i javno objavljivanje u skladu s propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.

(2)Pri ocjenjivanju dobrog ugleda iz stavka 1. podstavaka 2. i 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka vodit će računa o sljedećim okolnostima: 1. je li osoba pravomoćno osuđena ili je protiv nje pokrenut ili je započeo kazneni postupak za neko od sljedećih kaznenih djela:

a)kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b)kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)
c)kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)
d)kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kazneno djelo računalnoga krivotvorenja (članak 270.), kazneno djelo računalne prijevare (članak 271.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)
e)kaznena djela iz propisa kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava
f)kaznena djela iz propisa kojim se uređuju investicijski fondovi ili
g)kaznena djela iz propisa kojim se uređuje računovodstvo 2. je li kod osobe zbog počinjenja većeg broja prekršaja ili povreda zakona koja pojedinačno ne narušavaju dobar ugled narušen dobar ugled 3. upućuje li dosadašnji profesionalni rad osobe na korektno ponašanje, transparentno postupanje i suradnju s nadležnim tijelima i 4. ima li osoba ili je imala značajne poslovne udjele odnosno je li obavljala funkciju u upravljačkom ili nadzornom tijelu ili neku drugu rukovodeću funkciju prije nego što je nad društvom provedena predstečajna nagodba, otvoren stečajni postupak, donesena odluka o likvidaciji, pokrenut postupak izvanredne uprave ili je ukinuto odobrenje ili suglasnost nadležnog tijela, uzimajući u obzir utjecaj osobe na nastanak tih događaja. Članak 27. Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad

(1)Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad sadrži sljedeće informacije:

a)podatak o tvrtki i adresi sjedišta pravne osobe, matični broj subjekta i OIB
b)ime i prezime osobe za kontakt podnositelja zahtjeva
c)presliku statuta, izjave o osnivanju odnosno presliku društvenog ugovora podnositelja zahtjeva
d)ime, prezime i OIB članova upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva te dokaze o tome da imaju dobar ugled i odgovarajuća stručna znanja i iskustvo iz članka 26. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona
e)ime, prezime i OIB osoba koje su imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, ime, prezime i OIB osoba koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelji udjela podnositelja zahtjeva uz iznos njihovih udjela te dokaz o tome da imaju dobar ugled
f)podatke o tome jesu li članovi upravljačkog i nadzornog tijela te imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, osobe koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela pravomoćno osuđeni za neko od kaznenih djela ili za neki od djela iz članka 26. ovoga Zakona, a ako jesu, za koja kaznena djela i koje prekršaje te kad je nastupila pravomoćnost presude te uvjerenje da protiv tih osoba nije pokrenuta istraga ili da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 26. ovoga Zakona
g)opis sustava upravljanja iz članka 26. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja, mehanizmi i postupci unutarnjih kontrola razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni
h)politiku iz članka 26. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona
i)opis unutarnjih postupaka kojima se osigurava evidentiranje i obrada dužnikovih prigovora iz članka 26. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona
j)ugovor s izvoditeljem usluge servisiranja kredita iz članka 33. ovoga Zakona, ako je ugovor sklopljen
k)suglasnost podnositelja zahtjeva da se u svrhu postupka izdavanja odobrenja za rad i provođenja nadzora sukladno odredbama ovoga Zakona dopušta uvid i dobivanje podataka iz službenih evidencija u vezi s ispunjavanjem uvjeta za pružanje usluga servisiranja kredita sukladno odredbama ovoga Zakona
l)ako u skladu s člankom 32. ovoga Zakona namjerava obavljati aktivnosti primanja i držanja sredstava dužnika, dokaz o otvorenom zasebnom računu u kreditnoj instituciji za uplatu novčanih sredstava od strane dužnika, a koja sredstva će čuvati do njihova usmjeravanja prema kupcu kredita, pod uvjetima dogovorenim s kupcem kredita.

(2)Podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kojim se dokazuje dobar ugled osoba iz stavka 1. točaka

d)i
e)ovoga članka, pribavlja Hrvatska narodna banka iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva, a za kaznena djela i prekršaje na području Europske unije, iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu s propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(3)Podatkom iz stavka 1. točke

f)ovoga članka za osobe iz stavka 1. točaka
d)i
e)ovoga članka koji se odnosi na pravomoćnu osuđivanost za kaznena djela i prekršaje u drugim državama koji u svom biću odgovaraju onima iz članka 26. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona smatrat će se podatak iz kaznene odnosno prekršajne evidencije nadležnog tijela odgovarajuće države ili, ako se takav podatak prema propisima te države ne može dobiti, izjava fizičke osobe na koju se podatak odnosi koja nije starija od 90 dana.

(4)Osim informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja informacije koje zatraži Hrvatska narodna banka u svrhu objašnjenja, a koje ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja za rad.

(5)Tijekom postupka povodom zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na informacije i dokumentaciju dostavljenu prema stavcima 1. i 4. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana od nastanka izmjena.

(6)Pri podnošenju zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je Hrvatskoj narodnoj banci platiti naknadu za obradu zahtjeva.

(7)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je osigurati da članovi upravljačkog i nadzornog tijela u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo tim tijelima.

(8)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove upravljačkog i nadzornog tijela pružatelja usluge servisiranja kredita kao i za sve članove upravljačkog i nadzornog tijela zajedno.

(9)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je usvojiti sljedeće politike ili procedure te postupati u skladu s njima: – kojima uređuje primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove upravljačkog i nadzornog tijela pružatelja usluge servisiranja kredita kao i za sve članove upravljačkog i nadzornog tijela zajedno – kojima uređuje djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja i adekvatne mehanizme unutarnje kontrole, uključujući postupke za upravljanje rizikom i računovodstvene postupke, kako bi osigurao poštivanje prava dužnika iz ugovora o kreditu i zaštitu osobnih podataka sukladno propisima kojim se uređuje zaštita osobnih podataka – kojima se osigurava postupanje sukladno propisima kojima se štite prava dužnika te pravedno i razborito postupanje prema dužnicima, uključujući i razmatranje njihova financijskog stanja i, u slučaju potrebe, upućivanje dužnika na savjetovanje o dugu ili socijalnim službama – kojima osigurava odgovarajuće postupke za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma ako je podnositelj zahtjeva obveznik primjene zakona o spriječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

(10)Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom podrobnije razrađuje: – uvjete iz članka

stavka
ovoga Zakona koje podnositelj zahtjeva mora zadovoljiti radi dobivanja odobrenja za rad uključujući uvjete koje je pružatelj usluge servisiranja kredita dužan ocjenjivati pri procjeni primjerenosti članova upravljačkog i nadzornog tijela – sadržaj politike iz stavka
ovoga članka i dinamiku procjene ispunjavanja uvjeta članova upravljačkog i nadzornog tijela – dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad – visinu naknade za izdavanje odobrenja za rad i – rok za pohranu osobnih podataka iz ovoga članka.

(11)Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zahtjev koje je podnijelo društvo u osnivanju.

Odluka o odobrenju za rad pružatelju usluge servisiranja kredita Članak
Rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

(1)Hrvatska narodna banka će u roku od 45 dana od primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad provesti provjeru potpunosti toga zahtjeva.

(2)Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad smatrat će se potpunim tek nakon što podnositelj zahtjeva dostavi sve informacije i dokumente iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona i propisa donesenog na temelju članka 27. stavka 10. ovoga Zakona.

(3)Hrvatska narodna banka u roku od 90 dana od primitka potpunog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ili, ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad smatra nepotpunim, od primitka traženih informacija, donosi rješenje kojim podnositelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad odobrava pružanje usluge servisiranja kredita i upisuje ga u registar iz članka

ovoga Zakona ako na temelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, dostavljene dokumentacije i informacija iz članka
ovoga Zakona te informacija kojima raspolaže ocijeni da su ispunjeni svi uvjeti iz članka
ovoga Zakona. Članak
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Hrvatska narodna banka rješenjem će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ne ispunjava uvjete iz članka
ovoga Zakona. Članak
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad i prestanak važenja odobrenja za rad

(1)Hrvatska narodna banka rješenjem će ukinuti odobrenje za rad:

a)ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne započne s pružanjem najmanje jedne aktivnosti pružanja usluga servisiranja za koje je dobio odobrenje za rad u roku od 12 mjeseci od dana dostave odobrenja za rad
b)ako pružatelj usluge servisiranja kredita Hrvatsku narodnu banku izričito, jasno i nedvojbeno obavijesti da više ne namjerava pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad
c)ako pružatelj usluge servisiranja kredita samostalno prestane pružati sve usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad dulje od 12 mjeseci neprekidno ili
d)ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja.

(2)Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za rad:

a)ako pružatelj usluge servisiranja kredita na bilo koji način onemogućuje obavljanje nadzora nad svojim poslovanjem
b)ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne izvršava nadzorne mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka
c)ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o bitnim promjenama uvjeta na temelju kojih je doneseno odobrenje za rad
d)ako pružatelj usluge servisiranja kredita prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobio odobrenje za rad ili
e)ako je nadzorom utvrđena ozbiljna povreda primjenjivih propisa, uključujući odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, drugih propisa o zaštiti potrošača ili primjenjivih propisa države članice domaćina ili države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren.

(3)Odobrenje za rad prestaje važiti: – danom donošenja odluke društva o prestanku društva koje je pružatelj usluge servisiranja kredita – danom otvaranja stečajnog postupka pružatelja usluge servisiranja kredita.

(4)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je najkasnije 15 dana prije namjere donošenja odluke iz stavka

podstavka
ovoga članka o tome obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka
ovoga Zakona.

(5)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka

ovoga Zakona o svakom podnesenom prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, a ako je pružatelj usluge servisiranja sam podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, dužan je o tome obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka
ovoga Zakona najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja tog prijedloga. Članak
Rješenje o ukidanju odobrenja za rad

(1)Hrvatska narodna banka dostavlja pružatelju usluge servisiranja kredita rješenje o ukidanju odobrenja za rad bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja.

(2)O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestit će kupca kredita s kojim je pružatelj usluge servisiranja kredita imao sklopljen ugovor i kojeg je kupac kredita imenovao za pružatelja usluge servisiranja kredita.

(3)Ako je pružatelj usluge servisiranja kredita pružao uslugu u skladu s člankom 34. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka obavijest o donošenju rješenja o ukidanju odobrenja za rad, bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja, dostavlja nadležnom tijelu države članice domaćina i nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit ako ona nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.

(4)U slučaju ukidanja odobrenja za rad pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je odmah po primitku rješenja iz stavka

ovoga članka prestati pružati usluge servisiranja kredita. Članak
Primanje i držanje sredstava dužnika

(1)Pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je pri obavljanju aktivnosti servisiranja kredita primanje i držanje sredstava dužnika radi prijenosa tih sredstava na kupca kredita.

(2)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je otvoriti zaseban račun u kreditnoj instituciji koji će služiti isključivo za uplatu koju izvršava dužnik radi namirenja duga iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, a isplata s tog računa može se izvršiti samo na račun kupca kredita pod uvjetima koji su ugovoreni između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita.

(3)Novčana sredstva iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju imovinu pružatelja usluge servisiranja kredita i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema pružatelju usluge servisiranja kredita.

(4)Uplata u cijelosti ili djelomično prema pružatelju usluge servisiranja kredita, a koju je dužnik izvršio radi namirenja duga iz ugovora o kreditu, smatra se namirenjem duga dužnika prema kupcu kredita.

(5)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je u papirnatom obliku ili putem drugog sredstva komunikacije koje omogućuje pohranu zapisa o vremenu i sadržaju komunikacije na trajnom mediju dužniku poslati potvrdu o primljenom iznosu kad god pružatelj usluge servisiranja kredita primi sredstva od dužnika ili na svaki pojedinačni pisani zahtjev dužnika poslati popis njegovih uplata po pojedinoj partiji dugovanja, a koji popis mora uključivati datum i iznos uplate.

(6)Ako pružatelj usluge servisiranja kredita prilikom pružanja usluga servisiranja kredita ne namjerava primati i držati sredstva dužnika, obvezan je tu informaciju navesti u svom zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad te se u tom slučaju na njega ne primjenje odredba iz članka 27. stavka 1. točke l) ovoga Zakona. Članak 33. Povjeravanje usluge servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita

(1)Kada pružatelj usluge servisiranja kredita povjerava pružanje pojedine aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita, dužan je s izvoditeljem usluge servisiranja kredita sklopiti pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita.

(2)Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije prenijeti odgovornost za postupanje u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima na izvoditelja usluge servisiranja kredita, već ostaje odgovoran za postupanje izvoditelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima.

(3)Pružatelj usluge servisiranja kredita može povjeriti izvršavanje pojedine aktivnosti pružanja usluge servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita samo ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka:

a)ugovara da je izvoditelj usluge servisiranja kredita obvezan postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima
b)nije izvoditelju usluge servisiranja kredita povjerio pružanje svih usluga servisiranja kredita
c)ne mijenja ugovorni odnos iz ugovora koji je sklopio s kupcem kredita ni obveze koje kao pružatelj usluge servisiranja kredita ima prema kupcu kredita ili dužniku
d)povjeravanje aktivnosti servisiranja kredita ne utječe na njegovu obvezu da kontinuirano ispunjava sve uvjete za izdavanje odobrenja za rad iz članka 26. ovoga Zakona
e)ne sprječava Hrvatsku narodnu banku u provedbi nadzora nad pružateljem usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom
f)omogućuje pružatelju usluge servisiranja kredita da ima svakodobni izravan pristup svim informacijama o povjerenim aktivnostima servisiranja kredita koje izvršava izvoditelj usluge servisiranja kredita.

(4)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je osigurati da u slučaju raskida ili nakon isteka ugovora o povjeravanju pružanja usluge servisiranja kredita ima stručna znanja i resurse kako bi mogao samostalno obavljati aktivnosti usluge servisiranja kredita koje je ugovorom povjerio izvoditelju usluge servisiranja kredita.

(5)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je osigurati da se eksternalizacija aktivnosti servisiranja kredita ne provodi na način kojim se narušava kvaliteta unutarnjih kontrola pružatelja usluge servisiranja kredita, pouzdanost ili kontinuitet njegovih kreditnih usluga.

(6)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je prije povjeravanja svojih aktivnosti servisiranja kredita u skladu sa stavkom 1. ovoga članka o svojoj namjeri obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i, po potrebi, nadležno tijelo države članice domaćina.

(7)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati dokumentaciju o uputama dostavljenima izvoditelju usluge servisiranja kredita u skladu s uvjetima utvrđenima primjenjivim pravom u Republici Hrvatskoj te ugovor iz stavka 1. ovoga članka najmanje pet godina od datuma raskida ili isteka tog ugovora.

(8)Pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su dokumentaciju i informacije iz stavka 7. ovoga članka dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci kada Hrvatska narodna banka zatraži.

(9)Pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenijeti ovlast primanja i držanja sredstava dužnika. POGLAVLJE II. PREKOGRANIČNO PRUŽANJE USLUGE SERVISIRANJA KREDITA Članak 34. Načini prekograničnog pružanja usluga

(1)Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je od Hrvatske narodne banke dobio odobrenje za rad može na području druge države članice Europske unije pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad.

(2)Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, na području Republike Hrvatske pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje u matičnoj državi članici.

(3)Pružatelj usluge servisiranja kredita iz stavka

ovoga članka može pružati usluge servisiranja kredita u drugoj državi članici Europske unije, uz ograničenja i zahtjeve koji su utvrđeni propisom druge države članice Europske unije, a kojim se prenosi Direktiva (EU) 2021/2167, uključujući, po potrebi, zabranu primanja i držanja sredstava dužnika, a koji nisu povezani s drugim zahtjevima iz odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita ili s onima koji su uspostavljeni za ponovno pregovaranje o uvjetima koji se odnose na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu. Članak
Pružanje usluge servisiranja kredita u drugoj državi članici Europske unije od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz Republike Hrvatske

(1)Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, a koji namjerava na području druge države članice Europske unije pružati usluge servisiranja kredita, dužan je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(2)Obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati: – naziv i adresu pružatelja usluge servisiranja kredita – državu članicu domaćina u kojoj pružatelj usluge servisiranja kredita namjerava pružati uslugu servisiranja kredita i, ako su te informacije već poznate pružatelju usluge servisiranja kredita, državu članicu Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako ona nije ista kao država članica domaćin i nije Republika Hrvatska – popis usluga servisiranja kredita koje namjerava pružati u državi članici domaćinu – adresu podružnice pružatelja usluge servisiranja kredita osnovane u državi članici domaćinu, ako se usluge pružaju preko podružnice – naziv i adresu izvoditelja usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu, ako se usluge pružaju preko izvoditelja usluge servisiranja kredita – imena, prezimena i OIB odgovornih osoba pružatelja usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu – pojedinosti o mjerama poduzetima radi prilagodbe, unutarnjih postupaka, sustava upravljanja i mehanizama unutarnjih kontrola pružatelja usluge servisiranja kredita kojima se osigurava usklađenost djelovanja s propisima primjenjivima na prava vjerovnika iz ugovora o kreditu, ako je prilagodba potrebna – informaciju ima li pružatelj usluge servisiranja kredita primjerena sredstva za komunikaciju na jeziku države članice domaćina ili na jeziku na kojem je sklopljen ugovor o kreditu – ima li pružatelj usluge servisiranja kredita odobrenje za primanje i držanje sredstava dužnika.

(3)Hrvatska narodna banka proslijedit će informacije iz primljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka o namjeri prekograničnog pružanja usluge servisiranja kredita nadležnom tijelu države članice domaćina u roku od 45 dana od dana primitka potpunih i točnih informacija i o datumu slanja obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita u roku od sedam dana od dana prosljeđivanja tih informacija.

(4)Hrvatska narodna banka će od nadležnog tijela države članice domaćina kojem je uputila informacije iz stavka 3. ovoga članka zatražiti dostavljanje pisane potvrde o primitku tih informacija i o datumu primitka te potvrde u roku od sedam dana od dana zaprimanja te potvrde obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita.

(5)Hrvatska narodna banka prosljeđuje informacije iz primljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka o namjeri prekograničnog pružanja usluge servisiranja kredita i nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako ona nije ista kao država članica domaćin ili Republika Hrvatska.

(6)Pružatelj usluge servisiranja kredita može započeti pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu nakon sljedećeg, ovisno o tome što nastupi prije: – nakon primitka obavijesti iz stavka

ovoga članka o zaprimljenoj potvrdi o primitku obavijesti od strane nadležnog tijela države članice domaćina ili – u slučaju izostanka primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice domaćina, u roku od dva mjeseca od datuma slanja svih informacija iz stavka
ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina.

(7)Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj naknadnoj promjeni podataka iz stavka

ovoga članka u kojem slučaju Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo provodi postupak iz stavaka
do
ovoga članka.

(8)Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način podnošenja obavijesti o prekograničnom poslovanju.

Odluka o Registru ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita i načinu podnošenja obavijesti o prekograničnom poslovanju Članak
Pružanje usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije

(1)Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije namjerava pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske, a nadležno tijelo matične države članice o tome je poslalo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci s informacijama koje u sadržaju odgovaraju informacijama iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka će bez odgode tom nadležnom tijelu poslati pisanu potvrdu o primitku informacija.

(2)Hrvatska narodna banka postupa u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i kada primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o svim promjenama podataka u odnosu na pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije koji prekogranično pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske.

(3)Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može započeti pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske nakon sljedećeg, ovisno o tome što nastupi prije: – nakon što primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o pisanoj potvrdi Hrvatske narodne banke iz stavka

ovoga članka ili – u slučaju izostanka primitka obavijesti o pisanoj potvrdi Hrvatske narodne banke iz stavka
ovoga članka, dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo matične države članice poslalo obavijest iz stavka
ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci.

(4)Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može pružati usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj, uz ograničenja i zahtjeve koji su utvrđeni ovim Zakonom, a koji nisu povezani s drugim zahtjevima iz odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, uključujući prema potrebi zabranu primanja i držanja sredstava dužnika ili s onima koji su uspostavljeni za ponovno pregovaranje o uvjetima koji se odnose na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu. POGLAVLJE III. SURADNJA NADLEŽNIH TIJELA U NADZORU PRILIKOM PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA Članak 37. Suradnja u provedbi nadzora nad pružateljem usluge servisiranja kredita koji pruža usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu ili državi članici Europske unije u kojoj je odobren kredit

(1)Hrvatska narodna banka nadležna je za provođenje nadzora posluje li pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom, a koji pruža usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu.

(2)Pri provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je provoditi posredni nadzor, neposredni nadzor u prostorijama pružatelja usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu, izricati mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti u skladu s ovim Zakonom te postupati sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak.

(3)O izrečenim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti pružatelju usluge servisiranja kredita Hrvatska narodna banka bez odgode obavještava nadležno tijelo države članice domaćina i, kada je to potrebno, nadležno tijelo države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.

(4)Pri izvršavanju svojih ovlasti iz ovoga Zakona prema pružatelju usluge servisiranja kredita Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u kojoj taj pružatelj usluge pruža usluge servisiranja kredita i s nadležnim tijelom države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit ako ta država nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.

(5)Hrvatska narodna banka može od nadležnog tijela države članice domaćina zatražiti da provede neposredni nadzor nad: – pružateljem usluge servisiranja kredita koji u državi članici domaćinu pruža usluge servisiranja kredita preko podružnice – izvoditeljem usluge servisiranja kredita koji pruža usluge u državi članici domaćinu.

(6)Hrvatska narodna banka može sudjelovati u neposrednom nadzoru nad osobama iz stavka 5. ovoga članka koji provodi nadležno tijelo država članice domaćina.

(7)Ako je nadležno tijelo države članice domaćina samostalno provelo nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita i nakon provedenog nadzora obavijestilo Hrvatsku narodnu banku da pružatelj usluge servisiranja kredita pri pružanju usluga u državi članici domaćinu postupa protivno propisima i o tome dostavilo potrebne dokaze, Hrvatska narodna banka će u roku od 60 dana na temelju nalaza tog nadzora poduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom i o tome kao i o izvršavanju tih mjera obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.

(8)Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da na temelju provedenog nadzora i dostavljenih dokaza od strane nadležnog tijela države članice domaćina nije potrebno poduzimati mjeru prema pružatelju usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom, o tome će u roku iz stavka 7. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina i dostaviti obrazloženje svoje ocjene.

(9)Prije poduzimanja mjere iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice domaćina koje je provelo nadzor o primjerenosti predloženih mjera.

(10)Ako nadležno tijelo države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit, a ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska, dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informaciju uz dokaz da pružatelj usluge servisiranja kredita postupa protivno nacionalnom propisu kojim je prenesena Direktiva (EU) 2021/2167 ili nacionalnom propisu koji se primjenjuje na kredit ili ugovor o kreditu, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere sukladno ovom Zakonu. Članak 38. Suradnja u provedbi nadzora nad pružateljem usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici Europske unije koji pruža usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj

(1)Ako nadležno tijelo matične države članice zatraži, Hrvatska narodna banka može u skladu s odredbama ovoga Zakona provesti neposredni nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita koji preko podružnice odnosno putem izvoditelja usluge servisiranja kredita pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske.

(2)Hrvatska narodna banka može po službenoj dužnosti provesti nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita ili izvoditeljem usluge servisiranja kredita za pružene usluge na području Republike Hrvatske.

(3)Nakon provedenog nadzora iz stavaka

i
ovoga članka Hrvatska narodna banka nadležnom tijelu matične države članice bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od provednog nadzora dostavlja nalaz o provedenom nadzoru i pripadajuće dokaze.

(4)Ako Hrvatska narodna banka u provedenom nadzoru utvrdi da pružatelj usluge servisiranja kredita koji preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, zatražit će od nadležnog tijela matične države članice poduzimanje odgovarajućih mjera.

(5)Ako nadležno tijelo matične države članice ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Hrvatske narodne banke iz stavka 4. ovoga članka odnosno ako pružatelj usluge servisiranja kredita i dalje postupa suprotno odredbama ovoga Zakona usprkos mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice, Hrvatska narodna banka može, nakon što o tome prethodno obavijesti nadležno tijelo matične države članice, pružatelju usluge servisiranja kredita naložiti mjere radi uklanjanja nezakonitosti: – ako pružatelj usluge servisiranja kredita nije poduzeo odgovarajuće i učinkovite mjere za otklanjanje nezakonitosti u razumnom roku ili – u hitnim slučajevima, kada Hrvatska narodna banka ocijeni da postoji ozbiljna prijetnja kolektivnim interesima dužnika te je potrebno hitno djelovanje.

(6)U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može pružatelju usluge servisiranja kredita naložiti privremenu zabranu daljnjeg pružanja usluga servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj sve dok nadležno tijelo matične države članice ne poduzme odgovarajuću mjeru ili dok pružatelj usluge servisiranja kredita ne uskladi svoje poslovanje odnosno ne otkloni utvrđene nezakonitosti.

(7)O izrečenoj privremenoj zabrani iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana izricanja mjere, obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(8)Ako je kredit odobren u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka zaprimi informaciju da pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici Europske unije postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, propisa kojim se uređuje ovrha te drugim propisima, uputit će bez odgode te informacije i dokaze nadležnom tijelu matične države članice tog pružatelja usluge servisiranja kredita i zahtijevati od tog tijela poduzimanje odgovarajućih mjera.

(9)Ako Hrvatska narodna banka postupi na način iz stavaka 4.,

ili
ovoga članka, takvo postupanje ne sprječava Hrvatsku narodnu banku ili drugo nadzorno tijelo u Republici Hrvatskoj da postupa u skladu s ovlastima koje su im dane propisom kojim se uređuje zaštita prava potrošača, propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, propisom kojim se uređuje ovrha te drugim propisima. Članak
Obavještavanje Hrvatske narodne banke

(1)Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je s kupcem kredita sklopila ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana sklapanja tog ugovora dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci OIB kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanoga u skladu s člankom 23. ovoga Zakona.

(2)Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom

ovoga Zakona nemaju OIB, kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke: – naziv tvrtke i adresu ili ime, prezime, adresu i, ako postoji, OIB kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom
ovoga Zakona – ako se radi o pravnoj osobi, ime, prezime, a ako postoji, i OIB članova upravljačkog i nadzornog tijela kupca kredita ili njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom
ovoga Zakona – ime, prezime, a ako postoji, i OIB osoba koje su imatelji kvalificiranih udjela u kupcu kredita ili njegovu zastupniku imenovanom u skladu s člankom
ovoga Zakona, a ako nema imatelja kvalificiranog udjela, ime, prezime, a ako postoji, i OIB osoba koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela.

(3)Uz podatke iz stavka

ili
ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke: – o ukupnom nepodmirenom iznosu iz svih ugovora o neprihodonosnom kreditu koji su preneseni – broj prenesenih ugovora o neprihodonosnom kreditu – uključuje li kupoprodaja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenih s potrošačima založna prava kojima su osigurani ugovori o kreditu.

(4)Uz informacije iz stavaka

do
ovoga članka kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o tome je li Hrvatska narodna banka nadležno tijelo države članice Europske unije dužnika.

(5)Kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita informacije iz stavaka

do
ovoga članka dostaviti i nadležnom tijelu države članice domaćina dužnika osim ako je to nadležno tijelo Hrvatska narodna banka.

(6)Iznimno od stavka

ovoga članka, kreditna institucija dužna je podatke iz stavaka
do
ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska narodna banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o neprihodonosnom kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.

(7)Ako je Hrvatska narodna banka primila informacije iz stavaka

do
ovoga članka kao nadležno tijelo države članice domaćina dužnika, bez odgode će nadležnom tijelu matične države članice kupca dostaviti informacije iz stavaka
i
ovoga članka, svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti.

(8)Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje sadržaj i način izvještavanja iz ovoga članka.

Odluka o sadržaju i načinu obavještavanja Hrvatske narodne banke u slučaju kupoprodaje neprihodonosnoga kredita POGLAVLJE IV. REGISTAR OVLAŠTENIH PRUŽATELJA USLUGE SERVISIRANJA KREDITA Članak
Registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita

(1)Hrvatska narodna banka uspostavlja i vodi nacionalni registar pružatelja usluge servisiranja kredita u koji upisuje podatke najmanje o: – pružatelju usluge servisiranja kredita kojem je izdala odobrenje za rad – pružatelju usluge servisiranja kredita iz podstavka 1. ovoga stavka koji je ovlašten sukladno odredbama ovoga Zakona pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu – pružatelju usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici Europske unije, a koji, sukladno odredbama ovoga Zakona, pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske te pojedinosti o matičnoj državi članici.

(2)Za subjekte upisa iz stavka

podstavka
ovoga članka Hrvatska narodna banka u registar upisuje i državu odnosno države članice domaćina u kojima je pružatelj usluge servisiranja kredita ovlašten pružati usluge servisiranja kredita te način prekograničnog pružanja usluga servisiranja kredita (poslovni nastan ili sloboda pružanja usluga).

(3)Hrvatska narodna banka u registar upisuje sve nastale promjene podataka iz stavaka

i
ovoga članka u roku koji ne može biti dulji od sedam radnih dana od dana nastale promjene.

(4)U slučaju oduzimanja ili ukidanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka bez odgode će ažurirati registar iz stavka 1. ovoga članka.

(5)Registar je javan i dostupan na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.

(6)Hrvatska narodna banka prilikom izdavanja odobrenja za rad određuje Nacionalnu identifikacijsku oznaku pružatelja usluge servisiranja kredita, vodi evidenciju tih oznaka koje je dodijelila i objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

(7)Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje sadržaj i način vođenja registra.

Odluka o Registru ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita i načinu podnošenja obavijesti o prekograničnom poslovanju GLAVA V. NADZOR NAD KUPCEM KREDITA, PRUŽATELJEM USLUGE SERVISIRANJA KREDITA I IZVODITELJEM USLUGE SERVISIRANJA KREDITA POGLAVLJE I. OPĆA ODREDBA O NADZORU Članak
Vrste nadzora i nadležnost

(1)Nadzor nad kupcem kredita sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odnosno zastupnikom kupca kredita imenovanim u skladu s člankom

ovoga Zakona koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, imenovanim subjektom za pružanje usluga servisiranja iz članka
stavka
podstavka
točke a) ovoga Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pružateljem usluge servisiranja kredita kojem je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad te izvoditeljem usluge servisiranja kredita koji usluge pruža pružatelju usluge servisiranja kredita kojem je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad te kreditnom institucijom (u daljnjem tekstu: subjekt nadzora Hrvatske narodne banke) obavlja Hrvatska narodna banka.

(2)Nadzor iz stavka 1. ovoga članka jest provjera posluje li subjekt nadzora Hrvatske narodne banke u skladu s odredbama ovoga Zakona i s podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

(3)Nadzor nad subjektom iz članka

stavka
podstavka
točke c) ovoga Zakona obavlja Financijski inspektorat.

(4)Nadzor iz stavka

ovoga članka jest provjera posluje li subjekt iz članka
stavka
podstavka
točke c) ovoga Zakona u skladu s odredbama ovoga Zakona i s podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

(5)Nadzor iz stavka 4. ovoga članka Financijski inspektorat obavlja u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(6)Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe nadzora i izricanje nadzornih mjera.

Odluka o provođenju nadzora i izricanju nadzornih mjera u vezi s pružanjem usluga servisiranja kredita POGLAVLJE II. OBAVLJANJE NADZORA OD STRANE HRVATSKE NARODNE BANKE Članak
Način obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke

(1)Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad subjektima nadzora Hrvatske narodne banke: – prikupljanjem i analizom izvješća i informacija koje su prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa subjekti nadzora Hrvatske narodne banke obvezni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci, analizom informacija koje Hrvatskoj narodnoj banci dostave druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj i nadležna tijela država članica domaćina te praćenjem dobivenih pokazatelja poslovanja (off site ili neizravni nadzor) – obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem subjekata nadzora Hrvatske narodne banke (on site nadzor) i – nalaganjem nadzornih mjera.

(2)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke, dužnik ili bilo koja druga osoba dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora ili izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.

(3)Hrvatska narodna banka, koristeći se pristupom temeljenom na riziku, ocjenjuje ispunjava li pružatelj usluge servisiranja kredita zahtjeve iz članka 27. stavka 1. podstavaka e) do i) ovoga Zakona.

(4)Hrvatska narodna banka pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta nadzora iz stavka 1. ovoga članka rukovodit će se veličinom, vrstom, razmjerom i složenosti usluga servisiranja koje pojedini subjekt nadzora Hrvatske narodne banke obavlja.

(5)Nadzor iz stavka

podstavaka
i
ovoga članka obavljaju zaposlenici Hrvatske narodne banke kao ovlaštene osobe.

(6)Hrvatska narodna banka obavještava nadležno tijelo države članice domaćina ili države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska, o rezultatima procjene iz stavka 3. ovoga članka na zahtjev jednog od tih nadležnih tijela ili kada ocijeni da je to primjereno.

(7)Hrvatska narodna banka pri izradi ocjene iz stavka 3. ovoga članka razmjenjuje podatke potrebne za izvršavanje svojih ovlasti na temelju ovoga Zakona s nadležnim tijelom države članice domaćina i države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.

(8)Hrvatska narodna banka dužna je najkasnije osam dana prije početka neposrednog nadzora subjektu nadzora Hrvatske narodne banke dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru.

(9)Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ovlaštena osoba može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru najkasnije uoči početka obavljanja neposrednog nadzora.

(10)Obavijest iz stavka 8. ovoga članka sadržava predmet neposrednog nadzora i informacije o tome što je subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan pripremiti ovlaštenim osobama za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(11)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenim osobama omogućiti obavljanje neposrednog nadzora i osigurati prikladne uvjete za neometano obavljanje nadzora.

(12)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke koji podatke obrađuje pomoću računala dužan je na zahtjev ovlaštene osobe osigurati uvjete i primjerena sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija.

(13)U sklopu nadzora iz stavka

podstavaka
i
ovoga članka članovi upravljačkog i nadzornog tijela subjekta nadzora Hrvatske narodne banke dužni su, ako to Hrvatska narodna banka zatraži, sastaviti pisano izvješće o svim pitanjima koja su potrebna za obavljanje nadzora ili dati izjave o tim pitanjima u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti kraći od tri dana od dana dostave zahtjeva Hrvatske narodne banke. Članak
Neposredni nadzor nad poslovanjem subjekta nadzora Hrvatske narodne banke

(1)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u njezinu sjedištu i na ostalim mjestima na kojima obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.

(2)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.

(3)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.

(4)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(5)Nadzor nad poslovanjem iz stavaka

i
ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena subjekta nadzora Hrvatske narodne banke.

(6)Ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora i izvan svog radnog vremena. Članak 44. Završetak postupka nadzora nad subjektom nadzora Hrvatske narodne banke

(1)Nakon obavljenog nadzora nad poslovanjem subjekta nadzora Hrvatske narodne banke sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru.

(2)Iznimno od stavka

ovoga članka, ako se nadzor obavlja na temelju članka
stavka
podstavka
ovoga Zakona, a nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti ili slabosti i nedostaci u poslovanju subjekta nadzora Hrvatske narodne banke koji zahtijevaju izricanje nadzornih mjera, zapisnik se ne sastavlja. Članak
Vrste nadzornih mjera

(1)Hrvatska narodna banka može nadzornim mjerama: – naložiti tijelu subjekta nadzora Hrvatske narodne banke da razriješi člana upravljačkog i/ili nadzornog tijela ako ne ispuni zahtjeve iz članka

stavka
ovoga Zakona – privremeno zabraniti pružatelju usluge servisiranja kredita pružanje jedne ili više usluga servisiranja kredita u slučaju iz članka
stavka
ovoga Zakona – brisati podružnicu pružatelja usluge servisiranja kredita iz registra iz članka
ovoga Zakona – naložiti ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je pružatelj usluge servisiranja kredita dobio odobrenje za rad – u svrhu djelotvornog osiguranja prava dužnika naložiti izmjenu politika i procedura vezanih za sustav upravljanja i mehanizme unutarnjih kontrola – naložiti da subjekt nadzora Hrvatske narodne banke izmijeni politike i procedure kojima se uređuje odnos s dužnicima kako bi se osiguralo pravedno i savjesno postupanje s dužnicima i evidentiranje i rješavanje prigovora dužnika – naložiti subjektu nadzora Hrvatske narodne banke dostavljanje dodatnih informacija – naložiti radnju, propuštanje ili trpljenje u svrhu poboljšanja poslovanja subjekta nadzora Hrvatske narodne banke te otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti – naložiti uspostavu djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja – naložiti uspostavu adekvatnih mehanizama unutarnje kontrole – naložiti uspostavu postupaka za upravljanje rizikom i računovodstvenih postupaka, kojima se osigurava poštivanje prava dužnika iz ugovora o kreditu – naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

(2)Mjeru iz stavka

podstavka
ovoga članka Hrvatska narodna banka izriče istodobno s izricanjem druge nadzorne mjere u trajanju do najviše jedne godine.

(3)O izricanju mjere iz stavka

podstavka
ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana, obavijestit će nadležni trgovački sud. Članak
Rješenje o nalaganju nadzornih mjera

(1)Hrvatska narodna banka može rješenjem subjektu nadzora Hrvatske narodne banke naložiti nadzorne mjere ako pri obavljanju nadzora utvrdi: – da je subjekt nadzora Hrvatske narodne banke svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupio protivno odredbama ovoga Zakona i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona – slabosti ili nedostatke u poslovanju subjekta nadzora Hrvatske narodne banke koje nemaju značenje povreda propisa ili – da je potrebno da subjekt nadzora Hrvatske narodne banke poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja osobito poboljšanja u odnosima s dužnikom.

(2)Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odredit će subjektu nadzora Hrvatske narodne banke rok za izvršenje mjera naloženih rješenjem.

(3)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je izvršiti nadzorne mjere iz rješenja i izvršiti ih u roku iz tog rješenja.

(4)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke može, najkasnije 15 dana prije isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje tog roka.

(5)Hrvatska narodna banka odlučit će o produljenju tog roka najkasnije do isteka roka utvrđenog rješenjem.

(6)Hrvatska narodna banka obavještava nadležno tijelo države članice domaćina ili nadležno tijelo države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska, o izrečenoj nadzornoj mjeri. Članak 47. Izvještavanje Hrvatske narodne banke o izvršenju rješenja

(1)Rješenjem o nalaganju nadzornih mjera Hrvatska narodna banka može naložiti subjektu nadzora Hrvatske narodne banke da ju u određenom roku izvijesti o izvršenju naloženih mjera.

(2)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloženih mjera te o tome priložiti dokaze.

(3)Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naložene mjere nisu izvršene ili nisu izvršene u roku i na način kako je to naložila rješenjem, može rješenjem subjektu nadzora Hrvatske narodne banke naložiti novu nadzornu mjeru. Članak 48. Obavještavanje Hrvatske narodne banke

(1)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam radnih dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku: – o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru – o svakoj planiranoj promjeni člana upravljačkog i/ili nadzornog tijela – o svakoj najavljenoj ili izvršenoj promjeni imatelja kvalificiranog udjela za koju je upravljačko i nadzorno tijelo znalo ili moralo znati – o prestanku pružanja pojedinih usluga servisiranja kredita – o namjeri prestanka pružanja svih usluga servisiranja kredita, kao i o nastupu okolnosti za ukidanje odobrenja za rad iz članka 30. ovoga Zakona – o svim promjenama koje se upisuju u registar iz članka 40. ovoga Zakona – o svim ostalim promjenama kojima se mijenjaju činjenice na temelju kojih je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad.

(2)Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi u skladu s člankom 35. ovoga Zakona. Članak 49. Rješenje

(1)Protiv rješenja koje u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2)Ako Hrvatska narodna banka ne donese rješenje u roku koji je propisan člankom

ovoga Zakona ili ne postupi u skladu s člankom
stavcima 3.,
ili
ovoga Zakona, stranka u postupku može pokrenuti upravni spor. Članak
Povrat u prijašnje stanje U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka nije moguće zahtijevati povrat u prijašnje stanje. DIO TREĆI KUPOPRODAJA DRUGOG POTRAŽIVANJA GLAVA I. OPĆE ODREDBE O POJMOVIMA KOJI SE KORISTE U DIJELU TREĆEM OVOGA ZAKONA I PODRUČJU PRIMJENE Članak
Pojmovi Pojedini pojmovi u smislu dijela trećeg ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
drugo potraživanje je dospjelo potraživanje koje prema dužniku ima vjerovnik i koje je vjerovnik pokušao, ali nije uspio naplatiti, osim potraživanja iz ugovora o neprihodonosnom kreditu
dužnik je pravna ili fizička osoba, uključujući pravnog sljednika pravne osobe odnosno nasljednika fizičke osobe, koja je s vjerovnikom sklopila ugovor na temelju kojeg je nastalo potraživanje ili koja nije s vjerovnikom odnosno kupcem potraživanja sklopila ugovor na temelju kojeg je nastalo potraživanje, ali prema kupcu potraživanja ima dug s osnove ovoga Zakona
izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja je pravna osoba ili obrtnik u smislu propisa kojim se uređuje sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, kojoj je pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja povjerio obavljanje neke od usluga servisiranja drugog potraživanja
kupac drugog potraživanja je pravna osoba ili fizička osoba koja u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju u skladu s ovim Zakonom
potrošač je svaka fizička osoba koja je ugovorna strana u ugovoru o drugom potraživanju na koju se primjenjuje ovaj Zakon i koja djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti
pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja je trgovačko društvo sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, a koja u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ili u ime i za račun kupca drugog potraživanja ostvaruje prava i izvršava obveze koje kupcu drugog potraživanja pripadaju kao vjerovniku na temelju ugovora o drugom potraživanju i pruža jednu ili više usluga servisiranja drugog potraživanja
radni dan je svaki dan osim subote i nedjelje i dana koji je određen kao neradni dan propisom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj
registrirano sjedište je sjedište pravne osobe u državi članici Europske unije ili trećoj državi ili, ako nema sjedište, mjesto u državi članici Europske unije ili trećoj državi u kojoj se nalazi uprava
treća država je država koja nije država članica Europske unije
ugovor o drugom potraživanju je pravni posao iz kojeg proizlazi potraživanje za isporučene komunalne usluge ili univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama i potraživanja iz drugih ugovora koja mogu biti predmetom ugovora o ustupu tražbine (cesiji)
ugovor o kupoprodaji drugog potraživanja je pravni posao na temelju kojega se vjerovnik obvezuje prenijeti tražbinu i sporedna prava iz ugovora o drugom potraživanju na kupca drugog potraživanja
ugovor o servisiranju drugog potraživanja je pisani ugovor sklopljen između kupca potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja u svezi s uslugama koje će u ime vjerovnika obavljati pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja
usluga servisiranja drugog potraživanja je jedna ili više sljedećih aktivnosti: – ubiranje i naplata dospjelog duga dužnika povezanog s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju, u skladu s propisima – ponovno pregovaranje s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju u skladu s propisima i uputama kupca drugog potraživanja, ako pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja nije kreditni posrednik kako je definiran propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje ili propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje – postupanje s prigovorima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju – informiranje dužnika o promjenama kamatne stope ili naknadama ili dospjelim potraživanjima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju
vjerovnik je pravna osoba koja je s dužnikom zaključila pravni posao na temelju kojeg je nastalo drugo potraživanje. Članak
Područje primjene

(1)Dio treći ovoga Zakona primjenjuje se na vjerovnika, kupca drugog potraživanja, njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 54. ovoga Zakona i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja kada su jedna od strana u ugovoru o kupoprodaji drugog potraživanja odnosno u ugovoru o servisiranju drugog potraživanja.

(2)Dio treći ovoga Zakona ne odnosi se na potraživanja države odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod državnog proračuna Republike Hrvatske odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili prihod izvanproračunskih korisnika, neovisno o tome je li riječ o javnim ili nejavnim davanjima kako su određena propisom kojim se uređuje sustav proračuna te propisom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima. GLAVA II. ODNOSI S DUŽNICIMA Članak 53. Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju

(1)Vjerovnik je dužan najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju dužniku poslati obavije

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.