Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kako bi se osigurala redovita pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i međusobno. Također, Zakon definira djelatnosti, način rada i javne ovlasti Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Što regulira

  • Sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza.
  • Redovitu pomorsku povezanost naseljenih otoka s kopnom i međusobno.
  • Djelatnosti, način rada i javne ovlasti Agencije za obalni linijski pomorski promet.
  • Primjenu propisa o javnoj nabavi, koncesijama i državnim potporama na određene usluge.

Koga se tiče

  • Brodare koji obavljaju javni linijski pomorski prijevoz.
  • Agenciju za obalni linijski pomorski promet.

Ključne točke

  • Zakon se ne primjenjuje na pomorski prijevoz tereta kada se obavlja isključivo teretnim brodovima.
  • Javni linijski prijevoz može biti s obvezom javne usluge ili bez obveze javne usluge.
  • "Brod" je plovni objekt duljine trupa veće od 15 metara ili ovlašten za prijevoz više od 12 putnika.
  • "Brzo putničko plovilo" je plovilo koje postiže određenu brzinu (7.1922 ∇ 0,1667) i prevozi više od 12 putnika.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/

2679 Povezani zakoni More i brodovi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o morskom ribarstvu Pomorski zakonik Zakon o zaštiti prirode Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o lučkim kapetanijama Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Zakon o Hrvatskom registru brodova Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o akvakulturi Pomorski zakonik 2013-2015 Zakon o Plovputu, Split Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od

  1. veljače
  2. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka Zakon o Zajedničkom fondu rizika pomorskih brodarskih poduzeća prekomorske plovidbe Promet Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o cestama Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o prijevozu opasnih tvari Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu Pomorski zakonik Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o obveznim osiguranjima u prometu Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu Zakon o zračnim lukama Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe Zakon o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava Zakon o željeznici Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 181.2011 o pravima putnika u prijevozu autobusima Zakon o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu Zakon o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta Zakon o kombiniranom prijevozu tereta Zakon o žičarama Zakon o Hrvatskom autoklubu Zakon o Jadroliniji, Rijeka Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu Zakon o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu Zakon o povlasticama u prometu Zakon o naplati cestarine Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometupročišćeni tekst zakona NN 19/22 na snazi od 19.02.
  3. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu 2019-2022Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu 2016-2019Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu 2013-2016Ministarstvo mora, prometa i infrastruktureAgencija za obalni linijski pomorski prometPrometna zona PRVI DIO UVODNE OREDBE Članak
  4. Predmet i područje primjene

(1)Ovim se Zakonom uređuje sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza kojim se osigurava redovita pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno.
(2)Ovim se Zakonom ujedno uređuju djelatnosti, način rada te javne ovlasti Agencije za obalni linijski pomorski promet.
(3)Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pomorski prijevoz tereta kada se on obavlja isključivo teretnim brodovima. Članak 2. Primjena drugih propisa
(1)Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javne usluge na temelju ugovora o javnoj usluzi na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge primjenjuju se propisi o javnoj nabavi.
(2)Na odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje javne usluge na temelju ugovora o koncesiji na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge primjenjuju se propisi o koncesijama.
(3)Na programe potpora i pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju brodarima u obliku naknade na linijama s obvezom javne usluge primjenjuju se propisi o državnim potporama. Članak 3. Usklađenje s propisima Europske unije
(1)Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Odluka Komisije od
  1. prosinca
  2. o primjeni članka
  3. stavka
  4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL L 7,
  6. 2012.) (u daljnjem tekstu: Odluka Komisije 2012/21/EU).
(2)Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
  1. Uredbe (EEZ) broj 3577/92, od
  2. prosinca 1992., o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), (SL L 364,
  4. 1992.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EEZ) broj 3577/92)
  5. Uredbe (EU) broj 1177/2010, od
  6. studenoga 2010., o pravima putnika prilikom putovanja morem i unutarnjim plovnim putovima i kojom se mijenja Uredba (EZ) br. 2006/2004, (tekst značajan za Europski gospodarski prostor), (SL L 334,
  8. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) broj 1177/2010).
(3)Ovaj Zakon sadrži odredbe usklađene sa sljedećim aktima Europske komisije: 1. Komunikacija Komisije o tumačenju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (COM
(2014)232 final) (u daljnjem tekstu: Komunikacija Komisije broj 3577/92) 2. Priopćenje Europske komisije o primjeni pravila Europske unije o državnim potporama na naknadu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C 8, 11. 1. 2012.) 3. Priopćenje Europske komisije – Okvir Europske unije o državnim potporama u obliku naknade za obavljanje javne usluge (SL C 8, 11. 1. 2012.). Članak 4. Rodna neutralnost izraza Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 5. Značenje pojedinih pojmova Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. Agencija je Agencija za obalni linijski pomorski promet. 2. Akt o povjeravanju obavljanja javne usluge je ugovor o javnoj usluzi kojim se brodaru na temelju izvršne odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odluke o davanju koncesije povjerava obavljanje javne usluge, a koji među ostalim mora sadržavati:
  1. a)sadržaj i trajanje obveza javne usluge
  2. b)podatke o poduzetniku i, ako je primjenjivo, teritoriju
  3. c)narav svih isključivih ili posebnih prava koje je brodaru dodijelilo nadležno tijelo
  4. d)parametre za obračun, kontrolu i preispitivanje naknade za obavljanje javne usluge
  5. e)način povrata prekomjerne naknade za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama. 3. Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 metara, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u smislu ovoga Zakona može biti putnički brod, ro-ro putnički brod i brzo putničko plovilo. 4. Brodar je brodar Zajednice kako je definiran Uredbom (EEZ) br. 3577/92. 5. Brzo putničko plovilo je plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇ 0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³, te koje prevozi više od 12 putnika. 6. Davatelj koncesije za državne profitabilne linije s obvezom javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet. 7. Davatelj koncesije za županijske i međužupanijske profitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica područne (regionalne) samouprave. 8. Davatelj koncesije za lokalne profitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica lokalne samouprave. 9. Grupa linija je skup više linija, u pravilu na istom plovnom području ili s istom ishodišnom lukom, na kojima javni linijski prijevoz obavlja jedan ili više operatora na temelju jednog ugovora. 10. Javni naručitelj za državne neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je Agencija za obalni linijski pomorski promet. 11. Javni naručitelj za županijske i međužupanijske neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica područne (regionalne) samouprave. 12. Javni naručitelj za lokalne neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je jedinica lokalne samouprave. 13. Javni linijski prijevoz je javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu koji može biti s obvezom javne usluge ili bez obveze javne usluge. 14. Kapital je vrijednost imovine koju brodar ulaže u poduzetnički pothvat s ciljem ostvarivanja dobiti. 15. Koncesionar je operator profitabilne linije s obvezom javne usluge. 16. Linija je redovita linija koja znači niz putovanja putničkih brodova, ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije iste luke ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja prema odobrenom i objavljenom redu plovidbe ili na putovanjima koja su tako pravilna ili učestala da čine prepoznatljiv sustavan niz. 17. Linija s obvezom javne usluge je linija od općega gospodarskog interesa na kojoj je nametnuta obveza javne usluge. 18. Linija bez obveze javne usluge je linija koja nema opći gospodarski interes i na kojoj nema obveze javne usluge. 19. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo. 20. Ministar je ministar nadležan za pomorstvo. 21. Nacionalna plovidba je plovidba unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske radi prijevoza putnika i stvari. 22. Naknada za koncesiju je novčana naknada koju koncesionar plaća na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge. 23. Naknada za obavljanje javne usluge je državna potpora koju operator neprofitabilne linije prima za podmirenje netotroškova nastalih u obavljanju javne usluge, uzimajući u obzir ostvarene prihode kao i razumnu dobit te ne predstavlja dio cijene javne usluge, osim u slučaju kada je udovoljeno kriterijima prema kojima se naknada za javnu uslugu, sukladno pravilima o potporama, ne smatra državnom potporom. 24. Naknada za povlašteni prijevoz je dio naknade za javnu uslugu koju operator neprofitabilne i profitabilne linije s obvezom javne usluge prima za podmirenje netotroškova povlaštenog prijevoza s popustom i besplatnog prijevoza pojedinih kategorija putnika i njihovih vozila kako su određeni ovim Zakonom te predstavlja dio cijene javne usluge na koju se obračunava i plaća porez na dodanu vrijednost. 25. Neprofitabilna linija je linija od općega gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge, na kojoj prihodi od pružanja javne usluge ne mogu pokriti troškove njezina obavljanja, zbog čega operator te linije prima potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge. 26. Obveze javne usluge su obveze kako su definirane u članku 2. točki 4. i članku 4. točki 2. Uredbe Vijeća (EEZ-
  6. a)br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), (SL L 364, 12. 12. 1992.), koje uključuju i obvezu prijevoza povlaštenih kategorija putnika sukladno njihovu pravu na besplatni i povlašteni prijevoz utvrđen ovim Zakonom. 27. Operator ili operator linije je brodar koji u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja javni linijski pomorski prijevoz putnika i stvari na liniji s obvezom javne usluge ili bez obveze javne usluge. 28. Operator linije s obvezom javne usluge je pojam za brodara:
  7. a)kojem je obveza obavljanja javne usluge nametnuta i koji obvezu javne usluge obavlja bez sklopljenog ugovora o javnoj usluzi
  8. b)kojem je obveza obavljanja javne usluge povjerena na temelju ugovora o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji
  9. c)kojem je obveza obavljanja javne usluge povjerena na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji. 29. Operator neprofitabilne linije s obvezom javne usluge je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za brodara:
  10. a)kojem je obveza javne usluge nametnuta na neprofitabilnoj liniji i koji tu obvezu obavlja bez sklopljenog ugovora o javnoj usluzi
  11. b)koji je ugovorom o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji preuzeo obvezu obavljanja javne usluge na toj liniji zbog čega od davatelja potpore prima naknadu za javnu uslugu za pokriće netotroškova obavljanja obveze javne usluge, uključujući i razumnu dobit. 30. Operator profitabilne linije s obvezom javne usluge je brodar koji je ugovorom o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na vlastiti poduzetnički rizik zbog čega, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika koju je dužan vratiti u slučaju prekomjerne naknade, ne prima nikakvu drugu potporu za obavljanje javne usluge, nego je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo pružanja javne usluge na toj liniji. 31. Operator linije bez obveze javne usluge je brodar koji ne pruža usluge od općega gospodarskog interesa, već liniju bez obveze javne usluge održava radi ostvarenja svojih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik. 32. Operator međunarodne linije je brodar koji održava liniju u međunarodnom linijskom pomorskom prometu. 33. Opći gospodarski interes je interes države ili jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za osiguravanjem trajnog, neprekidnog i redovitog povezivanja naseljenih otoka s kopnom i/ili naseljenih otoka međusobno, s primjerenim brojem redovitih linija u oba pravca, radi poticanja demografskog i održivoga gospodarskog razvoja otoka te unaprjeđenja uvjeta života i rada ljudi na otocima. 34. Profitabilna linija je linija od općega gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge na kojoj su prihodi nastali od pružanja javne usluge veći od troškova njezina obavljanja zbog čega operator te linije, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika, ne prima nikakvu drugu potporu za obavljanje javne usluge, nego davatelju koncesije plaća koncesijsku naknadu za njezino obavljanje. 35. Putnički brod je brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. 36. Ro-ro putnički brod je brod opremljen tako da omogućava cestovnim ili željezničkim vozilima da se ukrcaju na ili s njega i koji prevozi više od 12 putnika. 37. Teretni brod je brod namijenjen za prijevoz tereta s mehaničkim porivom ili bez njega. 38. Usluge od općega gospodarskog interesa su usluge javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza na državnim, županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama od općega gospodarskog interesa na kojima je nametnuta ili ugovorom o javnoj usluzi povjerena obveza obavljanja javne usluge. 39. Ugovor o javnoj usluzi je pojam koji se u ovom Zakonu koristi kao zajednički nazivnik za:
  12. a)ugovor o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o javnoj nabavi
  13. b)ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama u smislu kada se odredbe ovoga Zakona odnose na ugovore na temelju kojih se obavlja javna usluga. 40. Ugovor o javnoj nabavi za obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji je ugovor o javnoj usluzi sklopljen u postupku javnog nadmetanja prema propisima o javnoj nabavi, prema kojem je odabrani brodar preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge, zbog čega od javnog naručitelja prima potporu za podmirenje netotroškova obavljanja javne usluge, uključujući i razumnu dobit. 41. Ugovor o koncesiji je ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji. 42. Ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji je ugovor o javnoj usluzi sklopljen u postupku javnog nadmetanja sukladno propisima o koncesijama, prema kojem je odabrani brodar preuzeo obvezu obavljati javnu uslugu na profitabilnoj liniji na vlastiti poduzetnički rizik zbog čega, osim potpore za pokriće netotroškova prijevoza povlaštenih kategorija putnika, ne prima nikakve druge potpore za obavljanje javne usluge, nego je dužan plaćati koncesijsku naknadu davatelju koncesije za pravo obavljanja javne usluge na toj liniji. DRUGI DIO GLAVA I. POGLAVLJE I. JAVNI LINIJSKI POMORSKI PROMET Članak 6. Opći dio
(1)Javni linijski pomorski promet je obalni linijski pomorski promet kojim se redovito povezuju naseljeni otoci s kopnom i naseljeni otoci međusobno.
(2)Javnim linijskim pomorskim prometom upravlja Republika Hrvatska. Članak 7. Isključenje luka iz pojedine vrste prijevoza
(1)Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, jednu ili više luka pod svojim upravljanjem isključiti iz pojedine vrste prijevoza u javnom linijskom pomorskom prometu ovisno o značaju pravca linije.
(2)Prije isključenja luke otvorene za javni promet iz pojedine vrste prijevoza u javnom linijskom pomorskom prometu, tijelo koje upravlja lukom dužno je provesti javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kako bi prije donošenja takve odluke uzelo u obzir interes lokalnog stanovništva i brodara.
(3)Pravilnikom o isključenju luka iz pojedine vrste prijevoza u javnom linijskom pomorskom prometu propisuju se uvjeti i način isključenja luka otvorenih za javni promet iz pojedine vrste prijevoza u javnom linijskom pomorskom prometu ovisno o značaju pravca.
(4)Pravilnik iz stavka
  1. ovoga članka donosi ministar. Članak
  2. Razvrstavanje linija u javnom linijskom pomorskom prijevozu
(1)Linije se u javnom linijskom pomorskom prometu razvrstavaju na linije s obvezom javne usluge i linije bez obveze javne usluge.
(2)Linije se u javnom linijskom pomorskom prometu označavaju rednim brojevima sukladno propisu iz stavka 3. ovoga članka.
(3)Pravilnikom o numeraciji linija u javnom linijskom pomorskom prometu određuje se način numeracije linija u javnom linijskom pomorskom prometu.
(4)Pravilnik iz stavka
  1. ovoga članka donosi ministar.
  2. Pravilnik o numeraciji linija u javnom linijskom pomorskom prometu POGLAVLJE II. JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ S OBVEZOM JAVNE USLUGE Članak
  3. Linije s obvezom javne usluge
(1)Linija s obvezom javne usluge je linija od državnog, županijskog, međužupanijskog ili lokalnog značaja, čije uspostavljanje je od općega gospodarskog interesa države ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, za koju je brodaru nametnuta obveza obavljanja javne usluge ili je ta obveza brodaru povjerena na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi.
(2)Javni linijski prijevoz na liniji s obvezom javne usluge brodar ne smije obavljati bez izvršnog rješenja Agencije kojim mu je ta obveza nametnuta ili bez važećeg ugovora o javnoj usluzi kojim mu je povjereno obavljanje te usluge. Članak 10. Sustav javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge
(1)Sustav javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge čini skup svih linija s obvezom javne usluge koje su uspostavljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(2)Redovno i održivo funkcioniranje sustava javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 11. Razvrstavanje linija s obvezom javne usluge
(1)Linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se prema značaju pravca, vrsti prijevoza i profitabilnosti linije.
(2)Prema značaju pravca linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na državne, županijske, međužupanijske i lokalne linije. Članak 12. Razvrstavanje linija prema vrsti prijevoza
(1)Prema vrsti prijevoza, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na trajektne, brzobrodske i brodske linije.
(2)Trajektne linije obavljaju se ro-ro putničkim brodovima.
(3)Brzobrodske linije obavljaju se brzim putničkim plovilima.
(4)Brodske linije obavljaju se putničkim brodovima.
(5)Pravilnikom o tehničkim i sigurnosnim standardima u javnom linijskom i međunarodnom pomorskom prometu utvrđuju se tehnički i sigurnosni standardi u pogledu glavnog i zamjenskog broda kojim se obavlja javni linijski i međunarodni pomorski prijevoz.
(6)Pravilnik iz stavka
  1. ovoga članka donosi ministar.
  2. Pravilnik o tehničkim i sigurnosnim standardima u javnom linijskom i međunarodnom pomorskom prometu Članak
  3. Razvrstavanje linija prema profitabilnosti Prema profitabilnosti, linije s obvezom javne usluge razvrstavaju se na profitabilne i neprofitabilne linije. Članak
  4. Povjeravanje obveze obavljanja javne usluge
(1)Ako se na neprofitabilnoj liniji ne može ostvariti opći gospodarski interes nametanjem obveze javne usluge svim brodarima koji namjeravaju održavati predmetnu liniju, tada se ugovorno povjeravanje obveze obavljanja javne usluge provodi u postupku javnog nadmetanja sukladno propisu iz stavka 3. ovoga članka te u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava.
(2)Ako se na profitabilnoj liniji ne može ostvariti opći gospodarski interes nametanjem obveze javne usluge svim brodarima koji namjeravaju održavati predmetnu liniju, tada se ugovorno povjeravanje obveze obavljanja javne usluge provodi u postupku javnog nadmetanja sukladno propisu iz stavka 3. ovoga članka te u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije.
(3)Uredbom o vrednovanju kriterija za sklapanje ugovora o javnoj usluzi i davanju koncesije u javnom linijskom pomorskom prometu propisuju se pripremne radnje koje javni naručitelj provodi u skladu s propisima o javnoj nabavi, utvrđuje se sastav i rad povjerenstva za javnu nabavu, utvrđuju se kriteriji i vrednovanje tih kriterija u pogledu tehničkih i ekonomsko-financijskih elemenata prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja, pri čemu se tehnički elementi ocjenjuju s obzirom na tehničke karakteristike u pogledu starosti broda, brzine u liniji, ukrcaju i iskrcaju, udobnosti, vrsti pogona i pogonskog goriva, godina iskustva brodara u obavljanju javnog linijskog pomorskog prijevoza, održavanja broda odnosno broja zaustavljanja broda od strane nadležnih inspekcijskih službi te drugi slični kriteriji i njihova ocjena, utvrđuje se ponudbena dokumentacija koju su ponuditelji dužni dostaviti u postupku javnog nadmetanja, određuje se vrsta i vrijednost potrebnih jamstava te druga pitanja koja se odnose na programe potpora i pojedinačnih potpora koje javni naručitelj dodjeljuje radi obavljanja javne usluge na neprofitabilnim linijama.
(4)Uredbom iz stavka 3. ovoga članka propisuju se i pripremne radnje koje davatelj koncesije provodi u skladu s propisima o koncesijama, utvrđuje se sastav i rad povjerenstva za koncesije, utvrđuju se kriteriji i vrednovanje tih kriterija u pogledu tehničkih i ekonomsko-financijskih elemenata prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja i dodjele koncesije, pri čemu se tehnički elementi ocjenjuju s obzirom na tehničke karakteristike u pogledu starosti broda, brzine u liniji, ukrcaju i iskrcaju, udobnosti, vrsti pogona i pogonskog goriva, godina iskustva brodara u obavljanju javnog linijskog pomorskog prijevoza, održavanja broda odnosno broja zaustavljanja broda od strane nadležnih inspekcijskih službi te drugi slični kriteriji i njihova ocjena, utvrđuje se sadržaj studije opravdanosti davanja koncesije odnosno analize davanja koncesije, način procjene vrijednosti koncesije, utvrđuje se ponudbena dokumentacija koju su ponuditelji dužni dostaviti u postupku javnog nadmetanja, kao i sadržaj odluke o dodjeli koncesije i ugovora o koncesiji te vrsta i vrijednost potrebnih jamstava.
(5)Uredbu iz stavka
  1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske. Članak
  2. Postupanje prije dodjele potpora na neprofitabilnim linijama do 300.000 putnika godišnje
(1)Javni naručitelj odnosno davatelj potpore dužan je program potpore ili pojedinačne potpore za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama na kojima prosječni godišnji promet ne prelazi 300.000 putnika u razdoblju od dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj se namjerava povjeriti obavljanje usluge od općega gospodarskog interesa, uskladiti s pravilima o državnim potporama i smjernicama politike državnih potpora Republike Hrvatske te o tome sastaviti izjavu o usklađenju koju za potrebe nadzora pohranjuje zajedno s ostalim podacima o dodjeli potpore u skladu s pravilima o državnim potporama.
(2)Ostvarivanje naknade za obavljanje javne usluge prema stavku
  1. ovoga članka, rokovi, kriteriji i druga pitanja vezana za naknadu za obavljanje javne usluge detaljnije se utvrđuju programom državnih potpora ili pojedinačnih potpora za obavljanje javne usluge na linijama ispod praga prosječnoga godišnjeg prometa iz stavka
  2. ovoga članka, sukladno pravilima o državnim potporama.
(3)Svake dvije godine javni naručitelj odnosno davatelj potpore, putem ministarstva nadležnog za financije, podnosi Europskoj komisiji izvješće o provedbi potpora iz stavka 1. ovoga članka.
(4)Na postupanje javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije sukladno odredbama ovoga članka primjenjuju se propisi o državnim potporama. Članak 16. Postupanje prije dodjele potpora na neprofitabilnim linijama s više od 300.000 putnika godišnje
(1)Javni naručitelj odnosno davatelj potpore dužan je dostaviti ministarstvu nadležnom za financije prijedlog programa potpore ili pojedinačne potpore za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linijama na kojima prosječni godišnji promet prelazi 300.000 putnika u razdoblju od dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj se namjerava povjeriti obavljanje usluge od općega gospodarskog interesa, radi prijave Europskoj komisiji.
(2)Ostvarivanje naknade za obavljanje javne usluge prema stavku
  1. ovoga članka, rokovi, kriteriji i druga pitanja vezana za naknadu za obavljanje javne usluge detaljnije se utvrđuju programom državnih potpora ili pojedinačnih potpora za obavljanje javne usluge na linijama iznad praga prosječnoga godišnjeg prometa iz stavka
  2. ovoga članka, sukladno pravilima o državnim potporama.
(3)Na postupanje javnog naručitelja odnosno davatelja potpore sukladno odredbama ovoga članka primjenjuju se propisi o državnim potporama. Članak
  1. Preduvjet za dodjelu potpore Javni naručitelj odnosno davatelj potpore ne smije u slučaju iz članka
  2. ovoga Zakona dodijeliti potporu iz programa potpore ili pojedinačne potpore prije nego što program potpore ili pojedinačnu potporu uskladi s pravilima o državnim potporama i smjernicama politike državnih potpora Republike Hrvatske te o tome sastavi izjavu o usklađenju odnosno prije nego što Europska komisija odobri prijedlog programa potpore ili pojedinačne potpore u slučaju iz članka
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Objava programa potpore i pojedinačne potpore Javni naručitelj odnosno davatelj potpore dužan je prije dodjele potpore za obavljanje javne usluge na svojim mrežnim stranicama objaviti programe potpora i pojedinačne potpore koje je u smislu članka
  5. ovoga Zakona uskladio s pravilima o državnim potporama i smjernicama politike državnih potpora Republike Hrvatske te o tome sastavio izjavu o usklađenju odnosno za koje je u slučaju iz članka
  6. ovoga Zakona zaprimio odobrenje Europske komisije. Članak
  7. Državne linije
(1)Državne linije su linije od općega gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku na kojima postoji obveza javne usluge i na kojima je prosječni godišnji promet putnika manji, jednak ili veći od 300.000 putnika u razdoblju od dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj je povjereno obavljanje javne usluge.
(2)Državne linije odlukom uspostavlja Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, a nakon provedenog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću radi iskazivanja interesa otočnog stanovništva i brodara, odnosno kako bi se utvrdilo može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge svim brodarima, odnosno bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi.
(3)Odluka iz stavka 2. ovoga članka može se donijeti ako je nakon prethodno provedenog javnog savjetovanja utvrđeno da se opći gospodarski interes ne može ostvariti bez nametanja obveze javne usluge ili bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi te u tom slučaju sadrži specifikaciju relacije na kojoj se obavlja prijevoz od državnog značaja, minimalnu učestalost prijevoza, vrstu i minimalni kapacitet brodova, vrstu prijevoza, naznaku o profitabilnosti linije te obrazloženje nametanja horizontalne javne usluge svim brodarima ili razloge namjere sklapanja ugovora o javnoj usluzi, ako se sklapanjem tog ugovora ostvaruje opći gospodarski interes koji se ne bi mogao ostvariti nametanjem obveze javne usluge za sve brodare koji namjeravaju održavati predmetnu liniju.
(4)Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(5)Nametanje horizontalne obveze javne usluge svim brodarima i sklapanje ugovora o javnoj usluzi provodi se u skladu s odredbama Uredbe (EEZ) broj 3577/92 i sudskom praksom Suda Europske unije.
(6)Agencija je javni naručitelj za neprofitabilne državne linije od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge.
(7)Agencija je davatelj koncesije za profitabilne državne linije od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge.
(8)Odredbe ovoga članka podredno se primjenjuju na županijske, međužupanijske i lokalne linije.
(9)Uredbom iz članka
  1. ovoga Zakona detaljnije se uređuje postupak provođenja javnog savjetovanja iz stavka
  2. ovoga članka u skladu sa SNCM testom kako je određen sudskom praksom Suda Europske unije.
  3. Odluka o uspostavljanju državnih linija Članak
  4. Iskazivanje interesa za povećanom učestalosti prijevoza
(1)Ako postoji interes jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave za povećanjem učestalosti prijevoza na pojedinoj neprofitabilnoj državnoj liniji, tada može podnijeti takav zahtjev Agenciji samo ako je u svom proračunu osigurala potrebna sredstva za financiranje netotroškova obavljanja javne usluge na toj liniji, nastalih zbog povećane učestalosti prijevoza.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave sklopit će ugovor o povećanoj učestalosti prijevoza s onim operatorom koji na neprofitabilnoj državnoj liniji obavlja javnu uslugu, ako je takva mogućnost predviđena ugovorom, uz prethodnu suglasnost Agencije.
(3)Ugovor o povećanoj učestalosti prijevoza iz stavka 2. ovoga članka ne može se sklopiti na vrijeme duže od trajanja ugovora o obavljanju javnog prijevoza na neprofitabilnoj liniji od općega gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge sklopljenog između operatora neprofitabilne državne linije i Agencije, na temelju kojeg operator obavlja javnu uslugu na toj liniji, a ako taj ugovor bude poništen, oglašen ništavim, raskinut i/ili prestane važiti zbog drugih razloga prije isteka vremena na koji je sklopljen, tada istodobno prestaje važiti i ugovor o povećanoj učestalosti prijevoza sklopljen između operatora te linije i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
(4)Na naknadu za povećanu učestalost prijevoza koju jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave daje operatoru na temelju ugovora iz stavka
  1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju pravila o državnim potporama te odredbe članaka
  2. do
  3. ovoga Zakona.
(5)Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na zahtjeve za povećanje učestalosti prijevoza na neprofitabilnim županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama. Članak 21. Županijske i međužupanijske linije
(1)Županijske i međužupanijske linije su linije od općega gospodarskog interesa za jednu ili više jedinica područne (regionalne) samouprave na kojima postoji obveza javne usluge i na kojima prosječni godišnji promet ne prelazi 300.000 putnika u razdoblju od dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj je povjereno obavljanje javne usluge od općega gospodarskog interesa.
(2)Županijske i međužupanijske linije ne mogu se uspostavljati pored iste vrste prijevoza na postojećim državnim i lokalnim linijama s obvezom javne usluge, niti se mogu uspostavljati na pravcima koji tiču luke otvorene za javni promet koje su sukladno propisu iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona isključene iz trajektnog, brzobrodskog ili brodskog linijskog prometa na županijskim i međužupanijskim linijama.
(3)Jedinica područne (regionalne) samouprave je javni naručitelj na neprofitabilnoj županijskoj i međužupanijskoj liniji s obvezom javne usluge.
(4)Jedinica područne (regionalne) samouprave je davatelj koncesije na profitabilnoj županijskoj i međužupanijskoj liniji s obvezom javne usluge, a odluku o dodjeli koncesije donosi njezino predstavničko tijelo.
(5)Jedna ili više jedinica područne (regionalne) samouprave može odlukom predstavničkog tijela uspostaviti županijsku ili međužupanijsku liniju s obvezom javne usluge ako je prethodno za uspostavu linije pribavila suglasnost Agencije te provela javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću radi utvrđivanja može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge ili bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi, a ako se radi o uspostavi neprofitabilne linije, tada i ako je prethodno uskladila program potpore ili pojedinačnu potporu s pravilima o državnim potporama i smjernicama politike državnih potpora Republike Hrvatske i o tome sastavila izjavu o usklađenju te ako je u proračunu i projekcijama proračuna najmanje za iduće dvije godine osigurala dostatna sredstva za isplatu naknade za pokriće netotroškova obavljanja javne usluge na neprofitabilnoj liniji.
(6)Ako više jedinica područne (regionalne) samouprave zajednički uspostavlja međužupanijsku liniju, svaka od njih odluku o uspostavljanju te linije donosi na temelju prethodno sklopljenog ugovora o međusobnoj suradnji, sklopljenog u skladu s propisima kojima se uređuje lokalna i područna samouprave, a kojim uređuju međusobna prava i obveze te određuju koja od njih će biti nositelj zajedničkih aktivnosti na uspostavi međužupanijske linije.
(7)Agencija na zahtjev jedinice područne (regionalne) samouprave rješenjem odlučuje o davanju suglasnosti za uspostavu županijske ili međužupanijske linije, nakon što utvrdi da ne postoje zapreke iz stavka
  1. ovoga članka, da je provedeno javno savjetovanje radi utvrđivanja može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge ili bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi, kao i da linija udovoljava uvjetima o prosječnom godišnjem prometu iz stavka
  2. ovoga članka, a u slučaju uspostave neprofitabilne linije i da je sastavljena izjava o usklađenju iz stavka
  3. ovoga članka te da su u proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave i projekcijama proračuna za iduće dvije godine osigurana dostatna sredstva za pokriće netotroškova obavljanja javne usluge na neprofitabilnoj liniji.
(8)Odluka o uspostavljanju županijske ili međužupanijske linije sadrži relaciju na kojoj se obavlja prijevoz od područnog (regionalnog) značaja, minimalnu učestalost prijevoza, vrstu i minimalni kapacitet broda kojim se prijevoz obavlja, vrstu prijevoza te naznaku profitabilnosti linije, kao i obrazloženje razloga nametanja horizontalne obveze javne usluge svim brodarima ili namjere sklapanja ugovora o javnoj usluzi, ako se sklapanjem tog ugovora ostvaruje opći gospodarski interes koji se ne bi mogao ostvariti nametanjem horizontalne obveze javne usluge za sve brodare koji namjeravaju održavati predmetnu liniju.
(9)Koncesijska naknada na županijskim i međužupanijskim profitabilnim linijama dijeli se: 1. u slučaju uspostave profitabilne županijske linije:
  1. a)70% u korist županijskog proračuna na čijem području se nalazi polazna i odredišna luka i predstavlja prihod proračuna te županije
  2. b)30% u korist državnog proračuna Republike Hrvatske 2. u slučaju uspostave profitabilne međužupanijske linije:
  3. a)35% u korist županijskog proračuna na čijem području se nalazi polazna luka i predstavlja prihod proračuna te županije
  4. b)35% u korist županijskog proračuna na čijem području se nalazi odredišna luka i predstavlja prihod proračuna te županije
  5. c)30% u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Članak 22. Lokalne linije
(1)Lokalne linije su linije od općega gospodarskog interesa za jednu ili više jedinica lokalne samouprave na području iste županije, na kojima postoji obveza javne usluge i na kojima prosječni godišnji promet ne prelazi 300.000 putnika u razdoblju od dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj je povjereno obavljanje javne usluge od općega gospodarskog interesa.
(2)Lokalne linije ne mogu se uspostavljati pored iste vrste prijevoza na postojećim državnim, županijskim i međužupanijskim linijama, niti se mogu uspostavljati na pravcima koji tiču luke otvorene za javni promet koje su sukladno propisu iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona isključene iz trajektnog, brzobrodskog ili brodskog linijskog prometa na lokalnim linijama s obvezom javne usluge.
(3)Jedinica lokalne samouprave je javni naručitelj na neprofitabilnoj lokalnoj liniji s obvezom javne usluge.
(4)Jedinica lokalne samouprave je davatelj koncesije na profitabilnoj lokalnoj liniji s obvezom javne usluge, a odluku o dodjeli koncesije donosi njezino predstavničko tijelo.
(5)Jedna ili više jedinica lokalne samouprave na području iste županije može odlukom predstavničkog tijela uspostaviti lokalnu liniju s obvezom javne usluge ako je prethodno za uspostavu linije pribavila suglasnost Agencije te provela javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću radi utvrđivanja može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge ili bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi, a ako se radi o uspostavi neprofitabilne linije, tada i ako je prethodno uskladila program potpore ili pojedinačnu potporu s pravilima o državnim potporama i smjernicama politike državnih potpora Republike Hrvatske i o tome sastavila izjavu o usklađenju te ako je u proračunu i projekcijama proračuna najmanje za iduće dvije godine osigurala dostatna sredstva za isplatu naknade za pokriće netotroškova obavljanja javne usluge na neprofitabilnoj liniji.
(6)Ako više jedinica lokalne samouprave zajednički uspostavlja lokalnu liniju, svaka od njih odluku o uspostavljanju te linije donosi na temelju prethodno sklopljenog ugovora o međusobnoj suradnji, sklopljenog u skladu s propisima kojima se uređuje lokalna i područna samouprave, a kojim uređuju međusobna prava i obveze te određuju koja od njih će biti nositelj zajedničkih aktivnosti na uspostavi lokalne linije.
(7)Agencija na zahtjev jedinice lokalne samouprave rješenjem odlučuje o davanju suglasnosti za uspostavu lokalne linije, nakon što utvrdi da ne postoje zapreke iz stavka
  1. ovoga članka, da je provedeno javno savjetovanje radi utvrđivanja može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge ili bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi, da lokalnu liniju uspostavljaju jedinice lokalne samouprave na području iste županije, da linija udovoljava uvjetima o prosječnom godišnjem prometu iz stavka
  2. ovoga članka, a u slučaju uspostave neprofitabilne linije i da je sastavljena izjava o usklađenju iz stavka
  3. ovoga članka te da su u proračunu jedinice lokalne samouprave i projekcijama proračuna za iduće dvije godine osigurana dostatna sredstva za pokriće netotroškova obavljanja javne usluge na neprofitabilnoj liniji.
(8)Odluka o uspostavi lokalne linije sadrži relaciju na kojoj se obavlja prijevoz od lokalnog značaja, minimalnu učestalost prijevoza, vrstu i minimalni kapacitet broda kojim se prijevoz obavlja, vrstu prijevoza te naznaku profitabilnosti linije, kao i obrazloženje razloga nametanja horizontalne obveze javne usluge svim brodarima ili namjere sklapanja ugovora o javnoj usluzi, ako se sklapanjem tog ugovora ostvaruje opći gospodarski interes koji se ne bi mogao ostvariti nametanjem obveze javne usluge za sve brodare koji namjeravaju održavati predmetnu liniju.
(9)Koncesijska naknada u slučaju uspostave profitabilne lokalne linije dijeli se:
  1. 35% u korist proračuna općine ili grada na čijem području se nalazi polazna luka na liniji i predstavlja prihod proračuna te općine ili grada
  2. 35% u korist proračuna općine ili grada na čijem području se nalazi odredišna luka na liniji i predstavlja prihod proračuna te općine ili grada
  3. 30% u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Članak
  4. Povjeravanje obveze obavljanja javne usluge i održavanje linije
(1)Ako je prethodno provedenim javnim savjetovanjem utvrđeno da se nametanjem obveze obavljanja javne usluge za sve brodare ne može ostvariti opći gospodarski interes, tada se brodaru ta obveza povjerava ugovorom o javnoj usluzi iz članka
  1. točke
  2. ili ugovorom o javnoj usluzi iz članka
  3. točke
  4. ovoga Zakona, a pravo održavanja linije prema odobrenom redu plovidbe brodar stječe trenutkom sklapanja tog ugovora, bez donošenja posebnog rješenja Agencije o tome.
(2)Sklopljeni ugovor iz stavka
  1. ovoga članka predstavlja akt o povjeravanju obavljanja javne usluge iz članka
  2. točke
  3. ovoga Zakona.
(3)Ugovor o javnoj usluzi iz članka
  1. točke
  2. ovoga Zakona, koji po vrsti predstavlja ugovor o javnoj nabavi, ne može se prenositi na treće osobe, osim kada je takva mogućnost dana javnom naručitelju sukladno propisima o javnoj nabavi.
(4)Ugovor o javnoj usluzi iz članka
  1. točke
  2. ovoga Zakona, koji po vrsti predstavlja ugovor o koncesiji, može se u skladu s propisima o koncesijama i uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije prenositi na treće osobe, ali se ne može dati u potkoncesiju, niti koncesionar može sklopiti podugovor o koncesiji s trećim osobama.
(5)Ugovor o koncesiji iz stavka 4. ovoga članka može se dati u zalog u korist financijskih institucija radi osiguranja tražbina tih institucija na temelju ugovora o kreditu danog radi provedbe ugovora o koncesiji, pod uvjetima i na način određen propisima o koncesijama.
(6)Ugovor o koncesiji iz stavka 4. ovoga članka može se izmijeniti sukladno propisima o koncesijama i bez pokretanja novog postupka davanja koncesije, ako je za vrijeme trajanja koncesije došlo do znatnog pada prihoda od pružanja javne usluge u okolnostima koje prijete profitabilnosti linije, a na koje koncesionar nije mogao utjecati pažnjom dobroga gospodarstvenika, kao i u drugim slučajevima određenim propisima o koncesijama, ako je to bilo predviđeno u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o koncesiji na jasan, nedvosmislen i precizan način, s tim da se ne smiju predviđati izmjene koje bi izmijenile vrstu i/ili predmet koncesije ili koje bi se sukladno propisima o koncesijama smatrale bitnim izmjenama ugovora.
(7)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka, ako je u ugovor o koncesiji iz stavka
  2. ovoga članka potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj koncesije pokrenut će novi postupak davanja koncesije i sklopiti novi ugovor o koncesiji. Članak
  3. Rok na koji se povjerava obavljanje javne usluge
(1)Obavljanje javne usluge na neprofitabilnoj liniji od općega gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge, za koju operator prima naknadu za javnu uslugu, javni naručitelj može ugovorom o javnoj usluzi i u skladu sa sektorskim pravilima o potporama povjeriti na rok do šest godina, uz mogućnost produljenja tog ugovora na dodatno razdoblje koje prema pravilima o državnim potporama ne smije biti duže od razdoblja koje je potrebno za amortizaciju broda kojim se pruža usluga od općega gospodarskog interesa, pod uvjetom da brod kojim operator pruža tu uslugu nije stariji od sedam godina u trenutku isteka početnog ugovora.
(2)Operator neprofitabilne linije s obvezom javne usluge dužan je najkasnije godinu dana prije isteka početnog ugovora o javnoj usluzi pisanim putem obavijestiti javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije da će do isteka njegova važenja ispuniti uvjete o starosti broda u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, koji odgovara zahtjevima linije i ostalim uvjetima određenim odredbama ovoga Zakona, kao i odredbama propisa donesenih na temelju njega, te da namjerava iskoristiti opciju produljenja ugovora, nakon čega se pristupa ugovaranju uvjeta produljenja početnog ugovora u skladu s odredbama ovoga članka.
(3)Mogućnost produljenja ugovora o javnoj usluzi, u skladu s odredbom stavka
  1. ovoga članka, mora biti navedena u natječajnoj dokumentaciji te definirana u odluci o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i početnom ugovoru o obavljanju javne usluge u obliku odredbi o produljenju roka u smislu stavka
  2. ovoga članka, u protivnom se početni ugovor o obavljanju javne usluge ne može produljiti nakon isteka njegova važenja.
(4)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge na kojoj prosječni godišnji promet u dvije godine koje prethode godini u kojoj je povjereno obavljanje javne usluge ne prelazi 300.000 putnika, javni naručitelj može obavljanje javne usluge povjeriti na rok do deset godina, a u slučaju kada operator takve linije mora izvršiti značajna ulaganja koja se moraju amortizirati u dužem vremenskom razdoblju u skladu s općevažećim računovodstvenim načelima, obavljanje javne usluge može se povjeriti na rok do 12 godina odnosno u slučaju namjenske gradnje broda za održavanje takve linije, tada i do potpune amortizacije broda sukladno propisima o amortizaciji.
(5)Obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji od općega gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge, za koju koncesionar odnosno operator te linije, osim naknade za povlašteni prijevoz putnika, ne prima nikakvu drugu potporu za podmirenje netotroškova obavljanja javne usluge, nego tu uslugu obavlja na vlastiti poduzetnički rizik, davatelj koncesije može povjeriti na rok:
  1. a)za državne linije do 12 godina
  2. b)za županijske i međužupanijske linije do deset godina
  3. c)za lokalne linije do osam godina pri čemu se rok određuje tako da ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, uz istodobno uzimanje u obzir svih troškova i rizika koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije, a u slučaju namjenske gradnje broda za održavanje profitabilne linije s obvezom javne usluge, tada i do potpune amortizacije broda sukladno propisima o amortizaciji.
(6)U slučaju produljenja važenja ugovora o javnoj usluzi prema odredbama stavaka
  1. do
  2. ovoga članka, prije nego što brodar ispuni uvjet o starosti broda odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka
  3. stavaka
  4. i
  5. ovoga Zakona. Članak
  6. Uvjeti za povjeravanje obveze obavljanja javne usluge
(1)Obavljanje javne usluge na profitabilnoj i neprofitabilnoj liniji može se ugovorom o javnoj usluzi povjeriti brodaru koji je u postupku javnog nadmetanja odabran kao najpovoljniji ponuditelj i koji ispunjava sljedeće uvjete:
  1. da ima sposobnost obavljanja javne usluge u smislu članka
  2. ovoga Zakona te da je pružio odgovarajuće jamstvo za uredno ispunjenje ugovora kojim jamči da će tu sposobnost zadržati tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovora o javnoj usluzi
  3. da posjeduje odgovarajući brod za obavljanje javne usluge
  4. da je u upisnom listu broda iz točke
  5. ovoga stavka upisan kao kompanija kako je definirana odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/
  6. i 17/19.)
  7. da je brod iz točke
  8. ovoga stavka upisan u odgovarajući upisnik trgovačkih brodova u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europskoga gospodarskog prostora
  9. da brod iz točke
  10. ovoga stavka ispunjava propisane tehničke i sigurnosne zahtjeve sukladno propisu iz članka
  11. stavka
  12. ovoga Zakona te drugim propisima o sigurnosti plovidbe odnosno da je tehnički podoban za obavljanje kabotaže u Republici Hrvatskoj, a ako se radi o brodu koji nije plovio u nacionalnoj plovidbi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, da tada ispunjava i zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 1257/2013 od
  13. studenoga
  14. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330/1,
  16. 2013.)
  17. da su članovi posade broda iz točke
  18. ovoga stavka državljani Republike Hrvatske ili druge države članice Europskoga gospodarskog prostora, koji imaju sklopljen ugovor o radu s brodarom, a koji se temelji na radnim i socijalnim standardima utvrđenim u Nacionalnom kolektivnom ugovoru Republike Hrvatske
  19. da sukladno propisima o kabotaži članovi posade broda iz točke
  20. ovoga stavka, zaduženi za poslove sigurnosti putnika i svi članovi posade zaduženi za održavanje straže, ako nisu hrvatski državljani, razumiju i sposobni su u skladu sa svojim dužnostima davati naredbe, upute i izvješća na hrvatskom jeziku, što se dokazuje certifikatom izdanim u skladu sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike standardom razine B1.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, ponuditelj može umjesto dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stavka
  2. točke 2., 3.,
  3. i
  4. ovoga članka, u svojoj ponudbenoj dokumentaciji priložiti ugovor o kupoprodaji broda ili ugovor o gradnji broda ukoliko se radi o novogradnji te privremene brodske svjedodžbe za taj brod ili potvrdu o tehničkoj prihvatljivosti broda, međutim ako takav ponuditelj bude odabran u postupku javnog nadmetanja, tada je dužan u roku do izvršnosti odluke o njegovom odabiru, odnosno odluke o davanju koncesije, osim u slučaju novogradnje, dostaviti javnom naručitelju dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka
  5. točaka 2., 3.,
  6. i
  7. ovoga članka, u protivnom će javni naručitelj odnosno davatelj koncesije od takvog ponuditelja naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude i odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja koji udovoljava uvjetima javnog nadmetanja, a ako takvog nema, tada će poništiti javno nadmetanje.
(3)U slučaju novogradnje iz stavka
  1. ovoga članka, ponuditelj odabran u postupku javnog nadmetanja dužan je prije isteka roka o izvršnosti odluke o njegovu odabiru odnosno odluke o davanju koncesije dostaviti javnom naručitelju odnosno davatelju koncesije projekt gradnje broda ovjeren od nadležnog registra brodova kojim se potvrđuje da novogradnja udovoljava uvjetima iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka te novogradnju uvesti na liniju u roku do dvije godine od dana sklapanja ugovora o javnoj usluzi te prije uvođenja novogradnje na liniju dostaviti javnom naručitelju odnosno davatelju koncesije ostale dokaze iz stavka
  4. točaka 2.,
  5. i
  6. ovoga članka koji se odnose na tu novogradnju, a do tada je dužan javnu uslugu na liniji obavljati zamjenskim brodom određenim odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odlukom o davanju koncesije.
(4)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka, odabrani ponuditelj dužan je prilikom sklapanja ugovora o javnoj usluzi predati javnom naručitelju odnosno davatelju koncesije valjano jamstvo za dobro obavljanje posla, kojim će osim uobičajenih jamstava u tu svrhu jamčiti i za uvođenje novogradnje na liniju u roku i na način iz stavka
  2. ovoga članka.
(5)Ako operator linije ne izvrši preuzetu obvezu i na liniju ne uvede novogradnju u roku i na način iz stavka
  1. ovoga članka, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije dužan je raskinuti ugovor o javnoj usluzi sklopljen s takvim operatorom te naplatiti jamstvo za dobro obavljanje posla. Članak
  2. Prethodna suglasnost za vlasničke i statusne promjene
(1)Operator profitabilne i/ili neprofitabilne linije s obvezom javne usluge s kojim je javni naručitelj odnosno davatelj koncesije sklopio ugovor o javnoj usluzi dužan je o namjeri promjene vlasnika, osnivača, udjeličara ili dioničara, ili namjeri promjene njihovih međusobnih udjela u svojoj vlasničkoj strukturi, kojima se bitno mijenja pravo odlučivanja i/ili utjecaja na njegove poslove odnosno o namjeri statusne promjene (spajanje, pripajanje ili odvajanje) prethodno obavijestiti Agenciju i pribaviti njezinu suglasnost za takvu promjenu.
(2)Bitnom promjenom prava odlučivanja i/ili utjecaja na vođenje poslova operatora linije s obvezom javne usluge smatra se svaka promjena kojom pojedina fizička ili pravna osoba, ili s njom povezane pravne ili fizičke osobe steknu 25% i više vlasništva u vlasničkoj strukturi operatora ili kada treće osobe pravo odlučivanja i utjecaja na vođenje poslova operatora steknu ortačkim ili drugim sličnim ugovorom.
(3)Agencija na zahtjev operatora linije s obvezom javne usluge rješenjem odlučuje o davanju suglasnosti iz stavka
  1. ovoga članka, nakon što utvrdi da fizička ili pravna osoba koja stječe 25% i više vlasništva u vlasničkoj strukturi operatora linije s obvezom javne usluge ili koja odlučivanje i/ili utjecaj na poslove operatora stječe ortačkim ili drugim ugovorom, uključujući i s njom povezane fizičke i pravne osobe, nema nepodmirenih poreznih i drugih javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, te da se protiv njih ne vodi upravni, prekršajni ili kazneni postupak u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije zbog počinjenja kaznenih djela i/ili povrede propisa iz kataloga propisa utvrđenog propisima kojima se uređuje javna nabava odnosno davanje koncesija, a čije počinjenje predstavlja valjani razlog za obvezno ili fakultativno izuzeće iz postupka javnog nadmetanja. Članak
  2. Sposobnost obavljanja javne usluge
(1)Operatori linija s obvezom javne usluge dužni su zadržati sposobnost obavljanja javne usluge, sukladno odredbama ovoga Zakona, za cijelo vrijeme trajanja nametnute ili ugovorom o javnoj usluzi povjerene obveze obavljanja javne usluge.
(2)Sposobnost obavljanja javne usluge, u smislu stavka
  1. ovoga članka, znači:
  2. da operator linija udovoljava tehničkim i drugim zahtjevima određenim odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odlukom o davanju koncesije te odredbama ugovora o javnoj usluzi, propisima o sigurnosti plovidbe, kao i odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
  3. da operator linija udovoljava zahtjevima propisa iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona i drugim propisima o sigurnosti plovidbe u pogledu brodara, broda i posade, uključujući i zahtjeve koji se tim propisima traže u odnosu na broj i sastav posade, radnog jezika te životnih i radnih uvjeta na brodovima u obalnoj i otočnoj kabotaži, a ako se radi o brodu koji nije plovio u nacionalnoj plovidbi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, da tada brod udovoljava i zahtjevima utvrđenim Uredbom (EU) br. 1257/2013 od
  6. studenoga
  7. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330/1,
  9. 2013.)
  10. da operator linija redovito i prema odobrenom redu plovidbe pruža javnu uslugu onim brodom koji je odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odlukom o davanju koncesije i ugovorom o javnoj usluzi određen kao glavni brod odnosno da u slučaju remonta glavnog broda ili nastupa izvanrednih okolnosti koje utječu na tu sposobnost na liniju uvede zamjenski ili drugi brod sukladno odredbama članka
  11. ovoga Zakona
  12. da operator linija izvršava obvezu evidentiranja putnika i vozila u Centralni informatički sustav javnog linijskog prijevoza na način utvrđen ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
(3)Operator linije koji javnu uslugu obavlja na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi odgovoran je javnom naručitelju odnosno davatelju koncesije s kojim je sklopio taj ugovor za sve troškove i štetu koju javni naručitelj odnosno davatelj koncesije trpi zbog njegova gubitka sposobnosti obavljanja javne usluge, za cijelo vrijeme trajanja te nesposobnosti, ali najviše do iznosa jamstva kojim je jamčio za uredno ispunjenje ugovora o javnoj usluzi.
(4)Troškovi iz stavka
  1. ovoga članka uključuju i sve troškove koje javni naručitelj učini u skladu s člankom
  2. stavkom 1., a u svezi sa stavkom
  3. točkama
  4. i
  5. istoga članka ovoga Zakona.
(5)Za vrijeme trajanja nesposobnosti za obavljanja javne usluge operator neprofitabilne linije ne ostvaruje pravo na naknadu za javnu uslugu utvrđenu ugovorom o javnoj usluzi, a operator profitabilne linije ne ostvaruje pravo na naknadu za povlašteni prijevoz.
(6)Ako operator linije s obvezom javne usluge, neovisno o razlogu koji je do toga doveo, ne održava liniju prema odobrenom redu plovidbe duže od 24 sata, osim u slučaju kada nepovoljni vremenski uvjeti i stanje mora ugrožava sigurnost plovidbe, smatra se da je izgubio sposobnost obavljanja javne usluge na toj liniji.
(7)Smatra se da je operator linije s obvezom javne usluge izgubio sposobnost njezina obavljanja i ako u roku iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona na liniju ne uvede zamjenski brod utvrđen ugovorom o javnoj usluzi ili prekorači rok iz članka
  3. stavaka
  4. i
  5. ovoga Zakona.
(8)Odredbe stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju kada brodar izvršava nametnutu obvezu javne usluge bez sklopljenog ugovora o javnoj usluzi. Članak
  3. Izvanredne okolnosti
(1)Operator linije koji javnu uslugu obavlja na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi dužan je u slučaju remonta glavnog broda ili nastupa izvanrednih okolnosti koje utječu na njegovu sposobnost održavanja linije prema odobrenom redu plovidbe, u roku utvrđenom u ugovoru o javnoj usluzi, a ako taj rok nije određen predmetnim ugovorom, tada u roku od 24 sata, na liniju uvesti zamjenski brod određen ugovorom o javnoj usluzi, u protivnom se smatra da je izgubio sposobnost obavljanja javne usluge.
(2)Javni naručitelj odnosno davatelj koncesije dužan je u dokumentaciji za javno nadmetanje uvjetovati ponuditeljima zamjenski brod koji boravi u području iz kojeg može doploviti do luke u kojoj mora preuzeti liniju s obvezom javne usluge unutar roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Zamjenski brod iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljavati uvjetima utvrđenim odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odlukom o davanju koncesije te zahtjevima propisa kao i glavni brod, uključujući i zahtjeve vezane za posadu broda.
(4)Iznimno od stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, u slučaju više sile javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može odobriti operatoru s kojim ima sklopljen ugovor o javnoj usluzi privremeno obavljanje prijevoza na liniji s obvezom javne usluge drugim, a ne zamjenskim brodom, iste vrste prijevoza, manjeg ili većeg kapaciteta, koji je sposoban za plovidbu i udovoljava svim tehničkim i sigurnosnim zahtjevima određenim propisom iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona i drugim propisima o sigurnosti plovidbe, uključujući i zahtjeve vezane za posadu broda, za razdoblje dok traju takve okolnosti, ali ne duže od 90 dana, u protivnom se smatra da je operator izgubio sposobnost obavljanja javne usluge.
(5)Višom silom ne smatra se prekid plovidbe zbog nesposobnosti broda za plovidbu ili izricanja upravnih ili sudskih mjera kojima se operatoru privremeno zabranjuje održavanje linije ili brodu zabranjuje isplovljenje i plovidba ili se zabranjuje njegova upotreba i/ili korištenje.
(6)Iznimno od stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može u opravdanim okolnostima kada se glavni i zamjenski brod istodobno nalaze na remontu ili se glavni brod nalazi na remontu, a zamjenski brod je angažiran kao glavni brod na nekoj drugoj liniji s obvezom javne usluge odnosno u drugim sličnim gospodarski opravdanim slučajevima te uz uvjet da operator linije dokaže da kvaliteta usluge zbog toga neće biti smanjena, odobriti operatoru privremeno obavljanje prijevoza na liniji s obvezom javne usluge drugim, a ne zamjenskim brodom iste vrste prijevoza, manjeg ili većeg kapaciteta, koji udovoljava zahtjevima linije i sposoban je za plovidbu te udovoljava svim tehničkim i sigurnosnim zahtjevima određenim propisom iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona i drugim propisima o sigurnosti plovidbe, uključujući i zahtjeve vezane za posadu broda, za razdoblje dok takve okolnosti traju, ali ne duže od 30 dana, u protivnom se smatra da je operator izgubio sposobnost obavljanja javne usluge.
(7)Operator linije koji javnu uslugu obavlja na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi dužan je u roku od 24 sata obavijestiti javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije o nastupu izvanrednih okolnosti, kao i uvođenju na liniju zamjenskog broda odnosno u istome roku zatražiti od javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije odobrenje za poduzimanje drugih mjera usmjerenih na otklanjanje negativnih učinaka koje te izvanredne okolnosti mogu proizvesti ili su ih već proizvele u odnosu na redovito održavanje linije i pružanje javne usluge, uključujući i odobrenje za uvođenje drugog broda na liniju koji nije glavni ili zamjenski brod određen ugovorom o javnoj usluzi.
(8)Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju kada brodar izvršava nametnutu obvezu javne usluge bez sklopljenog ugovora o javnoj usluzi. Članak 29. Privremena potreba za povećanjem prijevoznih kapaciteta
(1)U slučajevima privremene sezonske potrebe za povećanjem prijevoznih kapaciteta na liniji s obvezom javne usluge, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može operateru linije s kojim ima sklopljeni ugovor o javnoj usluzi odobriti:
  1. da jedno ili više putovanja na liniji obavi s drugim, a ne glavnim ili zamjenskim brodom, ako taj brod ima veće kapacitete od glavnog ili zamjenskog broda, a to ne utječe na kvalitetu javne usluge, s tim da takav brod mora biti sposoban za plovidbu i udovoljavati svim tehničkim i sigurnosnim zahtjevima određenim propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona i drugim propisima o sigurnosti plovidbe, uključujući i zahtjeve vezane za posadu broda
  4. da osim glavnim i zamjenskim brodom dodatna putovanja na liniji obavlja dodatnim brodom koji je sposoban za plovidbu i udovoljava svim tehničkim i sigurnosnim zahtjevima određenim propisom iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona i drugim propisima o sigurnosti plovidbe, uključujući i zahtjeve vezane za posadu broda.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o međužupanijskoj, županijskoj ili lokalnoj liniji, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije dužan je prethodno pribaviti suglasnost Agencije koja o tome odlučuje rješenjem vodeći pritom računa da se time u znatnijoj mjeri ne ometa odobreni red plovidbe drugih brodova koji tiču luke na pravcu linije za koju se traži suglasnost, kao i o mogućnosti luka na tom pravcu glede sposobnosti prihvata broda i maritimnih uvjeta sigurnosti plovidbe u luci, kao i kapacitetima luka i stanju njihove lučke infrastrukture.
(3)Netotroškovi obavljanja javne usluge nastali uvođenjem broda iz stavka
  1. ovoga članka na neprofitabilnu liniju s obvezom javne usluge smatraju se nužnim i opravdanim troškovima u obavljanju javne usluge na predmetnoj liniji, pod uvjetom da je javni naručitelj odnosno davatelj koncesije odobrio uvođenje broda na liniju u skladu s odredbama ovoga članka. Članak
  2. Ugovor privremenog trajanja
(1)Javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može zbog gubitka sposobnosti operatora za obavljanje javne usluge ili zbog drugih razloga iznimne žurnosti uspostave redovitog funkcioniranja sustava javnog linijskog prijevoza s obvezom javne usluge, a radi sprječavanja ugroze općega gospodarskog interesa i otklanjanja uzroka koji bi mogli dovesti do zastoja ili prestanka povezivanja naseljenih otoka s kopnom ili naseljenih otoka međusobno, sklopiti ugovor o javnoj usluzi privremenog trajanja s najpovoljnijim ponuditeljem odabranim u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje, s kojim će ugovoriti privremeno obavljanje usluge javnog linijskog prijevoza na liniji s obvezom javne usluge čije je redovito funkcioniranje ugroženo ili koju zbog nastupa izvanrednih okolnosti treba žurno uspostaviti.
(2)Ugovor privremenog trajanja iz stavka
  1. ovoga članka može se sklopiti na rok određen stavcima 4., 5.,
  2. i
  3. ovoga članka.
(3)Smatra se da iznimna žurnost, u smislu stavka
  1. ovoga članka, postoji:
  2. kada na strani operatora linije s obvezom javne usluge nastupe takve okolnosti zbog kojih više nije u mogućnosti izvršavati obveze iz ugovora o javnoj usluzi
  3. kada na strani operatora linije nastupe okolnosti zbog kojih mu je otežano izvršavanje obveza iz ugovora o javnoj usluzi, a koje se mogu otkloniti u roku od 90 dana
  4. ako je sukladno propisima pokrenut postupak javne nabave za pružanje usluga javnog linijskog prijevoza na liniji ili grupi linija s obvezom javne usluge ili je pokrenut postupak dodjele koncesije za obavljanje javne usluge na liniji ili grupi linija s obvezom javne usluge, a taj postupak nije dovršen do dana prestanka važenja važećeg ugovora o javnoj usluzi
  5. prilikom rekonstrukcije mosta ili luke te u drugim posebnim okolnostima u kojima je nužno osigurati povezivanje naseljenog otoka s kopnom ili naseljenih otoka međusobno
  6. u drugim slučajevima kada to nalaže javni interes i žurnost u postupanju.
(4)U slučaju iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, ugovor o obavljanju privremenog prijevoza može trajati najduže do izvršnosti odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno do izvršnosti odluke o davanju koncesije, kojom će se obavljanje javne usluge na predmetnoj liniji povjeriti novom brodaru.
(5)U slučaju iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, ugovor o obavljanju privremenog prijevoza može trajati najduže do uspostave ponovnog redovitog izvršavanja ugovornih obveza od strane operatora linije s obvezom javne usluge, ali ne duže od 90 dana.
(6)U slučaju iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, ugovor o obavljanju privremenog prijevoza može trajati najduže do dovršetka započetog postupka javne nabave za pružanje usluga javnog linijskog prijevoza na liniji ili grupi linija s obvezom javne usluge odnosno do dovršetka započetog postupka davanja koncesije za obavljanje javne usluge na liniji ili grupi linija s obvezom javne usluge, ali ne duže od šest mjeseci, iznimno do godine dana.
(7)U slučaju iz stavka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga članka, ugovor o obavljanju privremenog prijevoza može trajati dok traje rekonstrukcija mosta ili luke odnosno dok traju druge posebno opravdane okolnosti koje radi zaštite javnog interesa nalažu žurnost u postupanju, ali ne duže od godinu dana, iznimno do dvije godine.
(8)U slučajevima iz ovoga članka, ako se radi o međužupanijskoj, županijskoj ili lokalnoj liniji, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije dužan je prethodno pribaviti suglasnost Agencije koja o tome odlučuje rješenjem, ocjenjujući pritom okolnosti svakog pojedinog slučaja u pogledu opravdanosti takvog zahtjeva. Članak 31. Promjena broda tijekom važenja ugovora o javnoj usluzi
(1)Operator linije koji javnu uslugu obavlja na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi ne smije bez prethodnog odobrenja javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije s kojim ima sklopljeni ugovor o javnoj usluzi promijeniti brod kojim obavlja javnu uslugu, a koji je tim ugovorom određen kao glavni brod ili zamjenski brod, tako da umjesto njega na liniju uvede drugi brod.
(2)Javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može na prijedlog operatora linije s obvezom javne usluge, na temelju statističkih podataka o kretanju broja prevezenih putnika i vozila na pojedinoj liniji koji se odnose na razdoblje od najmanje dvije godine uzastopce, a radi smanjenja troškova održavanja linije i/ili unaprjeđenja kvalitete javne usluge na toj liniji ili uvođenja novogradnje na liniju ili broda s pogonom na alternativna goriva odnosno zbog drugih opravdanih gospodarskih okolnosti, privremeno ili trajno odobriti operatoru promjenu broda tako da umjesto glavnog ili zamjenskog broda određenog odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odlukom o davanju koncesije i ugovorom o javnoj usluzi, na liniju uvede drugi brod iste vrste prijevoza, manjeg ili većeg kapaciteta, koji udovoljava zahtjevima linije i zahtjevima propisa iz članka 12. stavka 5. ovoga Zakona kao i drugih propisa o sigurnosti plovidbe.
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, visina naknade za javnu uslugu na neprofitabilnoj liniji, koja je određena odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i ugovorom o javnoj usluzi, usklađuje se na razinu stvarnih troškova iskorištavanja broda koji se uvodi na liniju, a koji ne mogu biti veći od 10% netotroškova iskorištavanja dosadašnjeg broda kojim je operator obavljao javnu uslugu na toj liniji, pazeći pritom da ne dođe do zabranjene prekomjerne naknade.
(4)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, visina koncesijske naknade na profitabilnoj liniji i/ili način izračuna i plaćanja te naknade u određenom razdoblju može se izmijeniti u skladu s propisima o koncesijama ako je promjena broda značajno utjecala na ravnotežu odnosa naknade za koncesiju i procijenjene vrijednosti koncesije koja je bila temelj sklapanja ugovora o koncesiji, kao i u drugim slučajevima određenim propisima o koncesijama, ako je to bilo predviđeno u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o koncesiji na jasan, nedvosmislen i precizan način u obliku odredbi o uvjetima promjene koncesijske naknade za vrijeme važenja ugovora o koncesiji i parametrima kojima se ocjenjuje nastup okolnosti pod kojima se pristupa promjeni visine koncesijske naknade te ako se navedena promjena sukladno propisima o koncesijama ne smatra bitnom promjenom ugovora.
(5)U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako je u ugovor o koncesiji potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj koncesije pokrenut će novi postupak davanja koncesije i sklopiti novi ugovor o koncesiji.
(6)Javni naručitelj odnosno davatelj koncesije dužan je predvidjeti u natječajnoj dokumentaciji i ugovoru o javnoj usluzi opciju promjene broda tijekom važenja ugovora o javnoj usluzi u obliku odredbi o promjeni broda za vrijeme trajanja ugovora o javnoj usluzi, u protivnom se promjena broda ne može obaviti u skladu s odredbama ovoga članka. POGLAVLJE III. POVLAŠTENI PRIJEVOZ Članak 32. Ostvarivanje prava na povlašteni i besplatni prijevoz
(1)Pravo na povlašteni i besplatni prijevoz korisnici tog prava ostvaruju u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2)Pravo na povlašteni prijevoz s popustom ostvaruju:
  1. hrvatski državljani koji imaju prebivalište na otoku ili na poluotoku Pelješcu (u daljnjem tekstu: otok) i državljani država članica Europskoga gospodarskog prostora koji imaju prijavljen stalni boravak u Republici Hrvatskoj na otoku, a pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  2. djeca starija od tri do navršenih 12 godina života, a pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  3. vozila fizičkih osoba iz točke
  4. ovoga stavka i njihova vozila kao korisnika leasinga, koja su registrirana u nadležnom upravnom tijelu u Republici Hrvatskoj, a pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge
  5. vozila domaćih pravnih osoba koje aktivno posluju i imaju sjedište na otoku, vozila podružnica domaćih pravnih osoba i pravnih osoba članica Europskoga gospodarskog prostora ako su podružnice upisane u sudski registar u Republici Hrvatskoj i aktivno posluju te imaju sjedište podružnice na otoku, vozila registrirana na obrt, vozila obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te vozila fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ako aktivno posluju i imaju svoje sjedište na otoku te vozila pravnih i fizičkih osoba iz ove točke ovoga stavka kao korisnika leasinga, pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge koje otok na kojem imaju sjedište povezuju s kopnom odnosno koje taj otok povezuju s drugim naseljenim otocima, uz uvjet da su vozila registrirana u nadležnom upravnom tijelu u Republici Hrvatskoj
  6. zdravstveni djelatnici i djelatnici policije, oružanih snaga te lučke kapetanije čije je stalno mjesto rada na otoku i njihova službena vozila koja se koriste na otoku, pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge koje otok na kojem imaju mjesto rada povezuje s kopnom odnosno koje taj otok povezuju s drugim naseljenim otocima
  7. zdravstveni djelatnici i njihova službena vozila pri obavljanju sanitetskog prijevoza bolesnika s otoka na kopno i obrnuto, a pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge
  8. ostale osobe koje to pravo stječu po posebnom propisu kojim se uređuju povlastice u unutarnjem putničkom prometu, pravo na povlašteni prijevoz ostvaruju u skladu s tim propisom.
(3)Pravo na besplatni prijevoz ostvaruju:
  1. učenici i studenti s prebivalištem na otoku koji svakodnevno putuju do škole ili visokoškolske ustanove izvan otoka, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  2. učenici i studenti s prebivalištem na otoku koji za vrijeme školovanja privremeno borave izvan otoka, a vikendom dolaze na otok, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  3. djeca koja pohađaju obvezni predškolski program izvan otoka svoga prebivališta, kao i učenici i studenti koji se školuju na otoku svoga prebivališta te djeca koja pohađaju predškolski program na otoku svoga prebivališta, za aktivnosti izvan otoka svoga prebivališta, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  4. djeca od jedne do navršene tri godine života, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  5. umirovljenici i osobe starije od 65 godina s prebivalištem na otoku, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  6. zdravstveni djelatnici i njihova službena vozila pri obavljanju hitnog medicinskog prijevoza bolesnika s otoka na kopno i obrnuto, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge
  7. djelatnici policije i njihova službena vozila pri obavljanju dužnosti na brodu ili otocima, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  8. inspektori i drugi ovlašteni službenici Ministarstva i Agencije te njihova službena vozila pri obavljanju dužnosti na brodu ili otocima, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim linijama s obvezom javne usluge
  9. djelatnici policije, oružanih snaga, lučke kapetanije i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja te njihova službena vozila u slučajevima prirodne katastrofe, kao i u slučajevima izvanrednih događaja te traganja i spašavanja, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge
  10. osobe s invaliditetom kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80% i više, hrvatski ratni vojni invalidi sa 100% tjelesnog oštećenja te osobe s invaliditetom kojima je utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, uključujući i osobno vozilo kojim se te osobe prevoze, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge
  11. djeca s teškoćama u razvoju s prebivalištem na otoku te sva djeca s teškoćama u razvoju kojima je utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja bez obzira na mjesto prebivališta i osobno vozilo kojim se ta djeca prevoze, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge
  12. vozila dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi, djelatnici profesionalnih postrojbi i članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava.
(4)Pratitelj osobe s invaliditetom i djeteta s teškoćama u razvoju iz stavka
  1. točke
  2. i
  3. ovoga članka ostvaruje pravo na besplatni prijevoz na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge prema odredbama ovoga Zakona, osim kada to pravo ostvaruje u skladu s propisima kojima se uređuje pravo osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
(5)Osobe iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka osim prava na povlašteni prijevoz s popustom na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge ostvaruju i druga prava koja imaju prema propisima kojima se uređuju povlastice u unutarnjem putničkom prometu.
(6)Visina popusta za osobe iz stavka
  1. ovoga članka koje ostvaruju pravo na povlašteni prijevoz s popustom može iznositi 50% redovite izvansezonske cijene putne karte i određuje se odlukom javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije prema značaju pravca linije sukladno propisu iz stavka
  2. ovoga članka.
(7)Pravilnikom o povlaštenom prijevozu određenih kategorija osoba u javnom linijskom pomorskom prijevozu s obvezom javne usluge utvrđuje se dokumentacija na temelju koje se dokazuje pravo na povlašteni i besplatni prijevoz, utvrđuju se pravila i kriteriji za korištenje iskaznice za povlašteni prijevoz, kao i kriteriji za određivanje visine popusta prema kategorijama osoba koje ostvaruju pravo na popust, utvrđuje se sadržaj zahtjeva za izdavanje iskaznica o povlaštenom prijevozu, otvaranje pretplatnog računa, kao i druga pitanja važna za organizaciju i nadzor sustava povlaštenog prijevoza putnika i vozila na linijama s obvezom javne usluge.
(8)Pravilnik iz stavka
  1. ovoga članka donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije i ministra nadležnog za razvoj otoka. Članak
  2. Način ostvarivanja prava na povlašteni i besplatni prijevoz
(1)Pravo na povlašteni i besplatni prijevoz u sustavu javnog linijskog pomorskog prijevoza s obvezom javne usluge utvrđuje se izvršnim rješenjem Agencije nakon provedenog upravnog postupka pokrenutog na zahtjev stranke, a ostvaruje se predočenjem otočne iskaznice za pomorski prijevoz putnika, otočne iskaznice za pomorski prijevoz vozila, studentske iskaznice i iskaznice za pomorski prijevoz osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: iskaznice o povlaštenom prijevozu).
(2)Protiv rješenja iz stavka
  1. ovoga članka dopuštena je žalba Ministarstvu, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Članak
  2. Evidencija korisnika povlaštenog i besplatnog prijevoza Evidencija korisnika povlaštenog i besplatnog prijevoza, odobravanje prava na takav prijevoz te praćenje korištenja tih prava vodi se u informatičkom sustavu za evidenciju korisnika povlaštenog prijevoza (u daljnjem tekstu: SEOP), kao sastavnom dijelu Centralnog informatičkog sustava javnog linijskog prijevoza iz članka
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Otočna iskaznica za putnika
(1)Radi ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz i prava na besplatni prijevoz korisnicima iz članka
  1. stavka
  2. i stavka
  3. točke
  4. do
  5. ovoga Zakona izdaje se otočna iskaznica za putnika.
(2)Otočna iskaznica za putnika izdaje se na zahtjev stranke, u skladu s propisom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Otočna iskaznica za vozilo
(1)Radi ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz s popustom korisnicima iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. ovoga Zakona izdaje se otočna iskaznica za vozilo.
(2)Otočna iskaznica za vozilo izdaje se na zahtjev stranke, u skladu s propisom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Iskaznice za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju
(1)Radi ostvarivanja prava na besplatni prijevoz korisnicima iz članka
  1. stavka
  2. točaka
  3. i
  4. te stavka
  5. istoga članka ovoga Zakona izdaje se iskaznica za povlašteni prijevoz putnika i vozila.
(2)Iskaznica iz stavka
  1. ovoga članka izdaje se na zahtjev stranke, u skladu s propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona. Članak
  4. Obveze korisnika iskaznice za povlašteni prijevoz
(1)Korisnici iskaznice za povlašteni prijevoz ne smiju svoju iskaznicu dati na upotrebu i/ili korištenje drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
(2)Fizičke i pravne osobe ne smiju radi ostvarivanja prava na povlašteni ili besplatni prijevoz upotrebljavati i/ili koristiti tuđu iskaznicu za povlašteni prijevoz.
(3)Korisnici iskaznice dužni su koristiti iskaznicu za povlašteni ili besplatni prijevoz u skladu propisom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Obveze operatora prilikom izdavanja putne karte za besplatni i povlašteni prijevoz
(1)Operatoru linije s obvezom javne usluge nije dopušteno izdavati putne karte za povlašteni ili besplatni prijevoz putnicima koji nemaju iskaznicu o povlaštenom prijevozu ili na koje se ta iskaznica ne odnosi.
(2)Operatoru linije s obvezom javne usluge nije dopušteno istom korisniku iskaznice za povlašteni prijevoz izdati dvije ili više putnih karata za povlašteni prijevoz na istom putovanju.
(3)Ako operator linije s obvezom javne usluge postupa protivno ovome članku, odgovara javnom naručitelju za štetu nastalu takvim svojim postupanjem. Članak 40. Izdavatelj iskaznica o povlaštenom i besplatnom prijevozu
(1)Agencija izdaje iskaznice o povlaštenom prijevozu za sve kategorije korisnika koji ostvaruju to pravo.
(2)Iskaznice iz stavka 1. ovoga članka javne su isprave.
(3)Agencija može stručno-tehničke poslove izrade iskaznica o povlaštenom prijevozu, kao i pohrane podataka o istima povjeriti Agenciji za komercijalnu djelatnost d. o. o. Zagreb. Članak 41. Pretplatni račun povezan s iskaznicom
(1)Iskaznicom o povlaštenom prijevozu, koja je izdana u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega, može se omogućiti elektronička naplata usluge prijevoza, sukladno pravu na povlašteni prijevoz koji korisnik njome ostvaruje.
(2)Operatori linija s obvezom javne usluge mogu u svrhu iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev stranke i uz predočenje važeće iskaznice o povlaštenom prijevozu dodijeliti pretplatni račun vezan za iskaznicu koja joj je izdana.
(3)Korisnik iskaznice o povlaštenom prijevozu očitanjem iskaznice putem elektroničkog čitača prilikom kupnje putne karte daje suglasnost za terećenje pretplatnog računa povezanog s iskaznicom. Članak 42. Troškovi izdavanja iskaznice
(1)Visinu troškova izdavanja svih iskaznica kojima se ostvaruje pravo na povlašteni i besplatni prijevoz odlukom utvrđuje Upravno vijeće Agencije, na prijedlog ravnatelja Agencije.
(2)Troškovi prvog izdavanja iskaznice kojom se ostvaruje pravo na povlašteni prijevoz putnika, na temelju zahtjeva stranke iz članka
  1. stavka
  2. i stavka
  3. točaka
  4. do
  5. ovoga Zakona, podmiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske s razdjela Ministarstva, u okviru posebne glave razdjela Agencije, a troškove svakog ponovnog izdavanja iskaznice zbog poništenja, produljenja, krađe ili oštećenja iskaznice snosi korisnik iskaznice.
(3)Troškovi prvog izdavanja iskaznice kojom se ostvaruje pravo na povlašteni prijevoz vozila, na temelju zahtjeva stranke iz članka
  1. stavka
  2. točaka
  3. do
  4. ovoga Zakona, podmiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske s razdjela Ministarstva, u okviru posebne glave razdjela Agencije, a troškove svakog ponovnog izdavanja iskaznice zbog poništenja, produljenja, krađe ili oštećenja iskaznice snosi korisnik iskaznice.
(4)Troškovi prvog i svakog sljedećeg izdavanja iskaznice kojom se ostvaruje pravo na besplatni prijevoz putnika i vozila, na temelju zahtjeva stranke iz članka
  1. stavka
  2. točaka
  3. i
  4. i stavka
  5. istoga članka ovoga Zakona, podmiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske s razdjela Ministarstva, u okviru posebne glave razdjela Agencije.
(5)Troškove prvog i svakog sljedećeg izdavanja iskaznice kojom se ostvaruje pravo na besplatni prijevoz djelatnika javnih službi podmiruju te javne službe izravno pravnoj osobi iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. POGLAVLJE IV. OPĆE ODREDBE O JAVNOM LINIJSKOM PRIJEVOZU Članak
  3. Linije bez obveze javne usluge
(1)Linije bez obveze javne usluge su linije koje nisu od općega gospodarskog interesa i na kojima operator te linije ne obavlja javnu uslugu, nego prijevoz na liniji održava zbog svojega gospodarskog interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, prema javno objavljenom cjeniku prijevoza.
(2)Cjenik prijevoza na liniji bez obveze javne usluge te sve izmjene i dopune tog cjenika samostalno donosi operator linije.
(3)Operator linije s obvezom javne usluge ili bez obveze javne usluge dužan je prije primjene cjenika prijevoza na liniji koju održava isti dostaviti Agenciji na ovjeru te ga nakon toga javno objaviti na svojim mrežnim stranicama i svim vidljivim mjestima na kojima se prodaju putne karte za tu liniju, s naznakom datuma početka važenja tog cjenika.
(4)Operator linije bez obveze javne usluge dužan je pridržavati se javno objavljenog cjenika prijevoza na liniji bez obveze javne usluge koju održava. Članak 44. Razvrstavanje linija bez obveze javne usluge
(1)Linije bez obveze javne usluge razvrstavaju se prema vrsti prijevoza na trajektne, brzobrodske i brodske linije.
(2)Trajektne linije obavljaju se ro-ro putničkim brodovima.
(3)Brzobrodske linije obavljaju se brzim putničkim plovilima.
(4)Brodske linije obavljaju se putničkim brodovima.
(5)Iznimno od stavka 4. ovoga članka, održavanje brodskih linija bez obveze javne usluge, koje su kraće od tri nautičke milje, može se obavljati brodicom registriranom za gospodarske svrhe, koja je upisana u odgovarajući upisnik odnosno očevidnik u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europskoga gospodarskog prostora.
(6)Na brodove razvrstane sukladno odredbama ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Izuzeće od primjene koncesijskog sustava Za održavanje linije bez obveze javne usluge brodaru nije potrebna koncesija. Članak
  4. Brod kojim se linija održava mora biti sposoban za plovidbu. Članak
  5. Sposobnost za plovidbu utvrđuje se sukladno posebnim propisima o sigurnosti plovidbe kojima je preuzeto zakonodavstvo EU-a. Članak
  6. Dostava reda plovidbe na odobrenje Agenciji Operator linije bez obveze javne usluge dužan je red plovidbe na liniji dostaviti Agenciji na odobrenje kako bi se osigurali uvjeti sigurnosti plovidbe i red u lukama na pravcu linije bez obveze javne usluge. Članak
  7. Operatoru koji želi održavati trajektnu liniju koju već održava brodar s obvezom javne usluge tijekom cijele godine može se nametnuti blaga obveza javne usluge tako da ju je dužan održavati tijekom cijele godine. Članak
  8. Operatoru koji želi održavati brodsku ili brzobrodsku liniju koju već održava brodar s obvezom javne usluge tijekom cijele godine može se nametnuti blaga obveza javne usluge tako da ju je dužan održavati tijekom cijele godine. Članak
  9. Obveza zadržavanja sposobnosti Operator linije dužan je zadržati sposobnost obavljanja javnog linijskog pomorskog prijevoza za cijelo vrijeme održavanja linije. Članak
  10. Sposobnost obavljanja javnog linijskog pomorskog prijevoza Sposobnost obavljanja javnog linijskog prijevoza, u smislu ovoga poglavlja Zakona, znači:
  11. da brodar udovoljava zahtjevima propisa iz članka
  12. stavka
  13. ovoga Zakona i drugim propisima o sigurnosti plovidbe u pogledu broda i posade, uključujući i zahtjeve koji se tim propisima traže u odnosu na broj i sastav posade, radnog jezika te životnih i radnih uvjeta na brodovima u obalnoj i otočnoj kabotaži, a ako se radi o brodu koji nije plovio u nacionalnoj plovidbi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, da tada brod udovoljava i zahtjevima utvrđenim Uredbom (EU) br. 1257/2013 od
  14. studenoga
  15. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330/1,
  17. 2013.)
  18. da redovito i prema odobrenom redu plovidbe obavlja javni linijski prijevoz
  19. da izvršava obvezu evidentiranja putnika i vozila u Centralni informatički sustav javnog linijskog prijevoza na način utvrđen ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Članak
  20. Promjena broda na liniji U slučaju promjene broda odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka
  21. i
  22. ovoga Zakona. POGLAVLJE V. RED PLOVIDBE Članak
  23. Odobrenje reda plovidbe
(1)Red plovidbe je akt operatora linije odobren u skladu s odredbama ovoga Zakona, koji obvezno sadrži: naziv operatora linije, broj i vrstu linije, luke pristajanja, obvezno vrijeme polaska i dolaska u luku, razdoblje u kojem se linija održava te datum početka važenja reda plovidbe.
(2)Red plovidbe rješenjem odobrava Agencija.
(3)Rješenjem iz stavka
  1. ovoga članka određuje se i redni broj linije prema vrsti prijevoza i značaju pravca sukladno propisu iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(4)Agencija je dužna u postupku odlučivanja o davanju odobrenja na predloženi red plovidbe pribaviti i uzeti u obzir očitovanje izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi polazna i odredišna luka te ostale luke ticanja na pravcu linije u smislu iskazivanja interesa lokalne zajednice u odnosu na predloženi red plovidbe, kao i očitovanje tijela koje upravlja polaznom i odredišnom lukom te ostalim lukama ticanja na pravcu linije o mogućnosti prihvata broda prema predloženom redu plovidbe u smislu nepreklapanja s redom plovidbe ostalih brodova koji redovito tiču luku ako bi to utjecalo na sigurnost plovidbe u luci, kao i da ne postoje prepreke za prihvat broda glede maritimnih sposobnosti i kapaciteta luke te njezine lučke infrastrukture, uključujući i kapacitete luke za prihvat putnika i vozila prilikom ukrcaja/iskrcaja.
(5)Ako tijela iz stavka
  1. ovoga članka ne dostave Agenciji svoje očitovanje na predloženi red plovidbe u roku od 30 dana od dana primitka poziva na očitovanje, smatra se da su dala pozitivno očitovanje na predloženi red plovidbe. Članak
  2. Obveza objave reda plovidbe
(1)Operatori linija dužni su objaviti odobreni red plovidbe linije na svojim mrežnim stranicama i na vidljivim mjestima na kojima se obavlja prodaja putnih karata za tu liniju.
(2)Operatori linija dužni su održavati liniju kontinuirano prema odobrenom redu plovidbe, osim kada nepovoljni vremenski uvjeti i stanje mora ugrožava sigurnost plovidbe.
(3)Agencija na svojim mrežnim stranicama objavljuje odobrene redove plovidbe. GLAVA II. POVREMENI PRIJEVOZ PUTNIKA Članak 56.
(1)Povremeni prijevoz putnika je prijevoz putnika u obalnom pomorskom prometu koji se ne obavlja prema unaprijed utvrđenom redu plovidbe i ne smatra se javnim linijskim prijevozom.
(2)Povremeni prijevoz putnika namijenjen je potrebama jednokratnog prijevoza i nema funkciju prijevoza dnevne migracije.
(3)Prijevoznik u povremenom prijevozu putnika je svaka fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik plovnog objekta kojim se obavlja takav prijevoz u obalnom pomorskom prometu.
(4)Za obavljanje povremenog prijevoza putnika u obalnom pomorskom prometu, koji se obavlja sukladno odredbama ove glave Zakona, nije potrebna koncesija. Članak
  1. Dopušteni način obavljanja povremenog prijevoza putnika Povremeni prijevoz putnika ne smije sadržavati elemente javnog linijskog prijevoza i ne smije se obavljati prema objavljenom red plovidbe odnosno njime se ne smiju obavljati putovanja tako da je polazak iz luke i dolazak u luku, ili drugo mjesto pristana, tako vremenski pravilan ili učestao da čini prepoznatljiv sustavan niz, u protivnom se radi o javnom linijskom prijevozu bez obveze javne usluge za koji je potrebna koncesija. Članak
  2. Sastavni dijelovi povremenog prijevoza putnika
(1)Povremenim prijevozom putnika osobito se smatra prijevoz putnika koji se obavlja:
  1. kao sastavni dio turističke ponude: dio izletničkog programa, turističkog paket-aranžmana, transfera putnika
  2. taksijem
  3. kao prijevoz djelatnika pravnih i fizičkih osoba za njihove potrebe.
(2)Povremeni prijevoz putnika kao sastavni dio turističke usluge organiziraju pravne i fizičke osobe sukladno odredbama propisa kojim se uređuje pružanje usluga u turizmu, a brodar koji obavlja tu vrstu prijevoza ne smije obavljati prijevoz putnika koji nisu korisnici turističke usluge, u protivnom se radi o javnom linijskom prijevozu bez obveze javne usluge za koji je potrebna koncesija.
(3)Prijevoz taksijem je povremeni prijevoz putnika bez utvrđenog reda plovidbe i prema javno objavljenom cjeniku kojim se obavlja prijevoz pojedinaca ili grupe do 12 putnika na putovanjima u području plovidbe do najviše šest nautičkih milja od obale kopna ili otoka, ovisno o ograničenju područja plovidbe samog plovnog objekta kako je određen posebnim propisom o brodicama, čamcima i jahtama.
(4)Povremenim prijevozom koji pravne i fizičke osobe organiziraju za svoje potrebe radi prijevoza svojih djelatnika ne smije se obavljati prijevoz putnika koji nisu djelatnici tih pravnih i fizičkih osoba, u protivnom se radi o javnom linijskom prijevozu bez obveze javne usluge za koji je potrebna koncesija. GLAVA III. MEĐUNARODNI LINIJSKI POMORSKI PRIJEVOZ Članak 59.
(1)Međunarodni linijski pomorski prijevoz je prijevoz putnika i stvari na linijama koje povezuju jednu od međunarodnih luka u Republici Hrvatskoj s inozemnim lukama, a obuhvaća ro-ro putničke i brzobrodske linije
(2)Tehnički i sigurnosni zahtjevi koje mora ispunjavati brod i brodar u međunarodnom linijskom pomorskom prometu utvrđuju se propisom iz članka 12. stavka 5. ovoga Zakona.
(3)Agencija na zahtjev brodara, a nakon što nadležna lučka kapetanija obavi inspekcijski pregled i provjeri valjanost brodskih certifikata koje brod kojim brodar namjerava obavljati međunarodni linijski pomorski prijevoz mora posjedovati skladu s međunarodnim konvencijama i propisima kojima se uređuje sigurnost plovidbe te nakon što pribavi očitovanje tijela koje upravlja međunarodnom lukom sukladno stavku 4. ovoga članka, rješenjem odobrava brodaru red plovidbe na međunarodnoj liniji.
(4)Agencija je dužna u postupku odlučivanja o davanju odobrenja na red plovidbe u međunarodnoj liniji zatražiti od nadležne lučke kapetanije inspekcijski pregled broda kojim brodar namjerava obavljati međunarodni linijski pomorski prijevoz na toj liniji te pribaviti i uzeti u obzir očitovanje domaćeg tijela koje upravlja međunarodnom lukom o mogućnosti prihvata broda prema predloženom redu plovidbe, a u odnosu na važeći red plovidbe ostalih brodova, a posebno onih koji tiču luku na međunarodnim linijama, uvjeta sigurnosne zaštite luke sukladno propisima kojima se uređuje sigurnosna zaštita luka i brodova, uvjeta sigurnosti plovidbe u luci te kapaciteta luke i lučke infrastrukture za prihvat broda i putnika, uključujući i lučke kapacitete za prihvat vozila prilikom ukrcaja/iskrcaja.
(5)Brodar ne smije obavljati međunarodni linijski pomorski prijevoz na međunarodnoj liniji bez reda plovidbe odobrenog u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6)Nakon što mu Agencija odobri red plovidbe na međunarodnoj liniji, operator međunarodne linije dužan je liniju održavati kontinuirano, prema odobrenom redu plovidbe, osim kada nepovoljni vremenski uvjeti i stanje mora ugrožava sigurnost plovidbe.
(7)Operator međunarodne linije dužan je na svojim mrežnim stranicama i vidljivim mjestima na kojima se obavlja prodaja putnih karata za međunarodnu liniju javno objaviti red plovidbe i cjenik prijevoza međunarodne linije koju održava.
(8)Operator međunarodne linije dužan je pridržavati se javno objavljenog cjenika prijevoza na međunarodnoj liniji koju održava.
(9)Za obavljanje međunarodnog linijskog pomorskog prijevoza, koji se obavlja sukladno odredbama ovoga članka, nije potrebna koncesija. GLAVA IV. CIJENA PUTNE KARTE I NAKNADA ZA JAVNU USLUGU Članak 60. Područje i opseg primjene
(1)Ovom se glavom Zakona utvrđuju pravila za određivanje cijene putne karte na liniji s obvezom javne usluge prema kategorijama putnika i vozila, način određivanja visine naknade za povlašteni prijevoz i visine naknade za javnu uslugu, kao i pravila za izbjegavanje prekomjerne naknade za obavljanje javne usluge na neprofitabilnim linija te obveze njezina povrata javnom naručitelju odnosno davatelju potpore ako do toga dođe.
(2)Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na javni linijski prijevoz s obvezom javne usluge iz glave I. poglavlja II. ovoga dijela Zakona.
(3)Odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na javni linijski prijevoz bez obveze javne usluge iz glave I. poglavlja IV. ovoga dijela Zakona, niti na povremeni prijevoz putnika iz glave II. ovoga dijela Zakona, kao niti na međunarodni linijski pomorski prijevoz iz glave III. ovoga dijela Zakona.
(4)Odredbe ove glave Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na naknadu za povlašteni prijevoz kod profitabilnih linija s obvezom javne usluge. POGLAVLJE I. ODREĐIVANJE CIJENE PUTNE KARTE NA LINIJI S OBVEZOM JAVNE USLUGE Članak 61. Određivanje najviše cijene putne karte
(1)Najvišu cijenu putne karte na liniji s obvezom javne usluge, razvrstano prema kategorijama putnika i vozila, uključujući popuste za povlašteni prijevoz, određuje javni naručitelj odnosno davatelj koncesije u dokumentaciji za provedbu javnog nadmetanja, u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 14. stavka 3. i članka 32. stavka 7. ovoga Zakona.
(2)Donošenjem odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja javni naručitelj odnosno davatelj koncesije odobrava cjenik prijevoza na liniji s obvezom javne usluge iz prihvaćene ponude ponuditelja, koji može biti jednak ili manji od najviših cijena prijevoza razvrstanih prema kategorijama putnika i vozila kako su utvrđene dokumentacijom za provedbu javnog nadmetanja.
(3)Nakon što sklopi ugovor o javnoj usluzi, operator linije s obvezom javne usluge dužan je odobreni cjenik javno objaviti na svojim mrežnim stranicama i vidljivim mjestima na kojima se obavlja prodaja putnih karata.
(4)Operator linije koji javnu uslugu obavlja na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi dužan je pridržavati se odobrenog cjenika prijevoza na liniji na kojoj obavlja javnu uslugu.
(5)Ako se operator linije koji javnu uslugu obavlja na temelju sklopljenog ugovora o javnoj usluzi ne pridržava odobrenog cjenika prijevoza na liniji na kojoj obavlja javnu uslugu, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može s takvim operatorom jednostrano raskinuti ugovor u javnoj usluzi. Članak
  1. Promjena cijena prijevoza na liniji s obvezom javne usluge Javni naručitelj odnosno davatelj koncesije dužan je u natječajnoj dokumentaciji predvidjeti opciju promjene cijena prijevoza tijekom važenja ugovora o javnoj usluzi u obliku odredbi o promjeni cijena i razloga zbog kojih se ta promjena može odobriti. Članak
  2. Odluka o promjeni cijene prijevoza
(1)Odluku o promjeni cijene prijevoza na liniji s obvezom javne usluge javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može donijeti na prijedlog operatora linije s obvezom javne usluge, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(2)Odluka o povećanju cijene prijevoza nije upravni akt, nego predstavlja poslovnu odluku javnog naručitelja odnosno davatelja koncesije.
(3)Odluku o promjeni cijena prijevoza na lokalnim, županijskim i međužupanijskim linijama donosi izvršno tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(4)Odluku o promjeni cijena prijevoza na državnim linijama donosi Upravno vijeće Agencije.
(5)Javni naručitelj po službenoj dužnosti pazi da odluka o promjeni cijena prijevoza na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge ne dovede do zabranjene prekomjerne naknade. Članak 64. Razlozi za redovitu promjenu cijena prijevoza
(1)Razlozi zbog kojih se mogu promijeniti cijene prijevoza na liniji s obvezom javne usluge mogu biti redoviti i izvanredni.
(2)Redovitu promjenu cijena javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može odobriti radi usklađenja s inflatornim učincima na godišnjoj razini i/ili povećanja troškova obavljanja javne usluge na koje operator nije mogao utjecati pažnjom dobroga gospodarstvenika, osobito ako se radi o povećanju troškova na neprofitabilnoj liniji koji utječu na ostvarenje razumne dobiti koju operator očekuje od obavljanja javne usluge, a koju prema stanju stvari ne bi mogao ostvariti unatoč naknadi koju prima za njezino obavljanje. Redovitu promjenu cijena operator ne može predlagati u razdobljima koja su kraća od godine dana. Članak 65. Razlozi za izvanrednu promjenu cijena prijevoza
(1)Izvanrednu promjenu cijena javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može odobriti radi iznenadnog i naglog povećanja troškova obavljanja javne usluge, na koje operator nije mogao utjecati pažnjom dobroga gospodarstvenika, zbog kojih mu prema stanju stvari prijete gubici u poslovanju, osobito ako se radi o povećanju troškova na neprofitabilnoj liniji koje operator neće moći pokriti prihodima unatoč naknadi koju prima za obavljanje javne usluge. Valjani razlog za izvanrednu promjenu cijena može predstavljati i pad prihoda uzrokovan prirodnim nepogodama kao što su potresi, poplave, tornada, uragani, erupcije vulkana i slično ili izvanrednim događajima kao što su epidemije zaraznih bolesti i slično.
(2)Operator linije s obvezom javne usluge dužan je detaljno obrazložiti svoj prijedlog promjena cijena prijevoza na liniji s obvezom javne usluge i dostaviti dokumentaciju kojom dokazuje opravdanost svog prijedloga, a operator neprofitabilne linije s obvezom javne usluge dužan je uz svoj prijedlog dostaviti i izjavu svog zastupnika po zakonu da promjena cijena koju operator predlaže na toj liniji neće dovesti do zabranjene prekomjerne naknade. Članak 66. Ispitivanje opravdanosti zahtjeva za promjenu cijena
(1)Postupajući po prijedlogu operatora linije s obvezom javne usluge za promjenom cijena prijevoza na toj liniji, javni naručitelj odnosno davatelj koncesije ispitat će opravdanost promjene cijena uvidom u statističke podatke o inflatornim kretanjima i/ili uvidom u poslovne knjige operatora radi analize prihoda i rashoda koje operator ima u obavljanju javne usluge, a u slučaju promjene cijena na neprofitabilnoj liniji s obvezom javne usluge provjerit će hoće li predložena promjena cijena dovesti do zabranjene prekomjerne naknade.
(2)Javni naručitelj odnosno davatelj koncesije može radi ocjene opravdanosti promjene cijena prijevoza na liniji s obvezom javne usluge angažirati i zatražiti stručno mišljenje odgovarajućih stručnih i znanstvenih institucija i vještaka.
(3)Ako javni naručitelj odnosno davatelj koncesije ocijeni opravdane razloge za promjenom cijena prijevoza na liniji s obvezom javne usluge, tada može donijeti odluku o promjeni cijene prijevoza iz članka 63. ovoga Zakona. POGLAVLJE II. NAKNADA ZA JAVNU USLUGU I POVLAŠTENI PRIJEVOZ Članak 67. Naknada za javnu uslugu
(1)Najviši iznos naknade za javnu uslugu određuje javni naručitelj u dokumentaciji za provedbu javnog natječaja, u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.
(2)Naknada za javnu uslugu na neprofitabilnoj liniji utvrđena je odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupku javnog nadmetanja, a u slučaju nametanja obveze javne usluge bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi, tada rješenjem Agencije.
(3)Iznos naknade za javnu uslugu ne smije premašiti iznos koji je potreban za pokriće netotroškova ispunjenja obveze obavljanja javne usluge na neprofitabilnoj liniji, uključujući razumnu dobit, u protivnom se radi o zabranjenoj prekomjernoj naknadi.
(4)Sredstva za isplatu naknade za javnu uslugu osigurava javni naručitelj u svom proračunu. Članak
  1. Utvrđivanje iznosa naknade za javnu uslugu Iznos naknade za javnu uslugu može se utvrditi na temelju predviđenih troškova i prihoda, ili na temelju stvarno nastalih troškova i ostvarenih prihoda, ili kombinacijom predviđenih i stvarno nastalih troškova i prihoda. Članak
  2. Predviđeni i očekivani prihodi i troškovi
(1)Ako se naknada za javnu uslugu, u cijelosti ili u nekom dijelu, temelji na predviđenim troškovima i prihodima, oni moraju biti navedeni u aktu o povjeravanju obavljanja javne usluge kojim se utvrđuju obveze javne usluge te moraju biti utemeljeni na uvjerljivim i mjerljivim parametrima koji uzimaju u obzir gospodarsko okruženje u kojem se javna usluga pruža, uključujući i izvore na kojima se ta očekivanja temelje, koji također moraju biti navedeni u aktu o povjeravanju obavljanja javne usluge kojim se utvrđuju obveze javne usluge.
(2)Prilikom utvrđivanja očekivanih troškova održavanja linije osobito se polazi od sljedećih elemenata:
  1. a)duljine linije i vremena trajanja plovidbe, pri čemu se uzimaju u obzir varijabilni troškovi
  2. b)vrste i kapaciteta broda, pri čemu se uzimaju u obzir osiguranje, lučke naknade i drugi troškovi ovisni o ovom parametru
  3. c)starosti broda, pri čemu se uzimaju u obzir troškovi amortizacije, troškovi održavanja i slično
  4. d)definirane minimalne brzine plovidbe, pri čemu se uzima u obzir potrošnja goriva
  5. e)definirane učestalosti prijevoza na liniji, pri čemu se uzima u obzir iskorištenost broda
  6. f)drugih relevantnih elemenata.
(3)Prilikom utvrđivanja očekivanih prihoda polazi se od:
  1. a)očekivanog broja prevezenih putnika
  2. b)očekivanog broja prevezenih automobila
  3. c)očekivane količine drugih usluga na liniji
  4. d)očekivanog cjenika usluga.
(4)Na temelju očekivanih troškova na liniji i očekivanih prihoda utvrđuje se očekivani poslovni rezultat linije, kao i najviši iznos određen za podmirenje razlike između troškova i prihoda na liniji uključujući razumnu dobit koji se dodjeljuje kao potpora. Članak 70. Nužni troškovi za obavljanje javne usluge
(1)Pri izračunu troškova nastalih obavljanjem javne usluge uzimaju se u obzir oni troškovi koji su nastali od obavljanja javne usluge i bili nužni za njezino obavljanje, a koji se izračunavaju na temelju općeprihvaćenih načela troškovnog računovodstva kako slijedi:
  1. a)ako su djelatnosti operatora linije ograničene na usluge od općega gospodarskog interesa, mogu se uzeti u obzir svi njegovi troškovi
  2. b)ako operator linije ujedno obavlja djelatnosti koje nisu obuhvaćene uslugama od općega gospodarskog interesa, u obzir se uzimaju samo troškovi povezani s uslugama od općega gospodarskog interesa
  3. c)troškovi razvrstani za usluge od općega gospodarskog interesa mogu uključivati sve izravne troškove nastale pri pružanju usluge od općega gospodarskog interesa kao i odgovarajući udio u troškovima koji su zajednički i uslugama od općega gospodarskog interesa i drugim djelatnostima
  4. d)troškovi povezani s ulaganjima mogu se uzeti u obzir ako su takva ulaganja nužna za obavljanje usluge od općega gospodarskog interesa.
(2)Pri izračunu ostvarenog prihoda uzima se obzir najmanje cjelokupan prihod ostvaren od obavljanja javne usluga na liniji od općega gospodarskog interesa, neovisno o tome je li prihod razvrstan kao državna potpora u smislu članka
  1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a ako operator ima posebna ili isključiva prava povezana s drugim djelatnostima koje nisu usluge od općega gospodarskog interesa za koje se dodjeljuju potpore i koje stvaraju dobit koja premašuje razumnu dobit ili donose korist operatoru od drugih prednosti koje mu dodjeljuje država ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, one se moraju uključiti u njegov prihod, bez obzira na to kako se razvrstavaju u smislu članka
  2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(3)Netotroškovi nužni za obavljanje javne usluge na liniji od općega gospodarskog interesa mogu se izračunati kao razlika između troškova kako su utvrđeni u stavku
  1. ovoga članka i prihoda kako su utvrđeni u stavku
  2. ovoga članka, a mogu se izračunati i kao razlika između netotroškova koje operator ima u poslovanju na liniji s obvezom pružanja javne usluge i netotroškova koje takav ili sličan operator ima u poslovanju na liniji bez obveze pružanja javne usluge.
(4)Prihvatljivi troškovi su svi troškovi nužni za obavljanje javne usluge.
(5)Troškovi koji nisu nužni, a prema mjestu troška vežu se za obavljanje javne usluge, prihvatljivi su ako ih je prethodno odobrio javni naručitelj. Članak 71. Naknada za povlašteni prijevoz
(1)Naknada za povlašteni prijevoz smatra se državnom potporom osim u slučaju kada je udovoljeno kriterijima prema kojima se ta naknada, kao dio naknade za javnu uslugu, ne smatra državnom potporom sukladno pravilima o potporama.
(2)Na neprofitabilnim linijama s obvezom javne usluge naknada za povlašteni prijevoz isplaćuje se operatoru linije zajedno s naknadom za obavljanje javne usluge.
(3)Na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge iznos naknade za povlašteni prijevoz utvrđen je odlukom o davanju koncesije te ugovorom o koncesiji za obavljanje javne usluge na profitabilnoj liniji s obvezom javne usluge.
(4)Najviši iznos naknade za povlašteni prijevoz određuje javni naručitelj odnosno davatelj koncesije u dokumentaciji za provedbu javnog nadmetanja, u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 14. stavka 3. i članka 32. stavka 7. ovoga Zakona.
(5)Sredstva za isplatu naknade za povlašteni prijevoz osigurava javni naručitelj odnosno davatelj koncesije u svom proračunu. Članak 72. Koncesijska naknada
(1)Koncesijska naknada sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela.
(2)Najniži iznos koncesijske naknade utvrđuje davatelj koncesije u dokumentaciji za provedbu javnog nadmetanja, u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona. Članak 73. Godišnje poravnanje naknade za javnu uslugu
(1)Javni naručitelj dužan je predvidjeti u natječajnoj dokumentaciji opciju godišnjeg poravnanja naknade za javnu uslugu na neprofitabilnoj liniji od općega gospodarskog interesa, u obliku odredbi o poravnanju naknade za vrijeme trajanja ugovora o obavljanju javne usluge na neprofitabilnoj liniji, tako da parametri koji služe za izračun naknade moraju biti jasno unaprijed definirani te da se godišnje poravnanje naknade za javnu uslugu temelji na unaprijed definiranom mehanizmu naknade i parametrima za izračun, kontrolu i reviziju naknade te mjerama za izbjegavanje i povrat moguće prekomjerne naknade, u protivnom se poravnanje naknade ne može obaviti u skladu s odredbama ovoga članka.
(2)Javni naručitelj i operator neprofitabilne linije s obvezom javne usluge mogu do 31. prosinca tekuće godine pristupiti poravnanju naknade za javnu uslugu, koju je operator primio u prethodnoj godini iz proračuna javnog naručitelja.
(3)Godišnje poravnanje naknade obavlja se prema pravilima o državnim potporama.
(4)Postupak poravnanja naknade provodi se na pisani zahtjev operatora neprofitabilne linije.
(5)U postupku poravnanja naknade javni naručitelj dužan je prije svega ispitati jesu li prihodi operatora po osnovi primljene naknade za javnu uslugu doveli do zabranjene prekomjerne naknade, uzimajući pritom u obzir razumnu dobit operatora te ostale prihode koje je operator ostvario od prodaje putnih karata i drugih usluga koje uobičajeno pruža putnicima na toj liniji.
(6)Ako se u postupku godišnjeg poravnanja naknade za javnu uslugu utvrdi da nije došlo do zabranjene prekomjerne naknade, nego da je operator neprofitabilne linije ostvario gubitak obavljajući javnu uslugu unatoč primljenoj naknadi za njezino obavljanje, tada javni naručitelj može djelomično ili u potpunosti pokriti taj gubitak operatora, pod sljedećim kumulativno ispunjenim uvjetima:
  1. da ostvareni ukupan prihod od prodaje putnih karata i ostalih usluga koje operator uobičajeno pruža putnicima na toj liniji, uvećan za primljenu naknadu za javnu uslugu, nije bio dostatan za pokriće netotroškova obavljanja javne usluge
  2. da operator na ostvareni gubitak nije mogao utjecati pažnjom dobroga gospodarstvenika,
  3. da sredstva primljene naknade za javnu uslugu operator nije koristio za pokriće drugih troškova koji nisu nužni za obavljanje javne usluge
  4. da operator u svom poslovanju ima i primjenjuje metodologiju računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva u skladu sa zahtjevima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega
  5. da poravnanje naknade, pod jednakim uvjetima, nije diskriminatorno u odnosu na druge operatore neprofitabilnih linija s kojima javni naručitelj ima sklopljene ugovore o javnoj usluzi
  6. da u svom proračunu ima osigurana sredstva za tu namjenu.
(7)Odluka o poravnanju naknade nije upravni akt, nego predstavlja poslovnu odluku javnog naručitelja.
(8)Odluku o poravnanju naknade na državnim linijama donosi Upravno vijeće Agencije, a na županijskim, međužupanijskim i lokalnim linijama odluku o poravnanju naknade donosi izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
(9)Ako se odluka o poravnanju naknade donosi u odnosu na lokalnu ili međužupanijsku neprofitabilnu liniju, koju su u skladu s odredbama ovoga Zakona uspostavile dvije ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, tada njihova izvršna tijela zajednički odlučuju o poravnanju naknade i podjeli troškova poravnanja naknade u skladu s preuzetim obvezama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno odredbama ugovora o međusobnoj suradnji na temelju kojeg su predmetnu liniju uspostavile. Članak 74. Razumna dobit
(1)Razumna dobit je dobit kako je određena člankom
  1. stavkom
  2. Odluke Komisije 2012/21/EU (SL L 7,
  4. 2012.) i točkom
  5. Priopćenja Europske komisije – Okvir Europske unije o državnim potporama u obliku naknade za obavljanje javne usluge (SL C 8,
  7. 2012.).
(2)Izračun razumne dobiti obavlja se u skladu s pravilima o potporama. Članak
  1. Poticaji za kvalitetu i učinkovitost Kada je to dopušteno pravilima o potporama, razumnu dobit operatora mogu činiti i poticaji koje je operator neprofitabilne linije, u skladu s ugovorom o javnoj usluzi, primio od javnog naručitelja za kvalitetu pruženih usluga i/ili povećanje proizvodne učinkovitosti. Članak
  2. Zabrana prekomjerne naknade Prekomjerna naknada je iznos naknade isplaćen operatoru neprofitabilne linije koji je veći od onoga što mu je nužno potrebno za pokriće netotroškova za obavljanje javne usluge i ostvarenje razumne dobiti te predstavlja zabranjeni i nezakoniti oblik državne potpore, zbog čega ju je operator dužan vratiti u proračun javnog naručitelja. Članak
  3. Provjera nastupa zabranjene prekomjerne naknade
(1)Javni naručitelj će u pravilu svake dvije godine obaviti provjeru financijskog poslovanja operatora neprofitabilne linije za razdoblje od dvije godine koje prethodi tom ispitivanju, radi eventualnog nastupa zabranjene prekomjerne naknade.
(2)Agencija može po službenoj dužnosti u svako doba izvršiti provjeru financijskog poslovanja operatora za dio ili cijelo razdoblje važenja ugovora o javnoj usluzi koji operator ima sklopljen s javnim naručiteljem.
(3)Godišnji plan provjere financijskog poslovanja i rada operatora utvrđuje Upravno vijeće Agencije. Članak 78. Nadzor i provjera financijskog poslovanja i rada operatora
(1)U svrhu nadzora i provjere rada i financijskog poslovanja operatora neprofitabilne linije radi utvrđivanja jesu li njegovi prihodi po osnovi primljene naknade za javnu uslugu doveli do zabranjene prekomjerne naknade, javni naručitelj i Agencija ovlašteni su i dužni prije svega ispitati opravdanost i prihvatljivost prikazanih troškova u obavljanju javne usluge, u smislu jesu li oni bili nužni i prihvatljivi za obavljanje javne usluge, nakon čega provjeravaju izračun netotroškova kao razlike između svih troškova nastalih obavljanjem javne usluge te prihoda koji su ostvareni njezinim obavljanjem, uzimajući pritom u obzir odredbe članaka 69. i 70. ovoga Zakona.
(2)Operator neprofitabilne linije dužan je omogućiti javnom naručitelju ili Agenciji nesmetano provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka te nesmetani uvid u svoje poslovne knjige, a na njihov zahtjev dužan im je dati i sve potrebne podatke, obrazloženja, preslike isprava, poslovnu i financijsku dokumentaciju, presliku statuta i drugih općih akata o poslovanju, radnim odnosima, kao i sve ostalo što javni naručitelj i Agencija smatraju potrebnim za provođenje predmetnog nadzora.
(3)Odredba ovoga članka odgovarajuće obvezuje i koncesionara odnosno operatora profitabilne linije s obvezom javne usluge, u odnosu na davatelja koncesije i njegovu ovlast provođenja nadzora rada koncesionara i izvršavanja obveza iz ugovora o koncesiji sukladno propisima o koncesijama.
(4)Sve fizičke i pravne osobe te javnopravna tijela dužni su na zahtjev Agencije, u roku i na način na koji to odredi Agencija dostaviti joj dokumentaciju i isprave koje te osobe ili tijela posjeduju, a za koje Agencija smatra da su joj potrebne kao dokaz u obavljanju poslova s javnim ovlastima na koje je ovlaštena odredbama ovoga Zakona. Članak 79. Obveza vraćanja prekomjerne naknade
(1)Ako javni naručitelj ili Agencija utvrdi nastup prekomjerne naknade, operator neprofitabilne linije dužan je utvrđeni iznos prekomjerne naknade vratiti u proračun po nalogu javnog naručitelja ili Agencije.
(2)Nalog iz stavka 1. ovoga članka ovršna je isprava.
(3)Prisilno izvršenje naloga iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno propisima kojima je uređen postupak prisilnog ostvarenja tražbina. Članak 80.
(1)Iznimno od članka 79. ovoga Zakona, ako je iznos prekomjerne naknade ostvaren na liniji na kojoj prosječni godišnji promet ne prelazi 300.000 putnika u razdoblju od dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj je povjereno obavljanje javne usluge od općega gospodarskog interesa, a prekomjerna naknada ne premašuje 10% iznosa prosječne godišnje naknade, javni naručitelj može donijeti odluku da takvu prekomjernu naknadu operator neprofitabilne linije ne vraća u proračun javnog naručitelja, nego da se ona prenese u sljedeće razdoblje i uskrati od iznosa naknade koja pripada operatoru za to razdoblje.
(2)Ako odluku iz stavka
  1. ovoga članka, u svojstvu javnog naručitelja donosi jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, tada je dužna na tu odluku pribaviti prethodnu suglasnost Agencije. POGLAVLJE III. PRIRODNE NEPOGODE I IZVANREDNI DOGAĐAJI Članak
  2. Otklanjanje šteta i ozbiljnih poremećaja u poslovanju U slučaju prirodnih nepogoda kao što su potresi, poplave, tornada, uragani, erupcije vulkana i slično ili izvanrednih događaja kao što su epidemije zaraznih bolesti i slično, na temelju odluke nadležnog državnog tijela ili nadležnog tijela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave o proglašenju prirodne nepogode ili izvanrednog događaja, operatorima linija s obvezom javne usluge ili bez obveze javne usluge mogu se dodijeliti potpore radi otklanjanja šteta i ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih prirodnom nepogodom ili izvanrednim događajem, a u skladu s propisima o potporama. GLAVA V. RAČUNOVODSTVENO ODVAJANJE I FINANCIJSKA IZVJEŠĆA Članak
  3. Područje i opseg primjene
(1)Ovom se glavom Zakona utvrđuje obveza računovodstvenog odvajanja i vođenja troškovnog računovodstva u obavljanju djelatnosti javnog linijskog prijevoza, sadržaj godišnjih financijskih izvješća poduzetnika koji te djelatnosti obavljaju te posebna i dodatna izvješća koja podnose Agenciji.
(2)Predmet ove glave Zakona kako je utvrđen stavkom
  1. ovoga članka detaljnije se uređuju propisom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na operatore u javnom linijskom prijevozu s obvezom javne usluge te na operatore u javnom linijskom prijevozu bez obveze javne usluge.
(4)Odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na brodare u povremenom prijevozu putnika iz glave II. ovoga dijela Zakona i brodare koji održavaju linije u međunarodnom linijskom pomorskom prijevozu iz glave III. ovoga dijela Zakona. POGLAVLJE I. RAČUNOVODSTVENO ODVAJANJE Članak 83. Obveza računovodstvenog odvajanja
(1)Operatori linija s obvezom javne usluge ili bez obveze javne usluge dužni su provoditi računovodstveno odvajanje i voditi zasebno računovodstvo za poslove obavljanja javnog linijskog prijevoza.
(2)Računovodstveno odvajanje provodi se u onoj mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se za svaku pojedinu liniju koju operator održava mogle utvrditi sve sastavnice troškova i prihoda zajedno s osnovama za njihov izračun te podrobno opisanim postupcima njihova pripisivanja, uključujući po stavkama razrađen popis dugotrajne imovine i strukturnih troškova koji se pripisuju pojedinoj liniji.
(3)Ako operator linije osim djelatnosti javnog linijskog prijevoza obavlja i druge djelatnosti, tada na svojim knjigovodstvenim kontima mora troškove i prihode u svezi s tim djelatnostima odvojiti od troškova i prihoda ostvarenih u obavljanju djelatnosti javnog linijskog prijevoza, uključujući i parametre za njihovo razvrstavanje, s time da troškovi povezani s djelatnostima izvan opsega javnog linijskog prijevoza moraju pokrivati sve izravne troškove nastale u vezi s njihovim obavljanjem, imati odgovarajući udio u zajedničkim troškovima te imati odgovarajući prinos na kapital.
(4)Operator linije s obvezom javne usluge, koji osim javne usluge na toj liniji pruža i usluge prijevoza na drugoj liniji bez obveze javne usluge, dužan je osim obveza odvajanja iz stavka 2. ovoga članka dodatno na svojim knjigovodstvenim kontima odvoj

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.