Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji - Zakon.hr

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Energetika Zakon o koncesijama Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o energiji Zakon o tržištu plina Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji Zakon o tržištu električne energije Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata Zakon o rudarstvu Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zakon o tržištu toplinske energije Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike Zakon o energetskoj učinkovitosti Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin Zakon o geološkim istraživanjima Zakon o privatizaciji INA - Industrije nafte d.d. Zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima Zakon o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede 2020. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneracijiNN 138/21, 83/23, 78/25 na snazi od 17.05.2025. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIVIJESTI O OVOM ZAKONUArhiva:Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2023-2025Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2021-2023Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2019-2021Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2017-2018Ministarstvo gospodarstvaHrvatska energetska regulatorna agencija HERA Hrvatski operator tržišta energije HROTE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona (1) Ovim se Zakonom uređuje okvir za promicanje korištenja obnovljive energije na održivi način, uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, utvrđuju se mjere poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje se provedba sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i financijske potpore za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za vlastite potrebe, propisuju se pravila o upravnim postupcima i informacijama i osposobljavanju kroz nove obrazovne programe i programe prekvalifikacija, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje se pitanje jamstva podrijetla obnovljive energije, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije, kao i kriteriji za održivost smanjenja emisije stakleničkih plinova te se uređuju druga pitanja od važnosti za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. (2) Ovim se Zakonom uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije za proizvodna postrojenja koja koriste bilo koji od primarnih oblika obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske i/ili visokoučinkovitu kogeneraciju. (3) Na sve odnose u energetskom sektoru, koji se odnose na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja, a nisu uređeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti, tržište električne energije, tržište plina i tržište toplinske energije. (4) Za planiranje, projektiranje, građenje, korištenje, održavanje i uklanjanje proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju zaštita okoliša i prirode, zaštita i očuvanje kulturnih dobara, državnih potpora, prostorno uređenje, gradnja, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih srodnih prava te odredbe drugih propisa. Članak 2. (NN 78/25) Svrha Zakona i interes Republike Hrvatske (1) Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije od interesa je za Republiku Hrvatsku. (2) Svrha ovoga Zakona je promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj konačnoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te ispuniti ciljeve Republike Hrvatske i pridonijeti ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju. (3) Korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije postiže se obveza klimatskih ciljeva da Republika Hrvatska smanji emisije stakleničkih plinova prema raspodjeli obveze smanjenja te ostvaruju interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (»Narodne novine«, br. 25/20.), Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: NECP), propisima kojima se uređuju pojedina tržišta energije, kao i propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, u smislu: 1. dekarbonizacije energetskog sektora 2. ostvarivanja Nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u vezi s udjelom korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj u 2030. godini 3. šireg održivog korištenja vlastitih prirodnih energetskih resursa 4. dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata 5. učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš 6. otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici i drugim djelatnostima, koja se iniciraju s razvojem energetskih projekata i njihovih rezultata u lokalnoj zajednici 7. poticanja razvoja novih i inovativnih tehnologija i doprinosa lokalnoj zajednici 8. diversifikacije proizvodnje energije i povećanja sigurnosti opskrbe 9. uključivanja građana i poduzetnika i njihovog aktivnog sudjelovanja u energetskoj tranziciji. (4) Prilikom donošenja relevantnih propisa Republike Hrvatske i podzakonskih propisa određenih odredbama ovoga Zakona osigurat će se da su odobrenja i dozvole koji se primjenjuju na proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije te pripadajuće prijenosne i distribucijske mreže za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije, na postupak pretvorbe biomase u biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase ili druge energetske proizvode, kao i na obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu te postupci u kojima se izdaju, razmjerni i potrebni te da pridonose provedbi načela »održiva energetska učinkovitost na prvom mjestu«. (5) U postupku izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola primjenjuju se načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti, jednakog postupanja prema podnositeljima zahtjeva i uzimanja u obzir posebnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije. Članak 3. Primjena pravne stečevine (1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.). (2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije: – Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/1999), u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje Republike Hrvatske u mehanizmu financiranja Europske unije energije iz obnovljivih izvora i – Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (Tekst značajan za EGP) (SL L 304, 14. 11. 2008.). Članak 4. (NN 138/21, 83/23, 78/25) Pojmovi (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: 1. biootpad je biološki otpad kako je definiran posebnim propisom o gospodarenju otpadom 2. biomasa je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla 3. bioplin je plinovito gorivo proizvedeno iz biomase 4. centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje je distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih proizvodnih postrojenja putem centralnih i zatvorenih toplinskih sustava u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa 5. diskrimirajuće postupanje je tretman koji je manje povoljan od tretmana koji se odobrava u sličnim situacijama 6. ekološka inovacija su svi oblici inovacijskih aktivnosti koje dovode do znatnog poboljšanja zaštite okoliša ili su na to usmjerene, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge i nove metode upravljanja i poslovanja čijom bi se uporabom ili provedbom vjerojatno spriječili ili znatno umanjili rizici za okoliš, onečišćenje i drugi negativni učinci koji proizlaze iz uporabe resursa, tijekom životnog ciklusa povezanih aktivnosti 7. ekonomski opravdana potražnja je potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače u tržišnim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije 8. električna energija iz kogeneracije je električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom utvrđenom uredbom iz članka 41. ovoga Zakona 9. energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin 10. energija iz okoliša je toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi 11. energetsko odobrenje je odobrenje izdano nositelju projekta, određeno propisom kojim se regulira tržište električne energije, a na temelju kojeg se planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodna jedinica i/ili vrši obnova kapaciteta, te koje Ministarstvo dodjeljuje na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a temeljem kojega se osniva pravo služnosti i/ili pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako odredbama ovoga Zakona i propisa kojim se regulira tržište električne energije nije drukčije određeno 12. financijski instrument su mjere financijske potpore Europske unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Europske unije, koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF) 13. geotermalna energija je energija pohranjena u obliku topline ispod krute Zemljine površine 14. goriva iz biomase su plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase 15. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je neovisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti 16. investitor je fizička ili pravna osoba koja planira graditi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, a koja još nije stekla uvjete za upis u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača 17. isporučena električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu 18. jamstvo o podrijetlu je elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem kupcu da je određeni udio ili količina električne ili toplinske energije ili plina proizvedena iz obnovljivih izvora energije 19. jednostavna građevina je jednostavna i druga građevina sukladno propisima o gradnji 20. kogeneracijsko postrojenje je proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja obnovljive izvore energije koriste kao primarni izvor energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije 21. konačna brutopotrošnja energije je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije, topline i goriva u prometu te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu 22. konkurentan natječajni postupak za dodjelu tržišne premije odnosno za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom je nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja investitora i kojim se potpore dodjeljuju ili na temelju početne ponude koju je ponuditelj dostavio, ili na temelju dražbovne cijene, uz ograničenje proračuna odnosno financijskog obujma povezanog s natječajnim postupkom 23. korisna toplina je toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje za grijanjem ili hlađenjem 24. korisnik postrojenja za samoopskrbu je onaj aktivni kupac električne energije kategorije kućanstvo uključujući ustanove, koji unutar svojih instalacija ima priključeno postrojenje za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca, čije povremene viškove električne energije unutar obračunskog razdoblja može otkupiti opskrbljivač ili otkupljivač na maloprodajnom tržištu električne energije s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor 25. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom je aktivni kupac električne energije koji unutar svojih instalacija ima priključeno proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca i s mogućnošću predaje povremenog viška proizvedene električne energije unutar obračunskog razdoblja u prijenosnu ili distribucijsku mrežu sklapanjem odgovarajućeg ugovora u skladu s propisima kojima se uređuje tržište električne energije 26. mala postrojenja su proizvodna postrojenja ili proizvodne jedinice koje koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija, kako su definirane važećim europskim pravilima o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem 27. ministar je ministar nadležan za energetiku 28. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za energetiku 29. malo i srednje poduzeće je mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih ili srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.) 30. neto isporučena električna energija je razlika ukupno isporučene električne energije i ukupno preuzete električne energije proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, utvrđena u svakom obračunskom mjernom intervalu, za sva obračunska mjerna mjesta zajedno 31. nositelj projekta je fizička ili pravna osoba koja na temelju energetskog odobrenja određenog propisom kojim se regulira tržište električne energije planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodnu jedinicu i/ili vrši obnovu kapaciteta, a koja je upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača 32. obnova kapaciteta je obnavljanje proizvodnog postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu proizvodnog postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamjene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta proizvodnog postrojenja 33. obnova šuma je izmjena generacija zrelih sastojina i stabala u šumi prirodnim i umjetnim načinima, uključujući uspostavu šume na mjestu gdje je uništena vatrom, olujom i drugim prirodnim uzrocima 34. obveza povezana s obnovljivom energijom je program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom jamstva o podrijetlu 35. omjer električne i toplinske energije je omjer između električne energije iz kogeneracije i korisne topline u isključivo kogeneracijskom pogonu, sukladno uredbi iz članka 41. ovoga Zakona 36. operator distribucijskog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj distribucijskog sustava na danom području i, ako je to primjenjivo, njegovo međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za distribucijom električne energije 37. operator tržišta energije je pravna osoba s javnim ovlastima, Hrvatski operator tržišta energije d. o. o. (HROTE d. o. o.), koja obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, s pravima i dužnostima sukladno odredbama ovoga Zakona 38. otpad je otpad kako je definiran propisom kojim se uređuje područje otpada, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji 38. otpadna toplina i hladnoća je neizbježno grijanje ili hlađenje proizvedeno kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili proizvodnim postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila raspršena u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva 40. područje nabave je geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase 41. pojednostavnjenje procedure je prethodna priprema investitora, kroz javno dostupan priručnik iz članka 29. ovoga Zakona, za postupak izdavanja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja 42. poljoprivredna biomasa je biomasa proizvedena u poljoprivredi 43. potrošač vlastite obnovljive energije je aktivni kupac koji na svojim obračunskim mjernim mjestima proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju i koji može skladištiti ili prodavati električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost 44. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi  45. povlašteni proizvođač električne energije je energetski subjekt i/ili druga pravna ili fizička osoba koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora energije ili u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša, a koja je stekla status povlaštenog proizvođača električne energije u skladu s odredbama ovoga Zakona 46. preostala kombinacija izvora energije je ukupna godišnja kombinacija izvora energije za Republiku Hrvatsku, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu 47. preuzeta električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica preuzela iz elektroenergetske mreže u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu 48. program potpore je svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju jamstvo o podrijetlu i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija 49. proizvodna jedinica je postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, koje je dio proizvodnog postrojenja te koje s drugim proizvodnim jedinicama može koristiti zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta odnosno koristi isti izvor energije, pri čemu proizvodna jedinica proizvodi energiju neovisno o drugim proizvodnim jedinicama proizvodnog postrojenja 50. proizvodno postrojenje je samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica 51. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije je proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije 52. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije je projekt proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača 53. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (u daljnjem tekstu: Registar OIEKPP-a) je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije odnosno visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske 54. samoopskrba električnom energijom je zadovoljavanje vlastitih potreba za električnom energijom iz elektroenergetskog postrojenja spojenog unutar svojih instalacija 55. statistički prijenos među državama članicama je statistički prijenos određene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količina električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije iz koje se prenosi električna energija te dodaje ostvarenoj količini električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije u koju se prenosi električna energija 56. šumska biomasa je biomasa proizvedena u šumarstvu 57. tekuće biogorivo je tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase 58. treća država je svaka država osim Republike Hrvatske ili drugih država članica Europske unije 59. ugovor o kupnji obnovljive energije je ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona 60. ukupna učinkovitost je zbroj proizvedene električne i mehaničke energije te korisne topline podijeljen s primarnom energijom goriva utrošenog u proizvodnom postrojenju odnosno proizvodnoj jedinici za određeno vremensko razdoblje 61. uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora je prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima, kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta, ili neizravno putem ovlaštene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora, a na način da se pri pravu na uzajamno trgovanje ne dovode u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji kupci, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori 62. visokoučinkovite kogeneracije su kogeneracije koje udovoljavaju kriterijima utvrđenim posebnim propisom kojim se uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije 63. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja podmiruje se proizvodnjom iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice ili se preuzima iz mreže preko obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, te se primjenjuje za električnu energiju i druge oblike energije gdje je primjenjivo 64. zajednica obnovljive energije su pravne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: koje su, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit. (2) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje energetski sektor, zakonom kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti, zakonom kojim se uređuje tržište električne energije, zakonom kojim se uređuje tržište plina, zakonom kojim se uređuje tržište toplinske energije i zakonom kojim se uređuje tržište nafte i naftnih derivata. Članak 5. Klasifikacija proizvodnih postrojenja (1) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće: 1. energiju Sunčeva zračenja 2. energiju vjetra 3. hidroenergiju 4. geotermalnu energiju 5. energiju biomase 6. energiju mora te 7. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije. (2) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva: 1. kameni ugljen 2. smeđi ugljen i lignit 3. prirodni plin 4. naftu i naftne derivate te 5. nespecificirana i ostala fosilna goriva. Članak 5.a (NN 138/21, 83/23, 78/25) Registar i registracija zajednica obnovljive energije (1) Zajednice obnovljive energije upisuju se u registar zajednica obnovljive energije koji vodi Agencija. (2) Upis u registar iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju zahtjeva za upis u registar, prema odredbama pravila o registru zajednica obnovljive energije koja donosi Agencija i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (3) Registar iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke o zajednici obnovljive energije: naziv, OIB, sjedište, broj članova zajednice obnovljive energije, podatke o prostornom obuhvatu na kojem djeluje zajednica obnovljive energije i druge podatke. (4) Podaci o zajednici obnovljive energije iz registra objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije. (5) Zajednica obnovljive energije dužna je dostaviti podatke Agenciji u skladu s pravilima iz stavka 2. ovoga članka. II. INTEGRIRANI NACIONALNI ENERGETSKI I KLIMATSKI PLAN ZA REPUBLIKU HRVATSKU, NACIONALNI CILJ KORIŠTENJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PRI POTICANJU I UPORABI ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA Članak 6. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku (1) Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: NECP) je akt strateškog planiranja iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999, a u smislu ovoga Zakona temeljni planski dokument energetske i klimatske politike Republike Hrvatske koji se odnosi na određivanje indikativne putanje za povećanje obnovljive energije i postizanje zacrtanog udjela obnovljive energije u konačnoj brutopotrošnji energije u promatranom desetogodišnjem razdoblju u dimenziji dekarbonizacije. (2) NECP se donosi na razdoblje od deset godina, te se izrađuje, donosi, mijenja i usklađuje sukladno s Uredbom (EU) 2018/1999 i po usvajanju dostavlja se Europskoj komisiji. (3) NECP, kao i njegove izmjene i dopune, donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, a njime se određuje putanja povećanja udjela obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji, kao rezultat putanja povećanja udjela obnovljive energije u električnoj energiji, grijanju i hlađenju i prometu, uzimajući u obzir nacionalni opći cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj brutopotrošnji energije za Republiku Hrvatsku. (4) NECP, kao i njegove izmjene i dopune objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva. Članak 7. (NN 78/25) Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije (1) Korištenjem energije iz obnovljivih izvora energije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike utvrđeni strateškim dokumentima energetske i klimatske politike, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u smislu ostvarenja nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije od najmanje 42,5 % obnovljivih izvora energije u konačnoj brutopotrošnji energije do 2030. godine u Republici Hrvatskoj. (2) Način utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije u Republici Hrvatskoj odredit će se sukladno metodologiji utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije. (3) Proizvodnja energije, iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a nisu priključena na elektroenergetsku mrežu, uračunava se kao energija iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije. (4) U proizvodnim postrojenjima koja koriste više izvora energije od kojih i obnovljive izvore energije, u svrhu izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije, u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, gdje se za potrebe tog izračuna, doprinos svakog izvora energije izračunava na temelju njegova energetskog sadržaja. (5) Ministarstvo je dužno izvijestiti Europsku komisiju ako Republika Hrvatska smatra da do 2030. godine zbog više sile neće moći ispuniti nacionalni cilj iz stavka 1. ovoga članka. (6) Metodologijom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se i način izračuna količine aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije zahvaćene dizalicama topline, koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora energije. (7) Ministarstvo do kraja tekuće godine, sukladno metodologiji iz stavka 2. ovoga članka, izrađuje i na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješće o ukupnoj ostvarenoj konačnoj brutopotrošnji energije u prethodnoj godini. (8) Metodologiju utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji iz stavka 2. ovoga članka propisuje se uredbom iz članka 41. ovoga Zakona. Članak 8. Izračun udjela energije iz obnovljivih izvora (1) Konačna brutopotrošnja energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao zbroj: 1. konačne brutopotrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije 2. konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja i 3. konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa. (2) Udio energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao konačna brutopotrošnja energije iz obnovljivih izvora podijeljena konačnom brutopotrošnjom energije iz svih izvora energija te se izražava u postotcima. (3) U pogledu izračuna udjela konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora energije iz stavka 1. ovoga članka plin, električna energija i vodik iz obnovljivih izvora uzimaju se u obzir samo jednom za potrebe izračuna udjela konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora. (4) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova sukladno zakonu i podzakonskim aktima kojim se uređuje stavljanje biogoriva u prijevoz ne uzimaju se u obzir. (5) Za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, konačna brutopotrošnja električne energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao količina električne energije proizvedena u Republici Hrvatskoj iz obnovljivih izvora energije, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite obnovljive energije i zajednica obnovljive energije, pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u reverzibilnim hidroelektranama iz vode koja se crpi na veću visinu i nema potvrdu o jamstvu podrijetla. (6) Pri izračunu konačne brutopotrošnje energije Republike Hrvatske za potrebe ocjene ispunjavanja ciljeva i pridržavanja okvirnih smjernica, smatra se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu kao udio konačne brutopotrošnje energije Republike Hrvatske iznosi najviše 6,18%. (7) U proizvodnim postrojenjima koja upotrebljavaju više vrsta goriva, te koja upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore energije, u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja. (8) Električna energija proizvedena u hidroelektranama i vjetroelektranama uzima se u obzir u skladu s normalizacijskim pravilima navedenima u uredbi iz članka 41. ovoga Zakona. (9) Za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, konačna brutopotrošnja energije iz obnovljivih izvora energije u sektoru grijanja i hlađenja, izračunava se kao količina centraliziranoga grijanja i hlađenja proizvedenog iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj, uključujući potrošnju druge energije iz obnovljivih izvora u industriji, kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za grijanje, hlađenje i proces prerade. (10) U proizvodnim postrojenjima koji upotrebljavaju više vrsta goriva, te koji upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore energije, u obzir se uzima samo dio grijanja i hlađenja proizveden iz obnovljivih izvora, a za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja. (11) Energija iz okoliša i geotermalna energija koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje putem dizalica topline i sustava centraliziranog hlađenja uzima se u obzir za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 2. ovoga članka pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske dizalice. (12) Količina energije za grijanje i hlađenje koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom određenom uredbom iz članka 41. ovoga Zakona, te se njome uzima u obzir upotreba energije u svim sektorima konačne potrošnje. (13) Toplinska energija koju proizvode pasivni energetski sustavi kod kojih se niža potrošnja energije postiže pasivno iskorištavanjem konstrukcije građevine ili topline proizvedene energijom iz neobnovljivih izvora ne uzima se u obzir za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 2. ovoga članka. (14) Ministarstvo osigurava usklađenost statističkih podataka upotrijebljenih u izračunu sektorskih i ukupnih udjela i statističkih podataka koje dostavlja Europskoj komisiji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008. Članak 9. (NN 78/25) Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora (1) Ministarstvo je dužno Europskoj komisiji podnijeti izvješće o napretku Republike Hrvatske u poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora. (2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka detaljno navodi: 1. sektorske i ukupne udjele energije iz obnovljivih izvora u prethodne dvije kalendarske godine, te mjere poduzete i planirane na nacionalnoj razini za poticanje rasta udjela energije iz obnovljivih izvora 2. uvođenje i djelovanje programa potpore i drugih mjera za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i sve promjene u području mjera propisanih NECP-om te informacije o tome kako se električna energija koja prima potporu dodjeljuje krajnjim korisnicima 3. kako Republika Hrvatska strukturira svoje programe potpore kako bi uzela u obzir primjenu uporabe obnovljive energije koja donosi dodatne koristi u odnosu na druge usporedive primjene, ali koja može imati veće troškove, uključujući goriva i sirovine navedene u pravilniku kojim se uređuju mjere za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu 4. djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju, grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i mjere donesene kako bi se osigurala pouzdanost i zaštita od prijevare sustava 5. napredak učinjen u procjeni i poboljšanju administrativnih postupaka kako bi se uklonile regulatorne i neregulatorne prepreke razvoju energije iz obnovljivih izvora 6. mjere poduzete da se osigura prijenos i distribucija električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije te poboljša okvir ili pravila za preuzimanje i podjelu troškova tehničke prilagodbe 7. razvoj u raspoloživosti i uporabi izvora biomase u energetske svrhe 8. izmjene u cijeni sirovina i uporabi zemljišta u Republici Hrvatskoj povezane s povećanom uporabom biomase i drugih oblika energije iz obnovljivih izvora 9. razvoj i udio biogoriva proizvedenoga od sirovina i goriva navedenih u pravilniku kojim se uređuju način i uvjeti primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, uključujući procjenu resursa koja je usmjerena na aspekte održivosti u vezi s učinkom zamjene proizvoda za hranu ljudi i životinja za potrebe proizvodnje biogoriva, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada propisana u zakonu kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom i načela višestruke uporabe biomase, vodeći računa o regionalnim i lokalnim gospodarskim i tehnološkim prilikama, održavanje potrebnih zaliha ugljika u tlu te kvalitetu tla i ekosustava 10. informacije na koji način je osigurano da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu putem spaljivanja otpada ne dodjeljuje ako nisu ispunjene obveze odvojenog sakupljanja otpada 11. procijenjeni utjecaj proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva na biološku raznolikost, izvore vode, kakvoću vode i kakvoću tla u Republici Hrvatskoj 12. procijenjeno netosmanjenje emisija stakleničkih plinova zbog uporabe energije iz obnovljivih izvora 13. procijenjeni višak pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s okvirnim smjernicama koji se može prenijeti u druge države članice te daje ocjenu mogućnosti za zajedničke projekte do 2030. godine 14. procijenjenu potražnju za energijom iz obnovljivih izvora koja se ne može podmiriti domaćom proizvodnjom do 2030. godine 15. informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradivoga otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere i 16. količina biogoriva i tekućih biogoriva u jedinicama energije koje odgovaraju svakoj kategoriji skupine sirovina navedenih u posebnom propisu kojim se uređuje način i uvjeti primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, koje je Republika Hrvatska uzela u obzir radi postizanja nacionalnog cilja iz članka 7. ovoga Zakona. (3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na predlošku kojeg utvrđuje Europska komisija za nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije. (4) Ako se izvješćem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se u razdoblju za koje je izvješće izrađeno ne ostvaruju ciljevi utvrđeni NECP-om, Vlada Republike Hrvatske revidirat će NECP. Članak 10. Informacije i osposobljavanje (1) Nadležna ministarstva će u svrhu provedbe ovoga Zakona, kroz nove obrazovne programe, kroz programe prekvalifikacija te zapošljavanja, osigurati popunjavanje potrebnih radnih mjesta stručnim i kvalificiranim osobljem. (2) Odredbama ovoga Zakona osigurava se da su informacije o mjerama potpore na raspolaganju svim relevantnim akterima, uključujući potrošače, i to ranjive potrošače s niskim prihodima i potrošače vlastite obnovljive energije, zajednicama obnovljive energije, graditeljima, instalaterima, arhitektima, opskrbljivačima opreme i sustavima za grijanje i hlađenje i korištenje električnom energijom te opskrbljivačima prijevoznim sredstvima koja upotrebljavaju obnovljivu energiju i inteligentnih prometnih sustava. (3) Opskrbljivač opremom ili sustavima osigurava informacije o netokoristima, troškovima te energetskoj učinkovitosti opreme i sustava za grijanje, hlađenje i korištenje električnom energijom iz obnovljivih izvora. (4) Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva osigurava da su programi certificiranja ili programi za stjecanje istovrijednih kvalifikacija na raspolaganju za instalatere manjih kotlova i peći na biomasu, solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih sustava, plitkih geotermalnih sustava i toplinskih crpki. (5) Programi iz stavka 4. ovoga članka mogu uzeti u obzir postojeće programe i strukture i utemeljeni su na kriterijima određenih pravilnikom kojim se uređuje područje poslova upravljanja i rukovanja energetskim postrojenjima i uređajima. (6) Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva priznaje certifikate koje dodijeli druga država članica u skladu s tim kriterijima. (7) Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva stavlja na raspolaganje javnosti informacije o programima certificiranja ili programima za stjecanje istovrijednih kvalifikacija iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, kao i popis instalatera koji su kvalificirani ili certificirani u skladu s odredbama stavaka 5. i 6. ovoga članka. (8) Programi iz stavka 4. ovoga članka osiguravaju da su svim relevantnim akterima, ponajprije planerima i arhitektima, na raspolaganju smjernice kako bi mogli na najbolji način uzeti u obzir kombinaciju energije iz obnovljivih izvora, visoko učinkovitih tehnologija te centraliziranoga grijanja i hlađenja pri planiranju, projektiranju, gradnji i renoviranju industrijskih, komercijalnih ili stambenih površina. (9) Ministarstvo, uz sudjelovanje tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može razviti odgovarajući program informiranja, podizanja razine osviještenosti, usmjeravanja ili osposobljavanja kako bi građane informirali o tome kako da ostvare svoja prava kao aktivni korisnici te o koristima i praktičnim aspektima, uključujući tehničke i financijske aspekte, razvoja i uporabe energije iz obnovljivih izvora, među ostalim potrošnjom vlastite obnovljive energije ili u okviru zajednica obnovljive energije. Članak 11. Statistički prijenosi među državama članicama Europske unije i program potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora (1) Ministarstvo može s drugim državama članicama Europske unije sklopiti ugovor o statističkome prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti druge elemente takvoga prijenosa. (2) Prenesena količina energije iz obnovljivih izvora: 1. odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja prijenos određene količine energije iz obnovljivih izvora zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona i NECP-om 2. dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica kojoj se prenosi određena količina energije iz obnovljivih izvora zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona i NECP-om. (3) Ako Ministarstvo obavlja statistički prijenos iz stavka 1. ovoga članka, statistički prijenos ne utječe na ostvarivanje nacionalnoga cilja iz članka 7. ovoga Zakona. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mogu se sklopiti na jednu ili više godina. (5) Ministarstvo je dužno o ugovoru iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Europsku komisiju najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj je ugovor na snazi, uključujući i dostavu informacija o količini i cijeni energije o kojoj je riječ. (6) Statistički prijenosi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se valjanim tek nakon što sve države članice uključene u prijenos o njemu obavijeste Europsku komisiju. (7) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o provedbi statističkih prijenosa. (8) Statistički prijenosi ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno zakonu kojim se uređuju o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. (9) Odluku o sklapanju ugovora o statističkim prijenosima donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva. (10) Vlada Republike Hrvatske može odlukom iz stavka 7. ovoga članka propisati u kojoj će mjeri poduprijeti električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u drugoj državi članici, te može otvoriti sudjelovanje u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvođačima iz drugih država članica uz uvjete koje će propisati odlukom. (11) Pri otvaranju sudjelovanja u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora iz stavka 10. ovoga članka, može se omogućiti da je potpora za indikativni udio kapaciteta obuhvaćenog novim potporama ili proračuna dodijeljenog za tu svrhu svake godine otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama. (12) Indikativni udjeli iz stavka 11. ovoga članka mogu u svakoj godini iznositi najmanje 5% u razdoblju od 2023. do 2026. te najmanje 10% u razdoblju od 2027. do 2030. ili, u slučaju da su manji od tih vrijednosti, na razini međupovezanosti dotičnih država članica u bilo kojoj godini. (13) Radi stjecanja dodatnog iskustva u provedbi programa iz stavka 10. ovoga članka, operator tržišta energije može organizirati jedan ili više pilot-programa u kojima je potpora otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama. (14) Operator tržišta energije može zatražiti dokaz fizičkog uvoza električne energije iz obnovljivih izvora i u tu svrhu može se ograničiti sudjelovanje u programima potpore proizvođačima smještenima u državama članicama s kojima postoji izravna veza putem interkonekcijskih vodova, ali države članice ne smiju promijeniti ili na drugi način utjecati na prekozonske rasporede i dodjelu kapaciteta zbog proizvođača koji sudjeluju u prekograničnim programima potpore. (15) Prekogranični prijenosi električne energije utvrđuju se isključivo na temelju rezultata dodjele kapaciteta sukladno propisima kojima se uređuje područje dodjele kapaciteta. (16) Ako Vlada Republike Hrvatske na temelju odluke iz stavka 10. ovoga članka odluči otvoriti sudjelovanje u programima potpore proizvođačima smještenima u drugim državama članicama, relevantne države članice dogovaraju se o načelima takvog sudjelovanja, i takvim dogovorima pokrivaju se najmanje načela dodjele električne energije iz obnovljivih izvora koja je predmet prekogranične potpore. Članak 12. Zajednički projekti država članica Europske unije (1) Republika Hrvatska može s drugom državom članicom Europske unije ili s više država članica surađivati na svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije i energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije. (2) Suradnja propisana u stavku 1. ovoga članka može uključivati sve proizvođače električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije. (3) Ministarstvo je dužno obavijestiti Europsku komisiju o udjelu ili količini električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene na teritoriju Republike Hrvatske, u okviru zajedničkoga projekta koji se počeo provoditi nakon 25. lipnja 2009. ili u proizvodnom postrojenju kojem je obnovom povećan kapacitet nakon tog datuma, a koji se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice. (4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadrži: 1. opis predloženog proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenom proizvodnom postrojenju 2. podatke o udjelu ili količini električne energije ili grijanja ili hlađenja proizvedenih u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice 3. podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest i 4. podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojem se električna energija ili grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora koju proizvede postrojenje smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice. (5) Trajanje zajedničkog projekta iz stavka 1. ovoga članka može premašiti 2030. godinu. (6) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka može se izmijeniti ili povući samo uz zajednički dogovor države članice koja dostavlja obavijest i koja je navedena u stavku 4. točki 3. ovoga članka. (7) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata s državama članicama. (8) Zajednički projekti iz stavka 1. ovoga članka ugovaraju se među državama članicama u obliku međunarodnih ugovora sukladno zakonu kojim se uređuju sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora. (9) U smislu stavka 3. ovoga članka smatra se da je količina električne energije iz obnovljivih izvora, energija koja je rezultat povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja proizvedena u zasebnom proizvodnom postrojenju od trenutka povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja. (10) U smislu stavka 3. ovoga članka i članka 14. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona smatra se da je jedinice energije iz obnovljivih izvora koje se mogu obračunati kao povećanje kapaciteta postrojenja proizvelo zasebno proizvodno postrojenje koje je pušteno u pogon u trenutku u kojem je došlo do povećanja kapaciteta. (11) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima s državama članicama. Članak 13. Učinci zajedničkih projekata država članica Europske unije (1) Ministarstvo je dužno izdati obavijest u roku od tri mjeseca od završetka svake kalendarske godine, a u okviru razdoblja određenoga u skladu s člankom 12. stavkom 4. točkom 4. ovoga Zakona, u kojoj navodi: 1. ukupnu količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom te godine proizvedena u proizvodnom postrojenju iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona 2. količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom godine proizvedena u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom općega nacionalnog cilja druge države članice. (2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Europskoj komisiji i drugoj državi članici za koju je obavijest izdana. (3) Za potrebe ocjenjivanja nacionalnog cilja iz članka 7. ovoga Zakona količina električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije za koju je izdana obavijest u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovoga članka: 1. odbija se od količine električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obn …