Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj zakon uspostavlja okvir za promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije u Republici Hrvatskoj, s ciljem dekarbonizacije energetskog sektora i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Što regulira

  • Planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
  • Mjere poticanja i financijske potpore za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
  • Pravila o upravnim postupcima, informacijama i osposobljavanju u području obnovljive energije.
  • Vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te jamstva podrijetla obnovljive energije.

Koga se tiče

  • Proizvođače električne energije koji koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
  • Nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

Ključne točke

  • Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije je od interesa za Republiku Hrvatsku.
  • Svrha zakona je promicanje proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uključujući i na mjestu potrošnje.
  • Zakon doprinosi ispunjenju ciljeva Republike Hrvatske i Europske unije za dekarbonizaciju i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
  • Primjenjuju se i odredbe drugih zakona koji uređuju energetski sektor, zaštitu okoliša, prostorno uređenje i gradnju.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 202

4/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Energetika Zakon o koncesijama Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o energiji Zakon o tržištu plina Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji Zakon o tržištu električne energije Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata Zakon o rudarstvu Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zakon o tržištu toplinske energije Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike Zakon o energetskoj učinkovitosti Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin Zakon o geološkim istraživanjima Zakon o privatizaciji INA - Industrije nafte d.d. Zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima Zakon o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede 2020. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneracijiNN 138/21, 83/23, 78/25 na snazi od 17.05.2025. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIVIJESTI O OVOM ZAKONUArhiva:Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2023-2025Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2021-2023Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2019-2021Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 2017-2018Ministarstvo gospodarstvaHrvatska energetska regulatorna agencija HERA Hrvatski operator tržišta energije HROTE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona

(1)Ovim se Zakonom uređuje okvir za promicanje korištenja obnovljive energije na održivi način, uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, utvrđuju se mjere poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje se provedba sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i financijske potpore za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za vlastite potrebe, propisuju se pravila o upravnim postupcima i informacijama i osposobljavanju kroz nove obrazovne programe i programe prekvalifikacija, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje se pitanje jamstva podrijetla obnovljive energije, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije, kao i kriteriji za održivost smanjenja emisije stakleničkih plinova te se uređuju druga pitanja od važnosti za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
(2)Ovim se Zakonom uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije za proizvodna postrojenja koja koriste bilo koji od primarnih oblika obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske i/ili visokoučinkovitu kogeneraciju.
(3)Na sve odnose u energetskom sektoru, koji se odnose na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja, a nisu uređeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti, tržište električne energije, tržište plina i tržište toplinske energije.
(4)Za planiranje, projektiranje, građenje, korištenje, održavanje i uklanjanje proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju zaštita okoliša i prirode, zaštita i očuvanje kulturnih dobara, državnih potpora, prostorno uređenje, gradnja, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih srodnih prava te odredbe drugih propisa. Članak 2. (NN 78/25) Svrha Zakona i interes Republike Hrvatske
(1)Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
(2)Svrha ovoga Zakona je promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj konačnoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te ispuniti ciljeve Republike Hrvatske i pridonijeti ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju.
(3)Korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije postiže se obveza klimatskih ciljeva da Republika Hrvatska smanji emisije stakleničkih plinova prema raspodjeli obveze smanjenja te ostvaruju interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do
  1. s pogledom na
  2. godinu (»Narodne novine«, br. 25/20.), Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od
  3. do
  4. godine (u daljnjem tekstu: NECP), propisima kojima se uređuju pojedina tržišta energije, kao i propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, u smislu:
  5. dekarbonizacije energetskog sektora
  6. ostvarivanja Nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u vezi s udjelom korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj u
  7. godini
  8. šireg održivog korištenja vlastitih prirodnih energetskih resursa
  9. dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata
  10. učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš
  11. otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici i drugim djelatnostima, koja se iniciraju s razvojem energetskih projekata i njihovih rezultata u lokalnoj zajednici
  12. poticanja razvoja novih i inovativnih tehnologija i doprinosa lokalnoj zajednici
  13. diversifikacije proizvodnje energije i povećanja sigurnosti opskrbe
  14. uključivanja građana i poduzetnika i njihovog aktivnog sudjelovanja u energetskoj tranziciji.
(4)Prilikom donošenja relevantnih propisa Republike Hrvatske i podzakonskih propisa određenih odredbama ovoga Zakona osigurat će se da su odobrenja i dozvole koji se primjenjuju na proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije te pripadajuće prijenosne i distribucijske mreže za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije, na postupak pretvorbe biomase u biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase ili druge energetske proizvode, kao i na obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu te postupci u kojima se izdaju, razmjerni i potrebni te da pridonose provedbi načela »održiva energetska učinkovitost na prvom mjestu«.
(5)U postupku izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola primjenjuju se načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti, jednakog postupanja prema podnositeljima zahtjeva i uzimanja u obzir posebnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije. Članak 3. Primjena pravne stečevine
(1)Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od
  1. prosinca
  2. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328,
  4. 2018.).
(2)Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije: – Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od
  1. prosinca
  2. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328,
  4. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/1999), u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje Republike Hrvatske u mehanizmu financiranja Europske unije energije iz obnovljivih izvora i – Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od
  5. listopada
  6. o energetskoj statistici (Tekst značajan za EGP) (SL L 304,
  8. 2008.). Članak
  9. (NN 138/21, 83/23, 78/25) Pojmovi
(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
  1. biootpad je biološki otpad kako je definiran posebnim propisom o gospodarenju otpadom
  2. biomasa je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla
  3. bioplin je plinovito gorivo proizvedeno iz biomase
  4. centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje je distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih proizvodnih postrojenja putem centralnih i zatvorenih toplinskih sustava u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa
  5. diskrimirajuće postupanje je tretman koji je manje povoljan od tretmana koji se odobrava u sličnim situacijama
  6. ekološka inovacija su svi oblici inovacijskih aktivnosti koje dovode do znatnog poboljšanja zaštite okoliša ili su na to usmjerene, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge i nove metode upravljanja i poslovanja čijom bi se uporabom ili provedbom vjerojatno spriječili ili znatno umanjili rizici za okoliš, onečišćenje i drugi negativni učinci koji proizlaze iz uporabe resursa, tijekom životnog ciklusa povezanih aktivnosti
  7. ekonomski opravdana potražnja je potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače u tržišnim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije
  8. električna energija iz kogeneracije je električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom utvrđenom uredbom iz članka
  9. ovoga Zakona
  10. energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin
  11. energija iz okoliša je toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi
  12. energetsko odobrenje je odobrenje izdano nositelju projekta, određeno propisom kojim se regulira tržište električne energije, a na temelju kojeg se planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodna jedinica i/ili vrši obnova kapaciteta, te koje Ministarstvo dodjeljuje na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a temeljem kojega se osniva pravo služnosti i/ili pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako odredbama ovoga Zakona i propisa kojim se regulira tržište električne energije nije drukčije određeno
  13. financijski instrument su mjere financijske potpore Europske unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Europske unije, koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF)
  14. geotermalna energija je energija pohranjena u obliku topline ispod krute Zemljine površine
  15. goriva iz biomase su plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase
  16. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je neovisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti
  17. investitor je fizička ili pravna osoba koja planira graditi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, a koja još nije stekla uvjete za upis u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
  18. isporučena električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu
  19. jamstvo o podrijetlu je elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem kupcu da je određeni udio ili količina električne ili toplinske energije ili plina proizvedena iz obnovljivih izvora energije
  20. jednostavna građevina je jednostavna i druga građevina sukladno propisima o gradnji
  21. kogeneracijsko postrojenje je proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja obnovljive izvore energije koriste kao primarni izvor energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije
  22. konačna brutopotrošnja energije je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije, topline i goriva u prometu te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu
  23. konkurentan natječajni postupak za dodjelu tržišne premije odnosno za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom je nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja investitora i kojim se potpore dodjeljuju ili na temelju početne ponude koju je ponuditelj dostavio, ili na temelju dražbovne cijene, uz ograničenje proračuna odnosno financijskog obujma povezanog s natječajnim postupkom
  24. korisna toplina je toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje za grijanjem ili hlađenjem
  25. korisnik postrojenja za samoopskrbu je onaj aktivni kupac električne energije kategorije kućanstvo uključujući ustanove, koji unutar svojih instalacija ima priključeno postrojenje za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca, čije povremene viškove električne energije unutar obračunskog razdoblja može otkupiti opskrbljivač ili otkupljivač na maloprodajnom tržištu električne energije s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor
  26. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom je aktivni kupac električne energije koji unutar svojih instalacija ima priključeno proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca i s mogućnošću predaje povremenog viška proizvedene električne energije unutar obračunskog razdoblja u prijenosnu ili distribucijsku mrežu sklapanjem odgovarajućeg ugovora u skladu s propisima kojima se uređuje tržište električne energije
  27. mala postrojenja su proizvodna postrojenja ili proizvodne jedinice koje koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija, kako su definirane važećim europskim pravilima o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem
  28. ministar je ministar nadležan za energetiku
  29. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za energetiku
  30. malo i srednje poduzeće je mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od
  31. svibnja
  32. o definiciji mikro, malih ili srednjih poduzeća (SL L 124,
  34. 2003.)
  35. neto isporučena električna energija je razlika ukupno isporučene električne energije i ukupno preuzete električne energije proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, utvrđena u svakom obračunskom mjernom intervalu, za sva obračunska mjerna mjesta zajedno
  36. nositelj projekta je fizička ili pravna osoba koja na temelju energetskog odobrenja određenog propisom kojim se regulira tržište električne energije planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodnu jedinicu i/ili vrši obnovu kapaciteta, a koja je upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
  37. obnova kapaciteta je obnavljanje proizvodnog postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu proizvodnog postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamjene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta proizvodnog postrojenja
  38. obnova šuma je izmjena generacija zrelih sastojina i stabala u šumi prirodnim i umjetnim načinima, uključujući uspostavu šume na mjestu gdje je uništena vatrom, olujom i drugim prirodnim uzrocima
  39. obveza povezana s obnovljivom energijom je program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom jamstva o podrijetlu
  40. omjer električne i toplinske energije je omjer između električne energije iz kogeneracije i korisne topline u isključivo kogeneracijskom pogonu, sukladno uredbi iz članka
  41. ovoga Zakona
  42. operator distribucijskog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj distribucijskog sustava na danom području i, ako je to primjenjivo, njegovo međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za distribucijom električne energije
  43. operator tržišta energije je pravna osoba s javnim ovlastima, Hrvatski operator tržišta energije d. o. o. (HROTE d. o. o.), koja obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, s pravima i dužnostima sukladno odredbama ovoga Zakona
  44. otpad je otpad kako je definiran propisom kojim se uređuje područje otpada, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji
  45. otpadna toplina i hladnoća je neizbježno grijanje ili hlađenje proizvedeno kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili proizvodnim postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila raspršena u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva
  46. područje nabave je geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase
  47. pojednostavnjenje procedure je prethodna priprema investitora, kroz javno dostupan priručnik iz članka
  48. ovoga Zakona, za postupak izdavanja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja
  49. poljoprivredna biomasa je biomasa proizvedena u poljoprivredi
  50. potrošač vlastite obnovljive energije je aktivni kupac koji na svojim obračunskim mjernim mjestima proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju i koji može skladištiti ili prodavati električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost
  51. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi
  52. povlašteni proizvođač električne energije je energetski subjekt i/ili druga pravna ili fizička osoba koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora energije ili u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša, a koja je stekla status povlaštenog proizvođača električne energije u skladu s odredbama ovoga Zakona
  53. preostala kombinacija izvora energije je ukupna godišnja kombinacija izvora energije za Republiku Hrvatsku, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu
  54. preuzeta električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica preuzela iz elektroenergetske mreže u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu
  55. program potpore je svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju jamstvo o podrijetlu i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija
  56. proizvodna jedinica je postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, koje je dio proizvodnog postrojenja te koje s drugim proizvodnim jedinicama može koristiti zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta odnosno koristi isti izvor energije, pri čemu proizvodna jedinica proizvodi energiju neovisno o drugim proizvodnim jedinicama proizvodnog postrojenja
  57. proizvodno postrojenje je samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica
  58. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije je proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije
  59. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije je projekt proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
  60. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (u daljnjem tekstu: Registar OIEKPP-a) je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije odnosno visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske
  61. samoopskrba električnom energijom je zadovoljavanje vlastitih potreba za električnom energijom iz elektroenergetskog postrojenja spojenog unutar svojih instalacija
  62. statistički prijenos među državama članicama je statistički prijenos određene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količina električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije iz koje se prenosi električna energija te dodaje ostvarenoj količini električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije u koju se prenosi električna energija
  63. šumska biomasa je biomasa proizvedena u šumarstvu
  64. tekuće biogorivo je tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase
  65. treća država je svaka država osim Republike Hrvatske ili drugih država članica Europske unije
  66. ugovor o kupnji obnovljive energije je ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/
  67. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/
  68. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/
  69. i 60/20.) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona
  70. ukupna učinkovitost je zbroj proizvedene električne i mehaničke energije te korisne topline podijeljen s primarnom energijom goriva utrošenog u proizvodnom postrojenju odnosno proizvodnoj jedinici za određeno vremensko razdoblje
  71. uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora je prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima, kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta, ili neizravno putem ovlaštene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora, a na način da se pri pravu na uzajamno trgovanje ne dovode u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji kupci, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori
  72. visokoučinkovite kogeneracije su kogeneracije koje udovoljavaju kriterijima utvrđenim posebnim propisom kojim se uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije
  73. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja podmiruje se proizvodnjom iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice ili se preuzima iz mreže preko obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, te se primjenjuje za električnu energiju i druge oblike energije gdje je primjenjivo
  74. zajednica obnovljive energije su pravne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: koje su, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.
(2)Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje energetski sektor, zakonom kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti, zakonom kojim se uređuje tržište električne energije, zakonom kojim se uređuje tržište plina, zakonom kojim se uređuje tržište toplinske energije i zakonom kojim se uređuje tržište nafte i naftnih derivata. Članak 5. Klasifikacija proizvodnih postrojenja
(1)Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće:
  1. energiju Sunčeva zračenja
  2. energiju vjetra
  3. hidroenergiju
  4. geotermalnu energiju
  5. energiju biomase
  6. energiju mora te
  7. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije.
(2)Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva:
  1. kameni ugljen
  2. smeđi ugljen i lignit
  3. prirodni plin
  4. naftu i naftne derivate te
  5. nespecificirana i ostala fosilna goriva. Članak 5.a (NN 138/21, 83/23, 78/25) Registar i registracija zajednica obnovljive energije
(1)Zajednice obnovljive energije upisuju se u registar zajednica obnovljive energije koji vodi Agencija.
(2)Upis u registar iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju zahtjeva za upis u registar, prema odredbama pravila o registru zajednica obnovljive energije koja donosi Agencija i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(3)Registar iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke o zajednici obnovljive energije: naziv, OIB, sjedište, broj članova zajednice obnovljive energije, podatke o prostornom obuhvatu na kojem djeluje zajednica obnovljive energije i druge podatke.
(4)Podaci o zajednici obnovljive energije iz registra objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije.
(5)Zajednica obnovljive energije dužna je dostaviti podatke Agenciji u skladu s pravilima iz stavka
  1. ovoga članka. II. INTEGRIRANI NACIONALNI ENERGETSKI I KLIMATSKI PLAN ZA REPUBLIKU HRVATSKU, NACIONALNI CILJ KORIŠTENJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PRI POTICANJU I UPORABI ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA Članak
  2. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku
(1)Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od
  1. do
  2. godine (u daljnjem tekstu: NECP) je akt strateškog planiranja iz članka
  3. Uredbe (EU) 2018/1999, a u smislu ovoga Zakona temeljni planski dokument energetske i klimatske politike Republike Hrvatske koji se odnosi na određivanje indikativne putanje za povećanje obnovljive energije i postizanje zacrtanog udjela obnovljive energije u konačnoj brutopotrošnji energije u promatranom desetogodišnjem razdoblju u dimenziji dekarbonizacije.
(2)NECP se donosi na razdoblje od deset godina, te se izrađuje, donosi, mijenja i usklađuje sukladno s Uredbom (EU) 2018/1999 i po usvajanju dostavlja se Europskoj komisiji.
(3)NECP, kao i njegove izmjene i dopune, donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, a njime se određuje putanja povećanja udjela obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji, kao rezultat putanja povećanja udjela obnovljive energije u električnoj energiji, grijanju i hlađenju i prometu, uzimajući u obzir nacionalni opći cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj brutopotrošnji energije za Republiku Hrvatsku.
(4)NECP, kao i njegove izmjene i dopune objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva. Članak 7. (NN 78/25) Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije
(1)Korištenjem energije iz obnovljivih izvora energije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike utvrđeni strateškim dokumentima energetske i klimatske politike, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u smislu ostvarenja nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije od najmanje 42,5 % obnovljivih izvora energije u konačnoj brutopotrošnji energije do 2030. godine u Republici Hrvatskoj.
(2)Način utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije u Republici Hrvatskoj odredit će se sukladno metodologiji utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije.
(3)Proizvodnja energije, iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a nisu priključena na elektroenergetsku mrežu, uračunava se kao energija iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije.
(4)U proizvodnim postrojenjima koja koriste više izvora energije od kojih i obnovljive izvore energije, u svrhu izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije, u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, gdje se za potrebe tog izračuna, doprinos svakog izvora energije izračunava na temelju njegova energetskog sadržaja.
(5)Ministarstvo je dužno izvijestiti Europsku komisiju ako Republika Hrvatska smatra da do
  1. godine zbog više sile neće moći ispuniti nacionalni cilj iz stavka
  2. ovoga članka.
(6)Metodologijom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se i način izračuna količine aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije zahvaćene dizalicama topline, koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora energije.
(7)Ministarstvo do kraja tekuće godine, sukladno metodologiji iz stavka 2. ovoga članka, izrađuje i na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješće o ukupnoj ostvarenoj konačnoj brutopotrošnji energije u prethodnoj godini.
(8)Metodologiju utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji iz stavka
  1. ovoga članka propisuje se uredbom iz članka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. Izračun udjela energije iz obnovljivih izvora
(1)Konačna brutopotrošnja energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao zbroj:
  1. konačne brutopotrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije
  2. konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja i
  3. konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa.
(2)Udio energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao konačna brutopotrošnja energije iz obnovljivih izvora podijeljena konačnom brutopotrošnjom energije iz svih izvora energija te se izražava u postotcima.
(3)U pogledu izračuna udjela konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora energije iz stavka 1. ovoga članka plin, električna energija i vodik iz obnovljivih izvora uzimaju se u obzir samo jednom za potrebe izračuna udjela konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora.
(4)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova sukladno zakonu i podzakonskim aktima kojim se uređuje stavljanje biogoriva u prijevoz ne uzimaju se u obzir.
(5)Za potrebe izračuna iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, konačna brutopotrošnja električne energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao količina električne energije proizvedena u Republici Hrvatskoj iz obnovljivih izvora energije, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite obnovljive energije i zajednica obnovljive energije, pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u reverzibilnim hidroelektranama iz vode koja se crpi na veću visinu i nema potvrdu o jamstvu podrijetla.
(6)Pri izračunu konačne brutopotrošnje energije Republike Hrvatske za potrebe ocjene ispunjavanja ciljeva i pridržavanja okvirnih smjernica, smatra se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu kao udio konačne brutopotrošnje energije Republike Hrvatske iznosi najviše 6,18%.
(7)U proizvodnim postrojenjima koja upotrebljavaju više vrsta goriva, te koja upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore energije, u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja.
(8)Električna energija proizvedena u hidroelektranama i vjetroelektranama uzima se u obzir u skladu s normalizacijskim pravilima navedenima u uredbi iz članka 41. ovoga Zakona.
(9)Za potrebe izračuna iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, konačna brutopotrošnja energije iz obnovljivih izvora energije u sektoru grijanja i hlađenja, izračunava se kao količina centraliziranoga grijanja i hlađenja proizvedenog iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj, uključujući potrošnju druge energije iz obnovljivih izvora u industriji, kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za grijanje, hlađenje i proces prerade.
(10)U proizvodnim postrojenjima koji upotrebljavaju više vrsta goriva, te koji upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore energije, u obzir se uzima samo dio grijanja i hlađenja proizveden iz obnovljivih izvora, a za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja.
(11)Energija iz okoliša i geotermalna energija koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje putem dizalica topline i sustava centraliziranog hlađenja uzima se u obzir za potrebe izračuna iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske dizalice.
(12)Količina energije za grijanje i hlađenje koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom određenom uredbom iz članka 41. ovoga Zakona, te se njome uzima u obzir upotreba energije u svim sektorima konačne potrošnje.
(13)Toplinska energija koju proizvode pasivni energetski sustavi kod kojih se niža potrošnja energije postiže pasivno iskorištavanjem konstrukcije građevine ili topline proizvedene energijom iz neobnovljivih izvora ne uzima se u obzir za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
(14)Ministarstvo osigurava usklađenost statističkih podataka upotrijebljenih u izračunu sektorskih i ukupnih udjela i statističkih podataka koje dostavlja Europskoj komisiji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008. Članak 9. (NN 78/25) Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora
(1)Ministarstvo je dužno Europskoj komisiji podnijeti izvješće o napretku Republike Hrvatske u poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora.
(2)Izvješće iz stavka
  1. ovoga članka detaljno navodi:
  2. sektorske i ukupne udjele energije iz obnovljivih izvora u prethodne dvije kalendarske godine, te mjere poduzete i planirane na nacionalnoj razini za poticanje rasta udjela energije iz obnovljivih izvora
  3. uvođenje i djelovanje programa potpore i drugih mjera za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i sve promjene u području mjera propisanih NECP-om te informacije o tome kako se električna energija koja prima potporu dodjeljuje krajnjim korisnicima
  4. kako Republika Hrvatska strukturira svoje programe potpore kako bi uzela u obzir primjenu uporabe obnovljive energije koja donosi dodatne koristi u odnosu na druge usporedive primjene, ali koja može imati veće troškove, uključujući goriva i sirovine navedene u pravilniku kojim se uređuju mjere za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu
  5. djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju, grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i mjere donesene kako bi se osigurala pouzdanost i zaštita od prijevare sustava
  6. napredak učinjen u procjeni i poboljšanju administrativnih postupaka kako bi se uklonile regulatorne i neregulatorne prepreke razvoju energije iz obnovljivih izvora
  7. mjere poduzete da se osigura prijenos i distribucija električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije te poboljša okvir ili pravila za preuzimanje i podjelu troškova tehničke prilagodbe
  8. razvoj u raspoloživosti i uporabi izvora biomase u energetske svrhe
  9. izmjene u cijeni sirovina i uporabi zemljišta u Republici Hrvatskoj povezane s povećanom uporabom biomase i drugih oblika energije iz obnovljivih izvora
  10. razvoj i udio biogoriva proizvedenoga od sirovina i goriva navedenih u pravilniku kojim se uređuju način i uvjeti primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, uključujući procjenu resursa koja je usmjerena na aspekte održivosti u vezi s učinkom zamjene proizvoda za hranu ljudi i životinja za potrebe proizvodnje biogoriva, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada propisana u zakonu kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom i načela višestruke uporabe biomase, vodeći računa o regionalnim i lokalnim gospodarskim i tehnološkim prilikama, održavanje potrebnih zaliha ugljika u tlu te kvalitetu tla i ekosustava
  11. informacije na koji način je osigurano da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu putem spaljivanja otpada ne dodjeljuje ako nisu ispunjene obveze odvojenog sakupljanja otpada
  12. procijenjeni utjecaj proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva na biološku raznolikost, izvore vode, kakvoću vode i kakvoću tla u Republici Hrvatskoj
  13. procijenjeno netosmanjenje emisija stakleničkih plinova zbog uporabe energije iz obnovljivih izvora
  14. procijenjeni višak pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s okvirnim smjernicama koji se može prenijeti u druge države članice te daje ocjenu mogućnosti za zajedničke projekte do
  15. godine
  16. procijenjenu potražnju za energijom iz obnovljivih izvora koja se ne može podmiriti domaćom proizvodnjom do
  17. godine
  18. informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradivoga otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere i
  19. količina biogoriva i tekućih biogoriva u jedinicama energije koje odgovaraju svakoj kategoriji skupine sirovina navedenih u posebnom propisu kojim se uređuje način i uvjeti primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, koje je Republika Hrvatska uzela u obzir radi postizanja nacionalnog cilja iz članka
  20. ovoga Zakona.
(3)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na predlošku kojeg utvrđuje Europska komisija za nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije.
(4)Ako se izvješćem iz stavka
  1. ovoga članka utvrdi da se u razdoblju za koje je izvješće izrađeno ne ostvaruju ciljevi utvrđeni NECP-om, Vlada Republike Hrvatske revidirat će NECP. Članak
  2. Informacije i osposobljavanje
(1)Nadležna ministarstva će u svrhu provedbe ovoga Zakona, kroz nove obrazovne programe, kroz programe prekvalifikacija te zapošljavanja, osigurati popunjavanje potrebnih radnih mjesta stručnim i kvalificiranim osobljem.
(2)Odredbama ovoga Zakona osigurava se da su informacije o mjerama potpore na raspolaganju svim relevantnim akterima, uključujući potrošače, i to ranjive potrošače s niskim prihodima i potrošače vlastite obnovljive energije, zajednicama obnovljive energije, graditeljima, instalaterima, arhitektima, opskrbljivačima opreme i sustavima za grijanje i hlađenje i korištenje električnom energijom te opskrbljivačima prijevoznim sredstvima koja upotrebljavaju obnovljivu energiju i inteligentnih prometnih sustava.
(3)Opskrbljivač opremom ili sustavima osigurava informacije o netokoristima, troškovima te energetskoj učinkovitosti opreme i sustava za grijanje, hlađenje i korištenje električnom energijom iz obnovljivih izvora.
(4)Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva osigurava da su programi certificiranja ili programi za stjecanje istovrijednih kvalifikacija na raspolaganju za instalatere manjih kotlova i peći na biomasu, solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih sustava, plitkih geotermalnih sustava i toplinskih crpki.
(5)Programi iz stavka 4. ovoga članka mogu uzeti u obzir postojeće programe i strukture i utemeljeni su na kriterijima određenih pravilnikom kojim se uređuje područje poslova upravljanja i rukovanja energetskim postrojenjima i uređajima.
(6)Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva priznaje certifikate koje dodijeli druga država članica u skladu s tim kriterijima.
(7)Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva stavlja na raspolaganje javnosti informacije o programima certificiranja ili programima za stjecanje istovrijednih kvalifikacija iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, kao i popis instalatera koji su kvalificirani ili certificirani u skladu s odredbama stavaka
  3. i
  4. ovoga članka.
(8)Programi iz stavka 4. ovoga članka osiguravaju da su svim relevantnim akterima, ponajprije planerima i arhitektima, na raspolaganju smjernice kako bi mogli na najbolji način uzeti u obzir kombinaciju energije iz obnovljivih izvora, visoko učinkovitih tehnologija te centraliziranoga grijanja i hlađenja pri planiranju, projektiranju, gradnji i renoviranju industrijskih, komercijalnih ili stambenih površina.
(9)Ministarstvo, uz sudjelovanje tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može razviti odgovarajući program informiranja, podizanja razine osviještenosti, usmjeravanja ili osposobljavanja kako bi građane informirali o tome kako da ostvare svoja prava kao aktivni korisnici te o koristima i praktičnim aspektima, uključujući tehničke i financijske aspekte, razvoja i uporabe energije iz obnovljivih izvora, među ostalim potrošnjom vlastite obnovljive energije ili u okviru zajednica obnovljive energije. Članak 11. Statistički prijenosi među državama članicama Europske unije i program potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora
(1)Ministarstvo može s drugim državama članicama Europske unije sklopiti ugovor o statističkome prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti druge elemente takvoga prijenosa.
(2)Prenesena količina energije iz obnovljivih izvora:
  1. odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja prijenos određene količine energije iz obnovljivih izvora zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona i NECP-om
  4. dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica kojoj se prenosi određena količina energije iz obnovljivih izvora zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona i NECP-om.
(3)Ako Ministarstvo obavlja statistički prijenos iz stavka
  1. ovoga članka, statistički prijenos ne utječe na ostvarivanje nacionalnoga cilja iz članka
  2. ovoga Zakona.
(4)Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mogu se sklopiti na jednu ili više godina.
(5)Ministarstvo je dužno o ugovoru iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Europsku komisiju najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj je ugovor na snazi, uključujući i dostavu informacija o količini i cijeni energije o kojoj je riječ.
(6)Statistički prijenosi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se valjanim tek nakon što sve države članice uključene u prijenos o njemu obavijeste Europsku komisiju.
(7)Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o provedbi statističkih prijenosa.
(8)Statistički prijenosi ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno zakonu kojim se uređuju o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
(9)Odluku o sklapanju ugovora o statističkim prijenosima donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(10)Vlada Republike Hrvatske može odlukom iz stavka 7. ovoga članka propisati u kojoj će mjeri poduprijeti električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u drugoj državi članici, te može otvoriti sudjelovanje u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvođačima iz drugih država članica uz uvjete koje će propisati odlukom.
(11)Pri otvaranju sudjelovanja u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora iz stavka 10. ovoga članka, može se omogućiti da je potpora za indikativni udio kapaciteta obuhvaćenog novim potporama ili proračuna dodijeljenog za tu svrhu svake godine otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama.
(12)Indikativni udjeli iz stavka
  1. ovoga članka mogu u svakoj godini iznositi najmanje 5% u razdoblju od
  2. do
  3. te najmanje 10% u razdoblju od
  4. do
  5. ili, u slučaju da su manji od tih vrijednosti, na razini međupovezanosti dotičnih država članica u bilo kojoj godini.
(13)Radi stjecanja dodatnog iskustva u provedbi programa iz stavka 10. ovoga članka, operator tržišta energije može organizirati jedan ili više pilot-programa u kojima je potpora otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama.
(14)Operator tržišta energije može zatražiti dokaz fizičkog uvoza električne energije iz obnovljivih izvora i u tu svrhu može se ograničiti sudjelovanje u programima potpore proizvođačima smještenima u državama članicama s kojima postoji izravna veza putem interkonekcijskih vodova, ali države članice ne smiju promijeniti ili na drugi način utjecati na prekozonske rasporede i dodjelu kapaciteta zbog proizvođača koji sudjeluju u prekograničnim programima potpore.
(15)Prekogranični prijenosi električne energije utvrđuju se isključivo na temelju rezultata dodjele kapaciteta sukladno propisima kojima se uređuje područje dodjele kapaciteta.
(16)Ako Vlada Republike Hrvatske na temelju odluke iz stavka
  1. ovoga članka odluči otvoriti sudjelovanje u programima potpore proizvođačima smještenima u drugim državama članicama, relevantne države članice dogovaraju se o načelima takvog sudjelovanja, i takvim dogovorima pokrivaju se najmanje načela dodjele električne energije iz obnovljivih izvora koja je predmet prekogranične potpore. Članak
  2. Zajednički projekti država članica Europske unije
(1)Republika Hrvatska može s drugom državom članicom Europske unije ili s više država članica surađivati na svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije i energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije.
(2)Suradnja propisana u stavku 1. ovoga članka može uključivati sve proizvođače električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije.
(3)Ministarstvo je dužno obavijestiti Europsku komisiju o udjelu ili količini električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene na teritoriju Republike Hrvatske, u okviru zajedničkoga projekta koji se počeo provoditi nakon 25. lipnja 2009. ili u proizvodnom postrojenju kojem je obnovom povećan kapacitet nakon tog datuma, a koji se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice.
(4)Obavijest iz stavka
  1. ovoga članka sadrži:
  2. opis predloženog proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenom proizvodnom postrojenju
  3. podatke o udjelu ili količini električne energije ili grijanja ili hlađenja proizvedenih u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice
  4. podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest i
  5. podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojem se električna energija ili grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora koju proizvede postrojenje smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice.
(5)Trajanje zajedničkog projekta iz stavka
  1. ovoga članka može premašiti
  2. godinu.
(6)Obavijest iz stavka
  1. ovoga članka može se izmijeniti ili povući samo uz zajednički dogovor države članice koja dostavlja obavijest i koja je navedena u stavku
  2. točki
  3. ovoga članka.
(7)Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata s državama članicama.
(8)Zajednički projekti iz stavka 1. ovoga članka ugovaraju se među državama članicama u obliku međunarodnih ugovora sukladno zakonu kojim se uređuju sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora.
(9)U smislu stavka 3. ovoga članka smatra se da je količina električne energije iz obnovljivih izvora, energija koja je rezultat povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja proizvedena u zasebnom proizvodnom postrojenju od trenutka povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja.
(10)U smislu stavka
  1. ovoga članka i članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovoga Zakona smatra se da je jedinice energije iz obnovljivih izvora koje se mogu obračunati kao povećanje kapaciteta postrojenja proizvelo zasebno proizvodno postrojenje koje je pušteno u pogon u trenutku u kojem je došlo do povećanja kapaciteta.
(11)Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima s državama članicama. Članak 13. Učinci zajedničkih projekata država članica Europske unije
(1)Ministarstvo je dužno izdati obavijest u roku od tri mjeseca od završetka svake kalendarske godine, a u okviru razdoblja određenoga u skladu s člankom
  1. stavkom
  2. točkom
  3. ovoga Zakona, u kojoj navodi:
  4. ukupnu količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom te godine proizvedena u proizvodnom postrojenju iz članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona
  7. količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom godine proizvedena u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom općega nacionalnog cilja druge države članice.
(2)Obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Europskoj komisiji i drugoj državi članici za koju je obavijest izdana.
(3)Za potrebe ocjenjivanja nacionalnog cilja iz članka
  1. ovoga Zakona količina električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije za koju je izdana obavijest u skladu sa stavkom
  2. točkom
  3. ovoga članka:
  4. odbija se od količine električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjavanja nacionalnog cilja iz članka
  5. ovoga Zakona
  6. dodaje se količini električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjavanja općeg nacionalnog cilja druge države članice za koju je obavijest izdana. Članak
  7. Zajednički projekti država članica Europske unije i trećih država
(1)Republika Hrvatska može samostalno, s drugom državom članicom Europske unije ili s više država članica, surađivati s trećom državom ili s više trećih država u svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, te takva suradnja može uključivati privatne operatore i provodi se uz potpuno poštovanje međunarodnog prava.
(2)Električna energija iz obnovljivih izvora proizvedena u trećoj zemlji uzima se u obzir za potrebe izračuna udjela obnovljive energije država članica samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:
  1. električna energija upotrijebljena je u Europskoj uniji, a što se smatra ispunjenim ako: – svi nadležni operatori prijenosnih sustava u zemlji podrijetla, zemlji odredišta ili, ako je to relevantno, svakoj trećoj zemlji provoza dodijeljenim kapacitetima međupovezivanja su predložili količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir – nadležni operator prijenosnih sustava koji upravlja interkonekcijskim vodom na strani Europske unije u bilancu unese količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir i – predloženi kapacitet i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u postrojenju iz točke
  2. ovoga stavka odnose se na isto razdoblje
  3. električnu energiju u okviru zajedničkog projekta iz stavka
  4. proizvodi proizvodno postrojenje koje je pušteno u pogon nakon
  5. lipnja
  6. ili proizvodno postrojenje s povećanim kapacitetom koje je obnovljeno nakon tog datuma
  7. za količinu električne energije proizvedene i izvezene nije primljena potpora iz programa potpore treće zemlje, osim potpore za ulaganje koja je dodijeljena proizvodnom postrojenju i
  8. električna energija proizvedena je u skladu s međunarodnim pravom u trećoj zemlji koja je potpisnica Konvencije Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ili drugih međunarodnih konvencija odnosno ugovora o ljudskim pravima.
(3)Europsku komisiju se obavještava o udjelu ili količini električne energije koju proizvede proizvodno postrojenje na području treće zemlje, a koji će se smatrati dijelom udjela obnovljive energije jedne države članice ili više njih.
(4)Kad je riječ o više država članica, Europsku komisiju se obavještava o distribuciji tog udjela ili količine među državama članicama.
(5)Udio ili količina ne smiju premašiti udio ili količinu koja je stvarno izvezena u Europsku uniju i u njoj upotrijebljena te odgovara količini iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka i ispunjava uvjete navedene u stavku 2. ovoga članka.
(6)Obavijest iz stavka
  1. ovoga članka izdaje Ministarstvo kada se dio električne energije ili količina električne energije iz stavka
  2. ovoga članka smatra dijelom nacionalnoga cilja Republike Hrvatske iz članka
  3. ovoga Zakona.
(7)Obavijest iz stavka
  1. ovoga članka sadržava: – opis predloženog proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenom proizvodnom postrojenju – podatke o udjelu ili količini električne energije koju je proizvelo proizvodno postrojenje koje se smatra dijelom ukupnog udjela obnovljive energije Republike Hrvatske te, ovisno o zahtjevima za povjerljivošću, odgovarajuće financijske podatke – podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je električna energija dio udjela obnovljive energije Republike Hrvatske i – pisanu potvrdu kojom treća zemlja na čijemu će državnom području proizvodno postrojenje biti pušteno u pogon prihvaća podatke iz podstavaka
  2. i
  3. ovoga stavka te udio ili količinu električne energije proizvedene u proizvodnom postrojenju koju će za domaće potrebe upotrebljavati ta treća zemlja.
(8)Trajanje zajedničkog projekta s trećim državama može premašiti i 2030. godinu.
(9)Obavijest izdana u skladu s odredbama ovoga članka ne može se mijenjati ni povući bez suglasnosti države članice s kojom se provodi projekt i treće države koja je potvrdila zajednički projekt u skladu sa stavkom 7. podstavkom 4. ovoga članka.
(10)Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata s trećim državama.
(11)Zajednički projekti s trećim državama ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno zakonu kojim se uređuju sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora.
(12)U smislu stavka 2. ovoga članka, smatra se da je količina električne energije iz obnovljivih izvora energije, koja je rezultat povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja, proizvedena u zasebnom proizvodnom postrojenju od trenutka povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja.
(13)Vlada Republike Hrvatske, donosi odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima s trećim državama. Članak 15. Učinci zajedničkih projekata Republike Hrvatske i trećih država
(1)U roku od 12 mjeseci od završetka svake godine, u okviru razdoblja navedenog u članku
  1. stavku
  2. podstavku
  3. ovoga Zakona Republika Hrvatska, kao obavjestiteljica izdaje obavijest u kojoj navodi:
  4. ukupnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo proizvodno postrojenje na koje se odnosi obavijest iz članka
  5. ovoga Zakona
  6. količinu električne energije iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo proizvodno postrojenje, a koja se smatra dijelom udjela obnovljive energije u skladu s uvjetima obavijesti iz članka
  7. ovoga Zakona i
  8. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka
  9. stavka
  10. ovoga Zakona.
(2)Ministarstvo podnosi obavijest Europskoj komisiji i trećoj zemlji koja je potvrdila projekt u skladu s člankom 14. stavkom 7. podstavkom 4. ovoga Zakona.
(3)Za potrebe izračuna udjela obnovljive energije u skladu s ovim Zakonom, količina električne energije iz obnovljivih izvora za koju je izdana obavijest u skladu sa stavkom
  1. točkom
  2. ovoga članka dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije Republike Hrvatske, koja je izdala obavijest. III. MJERE ZA POTICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITE KOGENERACIJE Članak
  3. (NN 78/25) Program državnih potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora
(1)Kako bi se postigao ili premašio cilj Europske unije i doprinos Republike Hrvatske tom cilju utvrđen na nacionalnoj razini za proizvodnju i uporabu energije iz obnovljivih izvora, Republika Hrvatska može primjenjivati programe potpore.
(2)Programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora potiče se integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržišta električne energije, te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže.
(3)Programi potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora oblikuje se tako da se električna energija iz obnovljivih izvora maksimalno integrira u tržište električne energije i osigurava se da proizvođači energije iz obnovljivih izvora odgovaraju na tržišne cjenovne signale i uvećaju svoje tržišne prihode. U tu svrhu, a uzimajući u obzir neposredne programe zaštite cijena, potpora se daje u obliku tržišne premije, koja bi, među ostalim, mogla biti promjenjiva ili fiksna, uz izuzetak za mala postrojenja i demonstracijske projekte.
(4)Sukladno pravilima o državnim potporama koje uređuju zaštitu okoliša i energije Ministarstvo je dužno izraditi program državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija.
(5)Ministarstvo osigurava da projekti korištenja obnovljivih izvora energije primjenom inovativnih tehnologija, i koji su kao takvi dobili potporu za razvoj u okviru Europske unije, ostvare pravo na poticaje, sukladno uvjetima i kriterijima propisanim odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 28. ovoga Zakona.
(6)Za inovativne tehnologije iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo može izraditi program potpora, sukladno pravilima o državnim potporama koje uređuju zaštitu okoliša i energije.
(7)Ministarstvo osigurava da je sva raspoloživa potpora za proizvodnju električne energije iz kogeneracijskih postrojenja uvjetovana time da je proizvedena električna energija podrijetlom iz visokoučinkovite kogeneracije i da se otpadna toplina učinkovito upotrebljava za ostvarivanje ušteda primarne energije.
(8)Potpora kogeneraciji, proizvodnji i mrežama za centralizirano grijanje i hlađenje podliježe pravilima o državnim potporama.
(9)Električne energija proizvedena u proizvodnim postrojenjima koja koriste goriva iz biomase, a koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbi iz članka 28. ovoga Zakona, nemaju pravo na potporu.
(10)Energija iz obnovljivih izvora proizvedena spaljivanjem otpada ne ostvaruje pravo na potporu ako nisu ispunjene propisane obveze odvojenog sakupljanja otpada. Članak 17. Zajednički programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora
(1)Republika Hrvatska može s drugim državama članicama Europske unije dobrovoljno odlučiti o udruživanju svojih nacionalnih programa potpore ili ih djelomično uskladiti.
(2)U slučaju udruživanja nacionalnih programa potpore ili njihovog djelomičnog usklađivanja iz stavka
  1. ovoga članka određena količina energije iz obnovljivih izvora proizvedena na državnom području jedne države članice sudionice može se smatrati dijelom udjela obnovljive energije druge države članice sudionice ako te države članice:
  2. obave statistički prijenos određenih količina energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu državu članicu u skladu s člankom
  3. ovoga Zakona ili
  4. utvrde pravilo distribucije koje su države članice sudionice dogovorile i prema kojemu se količina energija iz obnovljivih izvora dodjeljuje tim državama članicama.
(3)O pravilu distribucije iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka Ministarstvo obavještava Europsku komisiju najkasnije tri mjeseca nakon završetka prve godine u kojoj pravilo proizvodi učinke.
(4)U roku od tri mjeseca od završetka svake godine, ako je Ministarstvo obavijestilo Europsku komisiju u skladu sa stavkom
  1. ovoga članka, izdaje obavijest u kojoj navodi ukupnu količinu električne energije ili energije grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora proizvedenih svake godine za koju vrijedi pravilo distribucije iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka.
(5)Za potrebe izračuna udjela obnovljive energije u skladu s odredbama ovoga Zakona, količina električne energije ili energije grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora za koje je izdana obavijest u skladu sa stavkom
  1. ovoga članka preraspodjeljuje se između dotičnih država članica u skladu s pravilom distribucije iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka iz obavijesti. Članak
  4. Stabilnost financijske potpore
(1)Ministarstvo osigurava da potpore pružene projektima energije iz obnovljivih izvora i popratni uvjeti budu predvidljivi i stabilni, uz izbjegavanje učestale i retroaktivne promjene, te sprječava da revizija bilo koje potpore odobrene projektima obnovljive energije negativno utječe na gospodarsku održivost projekata, a što se ne odnosi na situacije bitno promijenjenih okolnosti i više sile.
(2)Ministarstvo svakih pet godina procjenjuje djelotvornost programa potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora i njihov znatan distributivni utjecaj na različite skupine potrošača i ulaganja.
(3)Procjena djelotvornosti programa potpora iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir učinak mogućih izmjena programa potpore.
(4)Procjena djelotvornosti programa potpora iz stavka 1. ovoga članka relevantna je za ažuriranje NECP-a, i njegov je sastavni dio temeljem kojeg se za potrebe dugoročnog planiranja upravlja odlukama o programu potpora i izradi novog programa potpore.
(5)Ministarstvo, u suradnji s operatorom tržišta energije objavljuje dugoročan raspored kojim se predviđa očekivana dodjela potpore, obuhvaćajući, kao referentnu točku, barem sljedećih pet godina ili, u slučaju ograničenja u vezi s planiranjem proračuna, sljedeće tri godine, uključujući okvirni vremenski raspored, učestalost natječajnog postupka prema potrebi, očekivani kapacitet i proračun ili najveći mogući jedinični iznos potpore čije se dodjele očekuju, kao i očekivane prihvatljive tehnologije, ako je primjenjivo.
(6)Raspored iz stavka
  1. ovoga članka operator tržišta energije ažurira svake godine ili prema potrebi kako bi se u njemu odrazila najnovija kretanja na tržištu ili očekivana dodjela potpore. Članak
  2. Sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja
(1)Potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora pruža se na otvoren, transparentan, kompetitivan, nediskriminirajući i troškovno učinkovit način, a iz natječajnih postupaka mogu biti izuzeti mala postrojenja i demonstracijski projekti, razmatrajući uspostavljanje mehanizama za osiguravanje regionalne diversifikacije prilikom uporabe obnovljive električne energije, s ciljem osiguravanja troškovno učinkovite integracije u sustav.
(2)Ako ugovor o tržišnoj premiji, ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sklopljen temeljem ovoga Zakona ili ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/
  1. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14.,107/
  2. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/
  3. i 60/20.) prestane važiti po bilo kojoj pravnoj osnovi, osim istekom roka na koji je ugovor o otkupu električne energije sklopljen, ukupno raspoloživi iznos kvote za poticanje povećava se za iznos priključne snage za koji je bio sklopljen navedeni ugovor o premiji odnosni ugovor o otkupu električne energije, prema vrsti obnovljivog izvora energije, kogeneracije i priključnoj snazi.
(3)Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja do 2030. godine, za potrebe provedbe javnog natječaja iz članaka 22. i 25. ovoga Zakona.
(4)Kvote određene uredbom iz stavka 3. ovoga članka, predstavljaju ukupnu priključnu snagu iskazanu u kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica za koje se mogu sklapati ugovori o tržišnoj premiji i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom.
(5)Vlada Republike Hrvatske uredbu iz stavka
  1. ovoga članka donosi uzimajući u obzir sljedeće dokumente:
  2. Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do
  3. s pogledom na
  4. godinu (»Narodne novine«, broj 25/20.)
  5. Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do
  6. s pogledom do
  7. godine (»Narodne novine«, broj 63/21.)
  8. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od
  9. do
  10. godine i
  11. Sveobuhvatnu procjenu potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje u Republici Hrvatskoj.
(6)Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su osigurati pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice, za koja su sklopljeni ugovori o otkupu električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/
  1. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/
  2. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/
  3. i 60/20.), te za one pravne ili fizičke osobe koja imaju sklopljen ugovori o tržišnoj premiji sukladno članku
  4. ovoga Zakona i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sklopljen sukladno članku
  5. ovoga Zakona, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje priključenje na mrežu, te pogon i isporuka električne energije u mrežu, osim kad isporuka električne energije u mrežu znatno narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava. Članak
  6. Sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja putem natječajnog postupka
(1)Kada se potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora dodjeljuje putem natječajnog postupka, kako bi se osigurala visoka stopa realizacije projekata operator tržišta energije:
  1. utvrđuje i objavljuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije na temelju kojih se ispunjavaju uvjeti za natječajni postupak, te utvrđuje jasne rokove i pravila za provedbu projekta
  2. objavljuje informacije o prijašnjim natječajnim postupcima, uključujući stopu realizacije projekata.
(2)Informacije i podaci o raspoloživim kvotama za poticanje, provedenim natječajima, natječajima u tijeku, kao i o raspisivanju natječaja Ministarstvo javno objavljuje na mrežnim stranicama Registra OIEKPP-a. Članak 21. Poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije tržišnom premijom
(1)Sustav poticanja tržišnom premijom oblik je poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja i/ili proizvodnih jedinica koje koriste obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitih kogeneracija, kojim se nositelju projekta izgradnje proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, omogućava sklapanje ugovora o tržišnoj premiji s operatorom tržišta energije.
(2)Tržišna premija je poticaj odnosno novčani iznos koji operator tržišta energije isplaćuje povlaštenom proizvođaču električne energije za neto isporučenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice u elektroenergetsku mrežu sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3)Ostvarivanje prava na sklapanje ugovora iz stavka
  1. ovoga članka temelji se na odluci o odabiru najpovoljnijih ponuditelja na natječaju kojega provodi operator tržišta energije sukladno članku
  2. ovoga Zakona.
(4)Povlašteni proizvođač električne energije koji je sklopio ugovor iz stavka
  1. ovoga članka prodaje električnu energiju na tržištu električne energije sukladno propisima kojima se uređuje tržište električne energije, osim ako operator tržišta energije nije iskoristio svoje pravo prvokupa po referentnoj cijeni od povlaštenih proizvođača električne energije koji su sklopili ugovor iz stavka
  2. ovoga članka, sukladno članku
  3. stavku
  4. ovoga Zakona.
(5)Sustavom poticanja tržišnom premijom potiče se izgradnja novih proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koje koriste obnovljive izvore energije i novih visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja, do ispunjenja kvote za poticanje određene sukladno uredbi iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona, a u skladu s raspoloživim prostornim resursima za tu namjenu sukladno dokumentima prostornog uređenja.
(6)Novim proizvodnim postrojenjem, u smislu ovoga Zakona, smatra se i rekonstrukcija postojećeg proizvodnog postrojenja ako obuhvaća značajne dijelove proizvodnog postrojenja i ako produžuje očekivani vijek trajanja proizvodnog postrojenja te uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:
  1. da ukupni trošak rekonstrukcije iznosi najmanje 100% ukupnih planiranih prihoda proizvodnog postrojenja u obračunskom razdoblju od sedam godina i
  2. da je postojeća: – hidroelektrana starija od 30 godina – elektrana na biomasu starija od 20 godina – elektrana na bioplin starija od 20 godina – elektrana na biotekućine starija od 20 godina – sunčana elektrana starija od 20 godina – vjetroelektrana starija od 20 godina – geotermalna elektrana starija od 20 godina.
(7)Ukupni planirani godišnji prihod proizvodnog postrojenja izračunava se na temelju prosječne planirane godišnje proizvodnje proizvodnog postrojenja i referentne vrijednosti (RV) iz članka 23. ovoga Zakona.
(8)Pravna ili fizička osoba koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12, 121/
  1. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/
  2. i 100/15.), Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/
  3. i 60/20.) i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka
  4. ovoga Zakona, nema pravo na poticaje u obliku tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona za proizvodna postrojenja odnosno proizvodne jedinice za koje ostvaruje pravo na poticaje. Članak
  5. Javni natječaj za dodjelu tržišne premije
(1)Pravo na sklapanje ugovora o premiji ostvaruju nositelji projekata koji su izbrani kao najpovoljniji ponuditelji na javnom natječaju, kojeg priprema i provodi operator tržišta energije najmanje jednom u tri godine, javnim prikupljanjem ponuda.
(2)Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka provodi se u slučaju raspoloživosti kvota za poticanje.
(3)Na temelju provedenog javnog natječaja operator tržišta energije donosi odluku o odabiru najpovoljnijih ponuditelja, koja se objavljuje na stranicama operatora tržišta energije.
(4)Odluka o odabiru iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt koji osobito sadrži obrazloženje razloga za odabir najpovoljnijih ponuditelja odnosno obrazloženje razloga zbog kojih nisu odabrane pojedine ponude te druge odgovarajuće podatke.
(5)Pravo sudjelovanja na natječaju iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s uvjetima utvrđenim u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda, ima nositelj projekta za izgradnju novog proizvodnog postrojenja odnosno proizvodne jedinice.
(6)Javni poziv za javno prikupljanje ponuda iz stavka
  1. ovoga članka mora sadržavati:
  2. odredbu o klasifikaciji proizvodnih postrojenja
  3. odredbu o maksimalnim referentnim vrijednostima (RV) iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona, sukladno klasifikaciji proizvodnih postrojenja
  6. odredbu da se najpovoljnijim ponuditeljima smatraju nositelji projekta koji ispunjavaju natječajne uvjete čija je ponuđena referentna vrijednost manja ili jednaka maksimalnoj referentnoj vrijednosti iskazanoj u javnom pozivu, i koji su ponudili najnižu referentnu vrijednost, te višu referentnu vrijednost okolišne prihvatljivosti
  7. odredbu da se najpovoljniji ponuditelji biraju u granicama raspoložive kvote
  8. odredbu o instrumentima jamstva ozbiljnosti ponude, u vidu bankarske garancije odnosno u uplate sukladno članku
  9. stavku
  10. ovoga Zakona po svakom projektu.
(7)Uvjeti natječaja, rokovi, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda te klasifikacija proizvodnih postrojenja za koja će se provoditi javni natječaji utvrdit će se uredbom iz članka 28. ovoga Zakona.
(8)Postupak provedbe javnog natječaja iz stavka
  1. ovoga članka nije upravni postupak, osim u smislu donošenja odluke o odabiru iz stavka
  2. ovoga članka odnosno u smislu korištenja pravnog lijeka iz stavka
  3. ovoga članka.
(9)Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
(10)Rok za podnošenje tužbe počinje teći istekom roka od osam dana od dana javne objave odluke iz stavka 3. ovoga članka.
(11)Odluka u upravnom sporu donijet će se u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe. Članak 23. (NN 78/25) Ugovor o tržišnoj premiji
(1)Temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona operator tržišta energije sklapa ugovor o tržišnoj premiji s nositeljem projekta.
(2)Tržišna premija (TPi) za svako pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu u obračunskom razdoblju i računa se kao: TPi = RV – TCi gdje je: TCi – referentna tržišna cijena električne energije u obračunskom razdoblju, iskazana u EUR/kWh RV – referentna vrijednost električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji, iskazana u EUR/kWh.
(3)Obračunsko razdoblje iz stavka 2. ovoga članka je jedan mjesec.
(4)Ako je tržišna cijena na mjesečnoj razini veća od iznosa referentne cijene utvrđene ugovorom o tržišnoj premiji iz članka
  1. ovoga Zakona, povlašteni proizvođač dužan je platiti operatoru tržišta energije razliku između tržišne cijene i referentne cijene do
  2. u mjesecu za prethodni mjesec.
(5)Iznose maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije utvrđuje operator tržišta energije, na temelju metodologije za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije propisane uredbom iz članka 28. ovoga Zakona, jednom godišnje i objavljuje na svojim mrežnim stranicama te koristi za potrebe provedbe natječaja iz članka 22. ovoga Zakona.
(6)Iznos referentne tržišne cijene električne energije utvrđuje operator tržišta energije do
  1. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, na temelju metodologije za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije propisane uredbom iz članka
  2. ovoga Zakona, i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(7)Metodologijom za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije iz stavka
  1. ovoga članka utvrdit će se mehanizam kojim se osigurava provedba stavka
  2. ovoga članka.
(8)Metodologijom za izračun referentnih tržišnih cijena za pojedine skupine proizvodnih postrojenja utvrdit će se odgovarajući način prihvaćanja dodatnog operativnog troška prodaje električne energije na tržištu električne energije uzrokovanog nerazvijenošću tržišta električne energije, teškoćama nastupanja na tržištu malih proizvođača te teškoćama prodaje električne energije iz varijabilnih izvora energije, te promjenjivim troškovima ulaznih sirovina kod proizvodnih postrojenja na biomasu i bioplin.
(9)Ugovorom o tržišnoj premiji utvrđuje se referentna vrijednost električne energije za pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu koja proizlazi iz provedenog natječajnog postupka iz članka 22. ovoga Zakona, koja se korigira sukladno stavku 11. ovoga članka.
(10)Tržišna premija se u obračunskom razdoblju isplaćuje na temelju neto isporučene električne energije.
(11)Visina referentne vrijednosti električne energije koja je utvrđena sklopljenim ugovorom o tržišnoj premiji korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu referentnu vrijednost električne energije iz prethodne godine primjenom Prosječnoga godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane ugovore o tržišnoj premiji.
(12)Prva korekcija referentne vrijednosti električne energije primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji.
(13)Tržišna premija počinje se isplaćivati nakon što nositelj projekta za proizvodno postrojenje ili za proizvodnu jedinicu za koju je sklopljen ugovor o premiji stekne status povlaštenog proizvođača.
(14)Ugovor o tržišnoj premiji raskida se ako nositelj projekta izgubi status povlaštenog proizvođača za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu za koju je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji. Članak 24. Poticanje zajamčenom otkupnom cijenom
(1)Zajamčena otkupna cijena novčani je iznos koji operator tržišta energije isplaćuje povlaštenom proizvođaču električne energije za neto isporučenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice u elektroenergetsku mrežu temeljem ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona, a što se ne odnosi na situacije bitno promijenjenih okolnosti i više sile, u kom slučaju se primjenjuje načelo razmjernosti rizika između ugovornih strana.
(2)Ostvarivanje prava na sklapanje ugovora iz članka
  1. ovoga Zakona temelji se na odluci o odabiru najpovoljnijih ponuditelja na natječaju koji provodi operator tržišta energije sukladno članku
  2. ovoga Zakona.
(3)Povlašteni proizvođač električne energije koji je sklopio ugovor iz članka 26. ovoga Zakona prodaje neto isporučenu električnu energiju operatoru tržišta energije pod uvjetima utvrđenim navedenim ugovorom.
(4)Sustavom poticanja zajamčenom otkupnom cijenom potiče se izgradnja novih proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koje koriste obnovljive izvore energije i nova visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja, do ispunjenja kvote za poticanje iz članka 19. ovoga Zakona, a u skladu s raspoloživim prostornim resursima za tu namjenu sukladno dokumentima prostornog uređenja.
(5)Pravna ili fizička osoba koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/
  1. i 144/12.) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/
  2. i 100/15.), Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/
  3. i 60/20.) i ugovor o tržišnoj premiji iz članka
  4. ovoga Zakona, nema pravo na poticaje zajamčenom otkupnom cijenom sukladno odredbama ovoga Zakona za proizvodna postrojenja odnosno proizvodne jedinice za koje ostvaruje pravo na poticaje. Članak
  5. Javni natječaj za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom
(1)Pravo na sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona ostvaruju nositelji projekata koji su izabrani kao najpovoljniji ponuditelji na javnom natječaju koji priprema i provodi operator tržišta energije najmanje jednom godišnje, javnim prikupljanjem ponuda u slučaju raspoloživosti kvota za poticanje.
(2)Na temelju provedenog javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka operator tržišta energije donosi odluku o odabiru najpovoljnijih ponuditelja, koja se objavljuje na stranicama operatora tržišta energije.
(3)Odluka o odabiru iz stavka 2. ovoga članka je upravni akt koji osobito sadrži obrazloženje razloga za odabir najpovoljnijih ponuditelja odnosno obrazloženje razloga zbog kojih nisu odabrane pojedine ponude, te druge odgovarajuće podatke.
(4)Pravo sudjelovanja na natječaju iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s uvjetima utvrđenim u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda, ima nositelj projekta za izgradnju novog proizvodnog postrojenja odnosno proizvodne jedinice.
(5)Javni poziv za javno prikupljanje ponuda iz stavka
  1. ovog članka mora sadržavati:
  2. odredbu o klasifikaciji proizvodnih postrojenja
  3. odredbu o maksimalnim zajamčenim otkupnim cijenama, prema klasifikaciji proizvodnih postrojenja
  4. odredbu da se najpovoljnijim ponuditeljima smatraju nositelji projekta koji ispunjavaju natječajne uvjete čija je ponuđena cijena električne energije manja ili jednaka maksimalnoj zajamčenoj otkupnoj cijeni iskazanoj u javnom pozivu, i koji su ponudili najnižu cijenu električne energije, te u najvećoj mjeri zadovoljavaju propisane kriterije okolišne prihvatljivosti
  5. odredbu da se najpovoljniji ponuditelj bira u granicama raspoložive kvote
  6. odredbu o instrumentima jamstva ozbiljnosti ponude, u vidu bankarske garancije, po svakom projektu.
(6)Uvjeti natječaja, rokovi, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda te klasifikacija proizvodnih postrojenja za koja će se provoditi javni natječaji utvrdit će se uredbom iz članka 28. ovoga Zakona.
(7)Postupak provedbe javnog natječaja iz stavka
  1. ovoga članka nije upravni postupak, osim u smislu donošenja odluke o odabiru iz stavka
  2. ovoga članka odnosno u smislu korištenja pravnog lijeka iz stavka
  3. ovoga članka.
(8)Protiv odluke iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
(9)Rok za podnošenje tužbe počinje teći istekom roka od osam dana od dana javne objave odluke iz stavka 2. ovoga članka.
(10)Odluka u upravnom sporu donijet će se u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe. Članak 26. Ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom
(1)Temeljem odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona operator tržišta energije sklapa ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom s nositeljem projekta po otkupnoj cijeni koju je nositelj projekta ostvario na natječaju iz članka
  3. ovoga Zakona.
(2)Otkupna cijena iz stavka
  1. ovoga članka nepromjenljiva je za vrijeme trajanja ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom osim za iznos godišnje korekcije sukladno stavku
  2. ovoga članka.
(3)Iznose maksimalne zajamčene otkupne cijene električne energije utvrđuje operator tržišta energije, na temelju metodologije za izračun maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena propisane uredbom iz članka
  1. ovoga Zakona, jednom godišnje i objavljuje na svojim mrežnim stranicama te koristi za potrebe provedbe natječaja iz članka
  2. ovoga Zakona.
(4)Ugovorom o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz stavka
  1. ovoga članka utvrđuje se otkupna cijena za pojedino proizvodno postrojenje odnosno proizvodnu jedinicu, koja proizlazi iz natječajnog postupka iz članka
  2. ovoga Zakona.
(5)Zajamčena otkupna cijena u obračunskom razdoblju isplaćuje se za neto isporučenu električnu energiju.
(6)Visina otkupne cijene koja je utvrđena sklopljenim ugovorom o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu otkupnu cijenu iz prethodne godine primjenom Prosječnog godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane ugovore o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom.
(7)Prva korekcija otkupne cijene primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je sklopljen ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom.
(8)Zajamčena otkupna cijena počinje se isplaćivati nakon što nositelj projekta za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu za koje je sklopljen ugovor o otkupu električne energije stekne status povlaštenog proizvođača i nakon što isporuči električnu energiju sukladno stavku 5. ovoga članka.
(9)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, za vrijeme trajanja pokusnog rada, operator tržišta energije isplaćuje nositelju projekta 50% iznosa zajamčene otkupne cijene utvrđene ugovorom o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom nakon što isporuči električnu energiju sukladno stavku
  2. ovoga članka.
(10)Ugovor iz stavka
  1. ovog članka se raskida ako nositelj projekta izgubi status povlaštenog proizvođača za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu za koje je sklopljen ugovor o otkupu električne energije zajamčenom cijenom. Članak
  2. Dostava odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja i pravni lijekovi
(1)Odluka iz članka
  1. stavka
  2. i članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona dostavlja se objavom na mrežnoj stranici operatora tržišta energije.
(2)Informacija o objavi odluke iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(3)Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
(4)Rok za podnošenje tužbe počinje teći istekom roka od osam dana od dana javne objave odluka iz stavka 1. ovoga članka.
(5)Odluka u upravnom sporu donijet će se u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe. Članak
  1. Uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija Vlada Republike Hrvatske, donosi uredbu o načinu stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, detaljno razraditi prava i obveze nositelja projekta, povlaštenog proizvođača, operatora tržišta energije, operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava povezanih s pravima na poticaje, detaljno utvrditi obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji i ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, rokove izgradnje i jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice i jamstva za isplatu poticaja, detaljno razraditi uvjete povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, utvrditi metodologiju za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije, metodologiju za izračun maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena električne energije, ovisno o vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja, metodologiju za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije, kataloške brojeve otpada, klasifikaciju proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja, kao i način za ostvarivanje prava na poticanje u slučaju kada se otpad koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom u skladu sa zakonom kojim je uređeno održivo gospodarenje otpadom.
  2. Uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija Članak 28.a (NN 78/25) Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase
(1)Energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase, koja ispunjava kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz stavaka
  1. do
  2. ovoga članka, uzima se u obzir za:
  3. doprinos cilju Republike Hrvatske iz članka
  4. ovoga Zakona i udjelima obnovljive energije
  5. ocjenjivanje poštivanja obveza povezanih s obnovljivom energijom
  6. prihvatljivost za financijsku potporu za potrošnju biogoriva, tekućih goriva i goriva iz biomase.
(2)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, za potrebe iz stavka
  1. ovoga članka uzimaju se u obzir samo ako ispunjavaju kriterije uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka
  2. ovoga članka.
(3)Na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase primjenjuje se odredba stavka 2. ovoga članka.
(4)Na električnu energiju, grijanje i hlađenje proizvedene iz miješanog komunalnog otpada ne primjenjuju se kriteriji uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 14. ovoga članka.
(5)Goriva iz biomase ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova, navedene u stavcima
  1. do
  2. ovoga članka, ako se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ili goriva, s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom 7,5 MW ili višom ako je riječ o krutim gorivima iz biomase i s ukupnom ulaznom toplinskom snagom od najmanje 2 MW ako je riječ o plinovitim gorivima iz biomase.
(6)Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedeni u stavcima
  1. do
  2. ovoga članka primjenjuju se bez obzira na zemljopisno podrijetlo biomase.
(7)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka koji nisu iz šumarstva, već od poljoprivrednog zemljišta uzimaju se u obzir za potrebe iz stavka
  1. ovoga članka ako operatori ili nacionalna tijela imaju uspostavljene planove praćenja ili upravljanja radi rješavanja utjecaja na kvalitetu tla i ugljik u tlu. Informacije o načinu praćenja i upravljanja tih utjecaja dostavljaju se u skladu s člankom 28.b stavkom
  2. ovoga Zakona.
(8)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzimaju se u obzir za potrebe navedene u stavku
  1. ovoga članka ako nisu proizvedena od sirovina dobivenih na zemljištu koje je veoma važno za očuvanje bioraznolikosti odnosno zemljištu koje je u siječnju
  2. ili poslije toga imalo jedan od sljedećih statusa, neovisno o tome zadržava li zemljište i dalje taj status:
  3. prašume i drugog pošumljenog zemljišta odnosno šume i drugog pošumljenog zemljišta s autohtonim vrstama na kojem ne postoje očigledni znakovi djelovanja čovjeka i značajnijeg narušavanja ekoloških procesa
  4. šume velike bioraznolikosti i drugog pošumljenog zemljišta koje je bogato vrstama i nije degradirano, ili koje je relevantno nadležno tijelo definiralo kao zemljište velike bioraznolikosti, osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode
  5. područja koja su zakonom određena kao zaštićena područja prirode ili ih je kao takve definiralo relevantno nadležno tijelo ili su namijenjena zaštiti rijetkih, ugroženih ili pogođenih ekosustava ili vrsta priznatih međunarodnim sporazumima ili uključenih na popise međuvladinih organizacija ili Međunarodnog saveza za očuvanje prirode na temelju njihova priznavanja, osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na te svrhe zaštite prirode
  6. travnjaka s velikom bioraznolikošću koji obuhvaća više od jednog hektara i koji je: a) prirodan, odnosno travnjak koji bi bez djelovanja čovjeka ostao travnjakom i koji čuva prirodni sastav vrste i ekološka svojstva i procese ili b) neprirodan, odnosno travnjak koji bez čovjekova djelovanja ne bi ostao travnjakom koji je bogat vrstama i nije degradiran te koji je relevantno nadležno tijelo definiralo kao travnjak velike bioraznolikosti, osim ako ne postoje dokazi da je proizvodnja sirovina nužna za očuvanje statusa travnjaka velike bioraznolikosti.
(9)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku
  1. ovoga članka ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu s velikim zalihama ugljika odnosno zemljištu koje je u siječnju
  2. imalo jedan od sljedećih statusa, ali koje taj status više nema:
  3. močvare odnosno zemljišta pokrivena vodom ili zasićena vodom trajno ili veći dio godine
  4. trajno pošumljena područja odnosno zemljišta koja obuhvaćaju više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ
  5. zemljište koje obuhvaća više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje između 10 % i 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ, osim ako se podastru dokazi da je zaliha ugljika površine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene metodologije propisane u Uredbi iz članka
  6. ovoga Zakona ispunjeni uvjeti iz stavka
  7. ovoga članka.
(10)Stavak 8. ovoga članka ne primjenjuje se ako je u trenutku dobivanja sirovina zemljište imalo isti status kao u siječnju 2008.
(11)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku
  1. ovoga članka ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu koje je u siječnju
  2. bilo tresetište, osim ako se pruže dokazi da uzgoj i proizvodnja te sirovine ne obuhvaćaju isušivanje prethodno neisušenog tla.
(12)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase koja se uzimaju u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće kriterije za smanjenje rizika od uporabe šumske biomase koja je dobivena neodrživom proizvodnjom: 1. država u kojoj je šumska biomasa posječena ima propise primjenjive u području sječe te sustave nadzora i provedbe kojima se osigurava:
  1. a)zakonitost operacija sječe
  2. b)obnova šume na posječenim površinama
  3. c)da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena
  4. d)da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka i
  5. e)da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume. 2. ako nisu dostupni kriteriji iz točke 1. ovoga stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskog područja nabave kojima se osigurava:
  6. a)zakonitost operacija sječe
  7. b)obnova šume na posječenim površinama
  8. c)da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena, osim ako su pruženi dokazi da sječa te sirovine nije utjecala na tu svrhu očuvanja prirode
  9. d)da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka i
  10. e)da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume.
(13)Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (engl. land-use, land-use change and forestry; u daljnjem tekstu: LULUCF): 1. država ili regionalna organizacija za gospodarske integracije iz koje potječe šumska biomasa:
  1. a)stranka je Pariškog sporazuma
  2. b)podnijela je na nacionalnoj razini određeni doprinos (engl. nationally determined contribution; u daljnjem tekstu: NDC) za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (engl. United Nations Framework Convention on Climate Change; u daljnjem tekstu: UNFCCC) koja obuhvaća emisije i uklanjanja iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta i kojom se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase smatraju obvezivanjem države na smanjenje ili ograničenje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u NDC-u ili
  3. c)usvojila je propise u skladu s člankom 5. Pariškog sporazuma, koji se primjenjuju u području sječe, za očuvanje i povećanje zaliha i ponora ugljika, i dokazuju da prijavljene emisije u sektoru LULUCF ne prelaze uklanjanja 2. ako nisu dostupni kriteriji iz točke 1. ovoga stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskoga područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno održavanje ili jačanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi.
(14)Uštede emisija stakleničkih plinova uporabom biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se uzima u obzir za potrebe iz stavka
  1. ovoga članka iznose:
  2. najmanje 50 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su bila u pogonu najkasnije
  3. listopada
  5. najmanje 60 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon u razdoblju od
  6. listopada
  7. do
  8. prosinca
  10. najmanje 65 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon od
  11. siječnja
  13. najmanje 70 % za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima koja su puštena u pogon u razdoblju od
  14. siječnja
  15. do
  16. prosinca
  17. i 80 % u postrojenjima koja su puštena u pogon od
  18. siječnja 2026.
(15)Smatra se da je postrojenje u pogonu ako je započela fizička proizvodnja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa i tekućih biogoriva te fizička proizvodnja grijanja i hlađenja i električne energije za goriva iz biomase.
(16)Uštede emisije stakleničkih plinova od korištenja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa, tekućih biogoriva i goriva iz biomase u proizvodnim postrojenjima za grijanje, hlađenje i električnu energiju izračunavaju se u skladu s Uredbom iz članka 41. ovoga Zakona.
(17)Električna energija iz goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe iz stavka
  1. ovoga članka samo ako ispunjava jedan ili više od sljedećih zahtjeva:
  2. proizvodi se u postrojenjima s ukupnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 50 MW
  3. za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage od 50 do 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije koja udovoljavaju razinama energetske učinkovitosti povezanima s najboljim raspoloživim tehnologijama kako su definirane u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2017/1442 оd
  4. srpnja
  5. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za velike uređaje za loženje u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C
(2017)5225) (Tekst značajan za EGP) (SL L 212,
  2. 2017.)
  3. za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili, za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije, koja ostvaruju neto električnu učinkovitost od najmanje 36 %
  4. proizvodi se primjenom hvatanja i skladištenja CO2 iz biomase.
(18)Za potrebe iz stavka 1. ovoga članka postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije uzimaju se u obzir samo ako ne uporabljuju fosilna goriva kao glavna goriva te ako ne postoji potencijal troškovne učinkovitosti za primjenu tehnologije visokoučinkovite kogeneracije u skladu s propisom kojim se uređuje tržište toplinske energije.
(19)Odredba stavka
  1. točaka
  2. i
  3. ovoga članka primjenjuje se samo na postrojenja koja se puštaju u pogon ili su prenamijenjena za uporabu goriva iz biomase nakon
  4. prosinca 2021.
(20)Odredba stavka
  1. točke
  2. ovoga članka ne primjenjuje se na potpore dodijeljene u okviru programa potpora u skladu s člankom
  3. ovoga Zakona odobrenih do
  4. prosinca 2021.
(21)Za potrebe iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir biogoriva i tekuća biogoriva dobivena u skladu s ovim člankom i dodatnim kriterijima održivosti. Članak 28.b (NN 78/25) Provjera usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova
(1)Kad se biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase ili druga goriva iz stavka
  1. ovoga članka uzimaju u obzir za potrebe iz članka 28.a stavka
  2. ovoga Zakona, gospodarski subjekt mora dokazati da su ispunjeni kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 28.a stavaka
  3. do
  4. ovoga Zakona.
(2)Gospodarski subjekti iz stavka
  1. ovoga članka moraju koristiti sustav masene bilance kojim se:
  2. određuje da se pošiljke sirovina ili goriva različitih svojstava održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova mogu miješati primjerice u kontejneru, u objektu za preradu ili logistiku, unutar infrastrukture za prijenos i distribuciju ili na takvoj lokaciji
  3. određuje da se pošiljke sirovina s različitim energetskim sadržajem mogu miješati za potrebe daljnje prerade, uz uvjet da je veličina pošiljaka prilagođena u skladu s njihovim energetskim sadržajem
  4. zahtijeva da podaci o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova te veličini pošiljaka iz točke
  5. ovoga stavka vrijede i za mješavinu i
  6. predviđa da je iznos svih pošiljaka odstranjenih iz mješavine opisan kao da ima ista svojstva održivosti, u istim količinama, kao i iznos pošiljaka dodan mješavini te zahtijeva da se ta bilanca postigne u primjerenom razdoblju.
(3)Sustavom masene bilance osigurava se da se svaka pošiljka samo jednom računa za potrebe izračuna konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona te uključuje informacije o tome je li potpora dodijeljena za proizvodnju te pošiljke, te ako jest, o vrsti programa potpore.
(4)Ako je pošiljka iz stavka
  1. ovoga članka prerađena, informacije o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova pošiljke prilagođavaju se i pripisuju proizvodnji u skladu sa sljedećim pravilima:
  2. ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi samo jedan proizvod koji je namijenjen proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika, količina pošiljke i povezane količine u vezi sa svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova prilagođavaju se primjenom faktora konverzije koji predstavlja odnos između mase proizvodnje koja je namijenjena za takvu proizvodnju i mase sirovina koja ulazi u postupak
  3. ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi više proizvoda koji su namijenjeni proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika, za svaki se proizvod primjenjuje zasebni faktor konverzije i upotrebljava zasebna masena bilanca.
(5)Gospodarski subjekti iz stavka
  1. ovoga članka na zahtjev Ministarstva dostavljaju informacije i podatke u pogledu usklađenosti s graničnim vrijednostima ušteda emisija stakleničkih plinova u prijevozu i kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđenim u Uredbi iz članka
  2. ovoga Zakona.
(6)Gospodarski subjekti iz stavka
  1. ovoga članka trebaju zadovoljavati standarde neovisne revizije dostavljenih podataka kojima se:
  2. provjerava da su primijenjeni sustavi točni, pouzdani i zaštićeni od prijevara, uključujući provjeru kojom se jamči da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili odbačeni kako bi pošiljka ili njezin dio postali otpad ili ostatak
  3. procjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja te pouzdanost podataka.
(7)Obveze iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka primjenjuju se neovisno o tome jesu li biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika proizvedena u Europskoj uniji ili su uvezena.
(8)Informacije o zemljopisnom podrijetlu i vrsti sirovina za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase razvrstana po opskrbljivačima gorivom stavljaju se na raspolaganje potrošačima na mrežnim stranicama operatora, opskrbljivača ili relevantnih nadležnih tijela te se ažuriraju jednom godišnje.
(9)Odluku o prihvatljivim dobrovoljnim nacionalnim ili međunarodnim programima koji određuju standarde za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase ili drugih goriva donosi Europska komisija provedbenim aktom.
(10)Kada gospodarski subjekt iz stavka
  1. ovoga članka podastre dokaze ili podatke dobivene u skladu s programom za koji je donesena odluka Europske komisije iz stavka
  2. ovoga članka, opskrbljivač ne dostavlja daljnje dokaze o ispunjavanju kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 28.a stavaka
  3. do
  4. ovoga Zakona.
(11)Neovisnu reviziju u okviru dobrovoljnog programa provode ovlašteni verifikatori ili neovisni revizori za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti. Na zahtjev nadležnih tijela, isti dostavljaju relevantne informacije vezane za nadzor, uključujući točan datum, vrijeme i mjesto revizije.
(12)Ako nadležna tijela utvrde probleme povezane s neispunjavanjem obveza, ona o tome bez odgode obavješćuju dobrovoljni program. Članak 28.c (NN 78/25) Izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na stakleničke plinove
(1)Ušteda emisije stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za potrebe članka 28.a stavka 14. ovoga Zakona izračunava se prema Uredbi iz članka 41. ovoga Zakona.
(2)Izvješća koja uključuju informacije o tipičnim emisijama stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina područja na teritoriju Republike Hrvatske mogu biti klasificirana na razini 2 u nomenklaturi teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) ili na više razvrstanoj razini NUTS u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od
  1. svibnja
  2. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154,
  4. 2003.). Tim se izvješćima prilaže opis metode i izvor podataka koji su upotrijebljeni za izračun razine emisija. Tom se metodom uzimaju u obzir svojstva tla, klime i očekivanog prinosa sirovina.
(3)Kada je riječ o područjima izvan Europske unije, izvješća mogu biti istovjetna izvješćima iz stavka
  1. ovoga članka, ako su ih sastavila nadležna tijela. IV. ADMINISTRATIVNI POSTUPCI I INFORMIRANJE Članak
  2. (NN 78/25) Organizacija i trajanje postupaka izdavanja dozvola
(1)Ministarstvo se određuje za kontaktnu točku koja, na zahtjev investitora odnosno nositelja projekta odnosno povlaštenog proizvođača (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), pruža smjernice tijekom cjelokupnog postupka izdavanja dozvola, pri čemu se taj postupak odnosi na relevantne upravne dozvole za izgradnju i obnovu kapaciteta proizvodnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te upravljanje njima, kao i smjernice o postupku za njihovo priključivanje na mrežu.
(2)Podnositelj zahtjeva iz stavka
  1. ovoga članka može tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanja dozvola informirati kontaktnu točku iz stavka
  2. ovoga članka.
(3)Ministarstvo, kao kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka, na transparentan način, usmjerava podnositelja zahtjeva, tijekom postupaka izdavanja dozvola, od trenutka podnošenja zahtjeva do trenutka donošenja jedne ili nekoliko odluka nadležnih tijela na kraju postupka, pruža podnositelju zahtjeva sve potrebne i dopuštene informacije te, ako je to primjereno, uključuje druga javnopravna tijela i pravne osobe s javnopravnim ovlastima.
(4)Podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu sve potrebne dokumente podnijeti i u digitalnom obliku.
(5)Operator tržišta energije, u suradnji s Ministarstvom, kao kontaktnom točkom iz stavka 1. ovoga članka, Agencijom i operatorom prijenosnog i distribucijskog sustava, te ministarstvom nadležnom za prostorno planiranje i gradnju izrađuje priručnik, kao vodič kojim se daje cjelovita informacija o postupcima ishođenja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljive energije, posebno vodeći računa o malim projektima i projektima potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora, a koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.
(6)Priručnik iz stavka
  1. ovoga članka sadrži:
  2. opis postojećih pojednostavnjenih i ubrzanih postupaka uspostavljenih kroz posebne propise kojima se uređuje područje tržišta električne energije, propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, propisima kojima se uređuje priključenje na elektroenergetsku mrežu na odgovarajućoj administrativnoj razini, kao i posebnim propisima utvrđene vremenske okvire za postupke

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.