Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) NN 4/1991 (2.2.1991.), Zakon o općenarodnoj obrani

(pročišćeni tekst) ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana

1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj
2. prosinca
3. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o općenarodnoj obrani. Pročišćeni tekst Zakona o općenarodnoj obrani obuhvaća Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 27/84) te njihove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 33/89 i 47/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 804-01/90-01/04 Zagreb,
4. prosinca
5. Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske Vice Vukojević, v.r. ZAKON o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Članak
6. Ovim zakonom se uređuju: sustav općenarodne obrane; prava i dužnosti građana, poduzeća, mjesnih zajednica, drugih organizacija i zajednica, društvenih organizacija i udruženja gradana, društveno-političkih zajednica i njihovih organa u oblasti općenarodne obrane; organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane, civilne zaštite. službe osmatranja i obavještavanja; posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu te obuka za općenarodnu obranu; samozaštita općenarodne obrane; planiranje općenarodne obrane, te druga pitanja od interesa za općenarodnu obranu u Republici Hrvatskoj. Ovim zakonom uređuju se i mjere i zadaci općenarodne obrane, kojima se osigurava zaštita ustavom utvrđenoga društvenog uređenja i jedinstvo obrambeno-samozaštitnog sistema. Članak
7. Općenarodna obrana i društvena samozaštita izgrađuju se i ostvaruju na jedinstvenim idejnim i društveno-političkim osnovama i međusobno su povezane u jedinstven obrambeno-samozaštitni sistem radi ostvarivanja zajedničkog cilja - obrane zemlje, zaštite njene sigurnosti i ustavom utvrđenoga društvenog i političkog uređenja. Poduzeća mjesne zajednice i druge organizacije i zajednice (u daljnjem tekstu: organizacije i zajednice), društvene organizacije i društveno-političke zajednice osiguravaju jedinstvo u pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite. Organizirane snage i sredstva općenarodne obrane angažiraju se i na zadacima društvene samozaštite u skladu sa zakonom, planovima obrane i planovima za druge izvanredne prilike, te s propisima i podzakonskim aktima. U organiziranju, pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite osigurava se puna usklađenost priprema i planova obrane i priprema i planova za druge izvanredne prilike. Članak
8. Općenarodna obrana u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu: Republika), kao dio jedinstvenog sistema općenarodne obrane u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, organizira se, planira i provodi prema odredbama Zakona o općenarodnoj obrani ("Službeni list SFRJ", br. 21/
9. -u daljem tekstu: Savezni zakon) i ovoga zakona, a u skladu s osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje i osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za djelovanje u ratu, koje su utvrdili nadležni organi federacije, te prema vlastitim procjenama, potrebama i planovima, propisima i općim aktima organizacija i zajednica, društvenih organizacija, udruženja građana i društveno-političkih zajednica. Članak
10. Radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da, u okviru sistema i planova obrane, aktivno sudjeluju u obrani zemlje i da se organiziraju, pripremaju i osposobljavaju za oružanu borbu i druge oblike općenarodnog otpora, zaštitu i spašavanje i druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu. Nadležni organi društveno-političkih zajednica i organi organizacija i zajednica dužni su radnim ljudima i građanima osigurati ostvarivanje njihovih prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane utvrđenih ovim zakonom. Članak
11. Organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja gradana i društveno-političke zajednice, kao svoju redovnu djelatnost u miru provode pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, poduzimaju mjere i druge aktivnosti za rad u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, donose i provode propise, planove i druge mjere u oblasti općenarodne obrane i usklađuju ih međusobno te s oružanim snagama. Organizacije i zajednice, društvene organizacije i udruženja građana ostvarujući pravo i dužnost da aktivno sudjeluju u obrani zemlje, organiziraju, planiraju i provode pripreme, osiguravaju sredstva i obavljaju druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu u skladu sa zakonom, odlukama i planovima nadležnih organa društveno-političkih zajednica. Članak
12. U slučaju neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika, radni ljudi i građani u zemlji i inozemstvu, organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja građana i društveno-političke zajednice i njihovi organi, u okviru svojih prava i dužnosti, provode propisane mjere pripravnosti i posebne mjere koje narede nadležni organi, a za vrijeme ratnog stanja i mjere predviđene posebnim propisima, u skladu s planovima obrane. U slučaju napada na zemlji, radni ljudi i građani, te organizacije i zajednice iz stavka
13. ovoga članka imaju pravo i dužnost da odmah bez poziva i posebne naredbe izvršavaju propisane dužnosti u obrani zemlje i postupaju prema planu obrane i svojem ratnom rasporedu. Članak
14. Organiziranje i provođenje prirema za općenarodnu obranu i izvršavanje drugih poslova značajnih za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu utvrđenih ovim zakonom poslovi su od općeg interesa za Republiku. II. PRAVA I DUŽNOSTI RADNIH LJUDI I GRAĐANA Članak
15. Radni Ijudi i građani, pod uvjetima utvrđenim zakonom, imaju pravo i dužnost da se organiziraju i da sudjeluju u organiziranju, pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane, da se obučavaju za općenarodnu obranu i za izvršavanje zadataka u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika; da sudjeluju u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora, u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i drugih opasnosti te u izvršavanju drugih zadataka od interesa za obranu zemlje i zaštitu ustavom utvrđenoga društvenog uređenja. Radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da u skladu sa zakonom. odlučuju i aktivno sudjeluju u izgrađivanju i provođenju politike općenarodne obrane i u pripremama za obranu: da u skladu s planovima obrane budu raspoređeni na odgovarajuće dužnosti u oružane snage, civilnu zaštitu, sistem osmatranja i obavještavanja, organe društveno-političkih zajednica, organizacije i zajednice ili u druge oblike općenarodne obrane, te da budu osposobljeni i upoznati sa svojim dužnostima i zadacima u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika. Članak
16. Radni Ijudi i građani dužni su:
17. nabaviti određena sredstva za provođenje mjera zaštite i spasavanja te određene rezerve lijekova, hrane i drugih sredstava nužnih za vlastite potrebe u ratnim uvjetima;
18. primiti i propisno čuvati opremu, uređaje i sredstva koja su im, u skladu s njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani, povjerena i vratiti ih na zahtjev nadležnog organa;
19. javiti se određenom organu ili organizaciji radi izvršavanja obaveza ii općenarodnoj obrani u mjesto i vrijeme označeno u pojedinačnom ili općem pozivu te sa sobom ponijeti stvari i isprave navedene u pozivu;
20. dostaviti centru za obavještavanje, organu mjesne zajednice ili drugom nadležnom organu podatke o pojavama značajnim za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, koje saznaju ili ih primijete, služeći se najpogodnijim načinom i najbržim sredstvom. Vlada Republike Hrvatske, prema potrebi, utvrđuje vrstu i količinu sredstava iz točke
21. stavka
22. ovoga članka. Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu radi obaveze iz točke
23. stavka
24. ovoga članka ili ne opravda svoj izostanak, a njezina prisutnost je prijeko potrebna, organ koji ju je pozvao obavijestit će o tome organ unutrašnjih poslova i od njega zatražiti da takvu osobu prinudno privrede. Članak
25. Povrede i oboljenja koja nastanu zbog izvršavanja prava i obaveza iz općenarodne obrane utvrđenih zakonom smatraju se povredama na radu. U slučaju iz stavka
26. ovoga članka radni ljudi i građani, koji su izvršavali zakonom utvrđene obaveze, imaju sva prava utvrđena posebnim propisima za osobe koje su pretrpjele povredu na radu. Članak
27. Obavezi sudjelovanja u jedinicama i organima civilne zaštite, pored osoba određenih Saveznim zakonom, ne podliježu ni stražari u kazneno-popravnim organizacijama. Osobe iz stavka
28. ovoga članka sudjeluju u zaštiti i spasavanju u skladu s naređenjem rukovodilaca tih organizacija. Članak
29. Majka koja ima jedno ili više djece mlađe od 10 godina može izuzetno, po osnovi radne obaveze, biti raspoređena na poslove i zadatke izvan mjesta prebivališta, ako joj je za to vrijeme osigurana njega i čuvanje djeteta, u slučaju da njegu i čuvanje djeteta nije mogla osigurati sama. Odredba stavka
30. ovoga članka odnosi se i na oca, usvojioca, osobu kod koje se dijete nalazi na organiziranom porodičnom smještaju i staratelja djeteta, ako majka odnosno roditelji nisu na životu ili su dijete napustili ili su, zbog drugih razloga, spriječeni da se brinu o djetetu. III. PRAVA I DUŽNOSTI PODUZEĆA, DRUGIH ORGANIZACIJA I ZAJEDNICA I GRAĐANSKIH PRAVNIH OSOBA
31. Poduzeća i druge organizacije i zajednice Članak
32. Radnici u poduzećima imaju pravo i dužnost da se u okviru svoje redovne djelatnosti organiziraju i pripremaju za općenarodnu obraniku, za svoj rad, zaštitu i spasavanje u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, da sudjeluju u obrani zemlje i da izvršavaju druge zadatke i poslove od interesa za qpćenarodnu obranu, u skladu s ustavom, zakonom, osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, planovima obrane, planovima za druge izvanredne prilike, odlukama organa društveno-političkih zajednica i svojim općim aktima. Poduzeća su dužna organizirati sve svoje raspoložive ljudske snage i materijalne mogućnosti za obranu zemlje. Članak
33. U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane poduzeća, radi osiguranja proizvodnje i pružanja usluga, opskrbe oružanih snaga i stanovništva u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, te za izvršavanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu, dužna su, osim robnih rezervi utvrđenih drugim propisima, osigurati i odgovarajuće rezerve materijalno-tehničkih i drugih sredstava razmjerno svojim kapacitetima, proizvodnim, tehničkim i drugim mogućnostima. Vrste i količine rezervi sredstava iz stavka
34. ovoga članka poduzeća osiguravaju u skladu sa svojim planovima obrane i s planovima za druge izvanredne prilike. Članak
35. Radnici u poduzeću organiziraju i provode pripreme za proizvodnju i pružanje usluga u ratu, suglasno djelatnostima organizacija u skladu sa samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima o proizvodnji i pružanju usluga u ratu, odnosno sa zahtjevima društveno-političkih zajednica, osiguravaju kadrovske, materijalne i druge uvjete za rad i pružanje otpora agresoru, organiziraju zaštitu radnih ljudi i materijalnih dobara od ratnih i drugih opasnosti i fizičku zaštitu svojih objekata i sredstava, osposobljavaju i obučavaju se za rad u ratnim uvjetima i obavljaju druge poslove od interesa za općenarodnu obranu. Poduzeća su dužna međusobno surađivati u provođenju priprema za općenarodnu obranu i usklađivati svoje planove obrane, osobito u opskrbi energijom, sirovinama i rezervnim dijelovima, isporuci gotovih proizvoda i međusobnoj koordinaciji rada u ratnim uvjetima na postojećim ili ratnim lokacijama. Članak
36. Poduzeća koja pripremaju i izvršavaju prostorne i urbanističke planove i organi koji pripremaju i donose te planove dužni su pri izradi, donošenju, izvršavanju tih planova postupati u skladu s propisanim mjerama i zahtjevima u pogledu potreba općenarodne obrane i zaštite od ratnih razaranja. Zahtjeve iz stavka
37. ovoga članka postavlja i postupak propisuje Ministarstvo obrane. Članak
38. Pri izgradnji objekata iz članka
39. stavka
40. Saveznog zakona organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole dužan je prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva obrane, ako se traži građevinska dozvola u blizini objekata, instalacija i uređaja posebno značajnih za općenarodnu obranu Republike ili suglasnost općinskog organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane, ako su objekti, instalacije i uređaji značajni za općenarodnu obranu općine. Članak
41. Poduzeća koja se bave znanstvenoistraživačkom djelatnošću dužne su republičkom organu uprave nadležnom za znanost dostavljati podatke iz svog programa znanstvenoistraživačkog rada i razvoja, te podatke o svojim dostignućima i spoznajama iz te oblasti, značajnim za općenarodnu obranu. Poduzeća i organi koji se bave geodetskom, geofizičkom, geološkom, hidrometeorološkom i hidrološkom djelatnošću i istraživanjem te premjerom mora, dužni su republičkom organu uprave nadležnom za znanost stavljati na raspolaganje podatke s kojima raspolažu, značajne za općenarodnu obranu. Republički organ uprave nadležan za znanost u suradnji s odgovarajućim republičkim organima uprave, znanstvenim organizacijama i zajednicama, komandama i štabovima oružanih snaga utvrđuje značenje i način korištenja podataka iz stavova
42. i
43. ovoga članka i stavlja ih na uvid te daje na korištenje nadležnom saveznom organu. Članak
44. Poduzeća i druge organizacije i zajednice i organi društveno-političkih zajednica dužni su s programima izgradnje i razvoja tehničkih sistema iz članka
45. Saveznog zakona upoznati republički organ uprave nadležan za oblast kojoj pripada tehnički sistem. Ako republički organ uprave iz stavka
46. ovoga članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva obrane, utvrdi da tehnički sistem nije usklađen s potrebama općenarodne obrane, postavit će zahtjev za usklađivanje. Članak
47. Poduzeća su dužna, na zahtjev nadležnih republičkih organa, prvenstveno proizvoditi predmete odnosno obavIjati usluge posebno značajne za općenarodnu obranu. Osim predmeta ili usluga za koje, na osnovi Saveznog zakona Savezno izvršno vijeće odredi da su posebno značajne za općenarodnu obranu, Vlada Republike Hrvatske može odrediti i druge predmete i usluge da su posebno značajni za općenarodnu obranu. Vlada Republike Hrvatske određuje republičke organe koji mogu postavljati zahtjeve za prioritetnu proizvodnju i obavljanje usluga posebno značajnih za općenarodnu obranu i imenuje trećeg člana arbitraže pod uvjetima predviđenim u članku
48. stavku
49. Saveznog zakona. Članak
50. Poduzeća u oblasti javnog priopćavanja, u okviru programa svoje redovne djelatnosti, imaju pravo i dužnost javnost pravodobno informirati o obrambenim pripremama i aktivnostima, o raznim oblicima i vrstama neprijateljske aktivnosti, o odlukama i mjerama što se poduzimaju u borbi i otporu agresoru, te o drugim zadacima i mjerama u oblasti općenarodne obrane. Organizacije i zajednice, te organi društveno-političkih zajednica dužni su poduzećima u oblasti javnog priopćavanja davati podatke potrebne za informiranje javnosti, osim onih koji, prema propisima, predstavljaju tajne podatke. U pripremi programa svoje redovne djelatnosti i ostvarivanju drugih zadataka iz oblasti općenarodne obrane organizacije iz stavka
51. ovoga članka surađuju s organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane, štabovima Teritorijalne obrane i drugim organima uprave nadležnim za pripreme općenarodne obrane u određenim djelatnostima i s društvenim organizacijama. Organizacije iz stavka
52. ovoga članka dužne su, na zahtjev nadležnog organa društveno-političke zajednice, u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama objaviti određena saopćenja ili odluke, kada to zahtijevaju ti organi. Članak
53. Privredne komore potiču pripreme za obranu u poduzećima, iniciraju zaključivanje društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma o osnovama planova obrane i planova za druge izvanredne prilike, pridonose razvoju znanstvenoistraživačkog rada u poduzećima u oblasti općenarodne obrane, potiču razvoj privrednih i društvenih djelatnosti sa stanovišta potreba općenarodne obrane i sudjelovanja u općenarodnom otporu u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika. Opća udruženja i poslovne zajednice imaju pravo i dužnost, u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica, provoditi obrambene pripreme iz djelatnosti za koju su osnovane i pripreme od zajedničkog interesa za njihove članice.
54. Radne zajednice Članak
55. Radni ljudi u radnim zajednicama organiziraju i ostvaruju pripreme za općenarodnu obranu i za rad u ratnim uvjetima, osiguravaju sredstva za potrebe općenarodne obrane i izvršavaju druge zadatke i poslove općenarodne obrane na temelju planova i programa organizacija, zajednica i organa za koje obavljaju poslove i svojih odluka i planova, u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica, te u skladu s prirodom poslova koje obavljaju. Odredbe članka
56. do
57. ovoga zakona primjenjuju se i na radne zajednice.
58. Građanske pravne osobe i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu gradana Članak
59. Građanske pravne osobe i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ostvaruju odgovarajuća prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica. Odredbe članka
60. do
61. ovoga zakona primjenjuju se i na građanske pravne osobe. IV. PRAVA I DUŽNOSTI MJESNIH ZAJEDNICA Članak
62. Radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici odlučuju o pitanjima općenarodne obrane u okviru svojih prava i dužnosti na zborovima i drugim oblicima osobnog izjašnjavanja i preko delegata u organima mjesne zajednice. Radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici, u skladu s ustavom, zakonom, statutom, odlukama i planovima općine u oblasti općenarodne obrane i društvene samozaštite, pored poslova utvrđenih Saveznim zakonom, obavljaju i ove poslove:
63. organiziraju se, osposobljavaju i pripremaju za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora agresoru;
64. organiziraju, pripremaju i osposobljavaju jedinice i organe civilne zaštite;
65. organiziraju i pripremaju službu osmatranja i obavještavanja, kad je to određeno planom obrane mjesne zajednice i provode određene zadatke u sistemu osmatranja i obavještavanja;
66. organiziraju rad privrednih i društvenih djelatnosti, opskrbu, zbrinjavanje i osiguranje drugih potreba oružanih snaga, radnih ljudi i građana u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i drugih izvanrednih prilika;
67. organiziraju kontrolu područja mjesne zajednice, te zaštitu Ijudi i imovine od ratnih i drugih opasnosti;
68. provode pripreme i sudjeluju u mobilizaciji oružanih snaga, civilne zaštite, sistema osmatranja i obavještavanja, te drugih organa i organizacija, u skladu s odgovarajućim planom općine;
69. provode naređene mjere pripravnosti i druge potrebne mjere iz općenarodne obrane i društvene samozaštite;
70. utvrduju organizaciju organa mjesne zajednice i osposobljavaju ih za obavljanje zadataka u neposrednoj ratnoj opasnosti, ratu i drugim izvanrednim prilikama;
71. osiguravaju informiranje radnih Ijudi i građana o mjerama i o njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani;
72. organiziraju i provode obuku iz općenarodne obrane;
73. obavljaju i druge poslove značajne za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. Za vrijeme rata radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici, u skladu s planovima obrane i mjerama općine, organiziraju općenarodni otpor i rukovode njime, organiziraju zaštitu stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i drugih opasnosti, mobiliziraju sve snage i sredstva za potrebe općenarodne obrane i izvršavaju i druge zadatke i poslove od interesa za obranu zemlje. Članak
74. U obavljanju poslova i zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite od zajedničkog interesa, mjesne zajednice dužne su surađivati međusobno i s poduzećima, društvenim organizacijama i udruženjima građana na svom području, te usklađivati pripreme za općenarodnu obranu i mjere društvene samozaštite. Pod pripremama od zajedničkog interesa za više mjesnih zajednica ili na razini zajednice mjesnih zajednica podrazumijeva se osobito: organiziranje zajedničkih štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane te jedinica i organa civilne zaštite; organiziranje pojedinih mjera zaštite i spasavanja; organiziranje određenih dijelova službe osmatranja i obavještavanja; provođenje obuke iz općenarodne obrane; zajedničke vježbe; osnivanje organa za obavljanje poslova općenarodne obrane i drugih poslova koje sporazumno utvrde nadležni organi mjesne zajednice. V. PRAVA I DUŽNOSTI DRUŠTVENIH ORGANIZACIJA I UDRUŽENJA GRAĐANA Članak
75. Savez rezervnih vojnih starješina, kao društvena organizacija posebno značajna za općenarodnu obranu, razvija aktivnost na osposobljavanju, opće vojnom i stručnom usavršavanju rezervnih vojnih starješina te na ostvarivanju drugih zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite. Društvene organizacije i udruženja građana imaju pravo i dužnosti, u skladu sa prirodom i karakterom svoje djelatnosti, pripremati i osposobljavati članstvo, radne Ijude i građane, a posebno omladinu, za njihovo aktivno svestrano i neposredno sudjelovanje u oružanoj borbi i ostalim oblicima općenarodnog otpora i moralno-psihološkim pripremama, dogradnjom i usavršavanjem stručnih i vojno-stručnih znanja i vještina, te razvijanjem i unapređivanjem tehničke kulture i fizičkih sposobnosti. Organizacije koje djeluju na području tehničke i fizičke kulture i sporta, Crveni križ, Vatrogasni savez i druge organizacije i udruženja posebno značajne za općenarodnu obranu dužne su, osobito, provoditi mjere i aktivnosti iz stavka
76. ovoga članka. Društvene organizacije i udruženja građana surađuju s organima općine i republike Društveno-političke zajednice dužne su stvarati uvjete za aktivnosti društvenih organizacija i građana u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti. Članak
77. Društvene organizacije i udruženja građana, u skladu sa svojom ulogom i zadacima, dužni su provoditi vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama i u svojim statutima, planovima, programima i drugim općim aktima utvrdivati mjere, radnje i postupke kojima se osigurava aktivnost njihovih članova i organa u pripremama za obranu zemlje, te osiguravati sredstva za te pripreme. Planovi obrane i planovi za druge izvanredne prilike društvenih organizacija i udruženja građana usklađuju se s takvim planovima društveno-političkih zajednica. VI. PRAVA I DUŽNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA
78. Zajedničke odredbe Članak
79. Društveno-političke zajednice u okviru svojih ustavom utvđenih prava i dužnosti, a u skladu sa Saveznim zakonom, osnovama sistema općenarodne obrane, osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje te s osnovama priprema privrede i društvenih djelatosti za funkcioniranje u ratu, usmjeravaju razvoj i pripreme, poduzimaju organizacijske, materijalne i druge mjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građana, organizacija i zajednica i organa društveno-političkih zajednica u obrani i zaštiti ustavom utvrđenoga društvenog i političkog uređenja, za rad u ratu, za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora, te za obavljanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. U ostvarivanju općenarodne obrane u skladu s koncepcijom i sistemom općenarodne obrane i svojim ustavnim pravima i dužnostima društveno-političke zajednice:
80. uređuju i organiziraju općenarodnu obranu;
81. osiguravaju jedinstveno, usklađeno i uspješno funkcioniranje općenarodne obrane i društvene samozaštite;
82. poduzimaju organizacione, materijalne i druge mjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građana u pripremama za općenarodnu obranu i za njihovo sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama;
83. utvrđuju i donose planove obrane i planove za druge izvanredne prilike;
84. provode pripreme za obranu u skladu s osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, te s planovima obrane društveno-političkih zajednica;
85. osiguravaju osposobljavanje organizacija i zajednica za rad u ratu, za zaštitu od ratnih djelovanja, te za druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu;
86. osiguravaju razvoj i provode pripreme Teritorijalne obrane, jedinica milicije ratnog sastava, civilne zaštite, sistema osmatranja i obavještavanja, posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštite, te rukovode njima;
87. usmjeravaju i usklađuju pripreme za obranu društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti;
88. organiziraju i izvršavaju određene zadatke i poslove u vezi s pripremama i izvršavanjem mobilizacije, vojne obaveze i drugih obaveza u oblasti općenarodne obrane;
89. obavljaju zakonom utvrđene poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga;
90. brinu se o osiguranju materijalnih rezervi za potrebe zemlje u ratu;
91. brinu se o uređenju teritorija i akvatorija značajnog za vođenje oružane borbe i za druge potrebe općenarodne obrane u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama;
92. obavljaju i druge zadatke i poslove općenarodne obrane utvrdene zakonom. Članak
93. Prava i dužnosti općine u oblasti općenarodne obrane obavljaju: skupština općine, štab Teritorijalne obrane, štab civilne zaštite, organi uprave i drugi organi i organizacije općine. Prava i dužnosti organa iz stavka
94. ovoga članka u oblasti općenarodne obrane utvrđuje odlukom skupština općine u skladu sa zakonom. Članak
95. Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, predsjedništvo skupštine odlučuje o pitanjima iz nadležnosti skupštine. Odluke predsjedništva skupštine podnose se na potvrdu skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane. Predsjedništvo skupštine općine za vrijeme ratnog stanja obavlja poslove koji su ovim zakonom dati u nadležnost savjetu narodne obrane. Članak
96. Predsjedništvo skupštine općine za vrijeme rata ili u slučaju neposredne ratne opasnosti čine predsjednik, zamjenik predsjednika ili dopredsjednici skupštine, predsjednici vijeća skupštine i određen broj odbornika u skupštini općine utvrđen njihovim odlukama. Predsjednik skupštine općine po položaju predsjednik je predsjedništva skupštine u ratu. Skupština općine odlukom pobliže utvrđuje organizaciju i način rada predsjedništva skupštine za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. Članak
97. Društveno-političke zajednice dužne su osnovati organ uprave nadležan za poslove narodne obrane radi obavljanja upravnih i drugih poslova općenarodne obrane iz svoje nadležnosti. Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane društveno-političkih zajednica obavljaju osobito ove poslove:
98. usklađuju mjere i aktivnosti u provođenju utvrđene politike priprema za obranu i u ostvarivanju sistema općenarodne obrane te prate i predlažu mjere za njegov razvoj;
99. pripremaju i predlažu mjere za organiziranje i funkcioniranje civilne zaštite;
100. sudjeluju u osiguravanju uvjeta za jedinstveno rukovođenje općenarodnom obranom i općenarodnim otporom;
101. pripremaju i predlažu mjere kojima se osigurava jedinstvena organizacija i funkcioniranje sistema osmatranja i obavještavanja i organiziraju rad centra za obavještavanje;
102. organiziraju i pripremaju posebne veze za rukovođenje organa društveno-političkih zajednica i provode obuku kadrova za rad i održavanje tih veza;
103. brinu se o organizaciji i prate provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane i predlažu mjere za njihovo unapređivanje;
104. organiziraju i provode kriptozaštitu tajnih podataka i informacija iz oblasti općenarodne obrane;
105. izrađuju svoj plan za obranu i plan za druge izvanredne prilike i sudjeluju u izradi planova društveno-ekonomskog razvoja u oblasti općenarodne obrane;
106. predlažu mjere za izradu i sudjeluju u izradi plana obrane društveno-političke zajednice i predlažu mjere za njegovo ažuriranje i provjeru rješenja koje plan sadrži;
107. brinu se o organizaciji i provođenju mobilizacijskih priprema u organizacijama i zajednicama;
108. prate i usmjeravaju financiranje općenarodne obrane;
109. organiziraju i prate organiziranje i provođenje obuke radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu, te sudjeluju u organiziranju i izvođenju vježbi općenarodne obrane;
110. brinu se o provođenju mjera i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija;
111. surađuju s odgovarajućim vojnim organima u osiguranju popune i drugih potreba oružanih snaga, u organiziranju i provođenju obuke i vježbi, izradi i usklađivanju planova obrane i u drugim poslovima značajnim za jedinstvenost i efikasnost sistema općenarodne obrane;
112. brinu se o nabavi, čuvanju i održavanju opreme i materijalno-tehničkih sredstava za potrebe civilne zaštite; posebnih veza za rukovođenje, kriptozaštite, te službe osmatranja i obavještavanja;
113. provode upravni nadzor nad provođenjem priprema za općenarodnu obranu;
114. rade na popuni oružanih snaga, civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica vojnim obveznicima, obveznicima civilne zaštite i obveznicima radne obaveze, te materijalno-tehničkim i druglm sredstvima;
115. rješavaju o pravima i dužnostima građana, organizacija i zajednica u oblasti općenarodne obrane;
116. brinu se o izboru, uređivanju i upotrebi ratnih lokacija i poduzimaju mjere za uređenje teritorija i akvatorija za potrebe društveno-političkih zajednica;
117. obavljaju određene poslove koji se odnose na organizaciju i provođenje mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika i poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz na ratno stanje;
118. pružaju stručnu pomoć drugim organima društveno-političke zajednice i organizacijama i zajednicama u provođenju priprema za obranu;
119. obavljaju zakonom utvrđene poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga. Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika osobito: osiguravaju provođenje mjera pripravnosti i stalnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih izvora i snaga radi popune oružanih snaga i poduzimaju druge mjere za obranu zemlje; prate izvršavanje ratnih zadataka i predlažu odgovarajuće mjere organima koji rukovode općenarodnim otporom; uskladuju zahtjeve za materijalno osiguranje oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne obrane, te surađuju s odgovarajućim vojnim i drugim organima. Članak
120. Ostali organi uprave društveno-političkih zajednica, u okviru svojeg djelokruga, u oblasti općenarodne obrane:
121. prate stanje pripremanja za obranu u djelatnostima iz svoje nadležnosti i pružaju stručnu pomoć organizacijama i zajednicama u provođenju njihovih priprema za ' obranu;
122. poduzimaju mjere i osiguravaju usklađivanje planova i pripremnih mjera u djelatnosti iz njihove nadležnosti s planovima i pripremnim mjerama za obranu društveno-političke zajednice;
123. izrađuju planove obrane i planove za druge izvanredne prilike za određenu djelatnost za potrebe društveno-političke zajednice, te osiguravaju utvrđivanje mjera općenarodne obrane u planovima i programima razvoja organizacija i zajednica;
124. u skladu sa zakonom utvrđuju obaveze organizacijama i zajednicama u pogledu zadovoljavanja potreba općenarodne obrane;
125. brinu se o osposobljavanju i pripremi organizacija i zajednica za nastavak proizvodnje i pružanje usluga u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti;
126. provode vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama. Odlukama skupština društveno-političkih zajednica u skladu s odredbama stavka
127. ovoga članka uređuje se nadležnost ostalih organa uprave u obavljanju poslova općenarodne obrane.
128. Općina Članak
129. Općina, u skladu sa svojim ustavnim pravima i dužnostima i sistemom općenarodne obrane, pored prava i dužnosti iz članka
130. ovoga zakona, u ostvarivanju općenarodne obrane ima i ova prava i dužnosti:
131. utvrđuje organizaciju općenarodne obrane i osigurava jedinstveno organiziranje i pripremanje općenarodne obrane;
132. usklađuje organizaciju, planove i pripreme općenarodne obrane u općini s organizacijom, planovima i pripremama za obranu Republike i susjednih općina, u pitanjima značajnim za jedinstvenost i uspješnost sistema općenarodne obrane;
133. osigurava provedbu obrambenih priprema privrede i društvenih djelatnosti, u skladu s utvrđenim osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, njihovim ratnim zadacima te s planovima obrane općine;
134. utvrđuje plan organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u općini, u skladu s utvrđenim osnovama tih planova i odgovarajućim planom i odlukama Republike, te osigurava jedinstvo organizacije Teritorijalne obrane u općini;
135. osigurava jedinstvo rukovođenja i komandiranja Teritorijalnom obranom u miru i ratu u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja u oružanim snaga ma;
136. utvrđuje organizaciju jedinstvenog sistema civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, te rukovodi njima;
137. usklađuje i usmjerava pripreme organizacija i zajednica u pitanjima značajnim za jedinstvo sistema općenarodne obrane u općini;
138. osigurava popunu oružanih snaga, raspored i mobilizaciju građana na ratne dužnosti te raspored i mobilizaciju materijalnih sredstava za potrebe općenarodne obrane, u skladu s utvrđenim planovima i organizira i osigurava izvršavanje drugih poslova i zadataka iz svog djelokruga značajnih za ostvarivanje sistema općenarodne obrane i njegovo funkcioniranje u miru i ratu;
139. usklađuje organizaciju, planove i pripremne mjere općenarodne obrane u općini, s planovima i pripremnim mjerama Jugoslavenske narodne armije radi jedinstvenoga i efikasnog djelovanja u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika;
140. osigurava provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;
141. osigurava provođenje priprema radnih ljudi i građana koji u ratnim uvjetima obavljaju određene djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana;
142. organizira i provodi obuku, vježbe i druge oblike osposobljavanja radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu;
143. utvrđuje način i oblike provođenja mjera pripravnosti i mobilizacije radnih ljudi i građana, materijalno-tehničkih i drugih priprema kod ratnih opasnosti i drugih izvanrednih prilika;
144. inicira, usmjerava i potiče djelatnosti radnih ljudi i gradana i organizacija i zajednica u ostvarivanju sistema općenarodne obrane i osigurava izvršavanje njihovih zakonom utvrđenih prava i dužnosti;
145. društvenim planovima osigurava izgradnju i razvoj sistema općenarodne obrane na svom području;
146. u suradnji s društvenim organizacijama provodi mjere i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija, te osigurava provođenje drugih mjera značajnih za razvoj i jačanje Jugoslavenske narodne armije u skladu s mjerama koje su utvrdili organi federacije;
147. vodi evidenciju obveznika radne obaveze i drugih obveznika i osigurava njihovo raspoređivanje na dužnosti za slučaj rata i neposredne ratne opasnosti;
148. obavlja i druga prava i dužnosti utvrdene zakonom. Članak
149. Radi usklađivanja priprema za općenarodnu obranu i za obavljanje određenih poslova općenarodne obrane skupština općine osniva savjet narodne obrane. Savjet narodne obrane obavlja ove poslove:
150. na prijedlog izvršnog vijeća općinske skupštine donosi plan obrane općine u skladu sa smjernicama i mjerama koje utvrdi skupština općine;
151. utvrduje brojčani sastav i veličinu Teritorijalne obrane, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja u općini, u skladu s odgovarajućim planom i odlukama Republike;
152. brine se o usklađivanju priprema općenarodne obrane u općini i osigurava usklađivanje priprema sa susjednim općinama i oružanim snagama;
153. utvrđuje organizaciju posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu tajnih podataka za potrebe organa općine u ratu;
154. utvrđuje plan i odlučuje o pripremi i provođenju vježbi općenarodne obrane značajnih za općinu;
155. prati i usmjerava popunu i raspored građana i materijalnih sredstava u oružane snage, organizacije i zajednice te za druge potrebe općenarodne obrane, u skladu s planovima obrane;
156. razmatra, usmjerava i usklađuje obavljanje poslova vojne obaveze i mobilizacije i drugih obaveza građana u oblasti općenarodne obrane;
157. daje mišljenje skupštini općine o prijedlozima propisa i drugih akata iz oblasti općenarodne obrane;
158. razmatra i utvrđuje mjere koje imaju opće značenje za razvoj i jačanje općenarodne obrane na području općine;
159. daje prijedloge za izbor kandidata za pitomce škola za rezervne oficire i regruta za odredene specijalnosti u oružanim snagama;
160. utvrđuje mjere i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija i predlaže izbor kandidata;
161. obavlja druge poslove za koje je ovlašten ovim zakonom, statutom i odlukama skupštine općine. U obavljanju poslova koji se odnose na usklađivanje priprema općenarodne obrane savjet narodne obrane donosi smjernice i zaključke koje provode općinski organi uprave, organizacije i zajednice i društvene organizacije na području općine. Savjet narodne obrane za svoj rad i obavljanje poslova iz stavka
162. ovoga članka odgovara skupštini općine. Članak
163. Savjet narodne obrane sastoji se od predsjednika, sekretara i određenog broja članova. Članovi savjeta imenuju se iz reda odbornika svih vijeća skupština općine, općinskih funkcionara, predstavnika oružanih snaga i predstavnika poduzeća ili drugih organizacija i zajednica na podrućju općine. Predsjednik skupštine općine po položaju predsjednik je savjeta narodne obrane. Članove i sekretara savjeta imenuje i razrješava skupština općine. Organizaciju i sastav savjeta narodne obrane utvrđuje skupština općine.
164. Republika Članak
165. U ostvarivanju sistema općenarodne obrane Republika, pored prava i dužnosti iz članka
166. ovoga zakona, ima i ova prava i dužnosti:
167. uređuje sistem općenarodne obrane u skladu s osnovama koje utvrduje federacija;
168. osigurava jedinstvenost i cjelovitost sistema općenarodne obrane u Republici i njegovu usklađenost s osnovama sistema općenarodne obrane u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji;
169. utvrđuje posebna prava i dužnosti rednih ljudi i građana te organizacija i zajednica u općenarodnoj obrani;
170. utvrđuje organizaciju i pripreme općenarodne obrane u skladu s utvrđenim osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, osigurava pripreme privrede i društvenih djelatnosti za obranu zemlje te osigurava pripreme privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, i na tim osnovama osigurava jedinstvo organiziranja i pripremanja općenarodne obrane;
171. utvrđuje plan obrane Republike i plan za druge izvanredne prilike i usklađuje ih s takvim planovima, zemlje, susjednih republika i pokrajina u pitanjima značajnim za jedinstvo i uspješnost sistema općenarodne obrane u federaciji i Republici;
172. planira i osigurava materijalne i druge potrebe oružanih snaga u ratu i brine se o zadovoljavanju tih potreba u pripremama i planovima obrane;
173. utvrđuje plan organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u skladu s utvrđenim osnovama tih planova i osigurava izgradnju Teritorijalne obrane kao jedinstvenog sistema vojne organizacije u Republici i kao dijela jedinstvene oružane sile u sistemu općenarodne obrane;
174. osigurava jedinstvo rukovođenja i komandiranja Teritorijalnom obranom u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagama;
175. u skladu s utvrđenim osnovama osigurava organizaciju, razvoj i pripremu jedinstvenog sistema civilne zaštite, te sistema osmatranja i obavještavanja i rukovodi njima;
176. usmjerava i usklađuje pripreme za obranu i rad u ratu i drugim izvanrednim prilikama privrede i društvenih djelatnosti te osigurava usklađenost planova obrane užih društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica;
177. društvenim planovima osigurava izgradnju i razvoj općenarodne obrane u Republici;
178. u suradnji s društvenim organizacijama poduzima mjere za pripremu i osposobljavanje radnih Ijudi i građana i organizacija i zajednica u provođenju i razvijanju aktivnosti značajnih za jačanje općenarodne obrane u Republici za njihovo aktivno sudjelovanje u obrani zemlje;
179. ostvaruje suradnju i usklađuje pripreme za obranu s drugim republikama i autonomnim pokrajinama;
180. osigurava provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;
181. obavlja i osigurava provođenje zakonom utvrđenih poslova regrutiranja, popune i vojne mobilizacije oružanih snaga i drugih poslova vojne obaveze u skladu sa Zakonom o vojnoj obavezi i propisima donesenim na osnovu toga zakona i ovim zakonom i usklađuje, obavljanje tih poslova s drugim poslovima općenarodne obrane;
182. brine o kadrovskoj i materijalnoj popuni oružanih snaga i odgovarajućoj nacionalnoj, socijalnoj i drugoj zastupljenosti aktivnog i rezervnog starješinskog kadra u oružanim snagama;
183. obavlja zakonom određene poslove za potrebe: Jugoslavenske narodne armije i ostvaruje s njom suradnju u poslovima i zadacima od zajedničkog interesa;
184. brine se o uređenju teritorija i akvatorija za potrebe oružanih snaga i za druge potrebe općenarodne obrane;
185. obavlja i druge poslove i dužnosti određene zakonom. Članak
186. U okviru prava i dužnosti Republike u oblasti općenarodne obrane, pripreme za općenarodnu obranu organiziraju i obavljaju Sabor Republike Hrvatske, Predsjedništvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Republički štab Teritorijalne obrane, štab civilne zaštite Republike Hrvatske i organi uprave i republičke organizacije. 1) Sabor Republike Hrvatske Članak
187. Sabor Republike Hrvatske uređuje sistem, utvrđuje politiku i odlučuje o drugim osnovnim pitanjima značajnim za općenarodnu obranu, utvrđuje potrebe općenarodne obrane u društvenom planu i poduzima druge mjere u organiziranju, jačanju i razvoju te oblasti u skladu s Ustavom i zakonom. 2) Predsjedništvo Republike Hrvatske Članak
188. Predsjedništvo Republike Hrvatske u ostvarivanju općenarodne obrane u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom obavlja ove poslove:
189. osigurava jedinstvenost i cjelovitost sistema općenarodne obrane u Republici;
190. brine se i osigurava provođenje mjera pripravnosti i drugih mjera za prijelaz u ratno stanje;
191. donosi plan obrane i plan za druge izvanredne prilike Republike;
192. daje smjernice za provođenje priprema u privrednim i društvenim djelatnostima, mobiliziranje izvora i snaga za obranu i usklađivanje plana i pripremnih mjera društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica;
193. utvrđuje sadržaj i način izrade planova obrane i planova za druge izvanredne prilike;
194. u slučaju rata rukovodi općenarodnim otporom u Republici;
195. razmatra i zauzima stavove od općeg značenja za organiziranje, jačanje i razvoj općenarodne obrane u Republici;
196. inicira i poduzima mjere za suradnju u oblasti općenarodne obrane s drugim republikama i autonomnim pokrajinama u poslovima od zajedničkog interesa;
197. osigurava provođenje odluka, stavova i mjera koje u oblasti općenarodne obrane donosi Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Članak
198. Radi razmatranja, zauzimanja stavova i davanja mišljenja i prijedloga Predsjedništvu Republike Hrvatske o pitanjima iz njegove nadležnosti u oblasti općenarodne obrane Predsjedništvo ima Savjet narodne obrane. Organizacija, način rada i sastav Savjeta narodne obrane uređuje se odlukom i poslovnikom Predsjedništva. 3) Vlada Republike Hrvatske Članak
199. Vlada Republike Hrvatske brine se o izvršavanju zakona i utvrđene politike u oblasti općenarodne obrane, daje opće smjernice za rad republičkim organima uprave i republičkim organizacijama na poslovima općenarodne obrane i nadzire njihov rad na pripremama za općenarodnu obranu. Vlada Republike Hrvatske koordinira i usmjerava pripreme u oblasti općenarodne obrane koje provode republički organi uprave i republičke organizacije kao i poduzeća posebno značajna za općenarodnu obranu u Republici. Članak
200. Vlada Republike Hrvatske u oblasti općenarodne obrane:
201. utvrđuje prijedlog plana obrane i plana za druge izvanredne prilike Republike, te donosi svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike;
202. utvrđuje prijedlog mjera za osiguranje razvoja općenarodne obrane u društvenim planovima Republike i brine se o osiguranju sredstava za financiranje priprema općenarodne obrane;
203. predlaže mjere za osiguranje sredstava za financiranje posebnih zadataka i stvaranje uvjeta za rad poduzeća posebno značajnih za obranu Republike;
204. poduzima mjere za osiguranje robnih rezervi neophodnih za slučaj rata i njihov razmještaj u skladu s potrebama općenarodne obrane;
205. utvrđuje ratnu organizaciju i odobrava planove obrane i planove za druge izvanredne prilike republičkih organa uprave, republičkih organizacija, republičkih pravosudnih organa, Ustavnog suda Hrvatske;
206. utvrduje prijedloge uredbi sa zakonskom snagom;
207. donosi propise o sudjelovanju obveznika u jedinicama i organima civilne zaštite i o izvršavanju radne obaveze;
208. donosi propise o izvršavanju obaveze davanja materijalnih sredstava za potrebe općenarodne obrane;
209. donosi propise o pripremi i načinu provođenja mobilizacije organizacija i zajednica, organa društveno-političkih zajednica, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja;
210. utvrđuje kriterije i normative za raspored ljudstva i sredstava za potrebe organa društveno-političkih zajednica, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, te za druge potrebe u ratu, u skladu s osnovnim kriterijima i normativima koje utvrdi Savezno izvršno vijeće;
211. propisuje način vođenja evidencije žena vojnih obveznika raspoređenih u Teritorijalnu obranu;
212. poduzima mjere za organiziranje jedinstvenog sistema civilne zaštite i jedinstvenog sistema osmatranja i obavještavanja;
213. utvrđuje organizaciju službe kriptozaštite u Republici, način osposobljavanja kadrova, te provođenje mjera sigurnosti i kriptozaštite;
214. utvrđuje načela organizacije i ukupan brojčani sastav milicije za slučaj rata; neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika;
215. utvrđuje načela organizacije i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama za slučaj rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika;
216. odlučuje o pripremama i izvođenju mobilizacijskih i drugih vježbi društveno-političkih zajednica, republičkih organa uprave i republičkih organizacija značajnih za Republiku;
217. brine se o uređenju teritorija i akvatorija značajnog za oružane snage i za druge potrebe općenarodne obrane;
218. donosi plan izgradnje skloništa za potrebe republičkih organa i osigurava njegovo ostvarivanje;
219. obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom. Članak
220. Vlada Republike Hrvatske u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama:
221. brine se o prenošenju i provođenju navedenih mjera pripravnosti i mobilizacije na teritoriju Republike;
222. poduzima mjere za prijelaz republičkih organa s mirnodopske na ratnu organizaciju i za njihov izlaz na ratne lokacije;
223. u skladu s planom obrane i planom za druge izvanredne prilike Republike izvršnim vijećima i organima uprave društveno-političkih zajednica te organizacijama i zajednicama može narediti poduzimanje neodloživih mjera, ako to zahtijevaju interesi općenarodne obrane. 4) Republički organi uprave republičke organizacije Ministarstvo obrane Članak
224. Ministarstvo obrane u okviru prava i dužnosti Republike u oblasti općenarodne obrane:
225. prati i usklađuje aktivnost na ostvarivanju utvrđene potitike i sistema općenarodne obrane i predlaže mjere za njegovu izgradnju, razvoj i ostvarivanje u Republici;
226. sudjeluje u izradi plana obrane Republike i objedinjuje aktivnost drugih organa na izradi toga plana, čuva ga i predlaže mjere za njegovu izradu, ažuriranje i provjeru;
227. provodi i usklađuje zajedničke pripreme republičkih organa utvrđene planovima obrane i poduzima mjere za ostvarivanje materijalnih i drugih uvjeta za rad tih organa u ratnim uvjetima;
228. izrađuje svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike;
229. poduzima mjere za upoznavanje građana, organa društveno-političkih zajednica, organizacija i zajednica s njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani;
230. sudjeluje u organizaciji i pripremama za općenarodni otpor u slučaju rata;
231. osigurava provođenje i neposredno provodi poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga u skladu sa Zakonom o vojnoj obavezi i ovlaštenjima utvrđenim ovim zakonom;
232. stručno usklađuje planove i pripremne mjere republičkih organa i poduzeća posebno značajnih za obranu u Republici s planom obrane Republike;
233. donosi uputstva o zajedničkim elementima za pripreme u oblasti općenarodne obrane organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica;
234. organizira i priprema posebne veze za rukovođenje republičkih organa u ratu i brine se o organiziranju, opremanju i osposobljavanju tih veza u općinama;
235. provodi kriptozaštitu tajnih podataka i informacija općenarodne obrane iz nadležnosti Republike i brine se o provođenju te zaštite u općinama;
236. brine se o organizaciji i provođenju mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;
237. prati provođenje obuke radnih ljudi i građana iz općenarodne obrane u društvenim organizacijama i zajednicama organizira određene oblike obuke na razini Republike;
238. rješava o žalbama protiv rješenja općinskih organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane;
239. nadzire i poduzima mjere za osiguranje izvršavanja zakona i drugih propisa za čije su izvršavanje odgovorni organi uprave nadležni za poslove narodne obrane;
240. brine se o organizaciji, planiranju, obučavanju, opremanju i pripremi civilne zaštite i sistema osmatranja i obavještavanja;
241. organizira rad i odgovoran je za funkcioniranje republičkog centra za obavještavanje i centara za obavještavanje u svim organizacijskim jedinicama u kojima su oni osnovani;
242. propisuje okvirne formacije za organiziranje službe osmatranja i obavještavanja;
243. prati provođenje vježbi i sudjeluje u njihovu organiziranju, priprema planove i programe vježbi i analizira njihove rezultate ;
244. predlaže mjere za unapređenje organizacije i rada organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane;
245. osigurava usklađivanje planova civilne zaštite s planovima oružanih snaga
246. propisuje obrazac i način izdavanja legitimacije inspektora za općenarodnu obranu;
247. obavlja i druge poslove iz oblasti općenarodne obrane koji su mu stavljeni u nadležnosti ovim zakonom i drugim propisima. Članak
248. Ministarstvo obrane obavIja inspekcijske poslove koji se odnose na:
249. provođenje zakona i drugih propisa, smjernica i mjera koje utvrde savezni i republički organi;
250. ostvarivanje plana obrane, plana za druge izvanredne prilike i pripremnih mjera koje su utvrdili republički organi;
251. usklađivanje planova i mjera društveno-političkih zajednica s planovima Republike, te s drugim dokumentima i planovima republičkih organa;
252. organizaciju i provođenje priprema u poduzećima posebno značajnim za općenarodnu obranu Republike;
253. usklađenost planova i pripremnih mjera društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica - međusobno te s planovima i pripremnim mjerama Jugoslavenske narodne armije;
254. organiziranje jedinstvenog sistema civilne zaštite i jedinstvenog sistema osmatranja i obavještavanja te posebnih veza za rukovođenje;
255. organiziranje kriptozaštite i provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;
256. jedinstvenost i cjelokupnost sistema općenarodne obrane u Republici;
257. druge mjere i zadatke u oblasti općenarodne obrane značajne za Republiku. Članak
258. Za inspekcijske poslove u sastavu Ministarstva obrane postoji Inspektorat za općenarodnu obranu. Na čelu inspektorata je glavni inspektor. Ministarstvo obrane donijet će upute o načinu rada Inspektorata za općenarodnu obranu. Članak
259. Inspektor i osoba iz članka
260. ovoga zakona, koja je ovlaštena da obavlja inspekcijske poslove, ima prava i dužnosti:
261. pregledati opće stanje priprema i provođenja mjera te pregledati planove i druge dokumente koji se odnose na pripreme organa ili organizacija nad kojima u tom pogledu vrši inspekciju;
262. narediti otklanjanje neusklađenosti u planovima obrane i u drugim dokumentima, provođenje mjera i izvršavanje poslova i zadataka koje treba provesti prema planu priprema, obustavu mjera i radnji koje nisu u skladu s planom, utvrđenim obavezama i dužnostima u vezi s pripremama za obranu te s planovima i mjerama Republike, a i otklanjanje drugih nedostataka i nepravilnosti u provođenju priprema za općenarodnu obranu;
263. narediti organu i poduzeću nad kojim vrši inspekciju da podnesu izvještaj o izvršenim poslovima, zadacima i mjerama u pripremama za općenarodnu obranu;
264. podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnog, krivičnoga ili drugoga predviđenog postupka, ako to u okviru svoje nadležnosti nije učinio organ uprave nadležan za poslove narodne obrane općine;
265. predložiti ovlaštenom organu izvođenje vježbi ili drugog oblika provjere planova i spremnosti za obranu. Članak
266. Organizacije i zajednice te organi društveno-političkih zajednica u kojima se vrši inspekcija priprema za obranu dužne su omogućiti inspektoru ili osobi koja vrši inspekciju pregled i kontrolu planova obrane, dokumenata, objekata i uređaja od interesa za općenarodnu obranu i pružiti mu tražena obavještenja. Članak
267. U inspekcijskom nadzoru inspektor ili osoba koja vrši inspekciju, rješenjem naređuje izvršenje poslova i zadataka, odnosno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka i određuje rok za njihovo izvršenje. Izvještaji o utvrđenom stanju i naloženim mjerama dostavljaju se skupštini općine na čijem području je izvršen inspekcijski pregled. Članak
268. U inspekciji priprema za općenarodnu obranu sudjeluju i stručni radnici republičkih organa uprave i republičkih organizacija, ovisno o oblasti priprema za obranu u kojoj se vrši inspekcija. Ministar obrane, uz suglasnost rukovodioca republičkog organa uprave i republičke organizacije daje tim stručnim radnicima ovlaštenja za obavljanje pojedinih inspekcijskih poslova. Republički organi uprave i republičke organizacije koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utvrde povredu propisa, plana obrane ili mjera u pripremama za obranu, dužni su o tome obavijestiti Inspektorat za općenarodnu obranu. Ostali republički organi uprave i republičke organizacije Članak
269. Republički organi uprave i republičke organizacije u okviru svog redovnog djelokruga rada u oblasti općenarodne obrane obavljaju ove poslove:
270. prate i stiču uvid u stanje priprema za obranu, te poduzimaju organizacijsko-planske i druge potrebne mjere za rad organizacija i zajednica u ratu i za rad koji se u ratu obavlja osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana;
271. brinu se o razradi potreba općenarodne obrane u planovima razvoja organizacija i zajednica, te o njihovoj osposobljenosti i opremljenosti za djelovanje u ratu;
272. poduzimaju mjere za usklađivanje priprema organizacija i zajednica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti s politikom i mjerama u oblasti općenarodne obrane i s planom obrane Republike, i za to da te organizacije i zajednice osiguravaju potrebna sredstva za rad u ratu i za izvršavanje drugih zadataka značajnih za općenarodnu obranu;
273. pružaju stručnu pomoć organima općina i organizacijama i zajednicama u provođenju priprema za obranu;
274. pripremaju se za rad u ratnim uvjetima, razrađuju plan obrane u djelatnosti za koju su osnovani i sudjeluju u izradi plana obrane Republike:
275. donose svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike;
276. predlažu Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje obaveza poduzeća u proizvodnji i pružanju usluga u ratu za potrebe Republike;
277. donose uputstva o pripremama za obranu i zaštitu u pojedinim djelatnostima i prate njihovu primjenu;
278. brinu se o provođenju mjera zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara, o evakuaciji i sklanjanju proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta historijske, znanstvene, umjetničke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od interesa za Republiku;
279. na osnovi jedinstvenih procjena o potrebama općenarodne obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogućnosti Republike pripremaju potrebne materijale i dokumentaciju za razvoj općenarodne obrane u okviru planova društveno-ekonomskog razvoja Republike;
280. brinu se o obučavanju kadrova u organima i organizacijama i zajednicama iz svoje oblasti i poduzimaju druge mjere nužne za uspješno funkcioniranje privrede i društvenih djelatnosti u ratnim uvjetima i za izvršavanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu;
281. brinu se o provođenju mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugim izvanrednim prilikama i poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz organa i organizacija iz svoje oblasti na ratnu organizaciju;
282. pripremaju nacrte propisa o organizaciji, radu i načinu rukovođenja u ratu odgovarajućim oblastima za koje su osnovani;
283. brinu se o provođenju mjera sigurnosti i zaštiti tajnih podataka općenarodne obrane;
284. obavljaju druge poslove određene ovim zakonom. Članak
285. Ministarstvo unutarnjih poslova, u vezi s organiziranjem i pripremanjem milicije za ratne uvjete, predlaže Vladi Republike Hrvatske načela organizacije i ukupan brojčani sastav milicije, utvrđuje organizaciju u Republici i izdaje obavezne instrukcije za organiziranje milicije u drugim društveno-političkim zajednicama; utvrđuje mobilizacijski razvoj milicije za djelovanje u ratu; brine se o osiguranju opreme i naoružanja za potrebe organa i jedinica milicije te utvrđuje plan i program obučavanja aktivnog i rezervnog sastava te jedinica milicije ratnog sastava. Ministarstvo pravosuđa i uprave predlaže načela organizacije i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama za slučaj rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika, brine se o osiguranju opreme i naoružanja kao i o obučavanju kadrova u tim ustanovama za izvršenje zadataka od interesa za općenarodnu obranu. Ministarstvo pravosuđa i uprave pruža stručnu pomoć pravosudnim organima u provođenju priprema za obranu te u provođenju mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika uz osiguranje suradnje s republičkim pravosudnim organima. Članak
286. Republički organi uprave i republičke organizacije dužni su surađivati i usklađivati svoj rad, planove, mjere i druge poslove značajne za provođenje priprema za općenarodnu obranu u Republici. Republički organi uprave i republičke organizacije dužni su surađivati i s nadležnim organima udruženih snaga u osiguranju određenih zahtjeva i potreba, te u obavljanju poslova značajnih za usklađivanje planova i pripremnih mjera. 5) Drugi republički organi Č.lanak
287. Ustavni sud Hrvatske, Vrhovni sud Hrvatske, Upravni sud Hrvatske, Viši privredni sud Hrvatske, Javno tužilaštvo Hrvatske i drugi republički organi organiziraju i provode pripreme za rad u ratnim uvjetima prema prirodi i karakteru svoje djelatnosti i zadataka, a u skladu s utvrđenim planovima obrane i u vezi s tim:
288. razrađuju svoju ratnu organizaciju, svoje planove obrane i planove za druge izvanredne prilike;
289. osiguravaju potrebnu opremu i druga sredstva za rad u ratnim uvjetima i drugim izvanrednim prilikama;
290. surađuju s nadležnim republičkim organima i organima općina, te s njima usklađuju svoje planove obrane i planove za druge izvanredne prilike. VII. TERITORIJALNA OBRANA
291. Zajedničke odredbe Članak
292. Teritorijalna obrana, kao dio jedinstvenih oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i najširi oblik organiziranoga oružanoga općenarodnog otpora, štiti nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost i Ustavom utvrđeno društveno-političko uređenje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a izvršava i druge zadatke oružanih snaga utvrđene Saveznim zakonom, planovima obrane i planovima za druge izvanredne prilike. Teritorijalna obrana sastoji se od jedinica, ustanova, štabova i drugih oblika organiziranja radnih Ijudi i građana za općenarodni oružani otpor. Teritorijalna obrana u Republici organizira se u jedinstven sistem organizacije. Članak
293. Jedinice i ustanove Teritorijalne obrane i drugi oblici organiziranja radnih ljudi i građana za općenarodni oružani otpor organiziraju se i pripremaju u miru, aktiviraju u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili u drugim izvanrednim prilikama, a i za vrijeme izvođenja vježbi i izvršavanja zadataka u miru, predviđenih Saveznim zakonom. Štabovi Teritorijalne obrane osnivaju se u miru, a djeluju u miru i u ratu. Članak
294. Poduzeća i mjesne zajednice imaju pravo osnovati jedinice i ustanove Teritorijalne obrane, a dužne su ih osnovati ako je to predviđeno planom obrane općine odnosno Republike Hrvatske. Poduzeća s dvije ili više jedinica Teritorijalne obrane i mjesne zajednice mogu osnovati štab Teritorijalne obrane uz prethodnu suglasnost štaba Teritorijalne obrane općine, a dužni su ga osnovati ako je to predviđeno planom obrane općine odnosno druge društveno-političke zajednice. U općinama s većim brojem mjesnih zajednica i poduzeća mogu se organizirati i rajonski štabovi Teritorijalne obrane, prema odluci štaba Teritorijalne obrane općine. Članak
295. Općina i Republika osnivaju jedinice, ustanove i štabove Teritorijatne obrane. Općina je dužna osnovati i razvijati jedinice i ustanove Teritorijalne obrane prema planu obrane Republike. Članak
296. Organiziranje, razvoj, izgradnja i opremanje Teritorijalne obrane u društveno-političkim zajednicama provodi se na osnovi plana koji donose nadležni organi tih zajednica. Planovi organiziranja, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u poduzećima i mjesnim zajednicama usklađuju se međusobno i s odgovarajućim planom općine odnosno Republike. Republički štab Teritorijalne obrane dostavlja općinskim štabovima Teritorijalne obrane podatke za izradu i usklađivanje njihovih planova, a općinski štabovi Teritorijalne obrane takve podatke dostavljaju poduzećima i mjesnim zajednicama. Članak
297. U ratu, za vrijeme neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, milicija može biti upotrebljena i za izvršavanje borbenih zadataka. Odluku u upotrebi nlilicije u ratu, za vrijeme neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, za izvršavanje zadataka iz stavka
298. ovoga članka, donosi ovlašteni rukovodilac organa unutrašnjih poslova. Članak
299. Za organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih ustavom i zakonom, odgovorne su skupštine i drugi organi društveno-političkih zajednica, organi upravljanja poduzećima i organi mjesnih zajednica. Društvene organizacije sudjeluju u pripremi Teritorijalne obrane, u skladu sa svojom društvenom ulogom i prema prirodi svojih zadataka.
300. Jedinice i ustanove Teritorijalne obrane Članak
301. Jedinice Teritorijalne obrane organiziraju se, pripremaju i osposobljavaju za vođenje oružane borbe. Jedinice Teritorijalne obrane, prema vrsti, mogu biti: pješadijske, diverzantske, protudiverzantske, inženjerske, protuinženjerske, padobranske, jedinice veze, atomsko-biološko-kemijske obrane, izviđačke, kurirske, pozadinske, jedinice naoružanih brodova, za podvodno djelovanje, nastavne, dopunske i dr. Jedinice Teritorijalne obrane, ovisno o namjeni, mogu biti prostorne i manevarske, a u taktičkom i operativnom pogledu organiziraju se u osnovne i združene sastave. Prostorne jedinice Teritorijalne obrane organiziraju se u mjesnim zajednicama, poduzećima i općini. Manevarske jedinice Teritorijalne obrane organiziraju se iz jedinica osnovnog formacijskog sastava za zadatke na području jedne ili više općina i na teritoriju Republike. Odluku o organiziranju manevarskih jedinica Teritorijalne obrane donosi komandant Teritorijalne obrane Republike. Članak
302. Za neposredno materijalno osiguranje, zbrinjavanje i omogućavanje djelovanja jedinica i štabova Teritorijalne obrane u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i drugih izvanrednih prilika organiziraju se i pripremaju ustanove Teritorijalne obrane. Za izvršavanje poslova materijalnog osiguranja Teritorijalne obrane u općini osnivaju se baze Teritorijalne obrane kao pozadinske ustanove Teritorijalne obrane. Ustanove Teritorijalne obrane za potrebe obuke pripadnika Teritorijalne obrane, te za obavljanje drugih zadataka i poslova u vezi s pripremama Teritorijalne obrane, mogu se, u vrijeme mira, osnivati prema propisima o osnivanju organizacija i zajednica odnosno društveno-političke zajednice. Članak
303. Jedinice i ustanove Teritorijalne obrane organiziraju se prema planu upotrebe i jedinstvenim osnovama plana organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja oružanih snaga Jugoslavije, a na osnovi procjene potreba i mogućnosti, ovisno o teritorijalnom položaju, te prema propisanim formacijama i utvrđenom mobilizacijskom razvoju. Ukupnu veličinu i brojčani sastav jedinica i ustanova Teritorijalne obrane u Republici utvrđuje Predsjedništvo Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane. Komandant Teritorijalne obrane Republike propisuje formaciju i odobrava mobilizacijski razvoj jedinica, ustanova i štabova Teritorijalne obrane.
304. Organiziranje, pripremanje, rukovođenje i komandiranje Teritorijalnom obranom Članak
305. Teritorijalnom obranom rukovode i komandiraju komandanti Teritorijalne obrane, te starješine jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, u skladu sa zakonom. Poslove organiziranja i pripremanja Teritorijalne obrane u miru i ratu obavljaju štabovi Teritorijalne obrane. Štabovi Teritorijalne obrane su organi skupštine društveno-političke zajednice i operativno-stručni organi komandanta Teritorijalne obrane. Članak
306. Za organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane na području koje obuhvaća više općina, a koje u pogledu organizacije, razvoja i upotrebe Teritorijalne obrane, čine jedinstvenu cjelinu odnosno operativnu zonu osniva se štab Teritorijalne obrane operativne zone. Predsjedništvo Republike Hrvatske donosi odluku o osnivanju štabova Teritorijalne obrane operativnih zona, utvrđuje njihove poslove i zadatke i područja koja obuhvaćaju. Sredstva za rad štabova Teritorijalne obrane operativnih zona osiguravaju se u budžetu Republike. Članak
307. Štabom Teritorijalne obrane rukovodi komandant Teritorijalne obrane. Članak
308. Štabovi Teritorijalne obrane društveno-političkih zajednica obavljaju ove poslove:
309. razrađuju prijedloge planova organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane i osiguravaju izvršavanje tih planova;
310. razrađuju planove upotrebe Teritorijalne obrane;
311. brinu se o organizaciji, naoružanju, osposobljavanju, opremanju i pripremi Teritorijalne obrane;
312. osiguravaju usklađivanje planova i pripremnih mjera Teritorijalne obrane s planovima i pripremnim mjerama u oblasti privrede, društvenih djelatnosti i civilne zaštite;
313. provode politiku i izvršavaju zakone, propise i druge akte skupštine društveno-političke zajednice, koji se odnose na organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane;
314. prate stanje i daju inicijativu za rješavanje pitanja Teritorijalne obrane, pripremaju propise i druge opće akte i obavljaju druge stručne poslove iz oblasti Teritorijalne obrane;
315. organiziraju čuvanje i održavanje naoružanja i opreme u Teritorijalnoj obrani i nabavu naoružanja za druge potrebe općenarodne obrane;
316. pružaju stručnu pomoć štabovima općina, odnosno nadležnim organima u poduzećima i mjesnim zajednicama u organiziranju i pripremanju Teritorijalne obrane iz njihove nadležnosti;
317. utvrđuju i predlažu godišnje planove školovanja, proizvodenja i unapređivanja rezervnih vojnih starješina za potrebe Teritorijalne obrane;
318. planiraju, organiziraju i provode obuku jedinica i ustanova Teritorijalne obrane;
319. razvijaju mjere društvene samozaštite, sigurnosti i zaštite tajnih podataka u Teritorijalnoj obrani;
320. obavljaju druge poslove i zadatke određene ovim zakonom, odlukama skupštine društveno-političkih zajednica i drugim propisima. Komandant Teritorijalne obrane Republike utvrđuje načela organizacije i osnove nadležnosti štabova Teritorijalne obrane poduzeća te rajonskih štabova Teritorijalne obrane. Unutrašnju organizaciju i način rada štaba Teritorijalne obrane općine u miru utvrđuje komandant Teritorijalne obrane općine uz suglasnost komandanta Teritorijalne obrane Republike. Članak
321. Štab Teritorijalne obrane operativne zone obavlja ove poslove :
322. u skladu s republičkim planom organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane razrađuje takve planove za područje operativne zone;
323. razrađuje plan upotrebe Teritorijalne obrane na području operativne zone;
324. usmjerava organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane u općinama na području operativne zone;
325. planira, koordinira i usmjerava obuku i vježbe Teritorijalne obrane u općinama i organizira zajedničke vježbe na području operativne zone;
326. brine se o popuni vojnim obveznicima i o materijalnom osiguranju Teritorijalne obrane;
327. kontrolira borbenu gotovost, rukovođenje i raspolaganje naoružanjem i vojnom opremom štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane i kontrolira materijalno-financijsko poslovanje vezano za opremanje naoružanjem i vojnom opremom Teritorijalne obrane;
328. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom i odlukom Predsjedništva Republike Hrvatske. Unutarnju organizaciju i način rada štaba Teritorijalne obrane operativne zone utvrđuje komandant na osnovi formulacija iz članka
329. stavka
330. ovoga zakona i uz suglasnost ministra obrane. Članak
331. Komandanta Teritorijalne obrane općine imenuje i razrješava dužnosti skupština općine uz suglasnost ministra obrane. Komandanta Teritorijalne obrane operativne zone imenuje i razrješava dužnosti Predsjedništvo Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane. Komandanti Teritorijalne obrane iz stavka
332. i
333. ovoga članka imenuju se na četiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Članak
334. Komandanta Teritorijalne obrane mjesne zajednice i poduzeća imenuje i razrješava skupština mjesne zajednice odnosno organ upravljanja poduzeća, uz prethodno pribavljenu suglasnost komandanta Teritorijalne obrane općine. Komandanta Teritorijalne obrane rajona postavlja komandant Teritorijalne obrane općine na prijedlog nadležnog organa mjesnih zajednica s čijeg su područja jedinice i ustanove pod njegovom nadležnošću. Članak
335. Komandant Teritorijalne obrane društveno-političke zajednice i operativne zone:
336. usklađuje planove i borbeno djelovanje Teritorijalne obrane s planovima i borbenim djelovanjem Jugoslavenske narodne armije, te s planovima i djelovanjem Teritorijalne obrane susjednih društveno-političkih zajednica;
337. osigurava jedinstveno rukovođenje i komandiranje Teritorijalnom obranom u miru i ratu, u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagama;
338. sudjeluje u organiziranju općenarodnog oružanog otpora;
339. donosi plan upotrebe Teritorijalne obrane: Za svoj rad, organiziranje, pripremanje i borbenu gotovost Teritorijalne obrane komandant Teritorijalne obrane odgovara skupštini općine i komandantu Teritorijalne obrane operativne zone. Za upotrebu jedinica i ustanova i rukovođenja i komandiranje Teritorijalnom obranom komandant Teritorijalne obrane općine odgovara komandantu Teritorijalne obrane operativne zone. Za svoj rad, borbenu gotovost, upotrebu jedinica i ustanova i rukovođenje i komandiranje Teritorijalnom obranom komandant Teritorijalne obrane operativne zone odgovara komandantu Teritorijalne obrane Republike. Članak
340. Republički štab Teritorijalne obrane obavlja u miru ove poslove:
341. planira i usmjerava vojno i stručno osposobljavanje štabova, jedinica, ustanova i pripadnika Teritorijalne obrane;
342. nadzire provođenje priprema Teritorijalne obrane;
343. brine se o organiziranju raznih oblika oružanog općenarodnog otpora;
344. utvrđuje kriterije i normative za popunu Teritorijalne obrane vojnim obveznicima i materijalno-tehničkim sredstvima u skladu s kriterijima i normativima utvrđenim u saveznim propisima;
345. kontrolira borbenu gotovost, rukovođenje i raspolaganje naoružanjem i vojnom opremom štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane i kontrolira materijalno-financijsko poslovanje vezano za opremanje naoružanjem i vojnom opremom Teritorijalne obrane;
346. propisuje norme opskrbe i zbrinjavanja u Teritorijalnoj obrani;
347. priprema prijedloge propisa u Teritorijalnoj obrani;
348. obavlja i druge poslove određene zakonom i drugim propisima. Članak
349. Komandanta Teritorijalne obrane Republike imenuje i razrješava dužnosti Predsjedništvo Republike Hrvatske. Članak
350. Za svoj rad, organiziranje, pripremanje, borbenu gotovost i rukovođenje Teritorijalnom obranom komandant Teritorijalne obrane Republike odgovara Saboru Republike Hrvatske, Predsjedništvu Republike Hrvatske i ministru obrane. U obavljanju poslova Teritorijalne obrane iz nadležnosti Republike komandant Teritorijalne obrane Republike može donositi pravilnike, naredbe, uputstva, naređenja i druge akte o organizaciji i provođenju priprema kad je za to ovlašten zakonom. Članak
351. Unutrašnju organizaciju i način rada Republičkog štaba u miru propisuje komandant Teritorijalne obrane Republike uz suglasnost ministra obrane.
352. Popuna Teritorijalne obrane Članak
353. Jedinice, ustanove i štabovi Teritorijalne obrane popunjavaju se ljudstvom stalnoga i rezervnoga sastava i materijalnim sredstvima iz ratne rezerve i iz popisa. Popuna Teritorijalne obrane obavlja se na teritorijalnom i proizvodnom principu (prema mjestu rada), a može se vršiti i na drugi način, u skladu s planom razvoja oružanih snaga i mogućnostima za izvršenje popune. U ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili u drugim izvanrednim prilikama Teritorijalna obrana može se popunjavati i dobrovoljcima. Dobrovoljcima se smatraju osobe koje nemaju vojnu obavezu, a na svoj zahtjev primljene su u Teritorijalnu obranu. U vrijeme mira mogu se, radi obuke, u vojne vježbe i druge oblike obuke jedinica. ustanova i štabova Teritorijalne obrane, dobrovoljno uključivati i osobe koje nisu vojni obveznici. Ministarstvo obrane Republike propisuje postupak i način prijema dobrovoljaca u Teritorijalnu obranu. te osoba koje se u miru dobrovoljno uključuju u vojne vježbe i druge oblike obuke Teritorijalne obrane. Članak
354. Stalni sastav Teritorijalne obrane sačinjavaju aktivne vojne osobe i građanske osobe na radu u Teritorijalnoj obrani u miru. Rezervni sastav Teritorijalne obrane sačinjavaju rezervni vojnici i rezervne vojne starješine raspoređene ratnim rasporedom u Teritorijalnu obranu, koje se mobiliziraju u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili u drugim izvanrednim prilikama, odnosno u miru radi vježbi, provjere mobilizacijske spremnosti i obuke. Članak
355. Teritorijalna obrana popunjava se u skladu s planovima njezina razvoja i u skladu s utvrđenim kriterijima i prioritetima popune, a prema brojčanim rasporedima vojnih obveznika i materijalnih sredstava iz popisa. Brojčani raspored iz stavka
356. ovoga članka utvrđuju štabovi Teritorijalne obrane i to:
357. za jedinice i ustanove koje organiziraju općine, poduzeća i mjesne zajednice - općinski štab Teritorijalne obrane;
358. za jedinice združenog sastava na području operativne zone - štab Teritorijalne obrane operativne zone;
359. za jedinice koje organiziraju poduzeća prema planu obrane Republike i za jedinice i ustanove koje osniva Republika - Republički štab Teritorijalne obrane. Članak
360. Jedinice, ustanove i štabove Teritorijalne obrane popunjava vojnim obveznicima i materijalnim sredstvima iz popisa općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane. Vojne starješine zaključno sa činom pukovnika i rezervne vojnike na oficirske dužnosti u Teritorijalnoj obrani raspoređuje komandant Teritorijalne obrane Republike i starješine koje on ovlasti. Članak
361. U pogledu sastava i rasporeda starješinskog kadra na rukovodeće dužnosti u Teritorijalnoj obrani osigurava se načelo što razmjernije zastupljenosti naroda i narodnosti u Republici i općini. Članak
362. Jedinice Teritorijalne obrane mogu se organizirati i od pripadnika narodnosti. Ako se jedinice Teritorijalne obrane organiziraju od pripadnika narodnosti, u komandiranju i obuci u tim jedinicama može se upotrebljavati jezik te narodnosti. Propise o načinu upotrebe jezika narodnosti u jedinicama iz stavka
363. ovoga članka donosi ministar obrane.
364. Mobilizacija Teritorijalne obrane Članak
365. Teritorijalna obrana mobilizira se u slučaju neposredne ratne opasnosti, napada na zemlju i u drugim izvanrednim prilikama. Teritorijalna obrana ili njezini dijelovi mobilizacijom prelaze na ratnu organizaciju i formaciju i dovode se u stanje pripravnosti i gotovosti za borbeno djelovanje po predviđenom planu. Priprema mobilizacije i mobilizacija Teritorijalne obrane obavlja se na način i pod uvjetima utvrđenim Saveznim zakonom i propisima donesenim na osnovi tog zakona. Članak
366. Radi provjere mobilizacijske spremnosti i borbene gotovosti Teritorijalne obrane odnosno radi obuke, jedinice i ustanove Teritorijalne obrane mogu se mobilizirati u miru prema njihovoj ratnoj organizaciji i formaciji. Mobilizaciju jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, radi izvršenja zadataka iz stavka
367. ovoga članka, naređuje komandant Teritorijalne obrane Republike i starješine koje on ovlasti. Provjera mobilizacijske spremnosti i borbene gotovosti i obuka iz stavka
368. ovoga članka provodi se na osnovi plana koji donosi komandant Teritorijalne obrane Republike. Članak
369. Za pripremu i izvršenje mobilizacije Teritorijalne obrane na području društveno-političke zajednice odnosno operativne zone odgovorni su komandanti Teritorijalne obrane tih zajednica odnosno operativne zone. Za pripremu i izvršenje mobilizacije jedinica i ustanova Teritorijalne obrane odgovorni su starješine što rukovode i komandiraju tim jedinicama i ustanovama. Za poslove mobilizacije Teritorijalne obrane odgovoran je općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane u okviru svog djelokruga i organizacije i zajednice u okviru prava i dužnosti utvrđenih člankom
370. Saveznog zakona.
371. Pripravnost Teritorijalne obrane Članak
372. Pripravnost Teritorijalne obrane ili dijelova Teritorijalne obrane poduzima se u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, u skladu s odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Za provodenje mjera pripravnosti Teritorijalne obrane odgovorni su komandanti Teritorijalne obrane i starješine jedinica i ustanova Teritorijalne obrane. Članak
373. Poduzimanje određenih mjera pripravnosti Teritorijalne obrane na dijelu teritorija ugroženog elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom naređuje ministar obrane ili starješina što ga on ovlasti.
374. Sudjelovanje Teritorijalne obrane u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća Članak
375. Sudjelovanje jedinica i ustanova Teritorijalne obrane u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i drugih nesreća naređuje komandant Teritorijalne obrane općine. Propise o načinu sudjelovanja i zadacima jedinica i ustanova Teritorijalne obrane u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća donosi ministar obrane.
376. Materijalno osiguranje Teritorijalne obrane Članak
377. Materijalno osiguranje Teritorijalne obrane organiziraju i provode, u okviru utvrđenih prava i dužnosti, društveno-političke zajednice, organizacije i zajednice, jedinice, ustanove i štabovi Teritorijalne obrane. Organi društveno-političkih zajednica, organizacija i zajednica dužni su, u skladu s odgovarajućim planovima Teritorijalne obrane, izvršiti i druge mjere za materijalno osiguranje Teritorijalne obrane. U ratu, osim zakonom predviđenih načina materijalnog osiguranja Teritorijalne obrane, radni ljudi i građani, prema potrebi, osiguravaju hranu, obuću, odjeću i druga materijalna sredstva, na načelu dobrovoljnosti i solidarnosti.
378. Služba u Teritorijalnoj obrani Članak
379. Službom u Teritorijalnoj obrani smatra se obavljanje vojnih i drugih dužnosti u jedinicama, ustanovama i štabovima Teritorijalne obrane. Osobe na službi u Teritorijalnoj obrani imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom i drugim propisima donesenim na osnovi zakona. Članak
380. Osoba koja je pozvana radi vojne službe ili u vezi s vojnom službom u Teritorijalnu obranu ima pravo na naknadu osobnog dohotka ili na drugu novčanu naknadu u iznosu i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o vojnoj obvezi. Način isplate naknade iz stavka
381. ovoga članka uređuje se propisima ministra obrane. Članak
382. Osoba koja je pozvana radi vojne službe ili u vezi s vojnom službom u Teritorijalnoj obrani ima pravo na naknadu troškova za prijevoz, smještaj i prehranu. Naknada iz stavka
383. ovoga članka isplaćuje se u visini i pod uvjetima koje odredi Vlada Republike Hrvatske. Naknade iz stavka
384. ovoga članka isplaćuju se na teret organa odnosno organizacije koje su organizirale vojnu službu u Teritorijalnoj obrani. Članak
385. Vojna osoba koja za vrijeme mirnodopskog stanja u obavljanju vojne službe ili u vezi s vojnom službom u Teritorijalnoj obrani, bez svoje krivnje bude ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, te zbog toga kod nje nastupi oštećenje organizma od najmanje 20% odnosno ako dođe do oštećenja organizma od najmanje 20% zbog bolesti koja je nastala ili se pogoršala kao neposredna posljedica vojne službe, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć i druga prava u vezi s oštećenjem organizma, pod uvjetima utvrđenim odredbama Zakona o službi u oružanim snagama. Ako vojna osoba pogine ili umre od posljedica rane, povrede, ili ozljede, odnosno bolesti, pod uvjetima iz stavka
386. ovoga članka jednokratna novčana pomoć i druga prava u vezi sa smrću te osobe, pripadaju njenoj obitelji, pod uvjetima utvrđenim odredbama Zakona o službi u oružanim snagama. Propise o postupku za ostvarivanje prava iz stavova
387. i
388. ovoga članka i o iznosu jednokratne novčane pomoći za vojnu osobu na vojnoj službi u Teritorijalnoj obrani ili za člana obitelji te osobe, donosi Vlada Republike Hrvatske. Članak
389. Osobe u rezervnom sastavu za vrijeme vojne službe u Teritorijalnoj obrani imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu, pod uvjetima i po postupku utvrđenom Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, sporazumom, statutom i općim aktom zajednice zdravstvenog osiguranja, ako odredbama Zakona o službi u oružanim snagama nije određeno drugačije. Izuzetno od odredbe stavka
390. ovoga članka propise o postupku i uvjetima osposobljavanja bračnog druga osobe u rezervnom sastavu, koja je za vrijeme vojne službe u Teritorijalnoj obrani poginula ili umrla od dobivenih rana, povreda ili ozljeda, pod uvjetima iz članka
391. stavka
392. i
393. Zakona o službi u oružanim snagama, donosi Vlada Repkzblike Hrvatske. Članak
394. Rezervni mlađi oficir, rezervni oficir do čina kapetana I klase i rezervni vojni službenik do IV klase raspoređeni u Teritorijalnu obranu, i oni koji nisu raspoređeni u oružane snage, ako ispunjavaju uvjete za unapređenje, propisane Zakonom o službi u oružanim snagama, unapređuju se u viši čin odnosno klasu prema potrebi popune Teritorijalne obrane u ratnom stanju. Rezervne oficire do čina kapetana I klase i rezervne vojne službenike od VIII do IV klase unapređuje komandant Teritorijalne obrane Republike, a rezervne mlađe oficire i rezervne vojne službenike IX klase komandant Teritorijalne obrane operativne zone. Komandant Teritorijalne obrane Republike donosi propise o nadležnosti i postupku za podnošenje prijedloga za unapređenje rezervnih vojnih starješina iz stavka
395. ovoga članka. Članak
396. Vojni obveznik koji je raspoređen u Teritorijalnu obranu može biti unaprijeđen u čin rezervnog razvodnika, rezervni razvodnik u čin rezervnog desetara, rezervni desetar u čin rezervnog mlađeg vodnika, a mlađi vodnik može biti proizveden u čin rezervnog vodnika, pod uvjetima utvrđenim Zakonom o službi u oružanim snagama. Vojnika - obveznika iz stavka
397. ovoga članka unapređuje komandant Teritorijalne obrane općine, a u čin rezervnog vodnika proizvodi komandant Teritorijalne obrane operativne zone. Propise o postupku za unapređivanje i proizvođenje vojnika - obveznika u čin rezervnog vodnika donosi komandant Teritorijalne obrane Republike. Članak
398. Radi utvrdivanja uspjeha u službi, odlučivanja o unapređivanju i o drugim odnosima u službi, te radi poticanja na stručno usavršavanje i veće zalaganje u službi, ocjenjuju se osobe u rezervnom sastavu na službi u Teritorijalnoj obrani. Propise o ocjenjivanju osoba iz stavka
399. ovoga članka donosi komandant Teritorijalne obrane Republike. Članak
400. Vojna osoba na službi u Teritorijalnoj obrani dužna je privremeno boraviti u vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi ako to zahtijevaju osobite potrebe službe. Privremeni boravak iz stavka
401. ovoga članka naređuje komandant Teritorijalne obrane Republike ili komandant Teritorijalne obrane društveno-političke zajednice kojega on za to ovlasti. Članak
402. Vojnoj osobi na službi u Teritorijalnoj obrani, koja povrijedi pravila službe što je obavlja, može se izreći zaštitna mjera utvrđena Zakonom o službi u oružanim snagama. Komandant Teritorijalne obrane određuje komandante Teritorijalne obrane i druge starješine nadležne za izricanje zaštitnih mjera iz stavka
403. ovoga članka. Članak
404. Osoba u rezervnom sastavu s ratnim rasporedom u Teritorijalnoj obrani kod koje je došlo do promjene zdravstvenog stanja koja utječe na sposobnost za vojnu službu može se, na vlastiti zahtjev ili na zahtjev štaba Teritorijalne obrane, uputiti na liječnički pregled i ocjenu sposobnosti za služenje u rezervnom sastavu nadležnoj vojno-liječničkoj komisiji. Na liječnički pregled i ocjenu sposobnosti za služenje u rezervnom sastavu može se uputiti, na zahtjev štaba Teritorijalne obrane i osoba u rezervnom sastavu koja nema ratnog rasporeda. Troškovi u vezi s upućivanjem osoba u rezervnom sastavu iz stavka
405. i
406. ovoga članka na liječničke preglede i ocjenu sposobnosti isplaćuju se na teret sredstava općine. VIII. OSMATRANJE I OBAVJEŠTAVANJE Članak
407. Radi otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti od ratnih djelovanja, drugih opasnosti za zemlju i od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, koje mogu ugroziti stanovništvo i materijalna dobra i radi obavještavanja radnih Ijudi i građana, organizacija i zajednica, društvenih organizacija, komandi, štabova i jedinica oružanih snaga i organa društveno-političkih zajednica o tim opasnostima i drugim značajnim pojavama u miru i ratu, društveno-političke zajednice organiziraju sustav osmatranja i obavještavanja u okviru jedinstvenog sustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i kao dio općenarodne obrane i društvene samozaštite. Propise, o organiziranju i funkcioniranlu sustava osmatranja i obavještavanja u miru i ratu u skladu s jedinstvenim osnovama koje utvrde nadležni savezni organi donosi Vlada Republike Hrvatske. Članak
408. Sustav osmatranja i obavještavanja društveno-političkih zajednica sastoji se od službe osmatranja i obavještavanja i od organa, organizacija, zajednica i službi koje se, prema odredbi članka
409. Saveznog zakona, uključuju u taj sustav. Službu osmatranja i obavještavanja čine centri za obavještavanje, osmatračke stanice i jedinice za uzbunjivanje. Članak
410. Centri za obavještavanje primaju i prenose odluke, naređenja i izvještaje o mjerama pripravnosti i mobilizacije i o drugim mjerama društveno-političkih zajednica; prikupljaju i sređuju podatke o svim vrstama opasnosti koje mogu ugroziti stanovništvo, oružane snage i materijalna dobra zemlje; obavještavaju i uzbunjuju stanovništvo, organizacije i zajednice i organe društveno-političkih zajednica i prikazuju i razmjenjuju podatke. U miru centri za obavještavanje moraju biti organizirani i osposobljeni tako da mogu neprekidnu obavljati zadatke iz stavka
411. ovoga članka. Izuzetno, u općinama s manjim opsegom poslova u obavještavanju, a po odobrenju ministra obrane, centri za obavještavanje djeluju u radnom vremenu, a izvan radnog vremena te poslove obavljaju organi unutarnjih poslova. Centri za obavještavanje u društveno-političkim zajednicama u sastavu su organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane. Članak
412. Osmatračke stanice organiziraju se radi neprekidnog osmatranja zračnog prostora, kopna i akvatorija, s ciljem otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti; otkrivanja i praćenja podataka o upotrebi nuklearno-kemijsko-biološkog oružja i javljanja centru za obavještavanje, podataka o svim otkrivenim opasnostima i pojavama. Osmatračke stanice aktiviraju se u miru u slučaju požara, elementarnih nepogoda i drugih većih nesreća i opasnosti, a u skladu s odlukom nadležnog organa društveno-političke zajednice. Članak
413. Jedinica za uzbunjivanje organizira se radi opsluživanja i održavanja tehničkih sredstava uzbunjivanja stanovništva. Članak
414. U izvršavanju svojih zadataka služba osmatranja i obavještavanja koristi se sustavom veza za opće i posebne potrebe, posebnim vezama za rukovođenje, te sredstvima veze određenih organizacija i zajednica u skladu s propisima što ih donose nadležni savezni organ i Vlada Republike Hrvatske. Imaoci sistema i sredstava veza iz stavka
415. ovoga članka dužni su službi osmatranja i obavještavanja omogućiti prioritetno korištenje tih veza. Članak
416. Za organizaciju, opremanje, osposobljavanje i funkcioniranje sistema osmatranja i obavještavanja u društveno-političkim zajednicama odgovorni su organi uprave nadležni za poslove narodne obrane. Ti organi rukovode radom službe osmatranja i obavještavanja. Članak
417. Poduzeća i druge organizacije i zajednice, službe i organi društveno-političkih zajednica i društvenih organizacija, koji se, u okviru svojih djelatnosti, bave osmatranjem i utvrđivanjem određenih pojava, osobito organi unutrašnjih poslova, hidrometeorološke, vatrogasne i seizmološke službe, zdravstvene službe, službe radiološke zaštite, službe u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, pomorstva i druge službe, uključuju se u sistem osmatranja i obavještavanja u društveno-političkim zajednicama i dužni su centrima za obavještavanje odmah dostavljati podatke značajne za obranu i zaštitu. Elektroprivredna, vodoprivredna i druga poduzeća i zajednice koja se koriste hidrosistemima dužne su osigurati pravovremeno obavještavanje i uzbunjivanje društveno-političkih zajednica na ugroženim područjima, te vlastitim sredstvima sudjelovati u dogradnji i održavanju tih sistema. Propise o uključivanju organizacija, zajednica, službi i organa iz stavka
418. ovoga članka, radi izvršavanja zadataka osmatranja i obavještavanja te o obavezama organizacija i zajednica iz stavka
419. ovoga članka u pogledu financiranja izgradnje i usklađivanja sistema za uzbunjivanje društveno-političkih zajednica na ugroženim područjima, donosi Vlada Republike Hrvatske. Članak
420. Organi, organizacije. zajednice i službe iz članka
421. stavka
422. ovoga zakona dužni su centrima za obavještavanje društveno-političkih zajednica odmah dostavljati osobito ove podatke značajne za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu: 1) hidrometeorološka služba - o radioaktivnim padavinama, kontaminaciji zraka, zemljišta, vode i atmosferskih padavina, pojavama oluja, snježnih nanosa i leda na vodotocima, te o drugim opasnostima u zonama svojih osmatračkih stanica; 2) vatrogasna služba - o požarima većih razmjera i drugim opasnostima koje prati ta služba; 3) zdravstvena i veterinarska služba - o pojavi i širenju zaraznih bolesti, prisustvu radiološko-biološko-kemijskih agenasa u vodi i živežnim namirnicama; 4) služba radiološke zaštite - o pojavi radiološke kontaminacije; 5) služba zaštite bilja - o pojavi i širenju biljnih štetnih organizama koji imaju karakter epifitacija, kao i štetnih bioloških i kemijskih agenasa; 6) elektroprivredne i vodoprivredne organizacije - o poremećajima u funkcioniranju njihovih sistema. o zagađivanju voda i drugim opasnostima na vodotocima, u elektro i vodoprivrednim sistemima; 7) organizacije u oblasti željezničkoga, cestovnoga, riječnoga i zračnog prometa - o poremećajima u prometu i drugim pojavama za koje saznaju obavljajući svoju djelatnost; 8) organizacije PTT saobraćaja i radio-televizije - o poremećajima na sistemima veza značajnim za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, te o pojavama i opasnostima koje prouzrokuje neprijatelj u rajonima objekata i koje koriste; 9) komunalne organizacije - o rušenju komunalnih objekata i drugim opasnostima koje otežavaju ili ugrožavaju živote ljudi; 10) organizacije iz oblasti poljoprivrede i šumarstva o požarima, eroziji, klizištima, bujicama, biološkim agensima i drugim opasnostima koje negativno utječu na poljoprivredne i šumske kulture i stanovništvo; 11) seizmološka i speleološka služba - o pojavama potresa te o njihovu intenzitetu i kontaminaciji u podzemnim objektima; 12) službe koje se bave ekološkom zaštitom o pojavama ugrožavanja ljudskog okoliša. Članak
423. Obavještavanje stanovništva o opasnostima od ratnih djelovanja, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili druge opasnosti i u ratu, provodi se radio-difuznim i razglasnim stanicama, te drugim pogodnim akustičkim i elektroničkim sredstvima. Članak
424. Radi izvršavanja zadataka službe osmatranja i obavještavanja u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika Vlada Republike Hrvatske i izvršno vijeće skupština općina mogu narediti poduzećima novinske djelatnosti, radija, televizije i drugih sredstava javnog informiranja i komuniciranja da određene obavijesti odmah objave. Članak
425. Vlasnici odnosno korisnici zgrada i drugih objekata, ako je to potrebno, dužni su na njima dozvoliti postavljanje odgovarajućih uređaja i sredstava za obavještavanje stanovništva. Odluku o postavljanju uređaja i sredstava iz stavka
426. ovoga članka donosi općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane. Članak
427. Jedinstvene oznake za pripadnike službe osmatranja i obavještavanja utvrđuje ministar obrane. IX. POSEBNE VEZE ZA RUKOVOĐENJE I KRIPTOZAŠTITA Članak
428. Radi osiguranja međusobnog komuniciranja u rukovođenju općenarodnim otporom, razmjeni podataka i obavještenja, prenošenju odluka i izvršavanju drugih zadataka, u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika, a za potrebe organa društveno-političkih zajednica, organa društvenih organizacija, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, društveno-političke zajednice dužne su pripremiti i organizirati posebne veze za rukovođenje i mjere kriptozaštite u prenosu tajnih podataka i informacija. Posebne veze za rukovođenje su organizirane radio, radio-relejne, telefonske, teleprinterske i kurirske veze u, skladu s potrebama i planovima obrane društveno-političkih zajednica. Posebne veze za rukovođenje s gledišta funkcioniranja i međusobne povezanosti, korištenja osnovnih dokumenata, unifikacije sredstava i opreme, korištenja prijenosnih putova općeg sistema veza u sistemu veza organizacija i zajednica, provođenja mjera i postupaka za protivelektronsku zaštitu i zaštitu saobraćaja tehničkim sredstvima, čine jedinstven sistem u Republici. Propise o organizaciji i pripremanju posebnih veza za rukovođenja i o osiguranju jedinstvenog sistema tih veza u Republici donosi ministar obrane. Za organiziranje, pripremanje i funkcioniranje posebnih veza za rukovođenje odgovorni su organi uprave nadležni za poslove narodne obrane. Članak
429. Funkcioniranje posebnih veza za rukovođenje osigurava se: upotrebom rezervnih sredstava veze što ih osiguravaju društveno-političke zajednice, prioritetnim korištenjem prijenosnih puteva općeg sistema, te korištenjem pojedinih sistema veza drugih organizacija i zajednica. Korisnici općeg i posebnih sistema veza dužni su, na zahtjev organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane, osigurati određene kapacitete veza radi njihovog korištenja za potrebe rukovođenja. Organizacija i funkcioniranje posebnih veza za rukovođenje utvrđuje se planom obrane društveno-političke zajednice i usklađuje s odgovarajućim vezama oružanih snaga. Članak
430. Za održavanje posebnih veza za rukovođenje u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama društveno-političke zajednice osnivaju jedinice veze. Jedinice veze organiziraju se, pripremaju, popunjavaju vojnim obveznicima, naoružavaju i opremaju prema odredbama Saveznog zakona i ovoga zakona koje se odnose na Teritorijalnu obranu. Ministarstvo obrane donosi propise o organiziranju, pripremanju i djelovanju jedinica veze. Članak
431. U prijenosu tajnih podataka i informacija tehničkim sredstvima veze organi društveno-političkih zajednica, društvene organizacije i zajednice dužni su primjenjivati mjere kriptozaštite. Kriptozaštita tajnih podataka i informacija u Republici organizira se kao jedinstven sistem, a provodi je služba kriptozaštite. Službu kriptozaštite organiziraju i osiguravaju provođenje propisanih mjera organi uprave za poslove narodne obrane, osim za potrebe organa unutrašnjih poslova i Teritorijalne obrane. X. CIVILNA ZAŠTITA
432. Zajedničke odredbe Članak
433. Civilna zaštita organizira se i provodi kao dio općenarodne obrane i društvene samozaštite i najmasovniji oblik organiziranja, pripreme i sudjelovanja radnih Ijudi i građana, organizacija i zajednica, društvenih organizacija i društveno-političkih zajednica u zaštiti i spašavanju Ijudi, materijalnih i drugih dobara od ratnih djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća i opasnosti u miru i ratu. Civilna zaštita organizira se i provodi u stambenoj i poslovnoj zgradi, javnom i drugom objektu, naseljenom mjestu, mjesnoj zajednici, poduzeću, radnoj zajednici i drugoj organizaciji i zajednici i društveno-političkoj zajednici. Članak
434. Civilna zaštita obuhvaća osobnu i uzajamnu zaštitu radnih ljucli i građana, mjere zaštite i spašavanja, jedinice, štabove i druge organe civilne zaštite, te druge oblike organiziranja civilne zaštite. U zaštitu i spašavnje ljudi, materijalnih i drugih dobara, osim jedinica, štabova i drugih organa civilne zaštite uključuju se i sve organizacije i službe koje se bave zaštitom i spašavanjem kao redovnom djelatnošću. Članak
435. Civilna zaštita ima ove osnovne zadatke:
436. trajno organiziranje, pripremanje i osposobljavanje radnih ljudi i građana u organizacijama i zajednicama i u društveno-političkim zajednicama, a posebno organiziranih snaga civilne zaštite za zaštitu i spašavanje Ijudi i materijalnih dobara od ratnih opasnosti, elementarnih nepogoda i drugih nesreća;
437. organiziranje i pripremanje mjera zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara u svim sredinama, posebno u gradovima, većim naseljima, privrednim i drugim objektima, te na drugim mjestima i prostorima na kojima su moguće posljedice ratnog djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća;
438. pravovremeno aktiviranje snaga i provođenje mjera za zaštitu i spašavanje od ratnih opasnosti, elementarnih nepogoda i drugih nesreća;
439. sudjelovanje u otklanjanju i sprečavanju nastajanja i širenja naknadnih posljedica koje neposredno ugrožavaju živote i zdravlje ljudi;
440. zbrinjavanje stradaloga i ugroženog stanovništva od ratnog djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća dok ne nastupi stanje kada organi i organizacije, koji se bave zaštitom i spašavanjem kao redovnom djelatnošću, mogu zadovoljiti potrebe zbrinjavanja. Članak
441. Organiziranje i pripremanje civilne zaštite zasniva se na ovim osnovnim načelima:
442. svestrano uključivanje radnih Ijudi i građana i njihovo neprekidno osposobljavanje za zaštitu i spašavanje te otklanjanje posljedica ratne i druge opasnosti;
443. upotreba postojećih organizacijskih oblika u društvu i svih raspoloživih materijalno-tehničkih potencijala društva za zaštitu i spašavanje;
444. organiziranje i opremanje civilne zaštite za brze intervencije u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara;
445. pravovremeno organiziranje i pripremanje stanovništva u miru za uspješno provođenje zaštite i spašavanja u slučaju rata i drugih izvanrednih okolnosti;
446. usklađeno djelovanje civilne zaštite u organizacijama i zajednicama i društveno-političkim zajednicama.
447. Osobna i uzajamna zaštita Članak
448. Osobna i uzajamna zaštita obuhvaća mjere i postupke za neposrednu osobnu i uzajamnu zaštitu i spašavanje radnih ljudi i građana u poslovnim i stambenim zgradama, javnim i drugim objektima te na svim dugim mjestima gdje radni ljudi i građani rade i žive. U provođenju osobne i uzajamne zaštite radni ljudi i građani dužni su uzajamno se pomagati. Članak
449. U okviru osobne i uzajamne zaštite pripremaju se i provode osobito prva pomoć i samopomoć, zaštita i spašavanje osobne i društvene imovine, zbrinjavanje djece i nemoćnih, te druge hitne mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. U provođenju osobne i uzajamne zaštite, radni ljudi i građani oslanjaju se na jedinice i organe civilne zaštite i na druge oblike organiziranja civilne zaštite s kojima zajednički djeluju. Članak
450. Za organizirano provođenje osobne i uzajamne zaštite u stambenim zgradama, naseljima ili dijelu naselja odgovorni su povjerenici civilne zaštite, a u organizacijama i zajednicama organi određeni za rukovođenje civilnom zaštitom.
451. Mjere zaštite i spašavanja Članak
452. Radi zaštite i spašavanja Ijudi i materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja u miru se pripremaju i organiziraju, a u ratu, neposrednoj radnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama provode ove mjere zaštite i spašavanja:
453. sklanjanje ljudi i·materijalnih dobara;
454. evakuacija:
455. zbrinjavanje ugroženih i nastradalih;
456. zamraćivanje;
457. maskiranje;
458. radiološku-kemijsko-biološka zaštita;
459. zaštita i spašavanje od rušenja;
460. zaštita i spašavanje od poplava;
461. zaštita i spašavanje od požara;
462. zaštita i spašavanje od eksplozija;
463. prva medicinska pomoć;
464. zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla;
465. zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda;
466. sanacija terena;
467. zaštita i spašavanje na vodi. Osim mjera iz stavka
468. ovoga članka organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice mogu propisati i druge mjere zaštite i spašavanja. Mjere zaštite i spašavanja iz stavka
469. ovoga članka provode se i u slučaju elementarnih nepogoda i drugih nesreća i opasnosti u miru na način utvrđen posebnim propisima. Članak
470. Mjere zaštite i spašavanje planiraju se, pripremaju i provode da bi se izbjegle ili umanjile i otklonile posljedice ratnih djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća u sredinama gdje Ijudi žive i rade i gdje se nalaze materijalna i druga dobra. Planom obrane i planom za druge izvanredne prilike utvrđuju se oblici i način organiziranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja. 1) Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara Članak
471. Sklanjanje Ijudi i materijalnih dobara obuhvaća: planiranje i izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, te njihovo održavanje i organizaciju korištenja skloništa za zaštitu ljudi i materijalnih dobara. Skloništa, u smislu stavka
472. ovoga članka, su objekti za zaštitu Ijudi i materijalnih dobara koji pružaju propisan stupanj zaštite od suvremenih napadnih sredstava. Drugi objekti za zaštitu Ijudi i materijalnih dobara su podrumske i druge prostorije u zgradama prilagođene za sklanjanje, napušteni tuneli i rudničke jame, pećine i drugi prirodni objekti te rovovska skloništa i zakloni koji se u pravilu grade u slučaju neposredne ratne opasnosti. Materijalna dobra, u smislu stavka
473. ovoga članka su neophodna potrošna i druga dobra koja služe za podmirivanje osnovnih potreba građana, a i druga materijalna sredstva izuzetne vrijednosti pogodna za prenošenje i sklanjanje. Članak
474. Radi zaštite od ratnih djelovanja organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice, u okviru svojih prava i dužnosti, dužne su osigurati sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte i na pogodna mjesta u blizini ugroženog područja. Svakom radnom čovjeku i građaninu mora se u ratu osigurati mjesto u skloništu ili drugom zaštitnom objektu ili mjesto u zaklonu. Radni ljudi i građani dužni su sudjelovati u gradnji rovovskih skloništa i zaklona. Članak
475. Gradnja skloništa, te prilagođavanje podrumskih i drugih prostorija, građevinskih i prirodnih objekata potrebama sklanjanja stanovništva i materijalnih dobara utvrđuje se prostornim i urbanističkim planovima. Planom obrane općine utvrđuje se način sklanjanja stanovništva i materijalnih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte, te na podobna mjesta u neposrednoj blizini ugroženog područja. U skladu s urbanističkim planom i planom obrane, skupština općine donosi program gradnje skloništa i drugih zaštitnih objekata. Članak
476. Pri izgradnji novih zgrada u gradovima i privrednim centrima, te u drugim naseljenim mjestima, koja bi, prema procjeni skupštine općine, mogla biti cilj napada u ratu, organi društveno-političkih zajednica, organizacije i zajednice i društvene organizacije, a građani pri izgradnji novih zgrada u svojem vlasništvu, dužni su graditi skloništa ili druge objekte za zaštitu ljudi, materijalnih i drugih dobara u skladu s urbanističkim planovima, osim ako nadležni organ što ga odredi skupština općine utvrdi da postoje opravdani razlozi da se ne gradi sklonište ili drugi zaštitni objekt. Opravdani razlozi iz stavka
477. ovoga članka mogu biti: ako je sklanjanje osigurano u već izgrađenim skloništima, ako bi gradnjom, zbog geološko-hidroloških uvjeta, troškovi bili nerazmjerno visoki i ako se radi o zgradi za privremenu upotrebu. Ministar obrane propisuje kriterije za određivanje gradova i drugih naseljenih mjesta u kojima se u skladu sa stavom
478. ovoga članka moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu. Članak
479. Organizacije i zajednice dužne su u postojećim objektima ili u njihovoj neposrednoj blizini svojim sredstvima osigurati sklanjanje radnih ljudi, materijalnih i drugih dobara izgradnjom skloništa ili drugih zaštitnih objekata, odnosno prilagođavanjem toj svrsi pogodnih podrumskih prostorija i drugih građevinskih i prirodnih objekata. Članak
480. Općine osiguravaju izgradnju, opremanje i održavanje javnih skloništa za stanovništvo na svom području. Za javna skloništa koriste se i pogodni postojeći komunalni i drugi objekti prilagođeni toj svrsi. U izgradnji komunalnih ili drugih objekata ispod površine tla u gradovima investitori su dužni prilagoditi ih za sklanjanje ljudi. Javna skloništa iz stavka
481. ovoga članka mogu se u miru upotrebljavati za druge potrebe i to tako da ih se može pravodobno upotrijebiti za sklanjanje u slučaju opasnosti. Za financiranje izgradnje javnih skloništa koja se u miru upotrebljavaju za druge potrebe mogu se udružiti sredstva. Članak
482. Skloništa i drugi zaštitni objekti moraju se redovno održavati u ispravnom stanju. Za održavanje skloništa i drugih zaštitnih objekata u ispravnom stanju i za njihovo svrsishodno korištenje u miru odgovorni su vlasnici odnosno korisnici tih objekata. Ministar obrane donosi bliže propise o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru. Članak
483. Skloništa u sastavu zgrade ili izvan zgrade i javna skloništa mogu se u miru davati u zakup pod uvjetima koje propiše skupština općine, s tim da se:
484. ne vrše adaptacije koje bi utjecale ili bi mogle utjecati na promjenu njihove osnovne namjene i na smanjenje zaštitnih svojstava;
485. ne upotrebljavaju za svrhe koje bi pogoršale higijenske i tehničke uvjete skloništa;
486. u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata mogu odmah, a najkasnije u roku 24 sata, isprazniti i osposobiti za sklanjanje. Članak
487. Sredstva za gradnju skloništa na području općine formiraju se:
488. od doprinosa investitora koji prema odredbi članka
489. stavka
490. ovoga zakona, ne grade skloništa ili grade skloništa manje vrijednosti od iznosa doprinosa utvrđenog ovim zakonom;
491. od dijela stanarine odnosno zakupnine od poslovnih zgrada;
492. od zakupnina za korištenje skloništa u miru. Članak
493. Doprinos investitora za gradnju skloništa uplaćuje se po stopi 0,5% od ukupne vrijednosti građevinskog dijela zgrade, a dio stanarine odnosno zakupnine po stopi 1% od ukupnog iznosa stanarine odnosno zakupnine poslovnih zgrada. Vlasnici stambenih i poslovnih zgrada odnosno stanova i poslovnih prostorija koji ne plaćaju stanarinu odnosno zakupninu, dužni su plaćati doprinos po stopi 1% od visine stanarine odnosno zakupnine koja bi se plaćala za tu zgradu, poslovnu prostoriju ili stan. Doprinos iz stavka
494. ovoga članka može se odrediti i paušalno. Građevinskim dijelom zgrade, u smislu stavka
495. ovoga članka smatra se građevinski objekt s unutrašnjim instalacijama (električnim, vodovodnim, kanalizacionim i dr.) bez opreme i namještaja i bez uređenja prostora oko zgrade. Članak
496. Sredstva za izgradnju skloništa iz članka
497. ovoga zakona doznačuju se na posebni račun Ministarstva obrane. O rasporedu i upotrebi sredstava za gradnju i udržavanje skloništa odlučuje Ministarstvo obrane. Naplatu doprinosa iz članka
498. ovoga zakona osiguravaju Služba društvenog knjigovodstva i općinske uprave društvenih prihoda. Članak
499. Ako su investitori stambenih i poslovnih zgrada organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice, doprinos iz članka
500. stavka
501. ovoga zakona uplaćuju prilikom isplate obračunskih situacija prema obračunskoj vrijednosti izvršenih radova. Investitori građani i građansko pravne osobe uplaćuju doprinos prije izdavanja građevinske dozvole odnosno drugog odgovarajućeg odobrenja za gradnju, a prema stvarnoj predračunskoj vrijednosti građevinskog dijela zgrade u vrijeme izdavanja dozvole odnosno odobrenja. Dio stanarine odnosno zakupnine iz članka
502. ovoga zakona uplaćuje se do
503. u mjesecu za protekli mjesec. Članak
504. Rješenja u vezi s izvršavanjem obaveza plaćanja doprinosa donosi općinski organ uprave nadležan za komunalne i stambene poslove. Protiv rješenja iz stavka
505. ovoga članka može se izjaviti žalba nadležnom republičkom organu uprave. Članak
506. Sredstva od doprinosa investitora stambenih i poslovnih zgrada i iz dijela zakupnine od poslovnih zgrada, te iz zakupnina za korištenje skloništa u miru upotrebljavaju se za izgradnju novih skloništa i za prilagođavanje pogodnih prostorija za skloništa i za njihovo opremanje i održavanje. Sredstva od dijela stanarine upđtrebljavaju se za izgradnju novih skloništa i za prilagođavanje pogodnih prostorija u stambenim zgradama, koje nemaju skloništa te za opremanje i održavanje skloništa u stambenim zgradama. Članak
507. Općina određuje gradove i naseljena mjesta u kojima se grade skloništa i drugi objekti za zaštitu u skladu s kriterijima iz članka
508. stavka
509. ovoga zakona, donosi propise o upotrebi skloništa i drugih zaštitnih objekata, odlučuje o izgradnji novih skloništa i o prilagodavanju pogodnih prostorija za sklanjanje na svom području i osigurava nadzor nad održavanjem izgradenih skloništa u ispravnom stanju. 2) Evakuacija Članak
510. U ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama u skladu s planovima obrane, može se provoditi evakuacija građana i organizacija i zajednica. Evakuaciju planira, organizira i neposredno provodi općina, te organizacije i zajednice, u skladu s kriterijima utvrđenim Planom obrane Republike. Evakuaciju iz stavka
511. ovoga članka naređuje izvršno vijeće skupštine općine. Članak
512. Općina na čije se područje evakuiraju građani i organizacije i zajednice, dužna je, u suradnji s općinom s čijeg se područja obavlja evakuacija, osigurati prihvat i zbrinjavanje evakuiranih građana, te prihvat evakuiranih organizacija i zajednica. Članak
513. Građani kojima je saopćeno da podliježu obvezi evakuacije, dužni su u roku petnaest dana od dana promjene, organu ili organizaciji i zajednici koji su im saopćili da se evakuiraju, prijaviti sve promjene značajne za pripremu i izvršenje evakuacije, osobito promjenu adrese stana, promjenu zdravstvenog stanja i druge podatke na koje im se ukaže pri saopćavanju rasporeda za evakuaciju. Članak
514. Uputstvo o organizaciji i provođenju priprema za evakuaciju donosi ministar obrane. 3) Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih Članak
515. Radi zbrinjavanja ugroženoga i nastradalog stanovništva u ratu poduzimaju se hitne mjere za privremeni smještaj, ishranu i osiguranje drugih prijeko potrebnih uvjeta za život. Članak
516. Zbrinjavanje ugroženoga i nastradalog stanovništva organiziraju i provode organi općine, organizacije i zajednice, Crveni križ i druge humanitarne društvene organizacije i građani. Štabovi i organi civilne zaštite neposredno rukovode organizacijom zbrinjavanja ugroženoga i nastradalog stanovništva, dok se ne stvore uvjeti u kojima će daljnju brigu o zbrinjavanju stanovništva preuzeti organi društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica. Članak
517. Štabovi civilne zaštite društveno-političkih zajednica mogu odrediti da vlasnici odnosno nosioci stanarskog prava i korisnici drugih objekata prime na smještaj ugrožene i nastradale građane. Društveno-političke zajednice, organizacije i zajednice, i građani koji raspolažu zalihama hrane i drugim materijalnim sredstvima, dužni su ih na zahtjev štabova civilne zaštite staviti na raspolaganje radi zbrinjavanja ugroženih i nastradalih građana. 4) Zamračivanje Članak
518. U ratu, a prema potrebi i u slučaju neposredne ratne opasnosti, provodi se zamračivanje naseljenih mjesta, privrednih i drugih objekata u skladu s planovima obrane. Radni ljudi i građani, te organizacije i zajednice u rajonu zamračivanja obvezni su provoditi naređene mjere i postupke zamračivanja. Propise o provođenju zamračivanja donosi ministar obrane. Članak
519. Poduzeća koja su odgovorna za javnu rasvjetu, organiziraju i provode zamračivanje javnih mjesta, ulica, trgovina i objekata. Zamračivanje stambenih i drugih zgrada, industrijskih, privrednih i drugih objekata i prometnih sredstava, dužni su organizirati i provoditi organizacije i zajednice, korisnici stanova i objekata, te vozači prometnih sredstava. Članak
520. Organizacije i zajednice, korisnici stanova, poslovnih, upravnih i drugih zgrada u naseljenim mjestima i vlasnici prometnih sredstava, osiguravaju materijalna sredstva potrebna za zamračivanje svojih objekata i prometnih sredstava, odnosno stanova i zgrada kojima se koriste. 5) Maskiranje Članak
521. Planom obrane određuju se objekti koji se maskiraju u slučaju neposredne ratne opasnosti i u ratu. Vlasnici i korisnici objekata iz stavka
522. ovoga članka provode maskiranje i osiguravaju za to potrebna materijalna sredstva. Propise o provođenju maskiranja donosi ministar obrane. 6) Radiološko-kemijsko-biološka zaštita Članak
523. Radiološko-kemijsko-biološka zaštita organizira se i provodi radi sprečavanja, ublažavanja i uklanjanja posljedica radioloških, kemijskih i bioloških djelovanja na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i materijalna i druga dobra. Organizacije i zajednice i općine osiguravaju sredstva i provode mjere za kolektivnu radiološko-kemijsko-biološku zaštitu stanovništva. Organizacije i zajednice i općina, u okviru svojih prava i dužnosti, organiziraju radiološko-kemijsko-biološku zaštitu radnih Ijudi i gradana, biljnog i životinjskog svijeta i za to osiguravaju potrebna sredstva. Članak
524. Znanstvenoistraživačke i druge organizacije i organi koji raspolažu odgovarajućim sredstvima i stručnim kadrovima za obavljanje poslova radiološko-kemijsko-biološke zaštite, dužni su sudjelovati u izvršavanju mjera i zadataka radiološko-kemijsko-biološke zaštite, u skladu s poslovima što ih obavljaju i svojim mogućnostima, a prema uputstvima nadležnih organa. Članak
525. Općina organizira otkrivanje i utvrđivanje opasnosti od radioloških, kemijskih i bioloških sredstava, brine se o organizaciji radiološko-kemijsko-biološke zaštite na svojem području i naređuje provođenje propisaniti mjera radiološko-kemijsko-biološke zaštite u slučaju neposredne ratne opasnosti i u ratu. 7) Zaštita i spašavanje od rušenja Članak
526. Radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara iz ruševina u ratu organiziraju se mjere zaštite i spašavanja u stambenim, poslovnim i drugim objektima, organizacijama i zajednicama i u općini. U spašavanju iz ruševina dužne su sudjelovati građevinske, rudarske, vatrogasne, komunalne, prometne i druge organizacije i zajednice koje raspolažu odgovarajućim kadrovima i materijalno-tehničkim sredstvima. Planom obrane uređuje se organiziranje Ijudi i korištenje materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu i spašavanje iz ruševina i pružanje pomoći. 8) Zaštita i spašavanje od poplava Članak
527. Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih i drugih dobara od poplava organizira se i provodi radi sprečavanja, ublažavanja i uklanjanja posljedica poplava i putem održavanja zaštitnih objekata, čuvanja objekata i izvođenja potrebnih radova. Vodoprivredne organizacije i zajednice i druge organizacije koje raspolažu odgovarajućim kadrovima i materijalno-tehničkim sredstvima sudjeluju u izvršavanju poslova i mjera zaštite i spašavanja od poplava u skladu s poslovima koje obavljaju, a prema uputstvima i naređenjima nadležnog štaba civilne zaštite i organa predviđenih planom obrane. Pored organa i zajednica iz stavka
528. ovoga članka u zaštiti i spašavanju od poplava dužni su sudjelovati radni Ijudi i građani, druge organizacije i zajednice, te organi i jedinice civilne zaštite. Za otkrivanje i utvrđivanje opasnosti od poplava, zagađenja voda, oštećenja brana, nasipa i drugih objekata, umjetnog izazivanja poplava i sl. nadležni su organi za vodoprivredu, odnosno drugi organ i organizacija koji upravljaju vodoprivrednim objektima. 9) Zaštita i spašavanje od požara Članak
529. Zaštita od požara obuhvaća: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima i mjestima gdje postoji mogućnost nastanka požara, organiziranje i pripremanje snaga za gašenje požara, organizaciju osmatranja i obavještavanja o pojavama požara, lokalizaciju i gašenje, te spašavanje i evakuaciju ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom. Zaštita i spašavanje od požara organizira se i provodi u okviru stambenih i poslovnih zgrada, društveno-političkih zajednica te drugih organizacija i zajednica. Organi i organizacije koje se bave zaštitom od požara u miru, a posebno profesionalne vatrogasne jedinice, i dobrovoljna vatrogasna društva, planiraju, pripremaju i provode zadatke zaštite od požara u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i u drugim izvanrednim prilikama i postupaju prema uputama i naredbama nadležnog štaba civilne zaštite. 10) Zaštita i spašavanje od eksplozija Članak
530. Posl