Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst)

Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) NN 4/1991 (2.2.1991.), Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 99. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 26. prosinca 1990. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o općenarodnoj obrani. Pročišćeni tekst Zakona o općenarodnoj obrani obuhvaća Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 27/84) te njihove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 33/89 i 47/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 804-01/90-01/04 Zagreb, 26. prosinca 1990. Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske Vice Vukojević, v.r. ZAKON o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim zakonom se uređuju: sustav općenarodne obrane; prava i dužnosti građana, poduzeća, mjesnih zajednica, drugih organizacija i zajednica, društvenih organizacija i udruženja gradana, društveno-političkih zajednica i njihovih organa u oblasti općenarodne obrane; organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane, civilne zaštite. službe osmatranja i obavještavanja; posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu te obuka za općenarodnu obranu; samozaštita općenarodne obrane; planiranje općenarodne obrane, te druga pitanja od interesa za općenarodnu obranu u Republici Hrvatskoj. Ovim zakonom uređuju se i mjere i zadaci općenarodne obrane, kojima se osigurava zaštita ustavom utvrđenoga društvenog uređenja i jedinstvo obrambeno-samozaštitnog sistema. Članak 2. Općenarodna obrana i društvena samozaštita izgrađuju se i ostvaruju na jedinstvenim idejnim i društveno-političkim osnovama i međusobno su povezane u jedinstven obrambeno-samozaštitni sistem radi ostvarivanja zajedničkog cilja - obrane zemlje, zaštite njene sigurnosti i ustavom utvrđenoga društvenog i političkog uređenja. Poduzeća mjesne zajednice i druge organizacije i zajednice (u daljnjem tekstu: organizacije i zajednice), društvene organizacije i društveno-političke zajednice osiguravaju jedinstvo u pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite. Organizirane snage i sredstva općenarodne obrane angažiraju se i na zadacima društvene samozaštite u skladu sa zakonom, planovima obrane i planovima za druge izvanredne prilike, te s propisima i podzakonskim aktima. U organiziranju, pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite osigurava se puna usklađenost priprema i planova obrane i priprema i planova za druge izvanredne prilike. Članak 3. Općenarodna obrana u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu: Republika), kao dio jedinstvenog sistema općenarodne obrane u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, organizira se, planira i provodi prema odredbama Zakona o općenarodnoj obrani ("Službeni list SFRJ", br. 21/82. -u daljem tekstu: Savezni zakon) i ovoga zakona, a u skladu s osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje i osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za djelovanje u ratu, koje su utvrdili nadležni organi federacije, te prema vlastitim procjenama, potrebama i planovima, propisima i općim aktima organizacija i zajednica, društvenih organizacija, udruženja građana i društveno-političkih zajednica. Članak 4. Radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da, u okviru sistema i planova obrane, aktivno sudjeluju u obrani zemlje i da se organiziraju, pripremaju i osposobljavaju za oružanu borbu i druge oblike općenarodnog otpora, zaštitu i spašavanje i druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu. Nadležni organi društveno-političkih zajednica i organi organizacija i zajednica dužni su radnim ljudima i građanima osigurati ostvarivanje njihovih prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane utvrđenih ovim zakonom. Članak 5. Organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja gradana i društveno-političke zajednice, kao svoju redovnu djelatnost u miru provode pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, poduzimaju mjere i druge aktivnosti za rad u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, donose i provode propise, planove i druge mjere u oblasti općenarodne obrane i usklađuju ih međusobno te s oružanim snagama. Organizacije i zajednice, društvene organizacije i udruženja građana ostvarujući pravo i dužnost da aktivno sudjeluju u obrani zemlje, organiziraju, planiraju i provode pripreme, osiguravaju sredstva i obavljaju druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu u skladu sa zakonom, odlukama i planovima nadležnih organa društveno-političkih zajednica. Članak 6. U slučaju neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika, radni ljudi i građani u zemlji i inozemstvu, organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja građana i društveno-političke zajednice i njihovi organi, u okviru svojih prava i dužnosti, provode propisane mjere pripravnosti i posebne mjere koje narede nadležni organi, a za vrijeme ratnog stanja i mjere predviđene posebnim propisima, u skladu s planovima obrane. U slučaju napada na zemlji, radni ljudi i građani, te organizacije i zajednice iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo i dužnost da odmah bez poziva i posebne naredbe izvršavaju propisane dužnosti u obrani zemlje i postupaju prema planu obrane i svojem ratnom rasporedu. Članak 7. Organiziranje i provođenje prirema za općenarodnu obranu i izvršavanje drugih poslova značajnih za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu utvrđenih ovim zakonom poslovi su od općeg interesa za Republiku. II. PRAVA I DUŽNOSTI RADNIH LJUDI I GRAĐANA Članak 8. Radni Ijudi i građani, pod uvjetima utvrđenim zakonom, imaju pravo i dužnost da se organiziraju i da sudjeluju u organiziranju, pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane, da se obučavaju za općenarodnu obranu i za izvršavanje zadataka u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika; da sudjeluju u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora, u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i drugih opasnosti te u izvršavanju drugih zadataka od interesa za obranu zemlje i zaštitu ustavom utvrđenoga društvenog uređenja. Radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da u skladu sa zakonom. odlučuju i aktivno sudjeluju u izgrađivanju i provođenju politike općenarodne obrane i u pripremama za obranu: da u skladu s planovima obrane budu raspoređeni na odgovarajuće dužnosti u oružane snage, civilnu zaštitu, sistem osmatranja i obavještavanja, organe društveno-političkih zajednica, organizacije i zajednice ili u druge oblike općenarodne obrane, te da budu osposobljeni i upoznati sa svojim dužnostima i zadacima u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika. Članak 9. Radni Ijudi i građani dužni su: 1. nabaviti određena sredstva za provođenje mjera zaštite i spasavanja te određene rezerve lijekova, hrane i drugih sredstava nužnih za vlastite potrebe u ratnim uvjetima; 2. primiti i propisno čuvati opremu, uređaje i sredstva koja su im, u skladu s njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani, povjerena i vratiti ih na zahtjev nadležnog organa; 3. javiti se određenom organu ili organizaciji radi izvršavanja obaveza ii općenarodnoj obrani u mjesto i vrijeme označeno u pojedinačnom ili općem pozivu te sa sobom ponijeti stvari i isprave navedene u pozivu; 4. dostaviti centru za obavještavanje, organu mjesne zajednice ili drugom nadležnom organu podatke o pojavama značajnim za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, koje saznaju ili ih primijete, služeći se najpogodnijim načinom i najbržim sredstvom. Vlada Republike Hrvatske, prema potrebi, utvrđuje vrstu i količinu sredstava iz točke 1. stavka 1. ovoga članka. Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu radi obaveze iz točke 3. stavka 1. ovoga članka ili ne opravda svoj izostanak, a njezina prisutnost je prijeko potrebna, organ koji ju je pozvao obavijestit će o tome organ unutrašnjih poslova i od njega zatražiti da takvu osobu prinudno privrede. Članak 10. Povrede i oboljenja koja nastanu zbog izvršavanja prava i obaveza iz općenarodne obrane utvrđenih zakonom smatraju se povredama na radu. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka radni ljudi i građani, koji su izvršavali zakonom utvrđene obaveze, imaju sva prava utvrđena posebnim propisima za osobe koje su pretrpjele povredu na radu. Članak 11. Obavezi sudjelovanja u jedinicama i organima civilne zaštite, pored osoba određenih Saveznim zakonom, ne podliježu ni stražari u kazneno-popravnim organizacijama. Osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u zaštiti i spasavanju u skladu s naređenjem rukovodilaca tih organizacija. Članak 12. Majka koja ima jedno ili više djece mlađe od 10 godina može izuzetno, po osnovi radne obaveze, biti raspoređena na poslove i zadatke izvan mjesta prebivališta, ako joj je za to vrijeme osigurana njega i čuvanje djeteta, u slučaju da njegu i čuvanje djeteta nije mogla osigurati sama. Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na oca, usvojioca, osobu kod koje se dijete nalazi na organiziranom porodičnom smještaju i staratelja djeteta, ako majka odnosno roditelji nisu na životu ili su dijete napustili ili su, zbog drugih razloga, spriječeni da se brinu o djetetu. III. PRAVA I DUŽNOSTI PODUZEĆA, DRUGIH ORGANIZACIJA I ZAJEDNICA I GRAĐANSKIH PRAVNIH OSOBA 1. Poduzeća i druge organizacije i zajednice Članak 13. Radnici u poduzećima imaju pravo i dužnost da se u okviru svoje redovne djelatnosti organiziraju i pripremaju za općenarodnu obraniku, za svoj rad, zaštitu i spasavanje u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, da sudjeluju u obrani zemlje i da izvršavaju druge zadatke i poslove od interesa za qpćenarodnu obranu, u skladu s ustavom, zakonom, osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, planovima obrane, planovima za druge izvanredne prilike, odlukama organa društveno-političkih zajednica i svojim općim aktima. Poduzeća su dužna organizirati sve svoje raspoložive ljudske snage i materijalne mogućnosti za obranu zemlje. Članak 14. U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane poduzeća, radi osiguranja proizvodnje i pružanja usluga, opskrbe oružanih snaga i stanovništva u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, te za izvršavanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu, dužna su, osim robnih rezervi utvrđenih drugim propisima, osigurati i odgovarajuće rezerve materijalno-tehničkih i drugih sredstava razmjerno svojim kapacitetima, proizvodnim, tehničkim i drugim mogućnostima. Vrste i količine rezervi sredstava iz stavka 1. ovoga članka poduzeća osiguravaju u skladu sa svojim planovima obrane i s planovima za druge izvanredne prilike. Članak 15. Radnici u poduzeću organiziraju i provode pripreme za proizvodnju i pružanje usluga u ratu, suglasno djelatnostima organizacija u skladu sa samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima o proizvodnji i pružanju usluga u ratu, odnosno sa zahtjevima društveno-političkih zajednica, osiguravaju kadrovske, materijalne i druge uvjete za rad i pružanje otpora agresoru, organiziraju zaštitu radnih ljudi i materijalnih dobara od ratnih i drugih opasnosti i fizičku zaštitu svojih objekata i sredstava, osposobljavaju i obučavaju se za rad u ratnim uvjetima i obavljaju druge poslove od interesa za općenarodnu obranu. Poduzeća su dužna međusobno surađivati u provođenju priprema za općenarodnu obranu i usklađivati svoje planove obrane, osobito u opskrbi energijom, sirovinama i rezervnim dijelovima, isporuci gotovih proizvoda i međusobnoj koordinaciji rada u ratnim uvjetima na postojećim ili ratnim lokacijama. Članak 16. Poduzeća koja pripremaju i izvršavaju prostorne i urbanističke planove i organi koji pripremaju i donose te planove dužni su pri izradi, donošenju, izvršavanju tih planova postupati u skladu s propisanim mjerama i zahtjevima u pogledu potreba općenarodne obrane i zaštite od ratnih razaranja. Zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka postavlja i postupak propisuje Ministarstvo obrane. Članak 17. Pri izgradnji objekata iz članka 47. stavka 1. Saveznog zakona organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole dužan je prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva obrane, ako se traži građevinska dozvola u blizini objekata, instalacija i uređaja posebno značajnih za općenarodnu obranu Republike ili suglasnost općinskog organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane, ako su objekti, instalacije i uređaji značajni za općenarodnu obranu općine. Članak 18. Poduzeća koja se bave znanstvenoistraživačkom djelatnošću dužne su republičkom organu uprave nadležnom za znanost dostavljati podatke iz svog programa znanstvenoistraživačkog rada i razvoja, te podatke o svojim dostignućima i spoznajama iz te oblasti, značajnim za općenarodnu obranu. Poduzeća i organi koji se bave geodetskom, geofizičkom, geološkom, hidrometeorološkom i hidrološkom djelatnošću i istraživanjem te premjerom mora, dužni su republičkom organu uprave nadležnom za znanost stavljati na raspolaganje podatke s kojima raspolažu, značajne za općenarodnu obranu. Republički organ uprave nadležan za znanost u suradnji s odgovarajućim republičkim organima uprave, znanstvenim organizacijama i zajednicama, komandama i štabovima oružanih snaga utvrđuje značenje i način korištenja podataka iz stavova 1. i 2. ovoga članka i stavlja ih na uvid te daje na korištenje nadležnom saveznom organu. Članak 19. Poduzeća i druge organizacije i zajednice i organi društveno-političkih zajednica dužni su s programima izgradnje i razvoja tehničkih sistema iz članka 50. Saveznog zakona upoznati republički organ uprave nadležan za oblast kojoj pripada tehnički sistem. Ako republički organ uprave iz stavka 1. ovoga članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva obrane, utvrdi da tehnički sistem nije usklađen s potrebama općenarodne obrane, postavit će zahtjev za usklađivanje. Članak 20. Poduzeća su dužna, na zahtjev nadležnih republičkih organa, prvenstveno proizvoditi predmete odnosno obavIjati usluge posebno značajne za općenarodnu obranu. Osim predmeta ili usluga za koje, na osnovi Saveznog zakona Savezno izvršno vijeće odredi da su posebno značajne za općenarodnu obranu, Vlada Republike Hrvatske može odrediti i druge predmete i usluge da su posebno značajni za općenarodnu obranu. Vlada Republike Hrvatske određuje republičke organe koji mogu postavljati zahtjeve za prioritetnu proizvodnju i obavljanje usluga posebno značajnih za općenarodnu obranu i imenuje trećeg člana arbitraže pod uvjetima predviđenim u članku 40. stavku 3. Saveznog zakona. Članak 21. Poduzeća u oblasti javnog priopćavanja, u okviru programa svoje redovne djelatnosti, imaju pravo i dužnost javnost pravodobno informirati o obrambenim pripremama i aktivnostima, o raznim oblicima i vrstama neprijateljske aktivnosti, o odlukama i mjerama što se poduzimaju u borbi i otporu agresoru, te o drugim zadacima i mjerama u oblasti općenarodne obrane. Organizacije i zajednice, te organi društveno-političkih zajednica dužni su poduzećima u oblasti javnog priopćavanja davati podatke potrebne za informiranje javnosti, osim onih koji, prema propisima, predstavljaju tajne podatke. U pripremi programa svoje redovne djelatnosti i ostvarivanju drugih zadataka iz oblasti općenarodne obrane organizacije iz stavka 1. ovoga članka surađuju s organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane, štabovima Teritorijalne obrane i drugim organima uprave nadležnim za pripreme općenarodne obrane u određenim djelatnostima i s društvenim organizacijama. Organizacije iz stavka 1. ovoga članka dužne su, na zahtjev nadležnog organa društveno-političke zajednice, u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama objaviti određena saopćenja ili odluke, kada to zahtijevaju ti organi. Članak 22. Privredne komore potiču pripreme za obranu u poduzećima, iniciraju zaključivanje društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma o osnovama planova obrane i planova za druge izvanredne prilike, pridonose razvoju znanstvenoistraživačkog rada u poduzećima u oblasti općenarodne obrane, potiču razvoj privrednih i društvenih djelatnosti sa stanovišta potreba općenarodne obrane i sudjelovanja u općenarodnom otporu u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika. Opća udruženja i poslovne zajednice imaju pravo i dužnost, u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica, provoditi obrambene pripreme iz djelatnosti za koju su osnovane i pripreme od zajedničkog interesa za njihove članice. 2. Radne zajednice Članak 23. Radni ljudi u radnim zajednicama organiziraju i ostvaruju pripreme za općenarodnu obranu i za rad u ratnim uvjetima, osiguravaju sredstva za potrebe općenarodne obrane i izvršavaju druge zadatke i poslove općenarodne obrane na temelju planova i programa organizacija, zajednica i organa za koje obavljaju poslove i svojih odluka i planova, u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica, te u skladu s prirodom poslova koje obavljaju. Odredbe članka 13. do 15. ovoga zakona primjenjuju se i na radne zajednice. 3. Građanske pravne osobe i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu gradana Članak 24. Građanske pravne osobe i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ostvaruju odgovarajuća prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica. Odredbe članka 13. do 15. ovoga zakona primjenjuju se i na građanske pravne osobe. IV. PRAVA I DUŽNOSTI MJESNIH ZAJEDNICA Članak 25. Radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici odlučuju o pitanjima općenarodne obrane u okviru svojih prava i dužnosti na zborovima i drugim oblicima osobnog izjašnjavanja i preko delegata u organima mjesne zajednice. Radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici, u skladu s ustavom, zakonom, statutom, odlukama i planovima općine u oblasti općenarodne obrane i društvene samozaštite, pored poslova utvrđenih Saveznim zakonom, obavljaju i ove poslove: 1. organiziraju se, osposobljavaju i pripremaju za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora agresoru; 2. organiziraju, pripremaju i osposobljavaju jedinice i organe civilne zaštite; 3. organiziraju i pripremaju službu osmatranja i obavještavanja, kad je to određeno planom obrane mjesne zajednice i provode određene zadatke u sistemu osmatranja i obavještavanja; 4. organiziraju rad privrednih i društvenih djelatnosti, opskrbu, zbrinjavanje i osiguranje drugih potreba oružanih snaga, radnih ljudi i građana u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i drugih izvanrednih prilika; 5. organiziraju kontrolu područja mjesne zajednice, te zaštitu Ijudi i imovine od ratnih i drugih opasnosti; 6. provode pripreme i sudjeluju u mobilizaciji oružanih snaga, civilne zaštite, sistema osmatranja i obavještavanja, te drugih organa i organizacija, u skladu s odgovarajućim planom općine; 7. provode naređene mjere pripravnosti i druge potrebne mjere iz općenarodne obrane i društvene samozaštite; 8. utvrduju organizaciju organa mjesne zajednice i osposobljavaju ih za obavljanje zadataka u neposrednoj ratnoj opasnosti, ratu i drugim izvanrednim prilikama; 9. osiguravaju informiranje radnih Ijudi i građana o mjerama i o njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani; 10. organiziraju i provode obuku iz općenarodne obrane; 11. obavljaju i druge poslove značajne za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. Za vrijeme rata radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici, u skladu s planovima obrane i mjerama općine, organiziraju općenarodni otpor i rukovode njime, organiziraju zaštitu stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i drugih opasnosti, mobiliziraju sve snage i sredstva za potrebe općenarodne obrane i izvršavaju i druge zadatke i poslove od interesa za obranu zemlje. Članak 26. U obavljanju poslova i zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite od zajedničkog interesa, mjesne zajednice dužne su surađivati međusobno i s poduzećima, društvenim organizacijama i udruženjima građana na svom području, te usklađivati pripreme za općenarodnu obranu i mjere društvene samozaštite. Pod pripremama od zajedničkog interesa za više mjesnih zajednica ili na razini zajednice mjesnih zajednica podrazumijeva se osobito: organiziranje zajedničkih štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane te jedinica i organa civilne zaštite; organiziranje pojedinih mjera zaštite i spasavanja; organiziranje određenih dijelova službe osmatranja i obavještavanja; provođenje obuke iz općenarodne obrane; zajedničke vježbe; osnivanje organa za obavljanje poslova općenarodne obrane i drugih poslova koje sporazumno utvrde nadležni organi mjesne zajednice. V. PRAVA I DUŽNOSTI DRUŠTVENIH ORGANIZACIJA I UDRUŽENJA GRAĐANA Članak 27. Savez rezervnih vojnih starješina, kao društvena organizacija posebno značajna za općenarodnu obranu, razvija aktivnost na osposobljavanju, opće vojnom i stručnom usavršavanju rezervnih vojnih starješina te na ostvarivanju drugih zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite. Društvene organizacije i udruženja građana imaju pravo i dužnosti, u skladu sa prirodom i karakterom svoje djelatnosti, pripremati i osposobljavati članstvo, radne Ijude i građane, a posebno omladinu, za njihovo aktivno svestrano i neposredno sudjelovanje u oružanoj borbi i ostalim oblicima općenarodnog otpora i moralno-psihološkim pripremama, dogradnjom i usavršavanjem stručnih i vojno-stručnih znanja i vještina, te razvijanjem i unapređivanjem tehničke kulture i fizičkih sposobnosti. Organizacije koje djeluju na području tehničke i fizičke kulture i sporta, Crveni križ, Vatrogasni savez i druge organizacije i udruženja posebno značajne za općenarodnu obranu dužne su, osobito, provoditi mjere i aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka. Društvene organizacije i udruženja građana surađuju s organima općine i republike Društveno-političke zajednice dužne su stvarati uvjete za aktivnosti društvenih organizacija i građana u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti. Članak 28. Društvene organizacije i udruženja građana, u skladu sa svojom ulogom i zadacima, dužni su provoditi vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama i u svojim statutima, planovima, programima i drugim općim aktima utvrdivati mjere, radnje i postupke kojima se osigurava aktivnost njihovih članova i organa u pripremama za obranu zemlje, te osiguravati sredstva za te pripreme. Planovi obrane i planovi za druge izvanredne prilike društvenih organizacija i udruženja građana usklađuju se s takvim planovima društveno-političkih zajednica. VI. PRAVA I DUŽNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA 1. Zajedničke odredbe Članak 29. Društveno-političke zajednice u okviru svojih ustavom utvđenih prava i dužnosti, a u skladu sa Saveznim zakonom, osnovama sistema općenarodne obrane, osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje te s osnovama priprema privrede i društvenih djelatosti za funkcioniranje u ratu, usmjeravaju razvoj i pripreme, poduzimaju organizacijske, materijalne i druge mjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građana, organizacija i zajednica i organa društveno-političkih zajednica u obrani i zaštiti ustavom utvrđenoga društvenog i političkog uređenja, za rad u ratu, za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora, te za obavljanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. U ostvarivanju općenarodne obrane u skladu s koncepcijom i sistemom općenarodne obrane i svojim ustavnim pravima i dužnostima društveno-političke zajednice: 1. uređuju i organiziraju općenarodnu obranu; 2. osiguravaju jedinstveno, usklađeno i uspješno funkcioniranje općenarodne obrane i društvene samozaštite; 3. poduzimaju organizacione, materijalne i druge mjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građana u pripremama za općenarodnu obranu i za njihovo sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama; 4. utvrđuju i donose planove obrane i planove za druge izvanredne prilike; 5. provode pripreme za obranu u skladu s osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, te s planovima obrane društveno-političkih zajednica; 6. osiguravaju osposobljavanje organizacija i zajednica za rad u ratu, za zaštitu od ratnih djelovanja, te za druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu; 7. osiguravaju razvoj i provode pripreme Teritorijalne obrane, jedinica milicije ratnog sastava, civilne zaštite, sistema osmatranja i obavještavanja, posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštite, te rukovode njima; 8. usmjeravaju i usklađuju pripreme za obranu društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti; 9. organiziraju i izvršavaju određene zadatke i poslove u vezi s pripremama i izvršavanjem mobilizacije, vojne obaveze i drugih obaveza u oblasti općenarodne obrane; 10. obavljaju zakonom utvrđene poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga; 11. brinu se o osiguranju materijalnih rezervi za potrebe zemlje u ratu; 12. brinu se o uređenju teritorija i akvatorija značajnog za vođenje oružane borbe i za druge potrebe općenarodne obrane u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama; 13. obavljaju i druge zadatke i poslove općenarodne obrane utvrdene zakonom. Članak 30. Prava i dužnosti općine u oblasti općenarodne obrane obavljaju: skupština općine, štab Teritorijalne obrane, štab civilne zaštite, organi uprave i drugi organi i organizacije općine. Prava i dužnosti organa iz stavka 1. ovoga članka u oblasti općenarodne obrane utvrđuje odlukom skupština općine u skladu sa zakonom. Članak 31. Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, predsjedništvo skupštine odlučuje o pitanjima iz nadležnosti skupštine. Odluke predsjedništva skupštine podnose se na potvrdu skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane. Predsjedništvo skupštine općine za vrijeme ratnog stanja obavlja poslove koji su ovim zakonom dati u nadležnost savjetu narodne obrane. Članak 32. Predsjedništvo skupštine općine za vrijeme rata ili u slučaju neposredne ratne opasnosti čine predsjednik, zamjenik predsjednika ili dopredsjednici skupštine, predsjednici vijeća skupštine i određen broj odbornika u skupštini općine utvrđen njihovim odlukama. Predsjednik skupštine općine po položaju predsjednik je predsjedništva skupštine u ratu. Skupština općine odlukom pobliže utvrđuje organizaciju i način rada predsjedništva skupštine za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. Članak 33. Društveno-političke zajednice dužne su osnovati organ uprave nadležan za poslove narodne obrane radi obavljanja upravnih i drugih poslova općenarodne obrane iz svoje nadležnosti. Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane društveno-političkih zajednica obavljaju osobito ove poslove: 1. usklađuju mjere i aktivnosti u provođenju utvrđene politike priprema za obranu i u ostvarivanju sistema općenarodne obrane te prate i predlažu mjere za njegov razvoj; 2. pripremaju i predlažu mjere za organiziranje i funkcioniranje civilne zaštite; 3. sudjeluju u osiguravanju uvjeta za jedinstveno rukovođenje općenarodnom obranom i općenarodnim otporom; 4. pripremaju i predlažu mjere kojima se osigurava jedinstvena organizacija i funkcioniranje sistema osmatranja i obavještavanja i organiziraju rad centra za obavještavanje; 5. organiziraju i pripremaju posebne veze za rukovođenje organa društveno-političkih zajednica i provode obuku kadrova za rad i održavanje tih veza; 6. brinu se o organizaciji i prate provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane i predlažu mjere za njihovo unapređivanje; 7. organiziraju i provode kriptozaštitu tajnih podataka i informacija iz oblasti općenarodne obrane; 8. izrađuju svoj plan za obranu i plan za druge izvanredne prilike i sudjeluju u izradi planova društveno-ekonomskog razvoja u oblasti općenarodne obrane; 9. predlažu mjere za izradu i sudjeluju u izradi plana obrane društveno-političke zajednice i predlažu mjere za njegovo ažuriranje i provjeru rješenja koje plan sadrži; 10. brinu se o organizaciji i provođenju mobilizacijskih priprema u organizacijama i zajednicama; 11. prate i usmjeravaju financiranje općenarodne obrane; 12. organiziraju i prate organiziranje i provođenje obuke radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu, te sudjeluju u organiziranju i izvođenju vježbi općenarodne obrane; 13. brinu se o provođenju mjera i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija; 14. surađuju s odgovarajućim vojnim organima u osiguranju popune i drugih potreba oružanih snaga, u organiziranju i provođenju obuke i vježbi, izradi i usklađivanju planova obrane i u drugim poslovima značajnim za jedinstvenost i efikasnost sistema općenarodne obrane; 15. brinu se o nabavi, čuvanju i održavanju opreme i materijalno-tehničkih sredstava za potrebe civilne zaštite; posebnih veza za rukovođenje, kriptozaštite, te službe osmatranja i obavještavanja; 16. provode upravni nadzor nad provođenjem priprema za općenarodnu obranu; 17. rade na popuni oružanih snaga, civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica vojnim obveznicima, obveznicima civilne zaštite i obveznicima radne obaveze, te materijalno-tehničkim i druglm sredstvima; 18. rješavaju o pravima i dužnostima građana, organizacija i zajednica u oblasti općenarodne obrane; 19. brinu se o izboru, uređivanju i upotrebi ratnih lokacija i poduzimaju mjere za uređenje teritorija i akvatorija za potrebe društveno-političkih zajednica; 20. obavljaju određene poslove koji se odnose na organizaciju i provođenje mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika i poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz na ratno stanje; 21. pružaju stručnu pomoć drugim organima društveno-političke zajednice i organizacijama i zajednicama u provođenju priprema za obranu; 22. obavljaju zakonom utvrđene poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga. Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika osobito: osiguravaju provođenje mjera pripravnosti i stalnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih izvora i snaga radi popune oružanih snaga i poduzimaju druge mjere za obranu zemlje; prate izvršavanje ratnih zadataka i predlažu odgovarajuće mjere organima koji rukovode općenarodnim otporom; uskladuju zahtjeve za materijalno osiguranje oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne obrane, te surađuju s odgovarajućim vojnim i drugim organima. Članak 34. Ostali organi uprave društveno-političkih zajednica, u okviru svojeg djelokruga, u oblasti općenarodne obrane: 1. prate stanje pripremanja za obranu u djelatnostima iz svoje nadležnosti i pružaju stručnu pomoć organizacijama i zajednicama u provođenju njihovih priprema za ' obranu; 2. poduzimaju mjere i osiguravaju usklađivanje planova i pripremnih mjera u djelatnosti iz njihove nadležnosti s planovima i pripremnim mjerama za obranu društveno-političke zajednice; 3. izrađuju planove obrane i planove za druge izvanredne prilike za određenu djelatnost za potrebe društveno-političke zajednice, te osiguravaju utvrđivanje mjera općenarodne obrane u planovima i programima razvoja organizacija i zajednica; 4. u skladu sa zakonom utvrđuju obaveze organizacijama i zajednicama u pogledu zadovoljavanja potreba općenarodne obrane; 5. brinu se o osposobljavanju i pripremi organizacija i zajednica za nastavak proizvodnje i pružanje usluga u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti; 6. provode vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama. Odlukama skupština društveno-političkih zajednica u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka uređuje se nadležnost ostalih organa uprave u obavljanju poslova općenarodne obrane. 2. Općina Članak 35. Općina, u skladu sa svojim ustavnim pravima i dužnostima i sistemom općenarodne obrane, pored prava i dužnosti iz članka 29. ovoga zakona, u ostvarivanju općenarodne obrane ima i ova prava i dužnosti: 1. utvrđuje organizaciju općenarodne obrane i osigurava jedinstveno organiziranje i pripremanje općenarodne obrane; 2. usklađuje organizaciju, planove i pripreme općenarodne obrane u općini s organizacijom, planovima i pripremama za obranu Republike i susjednih općina, u pitanjima značajnim za jedinstvenost i uspješnost sistema općenarodne obrane; 3. osigurava provedbu obrambenih priprema privrede i društvenih djelatnosti, u skladu s utvrđenim osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, njihovim ratnim zadacima te s planovima obrane općine; 4. utvrđuje plan organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u općini, u skladu s utvrđenim osnovama tih planova i odgovarajućim planom i odlukama Republike, te osigurava jedinstvo organizacije Teritorijalne obrane u općini; 5. osigurava jedinstvo rukovođenja i komandiranja Teritorijalnom obranom u miru i ratu u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja u oružanim snaga ma; 6. utvrđuje organizaciju jedinstvenog sistema civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, te rukovodi njima; 7. usklađuje i usmjerava pripreme organizacija i zajednica u pitanjima značajnim za jedinstvo sistema općenarodne obrane u općini; 8. osigurava popunu oružanih snaga, raspored i mobilizaciju građana na ratne dužnosti te raspored i mobilizaciju materijalnih sredstava za potrebe općenarodne obrane, u skladu s utvrđenim planovima i organizira i osigurava izvršavanje drugih poslova i zadataka iz svog djelokruga značajnih za ostvarivanje sistema općenarodne obrane i njegovo funkcioniranje u miru i ratu; 9. usklađuje organizaciju, planove i pripremne mjere općenarodne obrane u općini, s planovima i pripremnim mjerama Jugoslavenske narodne armije radi jedinstvenoga i efikasnog djelovanja u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika; 10. osigurava provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane; 11. osigurava provođenje priprema radnih ljudi i građana koji u ratnim uvjetima obavljaju određene djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana; 12. organizira i provodi obuku, vježbe i druge oblike osposobljavanja radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu; 13. utvrđuje način i oblike provođenja mjera pripravnosti i mobilizacije radnih ljudi i građana, materijalno-tehničkih i drugih priprema kod ratnih opasnosti i drugih izvanrednih prilika; 14. inicira, usmjerava i potiče djelatnosti radnih ljudi i gradana i organizacija i zajednica u ostvarivanju sistema općenarodne obrane i osigurava izvršavanje njihovih zakonom utvrđenih prava i dužnosti; 15. društvenim planovima osigurava izgradnju i razvoj sistema općenarodne obrane na svom području; 16. u suradnji s društvenim organizacijama provodi mjere i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija, te osigurava provođenje drugih mjera značajnih za razvoj i jačanje Jugoslavenske narodne armije u skladu s mjerama koje su utvrdili organi federacije; 17. vodi evidenciju obveznika radne obaveze i drugih obveznika i osigurava njihovo raspoređivanje na dužnosti za slučaj rata i neposredne ratne opasnosti; 18. obavlja i druga prava i dužnosti utvrdene zakonom. Članak 36. Radi usklađivanja priprema za općenarodnu obranu i za obavljanje određenih poslova općenarodne obrane skupština općine osniva savjet narodne obrane. Savjet narodne obrane obavlja ove poslove: 1. na prijedlog izvršnog vijeća općinske skupštine donosi plan obrane općine u skladu sa smjernicama i mjerama koje utvrdi skupština općine; 2. utvrduje brojčani sastav i veličinu Teritorijalne obrane, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja u općini, u skladu s odgovarajućim planom i odlukama Republike; 3. brine se o usklađivanju priprema općenarodne obrane u općini i osigurava usklađivanje priprema sa susjednim općinama i oružanim snagama; 4. utvrđuje organizaciju posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu tajnih podataka za potrebe organa općine u ratu; 5. utvrđuje plan i odlučuje o pripremi i provođenju vježbi općenarodne obrane značajnih za općinu; 6. prati i usmjerava popunu i raspored građana i materijalnih sredstava u oružane snage, organizacije i zajednice te za druge potrebe općenarodne obrane, u skladu s planovima obrane; 7. razmatra, usmjerava i usklađuje obavljanje poslova vojne obaveze i mobilizacije i drugih obaveza građana u oblasti općenarodne obrane; 8. daje mišljenje skupštini općine o prijedlozima propisa i drugih akata iz oblasti općenarodne obrane; 9. razmatra i utvrđuje mjere koje imaju opće značenje za razvoj i jačanje općenarodne obrane na području općine; 10. daje prijedloge za izbor kandidata za pitomce škola za rezervne oficire i regruta za odredene specijalnosti u oružanim snagama; 11. utvrđuje mjere i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija i predlaže izbor kandidata; 12. obavlja druge poslove za koje je ovlašten ovim zakonom, statutom i odlukama skupštine općine. U obavljanju poslova koji se odnose na usklađivanje priprema općenarodne obrane savjet narodne obrane donosi smjernice i zaključke koje provode općinski organi uprave, organizacije i zajednice i društvene organizacije na području općine. Savjet narodne obrane za svoj rad i obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka odgovara skupštini općine. Članak 37. Savjet narodne obrane sastoji se od predsjednika, sekretara i određenog broja članova. Članovi savjeta imenuju se iz reda odbornika svih vijeća skupština općine, općinskih funkcionara, predstavnika oružanih snaga i predstavnika poduzeća ili drugih organizacija i zajednica na podrućju općine. Predsjednik skupštine općine po položaju predsjednik je savjeta narodne obrane. Članove i sekretara savjeta imenuje i razrješava skupština općine. Organizaciju i sastav savjeta narodne obrane utvrđuje skupština općine. 3. Republika Članak 38. U ostvarivanju sistema općenarodne obrane Republika, pored prava i dužnosti iz članka 29. ovoga zakona, ima i ova prava i dužnosti: 1. uređuje sistem općenarodne obrane u skladu s osnovama koje utvrduje federacija; 2. osigurava jedinstvenost i cjelovitost sistema općenarodne obrane u Republici i njegovu usklađenost s osnovama sistema općenarodne obrane u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji; 3. utvrđuje posebna prava i dužnosti rednih ljudi i građana te organizacija i zajednica u općenarodnoj obrani; 4. utvrđuje organizaciju i pripreme općenarodne obrane u skladu s utvrđenim osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, osigurava pripreme privrede i društvenih djelatnosti za obranu zemlje te osigurava pripreme privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, i na tim osnovama osigurava jedinstvo organiziranja i pripremanja općenarodne obrane; 5. utvrđuje plan obrane Republike i plan za druge izvanredne prilike i usklađuje ih s takvim planovima, zemlje, susjednih republika i pokrajina u pitanjima značajnim za jedinstvo i uspješnost sistema općenarodne obrane u federaciji i Republici; 6. planira i osigurava materijalne i druge potrebe oružanih snaga u ratu i brine se o zadovoljavanju tih potreba u pripremama i planovima obrane; 7. utvrđuje plan organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u skladu s utvrđenim osnovama tih planova i osigurava izgradnju Teritorijalne obrane kao jedinstvenog sistema vojne organizacije u Republici i kao dijela jedinstvene oružane sile u sistemu općenarodne obrane; 8. osigurava jedinstvo rukovođenja i komandiranja Teritorijalnom obranom u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagama; 9. u skladu s utvrđenim osnovama osigurava organizaciju, razvoj i pripremu jedinstvenog sistema civilne zaštite, te sistema osmatranja i obavještavanja i rukovodi njima; 10. usmjerava i usklađuje pripreme za obranu i rad u ratu i drugim izvanrednim prilikama privrede i društvenih djelatnosti te osigurava usklađenost planova obrane užih društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica; 11. društvenim planovima osigurava izgradnju i razvoj općenarodne obrane u Republici; 12. u suradnji s društvenim organizacijama poduzima mjere za pripremu i osposobljavanje radnih Ijudi i građana i organizacija i zajednica u provođenju i razvijanju aktivnosti značajnih za jačanje općenarodne obrane u Republici za njihovo aktivno sudjelovanje u obrani zemlje; 13. ostvaruje suradnju i usklađuje pripreme za obranu s drugim republikama i autonomnim pokrajinama; 14. osigurava provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane; 15. obavlja i osigurava provođenje zakonom utvrđenih poslova regrutiranja, popune i vojne mobilizacije oružanih snaga i drugih poslova vojne obaveze u skladu sa Zakonom o vojnoj obavezi i propisima donesenim na osnovu toga zakona i ovim zakonom i usklađuje, obavljanje tih poslova s drugim poslovima općenarodne obrane; 16. brine o kadrovskoj i materijalnoj popuni oružanih snaga i odgovarajućoj nacionalnoj, socijalnoj i drugoj zastupljenosti aktivnog i rezervnog starješinskog kadra u oružanim snagama; 17. obavlja zakonom određene poslove za potrebe: Jugoslavenske narodne armije i ostvaruje s njom suradnju u poslovima i zadacima od zajedničkog interesa; 18. brine se o uređenju teritorija i akvatorija za potrebe oružanih snaga i za druge potrebe općenarodne obrane; 19. obavlja i druge poslove i dužnosti određene zakonom. Članak 39. U okviru prava i dužnosti Republike u oblasti općenarodne obrane, pripreme za općenarodnu obranu organiziraju i obavljaju Sabor Republike Hrvatske, Predsjedništvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Republički štab Teritorijalne obrane, štab civilne zaštite Republike Hrvatske i organi uprave i republičke organizacije. 1) Sabor Republike Hrvatske Članak 40. Sabor Republike Hrvatske uređuje sistem, utvrđuje politiku i odlučuje o drugim osnovnim pitanjima značajnim za općenarodnu obranu, utvrđuje potrebe općenarodne obrane u društvenom planu i poduzima druge mjere u organiziranju, jačanju i razvoju te oblasti u skladu s Ustavom i zakonom. 2) Predsjedništvo Republike Hrvatske Članak 41. Predsjedništvo Republike Hrvatske u ostvarivanju općenarodne obrane u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom obavlja ove poslove: 1. osigurava jedinstvenost i cjelovitost sistema općenarodne obrane u Republici; 2. brine se i osigurava provođenje mjera pripravnosti i drugih mjera za prijelaz u ratno stanje; 3. donosi plan obrane i plan za druge izvanredne prilike Republike; 4. daje smjernice za provođenje priprema u privrednim i društvenim djelatnostima, mobiliziranje izvora i snaga za obranu i usklađivanje plana i pripremnih mjera društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica; 5. utvrđuje sadržaj i način izrade planova obrane i planova za druge izvanredne prilike; 6. u slučaju rata rukovodi općenarodnim otporom u Republici; 7. razmatra i zauzima stavove od općeg značenja za organiziranje, jačanje i razvoj općenarodne obrane u Republici; 8. inicira i poduzima mjere za suradnju u oblasti općenarodne obrane s drugim republikama i autonomnim pokrajinama u poslovima od zajedničkog interesa; 9. osigurava provođenje odluka, stavova i mjera koje u oblasti općenarodne obrane donosi Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Članak 42. Radi razmatranja, zauzimanja stavova i davanja mišljenja i prijedloga Predsjedništvu Republike Hrvatske o pitanjima iz njegove nadležnosti u oblasti općenarodne obrane Predsjedništvo ima Savjet narodne obrane. Organizacija, način rada i sastav Savjeta narodne obrane uređuje se odlukom i poslovnikom Predsjedništva. 3) Vlada Republike Hrvatske Članak 43. Vlada Republike Hrvatske brine se o izvršavanju zakona i utvrđene politike u oblasti općenarodne obrane, daje opće smjernice za rad republičkim organima uprave i republičkim organizacijama na poslovima općenarodne obrane i nadzire njihov rad na pripremama za općenarodnu obranu. Vlada Republike Hrvatske koordinira i usmjerava pripreme u oblasti općenarodne obrane koje provode republički organi uprave i republičke organizacije kao i poduzeća posebno značajna za općenarodnu obranu u Republici. Članak 44. Vlada Republike Hrvatske u oblasti općenarodne obrane: 1. utvrđuje prijedlog plana obrane i plana za druge izvanredne prilike Republike, te donosi svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike; 2. utvrđuje prijedlog mjera za osiguranje razvoja općenarodne obrane u društvenim planovima Republike i brine se o osiguranju sredstava za financiranje priprema općenarodne obrane; 3. predlaže mjere za osiguranje sredstava za financiranje posebnih zadataka i stvaranje uvjeta za rad poduzeća posebno značajnih za obranu Republike; 4. poduzima mjere za osiguranje robnih rezervi neophodnih za slučaj rata i njihov razmještaj u skladu s potrebama općenarodne obrane; 5. utvrđuje ratnu organizaciju i odobrava planove obrane i planove za druge izvanredne prilike republičkih organa uprave, republičkih organizacija, republičkih pravosudnih organa, Ustavnog suda Hrvatske; 6. utvrduje prijedloge uredbi sa zakonskom snagom; 7. donosi propise o sudjelovanju obveznika u jedinicama i organima civilne zaštite i o izvršavanju radne obaveze; 8. donosi propise o izvršavanju obaveze davanja materijalnih sredstava za potrebe općenarodne obrane; 9. donosi propise o pripremi i načinu provođenja mobilizacije organizacija i zajednica, organa društveno-političkih zajednica, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja; 10. utvrđuje kriterije i normative za raspored ljudstva i sredstava za potrebe organa društveno-političkih zajednica, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, te za druge potrebe u ratu, u skladu s osnovnim kriterijima i normativima koje utvrdi Savezno izvršno vijeće; 11. propisuje način vođenja evidencije žena vojnih obveznika raspoređenih u Teritorijalnu obranu; 12. poduzima mjere za organiziranje jedinstvenog sistema civilne zaštite i jedinstvenog sistema osmatranja i obavještavanja; 13. utvrđuje organizaciju službe kriptozaštite u Republici, način osposobljavanja kadrova, te provođenje mjera sigurnosti i kriptozaštite; 14. utvrđuje načela organizacije i ukupan brojčani sastav milicije za slučaj rata; neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika; 15. utvrđuje načela organizacije i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama za slučaj rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika; 16. odlučuje o pripremama i izvođenju mobilizacijskih i drugih vježbi društveno-političkih zajednica, republičkih organa uprave i republičkih organizacija značajnih za Republiku; 17. brine se o uređenju teritorija i akvatorija značajnog za oružane snage i za druge potrebe općenarodne obrane; 18. donosi plan izgradnje skloništa za potrebe republičkih organa i osigurava njegovo ostvarivanje; 19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom. Članak 45. Vlada Republike Hrvatske u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama: 1. brine se o prenošenju i provođenju navedenih mjera pripravnosti i mobilizacije na teritoriju Republike; 2. poduzima mjere za prijelaz republičkih organa s mirnodopske na ratnu organizaciju i za njihov izlaz na ratne lokacije; 3. u skladu s planom obrane i planom za druge izvanredne prilike Republike izvršnim vijećima i organima uprave društveno-političkih zajednica te organizacijama i zajednicama može narediti poduzimanje neodloživih mjera, ako to zahtijevaju interesi općenarodne obrane. 4) Republički organi uprave republičke organizacije Ministarstvo obrane Članak 46. Ministarstvo obrane u okviru prava i dužnosti Republike u oblasti općenarodne obrane: 1. prati i usklađuje aktivnost na ostvarivanju utvrđene potitike i sistema općenarodne obrane i predlaže mjere za njegovu izgradnju, razvoj i ostvarivanje u Republici; 2. sudjeluje u izradi plana obrane Republike i objedinjuje aktivnost drugih organa na izradi toga plana, čuva ga i predlaže mjere za njegovu izradu, ažuriranje i provjeru; 3. provodi i usklađuje zajedničke pripreme republičkih organa utvrđene planovima obrane i poduzima mjere za ostvarivanje materijalnih i drugih uvjeta za rad tih organa u ratnim uvjetima; 4. izrađuje svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike; 5. poduzima mjere za upoznavanje građana, organa društveno-političkih zajednica, organizacija i zajednica s njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani; 6. sudjeluje u organizaciji i pripremama za općenarodni otpor u slučaju rata; 7. osigurava provođenje i neposredno provodi poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga u skladu sa Zakonom o vojnoj obavezi i ovlaštenjima utvrđenim ovim zakonom; 8. stručno usklađuje planove i pripremne mjere republičkih organa i poduzeća posebno značajnih za obranu u Republici s planom obrane Republike; 9. donosi uputstva o zajedničkim elementima za pripreme u oblasti općenarodne obrane organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica; 10. organizira i priprema posebne veze za rukovođenje republičkih organa u ratu i brine se o organiziranju, opremanju i osposobljavanju tih veza u općinama; 11. provodi kriptozaštitu tajnih podataka i informacija općenarodne obrane iz nadležnosti Republike i brine se o provođenju te zaštite u općinama; 12. brine se o organizaciji i provođenju mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane; 13. prati provođenje obuke radnih ljudi i građana iz općenarodne obrane u društvenim organizacijama i zajednicama organizira određene oblike obuke na razini Republike; 14. rješava o žalbama protiv rješenja općinskih organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane; 15. nadzire i poduzima mjere za osiguranje izvršavanja zakona i drugih propisa za čije su izvršavanje odgovorni organi uprave nadležni za poslove narodne obrane; 16. brine se o organizaciji, planiranju, obučavanju, opremanju i pripremi civilne zaštite i sistema osmatranja i obavještavanja; 17. organizira rad i odgovoran je za funkcioniranje republičkog centra za obavještavanje i centara za obavještavanje u svim organizacijskim jedinicama u kojima su oni osnovani; 18. propisuje okvirne formacije za organiziranje službe osmatranja i obavještavanja; 19. prati provođenje vježbi i sudjeluje u njihovu organiziranju, priprema planove i programe vježbi i analizira njihove rezultate ; 20. predlaže mjere za unapređenje organizacije i rada organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane; 21. osigurava usklađivanje planova civilne zaštite s planovima oružanih snaga 22. propisuje obrazac i način izdavanja legitimacije inspektora za općenarodnu obranu; 23. obavlja i druge poslove iz oblasti općenarodne obrane koji su mu stavljeni u nadležnosti ovim zakonom i drugim propisima. Članak 47. Ministarstvo obrane obavIja inspekcijske poslove koji se odnose na: 1. provođenje zakona i drugih propisa, smjernica i mjera koje utvrde savezni i republički organi; 2. ostvarivanje plana obrane, plana za druge izvanredne prilike i pripremnih mjera koje su utvrdili republički organi; 3. usklađivanje planova i mjera društveno-političkih zajednica s planovima Republike, te s drugim dokumentima i planovima republičkih organa; 4. organizaciju i provođenje priprema u poduzećima posebno značajnim za općenarodnu obranu Republike; 5. usklađenost planova i pripremnih mjera društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica - međusobno te s planovima i pripremnim mjerama Jugoslavenske narodne armije; 6. organiziranje jedinstvenog sistema civilne zaštite i jedinstvenog sistema osmatranja i obavještavanja te posebnih veza za rukovođenje; 7. organiziranje kriptozaštite i provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane; 8. jedinstvenost i cjelokupnost sistema općenarodne obrane u Republici; 9. druge mjere i zadatke u oblasti općenarodne obrane značajne za Republiku. Članak 48. Za inspekcijske poslove u sastavu Ministarstva obrane postoji Inspektorat za općenarodnu obranu. Na čelu inspektorata je glavni inspektor. Ministarstvo obrane donijet će upute o načinu rada Inspektorata za općenarodnu obranu. Članak 49. Inspektor i osoba iz članka 38. ovoga zakona, koja je ovlaštena da obavlja inspekcijske poslove, ima prava i dužnosti: 1. pregledati opće stanje priprema i provođenja mjera te pregledati planove i druge dokumente koji se odnose na pripreme organa ili organizacija nad kojima u tom pogledu vrši inspekciju; 2. narediti otklanjanje neusklađenosti u planovima obrane i u drugim dokumentima, provođenje mjera i izvršavanje poslova i zadataka koje treba provesti prema planu priprema, obustavu mjera i radnji koje nisu u skladu s planom, utvrđenim obavezama i dužnostima u vezi s pripremama za obranu te s planovima i mjerama Republike, a i otklanjanje drugih nedostataka i nepravilnosti u provođenju priprema za općenarodnu obranu; 3. narediti organu i poduzeću nad kojim vrši inspekciju da podnesu izvještaj o izvršenim poslovima, zadacima i mjerama u pripremama za općenarodnu obranu; 4. podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnog, krivičnoga ili drugoga predviđenog postupka, ako to u okviru svoje nadležnosti nije učinio organ uprave nadležan za poslove narodne obrane općine; 5. predložiti ovlaštenom organu izvođenje vježbi ili drugog oblika provjere planova i spremnosti za obranu. Članak 50. Organizacije i zajednice te organi društveno-političkih zajednica u kojima se vrši inspekcija priprema za obranu dužne su omogućiti inspektoru ili osobi koja vrši inspekciju pregled i kontrolu planova obrane, dokumenata, objekata i uređaja od interesa za općenarodnu obranu i pružiti mu tražena obavještenja. Članak 51. U inspekcijskom nadzoru inspektor ili osoba koja vrši inspekciju, rješenjem naređuje izvršenje poslova i zadataka, odnosno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka i određuje rok za njihovo izvršenje. Izvještaji o utvrđenom stanju i naloženim mjerama dostavljaju se skupštini općine na čijem području je izvršen inspekcijski pregled. Članak 52. U inspekciji priprema za općenarodnu obranu sudjeluju i stručni radnici republičkih organa uprave i republičkih organizacija, ovisno o oblasti priprema za obranu u kojoj se vrši inspekcija. Ministar obrane, uz suglasnost rukovodioca republičkog organa uprave i republičke organizacije daje tim stručnim radnicima ovlaštenja za obavljanje pojedinih inspekcijskih poslova. Republički organi uprave i republičke organizacije koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utvrde povredu propisa, plana obrane ili mjera u pripremama za obranu, dužni su o tome obavijestiti Inspektorat za općenarodnu obranu. Ostali republički organi uprave i republičke organizacije Članak 53. Republički organi uprave i republičke organizacije u okviru svog redovnog djelokruga rada u oblasti općenarodne obrane obavljaju ove poslove: 1. prate i stiču uvid u stanje priprema za obranu, te poduzimaju organizacijsko-planske i druge potrebne mjere za rad organizacija i zajednica u ratu i za rad koji se u ratu obavlja osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana; 2. brinu se o razradi potreba općenarodne obrane u planovima razvoja organizacija i zajednica, te o njihovoj osposobljenosti i opremljenosti za djelovanje u ratu; 3. poduzimaju mjere za usklađivanje priprema organizacija i zajednica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti s politikom i mjerama u oblasti općenarodne obrane i s planom obrane Republike, i za to da te organizacije i zajednice osiguravaju potrebna sredstva za rad u ratu i za izvršavanje drugih zadataka značajnih za općenarodnu obranu; 4. pružaju stručnu pomoć organima općina i organizacijama i zajednicama u provođenju priprema za obranu; 5. pripremaju se za rad u ratnim uvjetima, razrađuju plan obrane u djelatnosti za koju su osnovani i sudjeluju u izradi plana obrane Republike: 6. donose svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike; 7. predlažu Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje obaveza poduzeća u proizvodnji i pružanju usluga u ratu za potrebe Republike; 8. donose uputstva o pripremama za obranu i zaštitu u pojedinim djelatnostima i prate njihovu primjenu; 9. brinu se o provođenju mjera zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara, o evakuaciji i sklanjanju proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta historijske, znanstvene, umjetničke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od interesa za Republiku; 10. na osnovi jedinstvenih procjena o potrebama općenarodne obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogućnosti Republike pripremaju potrebne materijale i dokumentaciju za razvoj općenarodne obrane u okviru planova društveno-ekonomskog razvoja Republike; 11. brinu se o obučavanju kadrova u organima i organizacijama i zajednicama iz svoje oblasti i poduzimaju druge mjere nužne za uspješno funkcioniranje privrede i društvenih djelatnosti u ratnim uvjetima i za izvršavanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu; 12. brinu se o provođenju mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugim izvanrednim prilikama i poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz organa i organizacija iz svoje oblasti na ratnu organizaciju; 13. pripremaju nacrte propisa o organizaciji, radu i načinu rukovođenja u ratu odgovarajućim oblastima za koje su osnovani; 14. brinu se o provođenju mjera sigurnosti i zaštiti tajnih podataka općenarodne obrane; 15. obavljaju druge poslove određene ovim zakonom. Članak 54. Ministarstvo unutarnjih poslova, u vezi s organiziranjem i pripremanjem milicije za ratne uvjete, predlaže Vladi Republike Hrvatske načela organizacije i ukupan brojčani sastav milicije, utvrđuje organizaciju u Republici i izdaje obavezne instrukcije za organiziranje milicije u drugim društveno-političkim zajednicama; utvrđuje mobilizacijski razvoj milicije za djelovanje u ratu; brine se o osiguranju opreme i naoružanja za potrebe organa i jedinica milicije te utvrđuje plan i program obučavanja aktivnog i rezervnog sastava te jedinica milicije ratnog sastava. Ministarstvo pravosuđa i uprave predlaže načela organizacije i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama za slučaj rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika, brine se o osiguranju opreme i naoružanja kao i o obučavanju kadrova u tim ustanovama za izvršenje zadataka od interesa za općenarodnu obranu. Ministarstvo pravosuđa i uprave pruža stručnu pomoć pravosudnim organima u provođenju priprema za obranu te u provođenju mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika uz osiguranje suradnje s republičkim pravosudnim organima. Članak 55. Republički organi uprave i republičke organizacije dužni su surađivati i usklađivati svoj rad, planove, mjere i druge poslove značajne za provođenje priprema za općenarodnu obranu u Republici. Republički organi uprave i republičke organizacije dužni su surađivati i s nadležnim organima udruženih snaga u osiguranju određenih zahtjeva i potreba, te u obavljanju poslova značajnih za usklađivanje planova i pripremnih mjera. 5) Drugi republički organi Č.lanak 56. Ustavni sud Hrvatske, Vrhovni sud Hrvatske, Upravni sud Hrv …